NACRT STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC ... · Web viewSTRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC 2010. – 2020. Sadržaj 1 UVOD 5 2 Statusna analiza 7 2.1 Zemljopisni položaj 7 2.2 Prirodni

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC

2010. – 2020.


Stranica 2


Sadržaj

1 UVOD........................................................................................................................................... 5

2 STATUSNA ANALIZA............................................................................................................... 7

2.1 Zemljopisni položaj...................................................................................................7

2.2 Prirodni resursi, okoliš i prostor..............................................................................10

2.3 Demografska slika i tržište rada..............................................................................13

2.4 Gospodarstvo.........................................................................................................19

2.5 Prometna infrastruktura.........................................................................................21

2.6 Zbrinjavanje otpada................................................................................................25

2.7 Energetika..............................................................................................................26

2.8 Komunikacijski sustavi............................................................................................27

2.9 Društveni standard.................................................................................................27

2.10 Zdravstvo i socijalna zaštita....................................................................................29

2.11 Obrazovanje...........................................................................................................30

2.12 Kultura....................................................................................................................31

2.13 Prirodna baština.....................................................................................................35

2.14 Civilno društvo........................................................................................................35

2.15 Lokalna uprava.......................................................................................................36

3 SWOT ANALIZA...................................................................................................................... 51

3.1 Prednosti (snage)....................................................................................................53

3.2 Slabosti...................................................................................................................55

Stranica 3


3.3 Mogućnosti.............................................................................................................57

3.4 Prijetnje..................................................................................................................58

4 VIZIJA RAZVOJA OPĆINE..................................................................................................... 60

5 STRATEŠKI RAZVOJ OPĆINE.............................................................................................. 61

5.1 Kritična strateška pitanja........................................................................................61

5.2 Prijedlog smjernica strategije razvoja Općine Brdovec............................................61

5.3 Usklađenost sa strateškim ciljevima i prioritetima Strategije razvoja Županije zagrebačke........................................................................................................................62

5.4 Razvojni projekti.....................................................................................................64

5.5 Prioritetni razvojni projekti.....................................................................................69

5.6 Kriteriji za vrednovanje i izbor razvojnih projekata.................................................69

6 KRITERIJ ODABIRA RACIONALNE STRATEGIJE...........................................................73

6.1 Pribavljanje sredstva i financiranje.........................................................................73

6.2 Ostvarivost zacrtane strategije...............................................................................76

6.3 Prikladnost ili usklađenost strategije......................................................................77

6.4 Politička prihvatljivost............................................................................................77

7 PROVEDBA I NADZOR NAD PROVEDBOM STRATEGIJE RAZVOJA.........................79

7.1 Provedba Strategije................................................................................................79

7.2 Tijela i postupak nadzora.............................................................................................80

Stranica 4


1 UVOD

Svaka sredina želi napredovati, to je prirodna želja i potreba. Pri tome su mogućnosti

uvijek na neki način ograničene i određene brojnim okolnostima: ljudskim

potencijalima, prirodnim okruženjem, ekonomskim stupnjem razvoja, te brojnim

drugim društvenim i ekonomskim čimbenicima. Upravljanje, koje planira ostvariti taj

željeni razvoj i zajednici time donijeti kvalitetniji život, mora osmisliti razvojnu

strategiju. Postojanje Strategije razvoja preduvjet je za osmišljeno upravljanje

promjenama. Upravo ovaj dokument ima za cilj, temeljem vrednovanja svih

relevantnih čimbenika, kako onih društvenih tako i ekonomskih, utvrditi strateške

ciljeve i način njihove realizacije u narednom višegodišnjem razdoblju (2010. -

2020.).

Ovu Strategiju donosimo u složenim uvjetima. Gospodarstvo i društvo u cjelini trpi

negativne učinke ekonomske krize što nas može obeshrabriti i demotivirati u

pronalaženju odgovarajućih pravaca razvoja. Politički gledano Republika Hrvatska

ulaže velike napore da što prije okonča pregovore za punopravno članstvo u

Europskoj uniji čime ćemo ući u jedno potpuno drugačije okruženje koje će tražiti

daljnje promjene i prilagođavanja od sviju nas. I ekonomska kriza, koja će u jednom

trenutku prerasti ponovno u gospodarski rast i europske integracije ne smiju nas

zateći nespremne. Naša je dužnost, kroz ovu strategiju, planirati upravo one razvojne

promjene koje će nam omogućiti poticanje boljitka gospodarstva, razvoj društvenog

standarda na području Općine, te istovremeno potaknuti otvaranje prekogranične

suradnje, ali i osigurati spremnost na veću tržišnu konkurenciju, kao i suradnju sa

susjednim općinama i gradovima.

Ova Strategija razvoja je strateško-razvojni dokument koji se naslanja na već

izrađenu Strategiju razvoja Zagrebačke županije (2007.- 2013.), vodeći prioritetno

računa o interesima stanovništva i gospodarstva Općine Brdovec.

Strategija razvoja polazi od statusne analize temeljem koje je provedena SWOT

analiza i uočeni mogući pravci razvoja. Time je utvrđen okvir za planiranje strateških

Stranica 5


smjernica razvoja koje čine određene projektne ideje i planovi. Pri tome Strategija

odgovara na brojna pitanja kao što su: smjernice razvoja, kriteriji za utvrđivanje

prioriteta razvoja, financijski kapaciteti Općine i mogući financijski izvori, te uočava i

vrednuje druge relevantne čimbenike koji utječu na razvoj Općine.

Stranica 6


2 STATU SNA ANALI ZA

2.1 ZEMLJOPI SNI POLOŽAJ

Općina Brdovec prostire se na 37,27 km² i nalazi se u sjeverozapadnom dijelu

Zagrebačke županije. Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji Hrvatske, prostor

općine pripada jugozapadnom dijelu Panonske megaregije.

Novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske iz 1993. godine područje Grada

Zagreba smanjeno je na prostor bivših deset općina i Sesvete. Tim novim upravno –

teritorijalnim ustrojem današnji prostor općine Brdovec izdvojen je iz područja Grada

Zagreba i prelazi u sastav Zagrebačke županije.

Područje općine Brdovec pruža se u

sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije

između rijeke Save i Sutle. Na sjeveru općine

proteže se prigorje Marijagorice, a na jugu

aluvijalna ravan rijeke Save. Zapadnu granicu

čini tok rijeke Sutle koja je ujedno i granica

između Republike Hrvatske i Republike

Slovenije. Kao dio prostora bivše općine

Zaprešić, svojom sjeveroistočnom stranom

graniči sa današnjim Gradom Zaprešić. Na jugu graniči s Gradom Samoborom, a na

sjeveru s općinama Marija Gorica i Pušća. Svojim zapadnim rubom, općina Brdovec

podudara se s državnom granicom Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji.

Središnjim dijelom općine u smjeru istok – zapad, prolazi važna državna i

međunarodna prometnica, koja omogućuje brzo povezivanje Grada Zagreba i

Zagrebačke županije sa srednjom Europom.

Stranica 7

http://hr.wikipedia.org/wiki/Km%C2%B2


Općina Brdovec dio je šireg metropolskog područja grada Zagreba i u tom kontekstu

ima nekoliko značajnih komparativnih prednosti, prije svega zbog vrlo dobre

povezanosti sa Zagrebom, te visokog stupnja očuvanosti krajolika, koje ujedno

predstavljaju i glavne prostorne i razvojne resurse Općine.

Područje općine dobro je prometno povezano županijskim cestama i prigradskom

željeznicom sa susjednim općinama i gradovima i preko Zaprešića s Gradom

Zagrebom. U pogledu veličine i gospodarskog značaja pojedinih naselja, može se

konstatirati da na području općine nema naselja koje bi imalo širi značaj za područje

Zagrebačke županije ili države.

S prometno-geografskog gledišta općina Brdovec nalazi se na prostoru na kojem se

spajaju dva ključna hrvatska prostora – podunavski i jadranski. Rezultat takvog

povoljnog geoprometnog položaja, na čvorištu europskih i regionalnih prometnih

pravaca je relativno mala udaljenost ostalih dijelova Hrvatske (izuzev udaljenijih

južnodalmatinskih prostora).

2.1.1 KLIM ATSKE KARAKTERISTIKE

Glavno obilježje klime uklapa se u opće klimatske uvjete zapadnog dijela Panonske

nizine. Općina Brdovec pripada području umjereno kontinentalne klime u kojoj nema

suhog razdoblja tijekom godine. Oborine su podjednako razdijeljene tijekom čitave

godine.

Obzirom na reljefne karakteristike više temperature prisutne su na ravničarskom

dijelu, a niže na gorskom području Medvednice. Razlike između srednjih temperatura

susjednih mjeseci od veljače do lipnja iznose oko 4,4 0C, što pokazuje da je svaki

mjesec u prosjeku za toliko Celzijevih stupnjeva topliji od prethodnoga. U razdoblju

od rujna do studenoga takve razlike iznose oko –5 0C što znači da se ohlađivanje

događa brže nego zagrijavanje početkom godine. Srednja mjesečna temperatura

zraka iznosi:

- siječanj -1 0C- travanj 10 0C

Stranica 8


- srpanj 20 0C- listopad 10 0C

Apsolutni maksimum temperature je u ljetnim mjesecima i do 35 0C, a apsolutni

minimum je do –25 0C, što se isključivo odnosi na siječanj.

Prosječna godišnja količina oborina na ovom području kreće se oko 950 mm, a

vlažnost zraka iznosi 60-70%. Snježni pokrivač prisutan je u periodu 40-60 dana s

maksimalnom visinom do 50 cm (ovisno o lokaciji uz napomenu da u posljednjih 10

godina nije zabilježena navedena visina).

Vjetrovi nisu posebno registrirani na ovom području, a dominantno strujanje dolazi iz

smjera NW i WSW budući je Medvednica barijera za vjetrove iz NE smjera. U

godišnjem hodu najjači vjetar puše u proljeće, a najslabiji u jesen i zimi. U proljeće se

u prosjeku može očekivati do 8 dana mjesečno s jakim vjetrom, dok su u ostalim

godišnjim dobima mjesečno samo 3-4 dana s jakim vjetrom.

Tijekom proljeća, zime i jeseni češće su pojave mraza i magle i to naročito u nizini

rijeke Save i Sutle.

2.1.2 RELJEFNA I GE OLOŠKA OBILJEŽJA

U odnosu na visinsku raščlanjenost prostora jasno su određene dvije krajobrazne

cjeline područja općine i to; sjeverozapadno Marijagoričko prigorje i južno prostrana

nizina rijeke Save i dio nizine donjeg toka rijeke Sutle. Visinske razlike u Marija

goričkom prigorju ne prelaze 300m nm/v. To je izrazito razveden bregoviti kraj.

Istaknute kote vrhova u tom dijelu prigorja od zapada prema istoku kreću se od visine

na 255 m Goljak, 235m nm/v Hribarov brijeg, 240m nm/v V. Vrh. Kroz prigorje protiču

brojni brdski potoci. Prigorje se spušta sve do nizine rijeke Save, koja zaprema veću

površinu općine. Visina aluvijalne ravni rijeke Save spušta se sa sjevera sa 137m

nm/v prema jugu (zaobalju Save) na 130m nm/v.

Geološku građu prigorja čine meki tercijarni jezerski sedimenti na kojima su se

razvila plodna tla pogodna za vinovu lozu i poljoprivredne kulture. Aluvijalnu ravan

Stranica 9


rijeke Save, a djelomično i Sutle čine mlađe kvartalne i holocenske naslage nastale u

postglacijalno doba kada su ovim područjima proticale velike količine voda noseći

erozioi nanos u vidu šljunka i pijeska različite granulacije. Debljina aluvijalnog nanosa

Save (pijeska, šljunka, gline) kreće se od 5 m do 100 m debljine.

2.2 PRIRODNI RE SURSI , OKOLIŠ I PROSTOR

Tlo

Na obroncima prigorja na jezerskim sedimentima razvio se tip obronačkog

pseudogleja. Obronačni pseudoglej razvija se na izraženim obroncima bregova, na

povišenim terasama s manjim ili jačim utjecajem atmosferskih voda. U Savskoj nizini,

kao i u nizini rijeke Sutle, prirodno su se razvili tipovi aluvijalnih tala na holocenskim

naslagama, a na mjestima gdje sporo otiče voda ili se dulje zadržava uz stare

rukavce javlja se tip močvarnog oglejenog tla. Gusta naseljenost prigorja i podgorja

kao i stoljetna obrada tla za vinograde i ratarske kulture utjecala je i na razvoj

antropogenih tala vrtisola, hortisola.

Vode

Područje je bogato brojnim brdskim i riječnim vodotocima. Od riječnih vodotoka je

izrazit donji tok rijeke Sutle koja utječe kod Drenja Brdovečkog i Ključa. S južne

strane općine protiče Sava koja je dijelom svoga toka i regulirana. Uz tok Save, kao i

u priobalju, prisutni su brojni rukavci stare Save obrasle šikarom i biljem vlažnih

staništa koje pružaju zaklon mnogim ptičjim vrstama. Brdski potoci protiču smjerom

sjever-jug. Pripadaju slivu rijeke Save. S istočne strane općine i samog mjesta

Brdovec nalazi se vodonosno područje Šibice.

Poplave su ograničenog karaktera i relativno kratkog trajanja. Međutim potrebno je

redovito održavati propusnost korita vodotoka, kako bi se smanjila opasnost od

poplava od bujičnih voda nastalih prilikom sezonskih pojačanih oborina. Područja

općine koja su potencijalno ugrožena poplavom su naselja Drenje Brdovečko i Ključ

Brdovečki.

Vegetacija

Stranica 10


Biološku raznolikost prirodnih asocijacija područja, čine šume, brdske i dolinske

livade kao i očuvani prirodni tokovi gorskih i djelomično dolinskih vodotoka s

rukavcima. Šumske površine pružaju se na sjevernim ekspozicijama na strmijim i

blažim padinama bregova i brežuljaka i u dubokim jarcima. Šume su pretežno

panjače i u privatnom posjedu. Sa znatno manjom površinom šuma gospodari J.P.

Hrvatske šume, Uprava šuma Zagreb, Šumarija Zagreb.

Od šumskih zajednica zastupljene su na osunčanim padinama bregova klimazonalne

zajednice hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum croaticum Ht.) i

hrasta kitnjaka i običnoga graba s primjesom bukve (Querco petrae-Carpinetum

ilyricum var. Fagus silvatica). Tlo u šumi hrasta kitnjaka i graba je u prolje će

pokriveno najraznolikijim šumskim cvijećem me đu kojim se najviše ističu: šafran,

biskupska kapica, Salamunov pečat, obična šumarica, pasji zub, jaglac, plučnjak, te

procjepak, visibaba i dr. Uz riječne doline pojedinačno pridolaze skupine vrba i joha i

topola. U rukavcima Stare Save pridolaze sekundarne zajednice vlažnih staništa

trščaci i visoki šaševi. Na zadanom području biološku raznolikost upotpunjuju i manje

površine brdskih livada i znatno zastupljenije dolinske livade. Od livadnih zajednica

najzastupljenije su livade pahovke i livade krestaca u prigorju, a u dolinama rijeka

dolinske livadne zajednice busike i krestaca. Livade se pretežno koriste kao

košanice. Danas se smanjuju širenjem izgradnje i potpunim nestajanjem stoke te

postepeno prerastaju u šume ili se prenamjenjuju za oranice ili voćnjake.

Tablica - Struktura ukupnih površina u općini ( % u odnosu na županiju)

Ukupne površine Poljoprivredne površine Šume Neplodne

površineha % ha % ha % ha %

3453 1,13 2423 1,40 551 0,52 479 1,68

Općina Brdovec raspolaže ukupno s 2.423 ha poljoprivrednih površina, što

predstavlja oko 66% ukupne površine općine. Sve ove površine su u privatnom

vlasništvu, izuzev 47 ha koje su vlasništvo države. Najvrednije od obradivih površina

nalazi se na pojasu uz tok rijeke Save. Šumske površine zauzimaju ukupno 551 ha ili

Stranica 11


14,8% ukupne površine općine, od čega je 420 ha u privatnom vlasništvu. Šume na

području općine u nadležnosti su Uprave šuma Zagreb koja djeluje u sastavu javnog

poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj

«Hrvatske šume».

Tablica - Struktura površina prema sektorima vlasništva ( ha )Ukupnepovršine

Poljoprivrednepovršine Šume Neplodne

površineDržavn

oPrivatn

oDržavn

oPrivatn

oDržavn

oPrivatn

oDržavn

oPrivatn

o

488 2956 47 2376 131 420 310 169

2.2.1 PRIRODNA OBILJEŽJA I KORI ŠTENI RE SURSI

Općina Brdovec posjeduje prirodne izvore kao što su: šume, vode, riječni šljunak,

poljoprivredno zemljište, aluvijalni sedimenti, te prirodnom i krajobraznom baštinom.

Ovome valja još pridodati i bogato kulturno-povijesno naslijeđe, pa sve zajedno

predstavlja značajno ishodište za sveopći razvitak gospodarskih i drugih djelatnosti.

Upravo na tim značajkama treba jače usmjeriti gospodarenje, što do sada nije

dobivalo potrebnu podršku.

Šume, bilo državne ili privatne, veliko su prirodno bogatstvo. Iako one uzmiču pred

izgradnjom i potrebom za poljoprivrednim zemljištem, još uvijek su sačuvane

razmjerno velike (ali rascjepkane) površine. Šumama bi trebalo bolje gospodariti

nego što se to čini, osobito u cilju gospodarskoga probitka. Treba usmjeriti pozornost

na sve prateće koristi od šuma i razvijati gospodarske djelatnosti s tim u svezi.

Poljoprivredno zemljište zauzima razmjerno velike površine. Glede kakvoće i

pogodnosti tla za poljoprivredne kulture, prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske

kulture, za livade i za vinograde i voćnjake. Obilježja kakvoće tla, te usitnjenost i

rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i za proizvodnju tzv.

zdrave hrane u manjim količinama.

Stranica 12


Šljunčani sedimenti, na području Županije i Općine nalaze se u dolini rijeke Save

ispunjene nevezanim i neuslojenim aluvijalnim nanosima prve savske terase, i to duž

čitavog toka rijeke. Debljina aluvijalnog nanosa iznosi 10-25 m, a mjestimično čak i

do 45 m.

Prirodno i krajobrazno naslijeđe osobita je vrijednost općine, kao i cijele Županije. Do

sada nije dovoljno uključeno u promišljanje strategije gospodarskoga razvoja općine.

Suvremeni pristupi prostornom planiranju i uopće suvremene zamisli o življenju u

skladu i poštovanjem prema prirodi, vjerojatno će pomoći boljem vrednovanju

prirodnoga naslijeđa i njenog stvarnog uključivanja u gospodarske tokove. Značajno

ishodište za daljnji gospodarski i kulturni razvoj treba imati bogato kulturno-povijesno

naslijeđe. Kulturni turizam, usprkos višedesetljetnom iskustvu europskih zemalja, kod

nas vrlo teško kroči put. Ovaj dio Zagrebačke županije ima u tom pogledu velike

mogućnosti koje valja promišljeno i sustavno osmisliti i gospodarski oploditi.

U prostorno planskim dokumentima detaljno su navedene mjere sprečavanja

nepovoljnog utjecaja na okoliš, međutim i nadalje ostaje otvoreno pitanje financiranja

nekih od navedenih mjera. Ovo je možda i najvažniji dio definiranja vizije, strateških

ciljeva i strategije.

2.3 DEMOGRAFSKA SLIKA I TRŽIŠTE RADA

Na području općine nalazi se 13 naselja u 11 mjesnih odbora u kojima prema popisu

iz 2001. godine živi ukupno 10.287 stanovnika u 3.187 domaćinstava. Naselja su po

veličini neujednačena, a prosječan broj stanovnika po naselju iznosi oko 800

stanovnika, što je daleko iznad županijskog prosjeka. Udio stanovništva općine

Brdovec u ukupnom stanovništvu Županije koje čini 309.696 stanovnika, što iznosi

oko 3%. Prema broju stanovnika općina je na prvom mjestu u Županiji.

Područje općine zauzima površinu od 37,27 km2 odnosno 1,21 % ukupne površine

Županije koja iznosi 3.067,50 km2. Prema površini općina je među manjima u

Županiji. Među brojnim općinama Županije općina Brdovec pokazuje iznadprosječnu

naseljenost koja iznosi 276 st./km2. Gustoća naseljenosti na području Županije je 100

st./km2, dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 77,4 st./km2.

Stranica 13


Tablica - Odnos ukupne površine, broja stanovnika, te gustoće u Zagrebačkoj županiji i općini Brdovec

Površina

Stanovnici Gustoća stanovništva

Popis 1991. Popis 2001. Gnst 2001

km2 %broj st. %

broj st. % br. st./km2

UKUPNO ŽUPANIJA

3058,15 100

282.989 100

309.696 100 101,27

OPĆINA BRDOVEC 37,27 1,22 8.762 3,10 10.141 3,27 272,10

Prema popisu stanovništva iz 1991. i 2001. godine, jedino dva naselja općine

pokazuju negativan trend u kretanju broja stanovništva i to Gornji Laduč i Savski

Marof. Najveći porast broja stanovništva u usporedbi dviju posljednjih popisnih

godina očitava se kod naselja Brdovec i Prigorje Brdovečko.

Tablica - Pregled površina pojedinih naselja i njihova gustoća naseljenosti (2001.):

NaseljeBroj stanovnika

Površina (km2)

Gustoća (st./km2)

Brdovec 2.310 4,69 493Donji Laduč 745 2,28 327Drenje Brdovečko 694 7,13 97Gornji Laduč 864 1,75 494Harmica 232 0,55 422Javorje 634 2,20 288Ključ Brdovečki 663 3,20 207Prigorje Brdovečko 1.258 4,82 261Prudnice 641 2,61 246Savski Marof 35 0,78 45Šenkovec 733 0,90 814Vukovo Selo 381 1,84 207Zdenci Brdovečki 1.097 4,54 242

UKUPNO 10.2871 37,27 276

1 Zadnji podaci iz travnja 2009. ukazuju da se broj stanovnika Općine povećao na 12.500 stanovnika

Stranica 14


Primjećuje se da je gustoća naseljenosti po naseljima vrlo šarolika, od

ispodprosječnih 45 st./km2 u Savskom Marofu do vrlo visokih 814 st./km2 u naselju

Šenkovec, odnosno preko 490 st/km² u naseljima Brdovec i Gornji Laduč.

Tablica - Podaci o kretanju broja stanovnika

NASELJA GODINE1981 1991 2001

Brdovec 1.815 1.901 2.310Donji Laduč 803 625 745Drenje Brdovečko 664 660 694Gornji Laduč 589 793 864Harmica 266 190 232Javorje 525 578 634Ključ Brdovečki 583 573 663Prigorje Brdovečko 725 986 1.258Prudnice 523 526 641Savski Marof 76 34 35Šenkovec 537 626 733Vukovo Selo 333 325 381Zdenci Brdovečki 880 945 1.097UKUPNO 8.319 8.762 10.287

Iz tablice je vidljivo da je skoro polovica stanovništva koncentrirana u naseljima

Brdovec, Prigorje Brdovečko i Zdenci Brdovečki.

Pregledom ukupnog broja stanovnika u razdoblju od 1981. do 2001. godine, uočljiv je

konstantan porast broja stanovnika skoro u svim naseljima. Izuzetak su naselja

Gornji Laduč i Savski Marof.

Od 1991. demografska kretanja u općini Brdovec odvijaju se uz negativni prirodni

prirast, a pozitivan saldo migracija, tako da je gustoća naseljenosti ovog prostora

ipak u porastu. Pregled broja stanovnika po naseljima pokazuje da su najveći porast

u posljednjih dvadeset godina doživjela naselja Brdovec i Prigorje Brdovečko.

2.3.1 DOBNA I SPOLNA STRUKTU RA STANOVNIŠTVA

Stranica 15


U cilju analize dobne i spolne strukture stanovništva navodimo podatke u tablicama

koje slijede.

Tablica - Dobna i spolna struktura stanovništva općine Brdovec

Ukupno Godine starosti

0-9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i više

Svi 10.287

žene 5.317

muškarci 4.970

1.076

532

544

1.373

692

781

1.464

732

732

1.468

747

721

1.609

819

790

1.352

661

691

1.101

603

498

614

376

238

Tablica - Indeks starosti Naselje Ukupno 0-19

godina20-39

godina40-59

godina60 i više

Brdovec 2.310 515 701 689 367Donji Laduč 745 173 202 227 143Drenje Brdovečko

694 154 193 184 163

Gornji Laduč 864 224 247 231 162Harmica 232 55 63 67 47Javorje 634 149 193 176 116Ključ Brdovečki 663 152 184 183 144Prigorje Brdovečko

1.258 326 353 366 213

Prudnice 641 142 171 180 148Savski Marof 35 5 11 14 5Šenkovec 733 159 196 223 155Vukovo Selo 381 78 114 112 77Zdenci Brdovečki 1.097 282 304 316 195UKUPNO 10,287 2.414 2.932 2.968 1.935

Grafički prikaz dobne strukture stanovništva

Stranica 16


Tablica - Nacionalni sastav, 2001. NACIONALNOST BROJ

STANOVNIKAHrvati 9.856Slovenci 98Srbi 46Albanci 24Bošnjaci 23Nijemci 6)Makedonci 5Česi 4Mađari 4Crnogorci 2Austrijanci 1Poljaci 1Rusi 1Rusini 1Slovaci 1ostali 26neopredijeljeni 79nepoznato 109

2.3.2 KVALIFIKACIJSKA STRUKTU RA STANOVNIŠTVA

Prema školskoj spremi i pismenosti za stanovništvo iznad 15 godina (prema popisu

2001. godine), stanje je bilo slijedeće:

1,5% bez školske spreme, 3,4% sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, 11,2% sa završenih 4 -7 razreda osnovne škole, 19,7% sa završenom osnovnom školom, 56,2% sa završenom srednjom školom, 2,9% VŠS, 3,6% VSS, 0,2% s magisterijem i 0,1% s doktoratom.

Tablica - Kvalifikacijska struktura stanovništva ( % )Bez

školske

spreme

1 – 3 razreda osnovne škole

4 – 7 razreda osnovne škole

Završena

osnovna škola

SSS VŠS VSS Magisterij

Doktorat

129 289 956 1689 4811 248 310 17 8

Stranica 17

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slovaci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rusini

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rusi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Poljaci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrijanci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Crnogorci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ma%C4%91ari

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cesi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Makedonci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nijemci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1njaci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Albanci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Srbi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Slovenci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvati

http://hr.wikipedia.org/wiki/2001.


ili1,5%

ili11,2%

ili11,2%

ili19,7%

ili56,2%

ili2,9%

ili3,6%

ili0,2%

ili0,1%

2.3.3 ZAPOSLENOST STANOVNIŠTVA

Koncem 2009. godine u općini Brdovec bilo je 419 nezaposlenih osoba od čega 235

žena sa sljedećom kvalifikacijskom strukturom:

bez osnovne škole ima 15 osoba od čega 7 žena, s osnovnom školom ima 97 osoba od čega 59 žena, kvalificirana zanimanja i strukovna škola do tri godine 170 osoba od čega 76

žena, srednje stručne spreme u trajanju od četiri godine 107 osoba od čega 75

žena, gimnazija 9 osoba od čega 6 žena, visoka školska sprema 14 osoba od čega 8 žena, magisteriji i doktorati 7 osoba od čega 4 žene.

U isto vrijeme zaposlenih osoba u općini Brdovec bilo je 1.686, od čega su: radnici 1.163, obrtnici 183, poljoprivrednici 35, samostalne profesionalne djelatnosti 16, radnici zaposleni kod samostalnih obveznika uplate doprinosa 275, produženo osiguranje 14 osoba.

Umirovljenika s područja Općine koncem 2009. bilo je 2.189, od čega: 1180 u starosnoj mirovini, 476 u invalidskoj mirovini, 482 u obiteljskoj mirovini, 10 u Hrvatskoj vojsci, i 41 hrvatski branitelji.

Doseljavanje novih stanovnika u općinu Brdovec motivirano je lijepim krajolikom,

dobrom komunalnom opremljenosti naselja, cestovnom i željezničkom povezanosti s

glavnim gradom Zagrebom kao i sa susjednim općinama i gradom Zaprešićem.

Općina Brdovec ima na svom području tri osnovne škole i to Ivan Perkovac u

Šenkovcu, Ivana Brlić Mažuranić u Prigorju Brdovečkom i Pavao Belas u Brdovcu.

Dječji vrtići su na dvije lokacije i to u Prigorju Brdovečkom i Brdovcu. Uz veći broj

sportskih terena, tu je i jedna izgrađena školska športska dvorana kao i plan za

izgradnju još jedne dvorane za koju se uskoro očekuje raspisivanje natječaja od

Stranica 18


strane Ministarstva regionalnog razvoja šumskog i vodnog gospodarstva. Sve to

dodatno motivira nastanjivanje na području Općine.

2.4 GOSPODARSTVO

Od početka devedesetih godina, uslijed političkih i gospodarskih promjena, došlo je

do otvaranje novih poduzeća. U svakoj od gospodarskih djelatnosti došlo je do

povećanja broja novih tvrtki. Najveći je broj nastao u djelatnosti trgovine, industrije,

građevinarstva i novčanih usluga. Stope rasta najveća povećanja pokazuju u

financijskim uslugama, trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i komunalnim

djelatnostima.

Najveći gospodarski subjekti s najviše zaposlenih su "Pliva","Kvasac" Savski Marof,

drvoprerađivačka industrija "Bukovinski" (Ključ Brdovečki), tekstilna industrija

"Lateks" (Laduč), Izgradnja i održavanje brodova MG mehanika, Obrt za graditeljstvo

Škrbec, "Laura" d.o.o. (Harmica) i dr. Na području općine Brdovec radi ukupno 200

pravnih osoba i 230 obrtnika.

Većina poduzeća i obrta izvozno je orijentirana, a isto tako radi proširenja svojih

osnovnih djelatnosti Općina svojim prostornim planom i raznim vidovima pomoći

osigurava rast i razvoj gospodarstva.

Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra

povoljnim, jer je industrija ipak nositelj zapošljavanja. Budući da je proces preustroja

gospodarstva u tijeku, očekuje se razvoj industrije u budućnosti. To bi se trebalo

odraziti i na razvoj općine u kojoj je danas jedan od većih pogona Plive.

Obrtništvo se je razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i

stanovništva. Obrtništvo je dugo bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa.

Danas se ono pokušava nametnuti kao gospodarski i financijski čimbenik ukupne

gospodarske stabilizacije uz upotpunjavanjem tržišta raznovrsnim proizvodima, a

osobito uslugama. Obrtništvo može biti poticaj novom proizvodnom i uslužnom

zapošljavanju. Za potrebe razvoja obrtništva treba na području općine planirati i

Stranica 19

http://hr.wikipedia.org/wiki/Savski_Marof


urediti građevinsko zemljište, te osigurati početne poticaje i uvjete za uspostavljanje

novih obrta i drugih poduzetničkih inicijativa.

Na području općine ne postoji koncentracija proizvodnih ili skladišnih građevina

odnosno industrijskih objekata koji bi činili gospodarsku ili industrijsku zonu.

Stanje u pogledu gospodarskih sadržaja ne može se smatrati zadovoljavajućim.

Značajan dio u gospodarskim djelatnostima imaju trgovine, ugostiteljski objekti te

različiti obrti.

2.4.1 POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO

Poljoprivreda u smislu osnovne gospodarske djelatnosti je razvijena u granicama

mogućnosti. Obradive površine zauzimaju više od trećine površine općine. Velik dio

obradivih površina je visoko vrijedno poljoprivredno zemljište, a najveći dio se i

obrađuje. Obilježje poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda.

Poljoprivreda općine odlikuje ratarska i povrtlarska proizvodnja. U stočarstvu

orijentacija je na uzgoju goveda, svinja i peradi. Većina zaposlenoga stanovništva u

industriji i drugim djelatnostima bave se poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću.

Šumske površine zauzimaju ukupno 14.8% površine općine, a učinci od

gospodarenja šumama su gotovo zanemarivi. Veći dio šuma je u privatnom

vlasništvu, dosta su devastirane i pretvorene su većim dijelom u šume panjače.

Šume u državnom vlasništvu su u razmjerno dobrom stanju. Lovstvo je razmjerno

dobro razvijeno. Postoji zadovoljavajući broj divljači, ali lovni turizam nije razvijen

iako postoje potrebni preduvjeti.

Tablica - Struktura poljoprivrednih površina ( ha ) – privatno vlasništvo

Oranice Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci

1527 113 95 392 249

Obzirom na konfiguraciju poljoprivrednog područja koja su optimalna za uzgoj

vinograda osnovana je Udruga Trsek koja okuplja 140 članova (vinogradara i

Stranica 20


podrumara) Ova Udruga uz pomoć Općine zasadila je 40.000 svojih sadnica na

cca.15 ha zemljišta.

Na području Općine djeluje i Udruga stočara koja okuplja proizvođače mlijeka i sira

(OPG Firnkranc, Zorić-Hrgar, Jurkas, Župančić) koji mjesečno predaju cca.20,000

litara. Problem daljnjeg razvoja ove grane poljoprivrede leži u smještaju proizvođača

u naseljenim mjestima.

Općina je sukladno programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu

Republike Hrvatske isto dala u zakup 55 ha zemljišta. Problem ovih djelatnosti je

nepostojanje otkupnog mjesta, odnosno veletržnice.

2.4.2 TURIZAM

Sam položaj općine Brdovec koja je smještena u Sutlansko-savskoj udolini u

neposrednoj blizini Zaprešića, a nadomak Zagreba, uz granicu s Republikom

Slovenijom, osigurava njezinu prometnu povezanost, zaštićen okoliš, ljepotu i

izvornost okoliša i prirodnih resursa kao preduvjeta za razvoj turizma. Organizirano

vođena gospodarska turistička ponuda na pojedinim privatnim posjedima nudi, uz

noćenje i konzumaciju jela i pića toga autohtonog kraja i niz drugih kulturnih i

turističkih sadržaja. Korištenje sportskih objekata, team building, biciklizam,

pješačenje, skupljanje sezonskih plodina, sudjelovanje u raznim sezonskim i

ritualnim etno svečanostima, promatranje i predstavljanje raznih umjetničkih udruga i

sudjelovanje u njihovom radu potencijalni su turistički sadržaji. Od seoskih

domaćinstava koja se već tradicionalno nalaze u turističkoj ponudi kraja ističemo

seosko imanje Stara hiža.

Unatoč raznolikim sadržajima i dobrom prometnom položaju turistička ponuda nije

artikulirano povezana pa samim tim nije odgovarajuće predstavljena na širem tržištu.

Stoga se može konstatirati da postojeći potencijali razvoja vezanog za turizam nisu

niti približno iskorišteni.

2.5 PROMETNA INFRASTRU KTURA

Stranica 21


Prednost prostora Zagrebačke županije, pa tako i općine Brdovec kao njenog

sastavnog dijela je u prometnom i geostrateškom položaju, te u blizini Grada

Zagreba, metropole nacionalnog i europskog značenja. Zagreb je središte županije i

najvažnije prometno čvorište u zemlji odakle se radijalno pružaju glavni prometni

pravci Republike Hrvatske. Upravo blizina Zagreba kao glavnog čvorišta za sve vrste

prometne infrastrukture omogućava općini, odnosno njezinim stanovnicima, njihovu

funkcionalnu upotrebu. Ovo se osobito odnosi na mogućnost korištenja brzog

cestovnog prometa i prigradske željeznice.

2.5.1 CESTOVNI PROMET

Mrežu cesta na području Općine Brdovec čine jedna državna cesta, te više

županijskih i lokalnih cesta, kako je to i prikazano u narednoj tablici.

Tablica - Postojeće stanja cestovne mreže na području Općine Brdovec

BROJ CESTE OPIS CESTE

DUŽINA CESTE U km

DRŽAVNE CESTED-225 GP Harmica-Brdovec-čvor Zaprešić na D1

ŽUPANIJSKE CESTE

Ž-3005 Dubravica(Ž 2186) – Vukovo Selo – Harmica (D 225)

Ž-3030 D.Pušća (Ž 2186) – Marija Gorica – Trstenik – D 225Ž-3033 M. Gorica (Ž 3030) – Sveti Križ – Šenkovec – D 225Ž-3035 Gornji Laduč (D 225) – Prudnice – Brdovec – (D225)

LOKALNE CESTEL-31014 Vukovo Selo (Ž 3005) – Sveti Križ (Ž 3033)L-31015 D 225 – Ključ BrdovečkiL-31016 Ž 3033 – Gornji Laduč – D L 31079 Lužnica – Brdovec (D 225)

UKUPNO

Državne ceste omogućuju temeljnu povezanost glavnih žarišta razvoja i svih prostora

Hrvatske, te povezanost sa susjednim zemljama i Europom. Hrvatske ceste d.o.o. u

projekcijama daljnjeg razvoja predviđaju izmještanje državne ceste D-225. Koridor

nove brze ceste predviđa se sjevernim rubom željezničke pruge Zagreb-Slovenija.

Županijske ceste imaju ulogu povezivanja gradova, središta općina i većih naselja na

području županije, dok lokalne ceste povezuju naselja na području općine. Općina

Stranica 22


ima 100 kilometara asfaltiranih cesta, te 26 kilometra makadama (neasfaltiranih

cesta).

2.5.2 ŽELJEZNIČKI PROMET

Područjem Općine prolazi magistralna željeznička pruga MG2 (Savski Marof državna

granica Zagreb – Sisak – Novska – Vinkovci – Tovarnik državna granica). Pruga je

elektrificirana cijelom svojom dužinom jednofaznim izmjeničnim sustavom 25kV, 50

Hz. Magistralna glavna željeznička pruga MG2 dio je X. europskog prometnog

koridora mreže magistralnih pruga, koja povezuje zemlje srednje Europe, preko

Republike Hrvatske sa ostalim zemljama Bliskog istoka (Munchen – Ljubljana –

Zagreb – Beograd – Bukurešt – Athena – Istanbul). Na magistralnoj glavnoj

željezničkoj pruzi na području općine željeznički kolodvor “Savski Marof” nalazi se u

Prigorju Brdovečkom, a stajališta u Ključu Brdovečkom i Brdovcu.

Osim magistralnog željezničkog pravca, područjem općine uz samu granicu s

Republikom Slovenijom prolazi željeznička pruga II reda (II 202) Savski Marof –

Kumrovec (državna granica), ova pruga je elektrificirana i uključena u sustav

prigradske željeznice, sa stajalištima u Donjem Laduču, Ključu i Harmici. U planu

Hrvatskih željeznica je izgradnja još jednog stajališta i to u Vukovom selu, čime bi bio

omogućen prigradski promet Dugo selo-Vukovo selo. Također se traže rješenja

između Hrvatske i Slovenije u cilju nastavka gradnje pruge od Vukovog sela do

Kumrovca i njezinog spajanja na željezničku mrežu u Republici Sloveniji kao vid

snažnijeg turističkog povezivanja. U južnom dijelu općine, od željezničkog kolodvora

Savski Marof odvaja se kolosijek za poseban promet – industrijska pruga za potrebe

tvornice lijekova “Pliva” i kolosijek prema bivšoj vojarni Januševec.

2.5.3 VODOOPSKRBNI I ODVODNI SU STAV

Vodoopskrba

Jedan krak magistralnog

vodoopskrbnog cjevovoda ulazi na

područje općine sa sjevera, iz područja

Stranica 23


općine Marija Gorica i spaja se s „glavnim“ vodom koji dolazi sa istoka od strane

Grada Zaprešića. U višim dijelovima općinskih naselja Vukovo Selo, Donji Laduč i

Prigorje Brdovečko nalaze se 3+1+1 prekidna komora. Središnja vodosprema nalazi

se u naselju Donji Laduč, a spomenutim sjevernim krakom magistralnog vodovoda

spojena je sa vodospremom u općini Marija Gorica u mjestu Sveti Križ. Korištenje

lokalnih vodovoda većinom je nekvalitetno riješeno tako da su veliki gubici vode čak i

na samom izvorištu. Najveći je problem nekontrolirano povećanje priključaka, bez

obzira na stvarne količine vode u pojedinom izvorištu.

Sustav odvodnje i kanalizacije

Općina Brdovec ima djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Taj sustav

spojen je na glavni odvodni kolektor koji u južnom dijelu naselja. U južnom dijelu

naselja, prije pruge, nalazi se crpna stanica. Prostornim planom predviđen je i

izveden glavni odvodni kanal fekalnih voda duž državne ceste D-225 u dužini od

7,418 metara (glavni kolektor). Za izgradnju sustava odvodnje za naselja južno od

pruge raspisan je javni natječaj i očekuje se u 2010 godini početak radova. Naselja

sjeverno od pruge obuhvaćena su projektom koji će se kandidirati za financiranje iz

fondova EU-a. Projekt će zajedno kandidirati općina Brdovec, grad Zaprešić i općina

Bistra, čiji obuhvat će biti sve do krajnjeg zapada Općine, naselja Harmica gdje je

izvedena dodatna crpna stanica te dalje do Vukovog sela. Povoljna konfiguracija

terena omogućuje gravitacijsku odvodnju na čitavom sjevernom dijelu Općine, osim u

južnom dijelu gdje će se otpadne vode prepumpavati. Dodatne crpne stanice

predviđene su u naseljima Ključ Brdovečki, Drenje Brdovečko, te Zdenci Brdovečki i

Javorje. Za odvođenje otpadnih voda iz (postojećih i planiranih) stambenih i drugih

zgrada na području općine do izgradnje cjelovitog sustava odvodnje nužno je izvesti

višedijelne nepropusne septičke jame koje će se po potrebi prazniti. Kod odvodnje

oborinskih voda nema većih problema jer postoji veliki broj manjih prirodnih vodotoka

do kojih se sustavom otvorenih ili poluotvorenih kanala može odvesti sva preostala

oborinska voda koja ostane nakon prirodnog upijanja vode u teren.

Sustav javne odvodnje samo je djelomično izveden u općini, što znači da se otpadne

vode i sanitarne otpadne vode zbrinjavaju sukladno zakonskoj regulativi putem

nepropusnih septičkih i sabirnih jama. Svi možebitni onečišćivači morat će poduzeti

sve mjere da se isključi svaka mogućnost onečišćenja ili zagađenja voda.

Stranica 24


Da bi kakvoća voda bila zadovoljavajuća potrebno je poduzeti sljedeće mjere:

zabraniti ili ograničiti izgradnju na područjima zaštite prirode i krajolika;

ograničiti izgradnju i obavljanje djelatnosti na malim vodotocima gdje

ispuštanje otpadnih voda može imati utjecaj na kakvoću voda i pored

primjene potrebnih mjera zaštite;

zabraniti ispuštanje opasnih tvari sukladno Uredbi o opasnim tvarima u vodama;

ograničiti ispuštanje opasnih tvari sukladno Uredbi o opasnim tvarima u

vodama.

Da bi se spriječilo ili smanjilo onečišćenje voda potrebno je poduzeti sljedeće

mjere:

izgraditi cjeloviti sustav javne odvodnje;

izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje;

spriječiti odlaganje krupnoga otpada, strvina, industrijskoga otpada i svih

drugih vrsta otpada u vodotoke i u njihovoj neposrednoj blizini;

smanjiti opterećenje otpadnim vodama iz raznih tehnoloških procesa i

prilagoditi sastav otpadnih voda dopuštenim vrijednostima opasnih i drugih

tvari.

2.6 ZBRINJAVANJE OTPADA

Zbrinjavanje komunalnoga otpada postao je posljednjih godina jedan od najvažnijih

zadataka u Hrvatskoj. Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada treba postati jedna od

neodgodivih zadaća u zaštiti i unapređenju stanja okoliša i zaštiti zdravlja ljudi.

Zbrinjavanje otpada ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih izvora.

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva skrb o postupanju s komunalnim i posebnim

otpadom. Na području općine Brdovec postoji tehnološki otpad (iz tvornice "Pliva"),

čije zbrinjavanje treba rješavati na razini Županije. U budućnosti, s razvojem i

izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim područjima, može se očekivati

znatnije količine tehnološkoga otpada (krutog i tekućeg).

Odlaganje otpada na području općine nije malen problem, kao uostalom i u cijeloj

Stranica 25


županiji. Na razini županije pokušava se sustavno riješiti problem odlaganja

komunalnoga otpada. Daleko je veći problem s tehnološkim otpadom. Dok za

komunalni otpad postoje neki podaci, za tehnološki otpad nije moguće doći do

stvarnih podataka. Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo

za općinu Brdovec, nego i za susjedne općine i gradove potrebno je žurno na razini

Županije donijeti potrebne odluke i napraviti pripreme za trajno rješenje odlaganja

komunalnoga otpada. Ponajprije je potrebno izraditi studiju kojom će se utvrditi

moguća mjesta za odlagališta. Takva studija nije napravljena za općinu. Za

organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom potrebno je provoditi mjere koje

obuhvaćaju sljedeće: 1. smanjenje nastanka otpada, 2. mjere korištenja otpada i 3.

sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i

postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.

Kao važni zadatak nameće se potreba kompostiranja biljnih ostataka u

domaćinstvima. Kompostiranje u vlastitom vrtu ili dvorištu smanjit će količinu krutoga

otpada koji se odlaže u odlagalištima, smanjit će cijenu komunalnoga otpada (zbog

smanjene količine otpada), smanjit će osobne troškove za umjetna gnojiva, pridonijet

će zdravijem i ekološki primjerenijem življenju. Kompostiranje u vlastitom vrtu treba

poticati raznim mjerama.

2.7 ENERGETIKA

Električna energija

Jugozapadnim rubom općine prolaze dva 400 kV i dva 110 kV dalekovoda koja su od

vrlo velike važnosti za Republiku Hrvatsku. Osim ovih dalekovoda, područjem općine

prolazi veći broj 20/10 kV dalekovoda koji opskrbljuju 42 transformatorske stanice

10/0,4 kV. Prema planovima Elektroprijenosa ucrtana je planirana trasa dvostrukog

2x400 kV dalekovoda koji dolazi sa sjevera, iz općine Marija Gorica i Ključu

Brdovečkom te nastavlja prema jugoistoku paralelno sa postojećim dalekovodom.

Izlaskom izvan područja općine Brdovec odvaja se od ovog pravca i skreće prema

jugu (području Grada Samobora). Krajnjim zapadnim dijelom općine također prolazi

2x110 kV dalekovod i to u smjeru sjever-jug (iz smjera Republike Slovenije preko

Stranica 26


Harmice i Ključa Brdovečkog ponovo natrag na područje Republike Slovenije). Drugi,

jednostruki, 110 kV dalekovod prolazi krajnjim jugoistočnim dijelom općine.

Prostornim planom predviđena je dogradnja još jednog (dvostrukog) 2x110 kV

dalekovoda i to uz postojeći pojas 2x400 kV dalekovoda. Možebitne nove

trafostanice 10(20)/0,4 kV postavljat će se u skladu sa stvarnim potrebama uz

prethodno izrađenu potrebnu dokumentaciju.

Plinovod

Područjem općine prolazi lokalni plinovod koji opskrbljuje sva naselja općine. U

Prudnicama nalazi se jedno mjerno mjesto – redukcijska stanica. Na području općine

u svim je naseljima izvedena lokalna plinovodna mreža. Trase magistralnog i

lokalnog plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu. Prostornim planom

predviđeno je širenje lokalne distribucijske plinoopskrbne mreže u suglasju sa

izgrađivanjem planiranog građevnog područja, a prema postojećim kapacitetima.

2.8 KOM UNIKACIJSKI SU STAVI

Telekomunikacije

Na području općine telekomunikacijske usluge fiksne telefonije obavlja HT, a mobilnu

telefoniju pokrivaju tri dobavljača sa svojim baznim postajama. Mjesne telefonske

centrale nalaze se u Brdovcu i Ključu Brdovečkom. Razvod tk-instalacije mrežnim

kablovima proveden je u svim naseljima općine. Prostornim planom predviđena su

širenja i grananja podzemnih korisničkih i spojnih vodova u suglasju sa širenjem

sadržaja prema planiranom građevnom području. Predviđa se, u slučaju povećanih

potreba na području općine, proširenje UPS kapaciteta u naselju Brdovec i

Šenkovec.

2.9 DRU ŠTVENI STANDARD

Postojeću razinu društvenog standarda čine tri osnovne škole i dva područna

odjeljenja, jedan dječji vrtić, jedan dječji dom, tri ambulante, dvije ljekarne, dvije

pošte, jedan muzej, pet športskih domova, osam vatrogasnih, jedan lovački i šest

društvenih domova, jedno kino i matični ured. Unatoč relativno dobro razvijenim

sadržajima društvenog standarda potrebno je nastaviti daljnja ulaganja u ovom

Stranica 27


području, a osobito glede podizanja kvalitete zdravstvenog i obrazovnog sustava.

Tablica – Prikaz postojeće razine društvenog standarda

JAVNI I DRUŠTVENI SADRŽAJI

OSN

OVN

A Š

KO

LA

AM

BU

LAN

TA

LJEK

AR

NA

POŠT

AD

JEČ

IJI V

RTI

Ć

DJE

ČIJ

I DO

M

MU

ZEJ

KIN

OD

RU

ŠTVE

NI D

OM

ŠPO

RTS

KI D

OM

VATR

OG

ASN

I DO

M

LOVA

ČK

I DO

MM

ATI

ČN

I UR

ED

NASELJE

Brdovec + + + + + + + +Donji Laduč +Drenje + + +Gornji Laduč + + + +Harmica + +Javorje +Ključ + + +Prigorje + + + + + + +Prudnice + + +Šenkovec + + +Vukovo Selo +Zdenci + +UKUPNO 5 3 2 2 2 1 1 1 6 5 8 1 1

Slika - Prostorni prikaz postojeće razine društvenog standarda

Stranica 28


2.10 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA ZAŠTITA

Na području općine djeluju tri ambulante s liječnikom opće prakse (ugovorni liječnici

primarne zdravstvene zaštite), a nalaze se po jedna u Šenkovcu, Prigorju i Brdovcu.

U sklopu ambulanti nalaze se stomatološke ordinacije kao i jedan privatni

stomatolog. Za ostale zdravstvene usluge građani općine koriste Dom zdravlja u

Zaprešiću ili zdravstvene ustanove Grada Zagreba. Područje općine na neki način je

pokriveno njegom bolesnika, jer njegu bolesnika provodi jedan obrt koji za tu

djelatnost ima dopusnicu Ministarstva zdravstva. Na području općine uspostavljena

je patronažna služba. U cilju poboljšanja primarne zdravstvene zaštite bilo bi nužno

kadrovsko jačanje Doma zdravlja u Zaprešiću kako bi građani općine mogli cjelovitije

ostvarivati zdravstvenu zaštitu u mjestu svoga stanovanja.

Na području Općine postoje dvije ljekarne jedna sa sjedištem u Harmici a druga u

Brdovcu.

Socijalna skrb rješava se preko Centra za socijalnu skrb u Zaprešiću gdje općina

sudjeluje u podmirenju troškova za osobe sa svog područja. Općina Brdovec nema

Stranica 29


ustanove za smještaj starih i nemoćnih osoba, ali želi izgraditi dom umirovljenika na

području općine Brdovec i to na mjestu bivše vojarne (sjeverni dio). U pogledu

socijalne zaštite osobe koje ne mogu ili nemaju sredstava za život općina Brdovec u

suradnji sa Centrom za socijalnu skrb iz Zaprešića zbrinjava kroz sustav o kojem

skrbi nadležno Ministarstvo.

2.11 OBRAZOVANJE

Prva javna škola na području općine Brdovec i u ovom dijelu Hrvatske otvorena je u

Brdovcu 1854. godine, za čije osnivanje je najzaslužniji župnik Pavao Belas, jedan

od osnivača Matice hrvatske. Privatna škola pretvorena je u javnu i u njoj radi učitelj

sa stalnom godišnjom plaćom. Prvi učitelj u javnoj školi bio je Stjepan Zagozda.

Djeca iz Zaprešića išla su u školu u Brdovec punih 50 godina, sve dok 1904. godine

nije osnovana pučka škola u Zaprešiću. Brdovečka osnovna škola djeluje samostalno

pod nazivom OŠ Pavao Belas. Na području Općine Brdovec djeluju danas još dvije

uz Osnovnu školu Pavao Belas tu je Osnovna škola Ivana Perkovac iz Šenkovca s

područnim odjeljenjem u Drenju Brdovečkom (do 4 razreda), te Osnovna škola Ivane

Brlić Mažuranić s područnim odjeljenjem u Laduču (do 4 razreda). U Šenkovcu je uz

Osnovnu školu izgrađena školsko sportska dvorana, a izgradnja druge školsko

sportske dvorane uz Osnovnu školu Pavao Belas je u planu.

Osnovne škole i broj učenika od 1-4 razreda i od 5-8 razreda:

- OŠ P. Belas Brdovec ima 159 učenika od 1-4 razreda, te 194 učenika od 5-8

razreda koji idu u OŠ Antuna Augustinčića u Zaprešića. Kako bi se svim učenicima

od 1. do 8. Razreda omogućilo polaženje iste škole, izvršena je tijekom ove godine

rekonstrukcija i dogradnja u cilju proširivanja kapaciteta postojeće OŠ Pavao Belas.

- OŠ Ivana Perkovca Šenkovec ima 107 učenika od 1-4 razreda, te u područnoj školi

Drenje od 1-4. 35 učenika. Od 5-8 razreda u matičnoj školi ima 183 učenika.

- OŠ I. B. Mažuranić ima 115 učenika od 1-4 razreda, te 41 učenik u područnoj školi

u Laduču. Od 5-8 razreda ima 197 učenika u matičnoj školi.

Stranica 30


2.12 KULTU RA

Na području Općine djeluje jedna muzejska ustanova, kulturno umjetnička društva i

udruge u kulturi i to:

Muzej Brdovec, KUD "Januševec",

KUD "Mihovil Krušlin",

Udruga žena "Ladučanke",

Udruga žena "Brdovčanke",

Crkveni zbor Svetog Vida,

Matica Hrvatska, Ogranak Zaprešić koja pokriva i područje općine Brdovec, te

Udruga Ivan Perkovac.

2.12.1 MUZEJ BRDOVEC

Muzej Brdovec djeluje već dvadeset godina, a od 2000. osnivačka prava preuzela je

Općina Brdovec. Zgrada u kojoj se nalazi muzej smještena je u Ulici Ilije Gregorića

na broju 13, građena je početkom XX. stoljeća i jedinstveni je primjerak obiteljske

kuće izgrađene u secesijskom stilu u brdovečkom kraju. Prvobitna namjena muzeja

bila je da se u njemu pohranjuje, proučava i prezentira arheološka i etnološka građa,

te da se u prostoru muzeja organiziraju razgovori, stručni skupovi, izložbe te na taj

način muzej postane mjesto okupljanja svih zainteresiranih za umjetnost i sve oblike

društvenog i kulturnog života Brdovca.

Prenamjena obiteljske zgrade u muzej nikada nije provedena, tako da zgrada u

potpunosti ne odgovara potrebama muzeja i čuvanju muzejske građe.

Neodgovarajući unutarnji prostor, prisutnost vlage, nepostojanje video nadzora,

elektronike, rasvjete i broja osoblja muzeja dovodi u pitanje i sam rad muzeja i

osnivačku ideju kakav bi to u budućnosti muzej trebao biti.

2.12.2 DRU ŠTVENI DOMOVI

Stranica 31


U dvanaest naselja, odnosno 11 Mjesnih odbora postoji šest društvenih domova što

predstavlja dobar potencijal za sva društvena okupljanja, kulturna i obrazovna,

odnosno sportska obzirom na velik broj sportskih terena.

2.12.3 KULTU RNA BAŠTINA

Kompleksna i brojna kulturna baština prisutna je osobito u graditeljskoj dimenziji, a

ona se sastoji od :

dijelova povijesnih naselja: Brdovec, dio naselja; Gornji Laduč, dio naselja;

Harmica, dio naselja i Šenkovec, dio naselja;

povijesno graditeljsko- krajobraznog sklopa dvorca Vranyczany

Dobrinović, Laduč

crkve i kapele: župna crkva sv. Vida, Javorje i kapela sv. Leonarda, Gornji

Laduč; kapela sv. Josipa u Prigorju Brdovečkom;

kapele poklonci: kapela sv.Ivana Krstitelja, Brdovec; kapela poklonac,

Brdovec; kapela Tri Kralja, Brdovec; kapela Kraljice mira, Drenje Brdovečko;

kapela Blažene Djevice Marije, Harmica; kapela poklonac, Javorje; kapela

Srca Isusovog, Ključ Brdovečki; kapela poklonac sv.Antuna Pustinjaka,

Prudnice; kapela sv. Barbare, Zdenci Brdovečki i kapelica u Vukovom selu;

stambene građevine: dvorac Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč; dvorac;

Januševec, Prigorje Brdovečko; stambena vila Janeković, Brdovec; kurija,

Prigorje Brdovečko; kurija župnog dvora, Javorje;

građevine javne namjene: zgrada stare škole Brdovec, zgrada stare škole,

Prigorje Brdovečko, zgrada stare škole Šenkovec;

gospodarske i industrijske građevine: stara zgrada nekadašnje Tvornice

žeste, Savski Marof i zgrada željezničke čuvarnice, Brdovec;

groblja, spomenici i spomen ploče: mjesno groblje,Javorje; mjesno groblje,

Gornji Laduč; spomenik palim borcima, Brdovec; spomenik palim borcima,

Gornji Laduč; spomenik žrtvama 1903., groblje Javorje; spomen-ploča,

Šenkovec; spomen-ploča NOB-a, groblje Gornji Laduč; spomen-ploča, Ključ

Brdovečki; križni put i raspelo, Ključ Brdovečki, križni put i raspelo Laduč,

Prudnice i Brdovec, spomen-ploča, Zdenci Brdovečki; spomen-ploča Drenje,

spomenik dr. Franji Tuđmanu;

Stranica 32


građevine niskogradnje dio sustava 1. željezničke pruge Zidani Most-

Zagreb, na području općine, s građevinama niskogradnje i tehničkom

opremom.

2.12.4 VAŽNIJA GRADI TE LJSKA BAŠTINA

Crkva sv. Vida, – spominje se 1334. godine kao župna crkva, barokizirana je u

18. stoljeću, očuvan inventar barokni oltar iz 1776. g. i slike iz istog razdoblja.

Sačuvan je zvonik s puškarnicama i južni prigrađeni dio osobito debelih zidova,

odakle se naslućuje da je ova crkva svakako jedna iz niza crkvi – utvrda za zaštitu

lokalnog stanovništva u doba provala Turaka. Uz crkvu je u 18. stoljeću

prigrađena kružna kapela sv. Barbare, kod nas vrlo rijedak primjer kružne

građevine. Gradnja ove kapele se povezuje s pričom o rudnicima galenita

francuskog grofa Cariona podno zapadnih obronaka Medvednice u Bistri i

zaštitnicom rudara sv. Barbarom koju su ovdje pohodili.

Dvorac Januševec - predstavlja najviši domet klasicističke arhitekture u

Hrvatskoj. Smješten je na padini iznad savske doline, na samom raskrižju ceste

Zaprešić - Harmica i ceste za Mariju Goricu. Pretpostavlja se da je dvorac

projektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja 19. stoljeća u

Zagrebu i okolici. Pripada spomenicima nulte kategorije. Sagrađen oko 1830. za

baruna Josipa Vrkljana (Werklein), a 1845. dvorac je kupio francuski grof Edgar

de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof Dümreicher, Max Mayer, a između dva

rata Manfred Sternberg. Od 1947. do 1989. dvorac je obnavljan i u njega je

smješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Nekadašnji engleski perivoj oko dvorca

gotovo je potpuno nestao a nastao je odmah po izgradnji dvorca negdje oko

1830. godine.

Dvorac Laduč - dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu između savske

ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa. Posjed se spominje od 17. stoljeća

kada je postojala plemićka kurija. Današnji dvorac sagrađen je krajem 19. stoljeća

na mjestu nekadašnjih Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj

kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany-Dobrinović, a

Stranica 33

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kurija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Ladu%C4%8D

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Vrkljan&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bartolomej_Felbinger&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Marija_Gorica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Harmica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitektura

http://hr.wikipedia.org/wiki/Klasicizam

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Janu%C5%A1evec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Bistra

http://hr.wikipedia.org/wiki/Medvednica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Osmansko_Carstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Barok

http://hr.wikipedia.org/wiki/1334


posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Spomenuta je

obitelj zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i kulturnom životu

Hrvatske u 19. stoljeću. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za djecu.

Perivoj ispred dvorca naglašava sam ulaz u dvorac a perivoj iza dvorca s jezerom

i parkovnom šumom spada u sklop engleskih perivoja i pokriva površinu od 4,13

ha.

2.12.5 ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE

Arheološka baština brdovečkog kraja je vrlo bogata. Istraživanja su dokazala da je

kraj koji se prostire dužinom lijeve obale Save od Sutle do Zaprešića bio naseljen u

rimsko doba te arheološke studije na terenu otkrile su ostatke rimske vile. Na

području Svetog Križa istraživanja su dokazala da je ovaj kraj bio kontinuirano

naseljavan ljudima i u kamenom i u željeznom dobu. Tragovi rimskih objekata

otkriveni su na mnogim mjestima uz lijevu obalu Save ali najgušća naseljenost je bila

u Drenju. Lokalitet dobiva naziv Drenje-Laduč. Kako se potencijalni budući arheološki

park nalazi na zemljištu u vlasništvu Plive, potrebno ga je, radi njegova očuvanja,

daljnjeg istraživanja i prezentiranja te daljnje namjene objekta izuzeti iz posjedovne

mase Plivina zemljišta a sve u svrhu zaštite lokaliteta.

Arheološka baština je danas važan čimbenik ekonomskog razvoja određenog kraja i

imati tako značajne lokalitete na svom terenu ujedno znači i neprocjenjive

mogućnosti samoga kraja te, isto tako i rad na razvoju svih onih aktivnosti koje će

pomoći oko podizanja svijesti lokalne samouprave o tome što sve arhetipski

posjeduje i kako osigurati svemu tome održivi razvoj. Na području Općine nalaze se

sljedeći lokaliteti:

Brdovec, antika, rimska cestaBrdovec, antika, nalazi metalnog posuđaBrdovec, prapovijest-brončano dobaDrenje Brdovečko, Gorica, antička villa rusticaDrenje Brdovečko, Lisičina antička villa rusticaDrenje Brdovečko, Zadrugarsko, antička villa rusticaGornji Laduč, Starjak, Goljak prapovijesno naselje

Stranica 34


Donji Laduč, Gračec, prapovijesno i srednjovjekovno naseljeGornji Laduč, antička villa rustica između Drenja i LadučaHarmica, srednji vijek, skupni nalaz novca

Javorje, slučajni nalaz keramičkog lonca, antika 1-2. st.Prudnice, antička villa rusticaSavski Marof, lokalitet kurije Vrbina

Na području općine nalaze niz arheoloških nalazišta koja se i danas istražuju i

zaštićena su područja, također imamo spomen obilježja blajburških žrtava kao i

novootkrivena velika grobnica u kojoj su posmrtni ostaci zasad još neidentificiranih

žrtava.

Na padinama naselja Šenkovec prostire se imanje Resovo na kojem su ostaci

negdašnjeg veleposjeda s ulaznim vratima na imanje te autohtonim zgradama.

2.13 PRIRODNA BAŠTINA

U prihvaćenom prostornom planu Zagrebačke županije na temelju izrađene Studije

zaštite prirodne baštine Zagrebačke županije izrađene 2000. obavljena je ocjena

stanja i vrednovanje dijelova prirode koji se nalaze na području općine. Na temelju

obavljenog vrednovanja utvrđeni su dijelovi prirode koji se predlažu štititi temeljem

Zakona o zaštiti prirode u pojedinim kategorijama, te prostorno planskim mjerama i

drugim Zakonima. Temeljem Zakona o zaštiti prirode predložena je zaštita slijedećih

dijelova prirode u kategoriji spomenika parkovne arhitekture:

Park oko dvorca Januševec; Park oko dvorca Laduč; Pojas priobalja uz rijeku Savu i Sutlu; Područje šumskog kompleksa Brdovec, te Veliki vrh iznad Brdovca.

2.14 C IVILNO DRUŠTVO

Razvijenost civilnog društva potvrđuje općinska evidencija o udrugama koje djeluju

na području općine. U toj evidenciji nalaze se 34 udruge među kojima su: 5 udruga u

Stranica 35


kulturi, 2 udruge za promicanje ekologije i turizma, 18 sportskih udruga, 5 političkih

stranaka (HDZ, HSS, SDP, HSU, LS i HSP), vatrogasna zajednica, udruga

vinogradara i stočara, te udruga umirovljenika i udruga hrvatskih vitezova ratnih

veterana 1991. Na području općine Brdovec su se u protekle 3 godine razvile dvije

udruge orijentirane na rad računala i mrežnih sustava. Prva koja je započela radom

bila je Udruga korisnika bežičnih sustava BR-Net. Nakon nepunih godinu i pol javljaju

se i Udruga Feniks SD i Radio klub Brdovec. Udruge su međusobno povezane. BR-

Net pokriva Zdence, Brdovec i Javorje, a Feniks SD Prudnice, Drenje, Prigorje i

Laduč.

2.14.1 UDRUGE I SPORT

Razvijenost sportskog života i djelovanja potvrđuju brojni sportski klubovi među

kojima se ističe broj nogometnih klubova te auto-moto sport klubova.

Na području Općine djeluju nogometni klubovi:

1. NK Laduč (4. HNL središte), 2. NK Savski Marof (JŽL),

3. NK BSK Brdovec (JŽL),

4. NK Sava Drenje Brdovečko (JŽL zapad),

5. NK Vatrogasac Zdenci (1.ŽL, zapad), te

6. NK Sutla, Šenkovec.

Među sportskim udrugama je i Ženski rukometni klub „Januševec“.

Auto-moto sport:

1. Moto-cross klub Savski Marof, 2. Moto-cross klub 97,Ključ Brdovečki,

3. Auto-cross klub Oaza,

4. Moto klub P.S.D.2000,

Lov i ribolov:

1. Lovačko društvo "Srnjak" 2. Športsko-ribolovno društvo "Štuka"

Stranica 36

http://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Sava_Drenje_Brdove%C4%8Dko

http://hr.wikipedia.org/wiki/NK_BSK_Brdovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Savski_Marof

http://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Ladu%C4%8D


2.15 LOKALNA UPRAVA

Općina Brdovec je najveća općina u Zagrebačkoj županiji sa cca. 12,5 tisuća

stanovnika i planom proračuna za 2009. godinu od 50,2 milijuna kuna.

Odlukom o unutarnjem ustrojstvu Općine Brdovec ustrojena su dva upravna odjela i

to: Upravni odjel za opće, pravne, komunalne i društvene poslove, te Upravni odjel

za financije. Pročelnici upravnih odjela donose prijedlog Pravilnika o radu upravnih

odjela u kojem pobliže opisuju postupke i rokove za izvođenje svih poslovnih

aktivnosti. Pravilnik usvaja općinski načelnik do kraja ožujka za tekuću godinu. Za

obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, jedinice lokalne samouprave mogu

osnivati i zajednička tijela i službe za dvije ili više jedinica (zajednički upravni odjel,

služba i trgovačko društvo), kao što je određeno zakonom. Općina Brdovec, zajedno

sa Gradom Zaprešićem i susjednim općinama (Marija Gorica, Dubravica, Pušća,

Luka i Bistra) ima udio u komunalnom poduzeću Zaprešić d.o.o. Općini Brdovec s

obzirom na veličinu, i pripada joj 12% udjela.

Struktura zaposlenika u Općini Brdovec s obzirom na stručnu spremu je izuzetno

dobra i svakako je iznad prosjeka zaposlenih u lokalnoj samoupravi u Republici

Hrvatskoj. Potrebno je naglasiti da uprava zapošljava ukupno 8 službenika od čega

ih četvoro ima visoku stručnu spremu, jedan višu i trojica srednju. Dakle 50%

službenika od ukupnog broja zaposlenih ima visoku stručnu spremu dok istovremeno

imamo primjera u općinama koje nemaju niti jednog zaposlenog službenika sa VSS.

Isto tako je važno napomenuti da visoka stručna sprema u Brdovcu pokriva vitalna

područja za rad lokalne samouprave: pravo, ekonomiju i urbanizam, a viša

komunalne poslove.

2.15.1 PRORAČU N OPĆINE BRDOVEC U RAZDOBLJU OD 1996-2009.

Stranica 37


Glede transparentnosti rasta proračunskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka

neophodno je napraviti povijesni osvrt na proračun Općine Brdovec.

Slika – Proračun Općine Brdovec u razdoblju od 1996. - 2009.

Potrebno je istaknuti da je ukupan iznos proračuna za 1996. iznosio 7.209.973,01

kuna da bi 2009. došao do iznosa 52.916.407,85 kuna što je gotovo osmerostruko

povećanje. S aspekta upravljanja proračunom potrebno je napraviti detaljnu analizu

strukture prihoda i primitaka u predmetnom razdoblju kako bismo uvidjeli koji su

prihodi najizdašniji odnosno porast kojih prihoda je doveo do konstantnog rasta

proračuna.

Vrlo je bitno napraviti strukturnu prihodovnu analizu po izvorima, te ekonomskoj i

programskoj klasifikaciji kako bi se što preciznije mogle odrediti smjernice za izradu

projekcija narednog razdoblja.

Najizdašniji prihod proračuna Općine Brdovec, kao i svih jedinica lokalne

samouprave, su porezni prihodi među kojima najveći udio pripada porezu na

dohodak.

Kretanje rasta ukupnih poreznih prihoda u promatranom razdoblju prikazano je u

slijedećoj tabeli.

Stranica 38


Tablica - Kretanje rasta ukupnih poreznih prihoda od 1996. - 2009. (u milijunima kuna) 1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

3,6 3,8 3,9 4,1 4,3 4,5 5,1 7,410,3

12,6

13,1

18,3

22,3

22,3

Iz navedenih podataka vidljivo je da je značajniji rast poreznih prihoda zabilježen od

2004. godinu. Za analizu predmetnog rasta poreznih prihoda neophodno je napraviti osvrt na porezni sustav u Republici Hrvatskoj. U razdoblju 1994. – 2006. godine ukupni porezni prihodi povećali su se 155,7% ili po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,05%.

Kretanje prihoda od poreza i doprinosa na državnoj razini raste tijekom promatranog razdoblja s izuzetkom 1999. godine, kada dolazi do smanjenja u odnosu na prethodnu, 1998. godinu. Spomenuto smanjenje iznosi gotovo dvije milijarde kuna i rezultat je smanjenja ubranih prihoda temeljem poreza na dodanu vrijednost što nema utjecaja na lokalne proračune budući da je PDV prihod državnog proračuna.

U 1994. godini porezni prihodi temeljem izravnih poreza iznosili su 3.804 milijuna kuna, a u 2006. godini povećali su se na 8.516 milijuna. Iz grafikona, Kretanje poreznih prihoda izravnih poreza, je vidljivo da su porezni prihodi imali divergentna kretanja. Porez na dohodak bio je značajniji porezni prihod do 2003. godine, nakon čega slijedi veća porezna izdašnost poreza na dobit. Razlog povećanju poreznih prihoda temeljem poreza na dobit jest ukinuće zaštitne kamate na kapital. Od ukupno ubranih poreza u 1994. godini 14,4% odnosi se na poreze na dohodak, a njihov udio u 2006. godini iznosio je samo 6,1%. Kod poreza na dobit vrijednosti iznose 2,6% i 8,7% .

Stranica 39


Slika – Kretanje rasta poreznih prihoda u razdoblju od 1996. – 2009.

Porezi na potrošnju sudjelovali su sa 66,7% u ukupnim poreznim prihodima 1994. godine, a u 2006. godini njihov udio iznosio je čak 79,8%. Pritom je opći porez na potrošnju u 1994. godini iznosio 58,6% ukupno ubranih poreza, dok se putem trošarinskih poreza prikupilo 8,1% poreznih prihoda. Za 2006. godinu te veličine iznose 60,0 i 19,8% . Valja istaknuti da je u 1994. godini naglašeni rast poreznih prihoda, nakon Programa stabilizacije iz 1993. godine.

U strukturi proračuna Općine Brdovec porezni prihodi 1996.godine sudjeluju sa 50%

ukupnih prihoda, u razdoblju od 1997. do 2000. prosječno sa 35% u ukupnim

prihodima. Razlog tome je povećanje ukupnog proračuna za prihode po posebnim

propisima skupine 65, a koji se odnose na sufinanciranje građana u izgradnji plinske

mreže. Izuzevši predmetne prihode njihov udio u promatranom razdoblju dosiže i do

65% u ukupnim prihodima. U razdoblju od 2001. do 2003. porezni prihodi ostvaruju

Stranica 40


udio od 51,3% ukupnih prihoda, a u razdoblju koje slijedi, odnosno, od 2004. do

2009. udio se ponovno smanjuje na 46% ukupnih prihoda zbog ponovnog povećanja

prihoda po posebnim propisima. Naime, 2004. Općina je započela projekt izgradnje

kanalizacijske mreže, te u petogodišnjem razdoblju prikupila 26 mil. kuna prihoda po

toj osnovi. Njihov udio bez prihoda po posebnim propisima s osnove izgradnje

kanalizacijske mreže iznosi 65% u odnosu na ukupne prihode. Razvoj komunalne

infrastrukture je bio jedino moguć samo uz donacije građana što predstavlja

segregaciju u odnosu na neke druge općine u RH (npr. općina Bistra). To je primjer i

za takozvano prikriveno financiranje iz dohotka građana na koje se ne ostvaruju

olakšice, a ni premije za razvoj.

Razvidno je da porezni prihodi imaju kontinuirani trend rasta, a ovisno o strukturi i

visini svih ostalih prihoda njihov se udio mijenja u odnosu na ukupan proračun. Valja

istaknuti, da je ovo izuzetno bitna činjenica koju treba posebno uvažavati prilikom

prezentacije proračuna.

2.15.2 REALIZACIJA PRORAČU NA U 2008. I 2009.

Na konkretnom primjeru općine Brdovec, kao najveće općine u Zagrebačkoj županiji,

najbolje se može vidjeti fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave.

Prikaz realizacije proračuna 2008. – Prihodi i primici

Prihodi poslovanja realizirani su u iznosu 34.203.440,66 kuna ili 97,7 %, od godišnjeg

plana od čega porezni prihodi iznose 22.278.480,07 kuna ili 65,13% u odnosu na

ukupno ostvarene prihode, prihodi od imovine 622.462,53 kuna ili 1,82%, prihodi po

posebnim propisima (komunalna naknada, komunalni doprinos, grobarina, naknada

za priključenje na kom. infrastrukturu, naknada za razvoj u cijeni vode i plina)

10.554.111,40 kuna ili 30,85% te prihod od potpora odnosno pomoći od subjekata

unutar opće države ( Zagrebačka županija) u iznosu 459.720,00 ili 1,34% u odnosu

na ukupno planirane prihode.

Stranica 41


Tablica - Proračunski prihodi u 2008.

Naziv Iznos

Prihodi poslovanja 34.203.440,66

Primici od financijske imovine i zaduživanja 14.425.786,91

Vlastiti izvori 3.155.209,84

Prihodi skupine 65 ostvareni su u iznosu 10.554.111,40 kuna.

Vrijednosno značajniji prihodi ove skupine su:

1. Prihodi od građana za izgradnju kanalizacijske mreže u iznosu od 2.078.196,63 kuna. Općina je 2004. krenula u realizaciju Programa izgradnje kanalizacijske mreže za cjelokupno područje. S građanima su sklopljeni ugovori za izgradnju priključnog okna u pojedinačnom iznosu 6.700,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata i tijekom 2800. su prikupljena navedena sredstva. Ukupno je sklopljeno 2302 ugovora.

2. Komunalni doprinos u iznosu 1.061.209,22 kuna.

3. Komunalna naknada u iznosu 1.975.291,96 kuna. Općina Brdovec ima 3648 obveznika za stambeni prostor te 175 obveznika poslovnog prostora.

4. Naknada za razvoj u cijeni plina ostvareno 863.912,58 kuna

5. Naknada za priključenje na kanalizacijsku mrežu ostvarena je u iznosu 1.872.581,88 kuna. Građanima je od početka realizacije programa izdano 2302 rješenja o naknadi za priključenje na kanalizacijsku mrežu u pojedinačnom iznosu

Stranica 42

Prikaz plana proračuna - Prihodi

Prihodi poslovanja

Primici od financijskeimovine i zaduživanja

Vlastiti izvori


od 5.300,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata. Tijekom 2008. realiziran je navedeni iznos. Naplata općinskih prihoda skupine 65 je izuzetno dobra sa ukupnom realizacijom u odnosu na zaduženje te iznosi 97,9%.

Prihodi skupine 65 utrošeni su izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture.

Komunalna naknada je u cijelosti utrošena na održavanje općinskih cesta i javne

rasvjete, komunalni doprinos za izgradnju dijela cesta i javne rasvjete, naknada za

priključenje na plinsku mrežu za proširenje plinske mreže u dijelu novih naselja.

U realizaciji proračuna evidentirani su primici od financijske imovine u iznosu od

14.425.786,91 kuna, a odnose se na povrat oročenog namjenskog depozita za

izgradnju kanalizacijske mreže. Općina Brdovec je u prosincu 2007.godine sklopila

Ugovor sa Zagrebačkom bankom o oročavanju sredstava ubranih po osnovi prihoda

za izgradnju kanalizacijske mreže. Tijekom 2007.g prikupljena sredstva nisu utrošena

iz razloga što dokumentacija na temelju koje se može graditi nije bila dovršena, te je

Općinsko vijeće donijelo odluku o oročavanju istih na rok od četiri mjeseca uz

godišnju kamatu 5,2%. Sredstva depozita su 21. travnja 2008.godine vraćena na

račun proračuna u iznosu 14.425.786,91 kuna i sa pripadajućom kamatom koja

iznosi 200.895,88 kuna.

Prikaz realizacija proračuna 2008. – Rashodi i izdaci

Rashodi poslovanja realizirani su u iznosu 18.381.917,88 kuna ili 95,9% od godišnjeg

plana.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine realizirani su u iznosu 12.692.072,37 kuna

ili 98,8% u odnosu na godišnji plan.

Tablica - Proračunski rashodi u 2008.

Naziv Iznos

Rashodi poslovanja 18.381.917,88

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 12.692.072,37

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 150.000,00

Stranica 43


Prikaz plana proračuna - Izdaci

Rashodi poslovanja

Rashodi za nabavunefinancijske imovine

Izdaci za financijsku imovinui otplate zajmova

Vrijednosno veći izdaci za nefinancijsku imovinu su:

1. izgradnja kućnih priključaka na kanalizacijskoj mreži u iznosu 1.162.178,54 kuna –

izvođač HIS Višnjica d.o.o),

2. izgradnja nogostupa uz državnu cestu D-225 u iznosu 1.436.787,18 kuna

– izvođač Hidroelektra niskogradnja d.d.

3. projektna dokumentacija za kanalizaciju u iznosu od 694.229,20 kuna

– izvođač Institut građevinarstva Hrvatske.

Izdaci za financijsku imovinu

Općina je u studenom 2008.godine sklopila Ugovor sa Zagrebačkom bankom o

oročavanju namjenskih sredstava ubranih po osnovu prihoda za izgradnju

kanalizacijske mreže. Tijekom 2008.godine prikupljena sredstva nisu utrošena iz

razloga što građevinske situacije nisu fakturirane, te je Općinsko vijeće donijelo

odluku o oročavanju istih na rok od šest mjeseci uz godišnju kamatu 5,1%. Sredstva

u iznosu 15.000.000,00 kuna oročena su 20. studenog 2008.

Prikaz realizacije proračuna – Funkcijska klasifikacija

Analizirajući predmetnu realizaciju, razvidno je da općina znatno više izdvaja za

tekuće rashode u odnosu na investicije. Treba uzeti u obzir brojne društvene

Stranica 44


djelatnosti koje se financiraju iz proračuna, a evidentiraju se na skupinu 3 računskog

plana proračuna odnosno na tekućim rashodima.

Da bi slika bila jasnija, jer u protivnom se nameće zaključak da općina jako puno

izdvaja za vlastitu potrošnju, neophodno je analizirati strukturu tekućih rashoda.

Moramo uzeti u obzir da se za školstvo i predškolski odgoj, kulturu i šport izdvaja

29% poreznih prihoda te za zdravstvo, socijalnu skrb i zaštitu okoliša 23%. Iz

preostalih 48% poreznih prihoda financiraju se svi materijalni rashodi, održavanje i

režije svih objekata mjesnih odbora i korisnika kao i troškovi za zaposlene u koje su

također uključeni materijalni rashodi svih korisnika proračuna i sredstva za njihove

plaće te materijalna prava.

Općina Brdovec, u odnosu na druge općine, ima znatniji fiskalni kapacitet i spada

među najveće općine u Republici Hrvatskoj. Da bi se taj visoki kapacitet optimalno

koristio i pružalo građanima maksimalno zadovoljenje potreba, iz djelokruga ovlasti

općine, vrlo je važno strateški usmjereno upravljanje proračunom. Upravljanje

proračunom je složeni proces koji mora slijediti strategiju razvoja općine uz

uvažavanje i smjernice Vlade.

Tablica – Realizacija proračuna u 2008.

Naziv Iznos

Opće javne usluge 23.733.821

,14

Javni red i sigurnost 6.481,25

Ekonomski poslovi 2.824.044,32

Zaštita okoliša 6.862.480,63

Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 12.283.634,39

Zdravstvo 789,85

"Rekreacija, kultura i religija" 4.149.532,33

Obrazovanje 5.727.557,58

Socijalna zaštita 954.379,52

Stranica 45


Prikaz plana proračuna - Funkcionalna klOpće javne usluge

Javni red i sigurnost

Ekonomski poslovi

Zaštita okoliša

Usluge unapređenja stanovanja izajednice

Zdravstvo

"Rekreacija, kultura i religija"

Obrazovanje

Socijalna zaštita

U narednom srednjoročnom razdoblju fiskalna politika ostaje u fokusu cjelokupne

ekonomske politike Vlade RH. Fiskalna strategija odvijat će se i dalje u smjeru

fiskalne prilagodbe, čija će provedba u konačnici rezultirati smanjenjem ukupnog

manjka opće države, kao i sve manjoj prisutnosti države u gospodarstvu. Tome će

značajno doprinijeti strukturne reforme, koje će upotpuniti okvir ekonomske politike, a

koje su detaljno razrađene u nastavku dokumenta.

Spomenuti smjer fiskalne politike podržat će temeljni cilj ekonomske politike Vlade

RH, tzv. mjerama na makro planu, svojom usmjerenošću na:

poticanje pozitivnih stopa gospodarskog rasta,

smanjivanje stope nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti,

osiguranje socijalne pravednosti,

smanjenje ukupnog manjka opće države i uravnoteženje proračuna do kraja

srednjoročnog razdoblja,

daljnje smanjenje javnog duga i stabiliziranje inozemnog duga.

U tom kontekstu, a sa ciljem održivosti javnih financija i daljnjeg razvoja

funkcionalnog tržišnog gospodarstva, od iznimnog je značaja ostvarivanje sljedećih

strukturnih mjera na lokalnom planu:

Stranica 46


unaprjeđenje poslovnog okružja i poticanje razvoja poduzetništva,

sustavno poticanje razvoja društva znanja uz ulaganje u obrazovanje,

istraživanje i razvoj te cjeloživotno učenje,

završetak procesa privatizacije,

nastavak reforme javne uprave i pravosudnog sustava uz aktivnu provedbu

mjera za: suzbijanje korupcije,

daljnji regionalni razvoj uz nastavak infrastrukturnih ulaganja, prometna

povezivanja te opskrbu vodom i plinom svih dijelova Hrvatske,

jačanje energetske učinkovitosti i energetske stabilnosti,

nastavak brige za socijalno osjetljive skupine društva uz poboljšanje ciljanosti

svih segmenata socijalne sigurnosti,

provedba reforme zdravstva u smjeru povećanja učinkovitosti i financijske

održivosti zdravstvenog sustava,

završetak procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom

stečevinom EU.

Općina Brdovec sa stanovišta projektnog menadžmenta ima mnogo resursa na

kojima bi se mogao temeljiti njen daljnji društveno-gospodarski razvoj, a prvenstveno

treba:

obratiti pozornost na značajniju obradu obradivih poljoprivrednih zemljišta u

smislu eksploatacije i proizvodnje ekološke hrane,

brigu o mladima na način osiguranja zadovoljavajućih kapaciteta športsko-

edukativnih sadržaja,

obogatiti kulturne sadržaje s naglaskom na integraciju domicilnog i

novopridošlog stanovništva,

valorizirati tradicionalne djelatnosti u djelu ratarske i stočarske proizvodnje,

privući strani kapital te razmotriti mogućnosti ulaganja u objekte od općeg

interesa putem javno privatnog partnerstva,

poduzimati integrativne napore sa okolnim općinama te gradovima

Zaprešićem i Samoborom, te realizirati prometnu povezanost u smjeru istok-

zapad

Stranica 47


razvijati kadrove kako bi se pratili trendovi EU-a i iskoristila sredstva

predpristupnih te kasnije strukturnih fondova

naročito, provesti konkretne mjere na zaštiti i očuvanju okoliša, prvenstveno

vode i zraka, zbog industrijskih zagađivača koji djeluju u neposrednom

okruženju.

Realizacija proračuna 2009.

Prihodi

Prihodi poslovanja realizirani su u iznosu 30.333.680,19 kuna ili 93,1% od godišnjeg

plana. U realizaciji porezni prihodi prikupljeni su u iznosu 21.306.327,67 kuna ili

70,23% u odnosu na ukupno ostvarene prihode, prihodi od imovine 2.894.656,51

kuna ili 9,54%, prihodi po posebnim propisima (komunalna naknada, komunalni

doprinos, grobarina, naknada za priključenje na kom. Infrastrukturu, naknada za

razvoj u cijeni vode i plina) 8.092.184,07 kuna ili 26,67%, te prihod od potpora

odnosno pomoći od subjekata unutar opće države (Zagrebačka županija) u iznosu

553.144,92 ili 1,82% u odnosu na ukupno ostvarene prihode.

Na prihodovnoj strani nema značajnijih odstupanja u odnosu na godišnji plan.

Prihodi skupine 65 ostvareni su u iznosu 8.092.184,07 kuna. Vrijednosno značajniji

prihodi ove skupine su:

Prihodi od građana za izgradnju kanalizacijske mreže u iznosu od

1.812.725,51 kuna. Općina je 2004.g. krenula u realizaciju Programa

izgradnje kanalizacijske mreže za cjelokupno područje. S građanima su

sklopljeni ugovori za izgradnju priključnog okna u pojedinačnom iznosu

6.700,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih mjesečnih rata i tijekom

2009.g. su prikupljena navedena sredstva. Ukupno je sklopljeno 2340

ugovora.

Komunalni doprinos u iznosu 637.267,69 kuna.

Komunalna naknada u iznosu 2.042.257,45 kuna. Općina Brdovec ima 3.657

obveznika za stambeni prostor te 175 obveznika poslovnog prostora.

Naknada za priključenje na kanalizacijsku mrežu ostvarena je u iznosu

1.350.239,99 kuna. Građanima je od početka realizacije programa izdano

2.340 rješenja o naknadi za priključenje na kanalizacijsku mrežu u

Stranica 48


pojedinačnom iznosu od 5.300,00 kuna uz mogućnost otplate do 60 jednakih

mjesečnih rata. Tijekom 2009.g. realiziran je navedeni iznos.

Naplata općinskih prihoda skupine 65 je izuzetno dobra te je realizirana sa 97,1% u

odnosu na godišnji plan.

PrimiciU realizaciji proračuna evidentirani su primici od financijske imovine u iznosu od

15.000.000,00 kuna, a odnose se na povrat oročenog namjenskog depozita za

izgradnju kanalizacijske mreže. Općina Brdovec je u prosincu 2008.godine sklopila

Ugovor sa Zagrebačkom bankom o oročavanju sredstava ubranih po osnovi prihoda

za izgradnju kanalizacijske mreže. Tijekom 2008.g prikupljena sredstva nisu utrošena

te je Općinsko vijeće donijelo odluku o oročavanju istih na rok od četiri mjeseca uz

godišnju kamatu 5,2%. Sredstva depozita su 2. travnja 2009.godine vraćena na

račun proračuna sa pripadajućom kamatom u iznosu 382.272,62 kuna. Tijekom

godine namjenska neutrošena sredstva za izgradnju kanalizacije ponovno su

oročavana. Na predmetni depozit ostvarena je kamata u iznosu 607.268,12 kuna.

Predmetna sredstva nisu utrošena tijekom 2009.g. te je Općinsko vijeće ponovno

donijelo odluku o oročavanju istih. 09.12.2009.g. sklopljen je Ugovor o oročavanju sa

Zagrebačkom bankom na rok od šest mjeseci, s godišnjom kamatom 5%.

Tablica - Proračunski prihodi u 2009.Naziv Iznos

Prihodi poslovanja 33.047.137,54

Primici od financijske imovine i zaduživanja 15.000.000,00

Sredstva prenesena iz 2008. 4.267.180,28

Rashodi

Rashodi poslovanja realizirani su u iznosu 33.333.680,19 kuna ili 93,1% od godišnjeg plana.

Stranica 49


Rashodi za nabavu nefinancijske imovine realizirani su u iznosu 5.584.060,87 kuna ili 74,4% u odnosu na godišnji plan.

Tablica - Proračunski rashodi u 2009.Naziv Iznos

Rashodi poslovanja 33.333.680,19

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5.584.060,87

Iznos ostvarenih izdataka za dane depozite 15.000.000,00

Rekapitulacija prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka

Naziv IznosUkupni prihodi i primici 48.047.713,14

Prenijeta sredstva iz prethodne godine 4.267.180,28

Ukupni rashodi i izdaci 50.917.741,06

Stranica 50


3 SWOT ANALI ZA

U cilju provedbe što detaljnije i kvalitetnije SWOT analize, ona je provedena u tri

analitička kruga. U prvom krugu SWOT analizu proveo je stručni tim za izradu

strategije razvoja analizirajući detaljno sve prednosti i slabosti općine, te potom sve

mogućnosti i prijetnje koje bi mogle utjecati na razvoj općine, posebno cijeneći

njezino neposredno i šire okruženje, kao i gospodarske i društvene procese koji su u

tijeku ili se mogu očekivati u razdoblju primjene strategije. U ovom krugu svaki od

uočenih čimbenika analiziran je sa gospodarskog i društvenog aspekta, te je

vrednovan njegov mogući doprinos, kako pozitivan tako i negativan, budućem

razvoju općine.

U drugom krugu u cilju razrade i produbljivanja, te potvrde uočenih čimbenika u

SWOT analizu uključeni su i predstavnici upravnih i predstavničkih tijela Općine,

političkih stranaka, predstavnici Općine u tijelima Županije, kao i predstavnici mladih

i drugih relevantnih skupina. Rad u ovako proširenom sastavu održan je kroz dvije

radionice ( 22. listopada 2009. i 19. siječnja 2010.) u kojima je u interaktivnom radu,

raspravom i anketiranjem analizirana postojeća razina razvoja Općine, kao i poželjne

smjernice razvoja u narednom desetgodišnjem razdoblju. Sukladno zaključcima

donesenim kao rezultat rasprave na prvoj radionici provedeno je anketiranje mjesnih

odbora sa ciljem dopune rezultata do tada provedene SWOT analize. U ovako

provedenoj SWOT analizi sudjelovalo je više od trideset i pet osoba kroz koje su na

odgovarajući način bile predstavljene sve grupacije (dobne, stručne, profesionalne i

dr.) stanovnika općine.

Dokumentacija o provedenoj SWOT analizi koju čine zapisnici, anketni upitnici i

njihova obrada nalaze se u posjedu Općine te mogu biti i nadalje korišteni u cilju

daljnje razrade ove strategije.

Uvažavajući detaljnost provedene SWOT analize u nastavku ćemo iznijeti u

skraćenom obliku njezine rezultate oslikavajući najvažnije argumente iznesene u

raspravi na radionicama ili izvan njih, obzirom da je svim sudionicima rasprave

Stranica 51


omogućeno da za cijelo vrijeme rada na izradi strategije dostavljaju svoje primjedbe i

prijedloge. Posebno ovom prigodom treba istaknuti vrlo značajan doprinos svih

sudionika na radionicama, osobito u pogledu uočavanja prioriteta, kako u

smjernicama tako i u projektima razvoja općine.

Provedenom SWOT analizom utvrđene su sljedeće: prednosti i snage, mogućnosti i prijetnje.

Opć

ina

Brd

ovec

Prednosti (snage)

Stanovništvo OpćineKompetentna općinska upravaRazvijen društveni životProračun uravnotežen potrebama (fiskalni kapacitet)Prostorni odnos između naselja i poljoprivrednog, odnosno šumskog zemljištaKulturna i prirodna baštinaSportska infrastruktura Komunalna infrastruktura

Slabosti

Stupanj razvijenosti gospodarstvaFinancijska ovisnost udruga o općinskom proračunuNedovoljna razvijenost poljoprivrede Sustav kanalizacije i odvodnjeObrana od poplava (Drenje i Ključ)Nezadovoljavajuća turistička ponuda

7. Javni prijev

Okr

užen

je

Mogućnosti

Povoljan zemljopisni i prometni položajOsnivanje gospodarske zoneIzvori pitke vodeUnapređenje poljoprivredne proizvodnje Blizina zagrebačkog tržištaKulturna i prirodna baština kao turističke atraktivnostiInfrastruktura Zagreba i ZaprešićaSportsko rekreacijske zoneŽeljeznički pravac prema SlovenijiKlasteriMost preko rijeke Save-Samobor

Prijetnje

Zagađenje okoliša i vodaBlizina nuklearne centrale Slaba fiskalna autonomijaKonkurencijaPoplaveBlizina Zagreba, Zaprešića.

Stranica 52


3.1 PRE DNOSTI (SNAGE)

1. Stanovništvo općine

Pokazatelji o stanovništvu Općine izneseni u okviru statusne analize ukazuju na

kvalitetan omjer u dobnoj strukturi stanovništva, te na pozitivnu obrazovnu strukturu.

Iako sama obrazovna struktura ne odskače bitno od hrvatskog prosjeka uvažavajući

gospodarsku strukturu u kojoj prevladava poljoprivredna orijentacija možemo

smatrati da postojeća struktura stanovništva ima neiskorištenih potencijala. Blizina

zagrebačke obrazovne infrastrukture, kao i blizina Visoke škole za poslovanje i

upravljanje u Zaprešiću pogoduju ne samo obrazovanju mladih, već i nastavku

obrazovanja odraslih.

2. Kompetentna općinska uprava

Malobrojni zaposlenici postojeće općinske uprave razrješavaju sve poslove iz

nadležnosti Općine zahvaljujući njihovoj kompetentnosti kao i kontinuiranom

stručnom usavršavanju. Uz stručnost, kao jednu od najvažnijih pretpostavki za

efikasan rad, prisutna je i pozitivna radna atmosfera, što pomaže u prevladavanju

problema u poslu.

3. Proračun uravnotežen potrebama (fiskalni kapacitet)

Postojeći proračun ocjenjuje se dostatnim u pogledu sredstava, odnosno fiskalnog

kapaciteta. Ovu ocjenu uravnoteženosti iskazuju jednako anketirani građani kao i

službenici Općine.

4. Komunalna infrastruktura

Podaci dobiveni analizom ukazuju da se stanje komunalne infrastrukture smatra

zadovoljavajućim, uz napominjanje potrebe za izgradnjom cjelovitog sustava

kanalizacije i odvodnje.

5. Razvijen društveni život

Postojeći veliki broj udruga, osobito onih koji djeluju u području kulture i sporta,

ukazuju na kontinuitet u njihovu radu, kao i interes građana za njihovo djelovanje.

Upravo postojeći broj udruga, kao i broj sportskih terena, prostora za društvene

Stranica 53


događaje i okupljanja potvrđuju visoku razinu društvenog života. Stoga se kao

logičan problem nameće i velik broj zahtjeva za financijskom potporom upućenih

Općini.

5. Prostorni odnos između naselja i poljoprivrednog, odnosno šumskog zemljišta

Općina ima razmjerno raznoliku i složenu namjenu prostora. Temeljna podjela

prostora Općine je trojaka: prostor namijenjen za građevna područja, prostor izvan

građevnih područja, te prostor prometnih i infrastrukturnih koridora. Detaljnije,

građevna područja namijenjena su za:

građevna područja naselja; građevna područja za gospodarsku izgradnju; građevno područje za šport i rekreaciju; građevno područje za poslovno-komunalnu namjenu; građevno područje za ugostiteljsko turističku namjenu te groblja.

Površine izvan građevnih područja su slijedeće: šumske površine, površine

branjevina i šibljaka (privatnih i gospodarskih šuma); poljoprivredne površine.

Površine prometnih i komunalno-infrastrukturnih koridora: ceste i željeznica, te

pojasevi energetskih i ostalih infrastrukturnih vodova.

Red.OPĆINA BRDOVEC Oznaka

Ukupno%

broj ha

1.0.ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja naselja ukupno GP 820,29 22,00Stambena namjena ukupno 766,79Mješovita namjena 9,94Javna i društvena namjena 23,64

*19,92

Dvorci sa perivojem

1.2.Građevinska područja izdvojene namjene ukupno 47,60 1,27Gospodarsko proizvodna namjena I 14,08Gospodarsko poslovna namjena K 4,07Športsko - rekreacijska namjena R 29,45

1.3. Poljoprivredne površine ukupno P 2295,99 61,61Vrijedno i ostalo obradivo tlo P1 2295,99

Stranica 54


1.4. Šumske površine ukupno Š 551,00 14,79- gospodarske privatne i državne šume Š1 551,00

1.5. Ostale površine ukupno 12,12 0,33- groblje G 12,12

Općina ukupno 3727,00 100,00

Anketirane osobe pri izradi SWOT analize potvrdile su odgovarajućim postojeći

prostorni odnos između naselja, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao pozitivan.

Takav prostorni odnos određen je i važećim prostornim planovima.

6. Kulturna i prirodna baština

Bogatstvo kulturna baštine iskazano u okviru statusne analize predstavlja potencijal i

to ne samo kao važan čimbenik područja, već kao atraktivnost koja se može usko

vezati uz sportsko rekreativne i turističke sadržaje. Upravo ovaj aspekt baštine

predstavlja mogući potencijal za razvoj gospodarstva.

7. Sportska infrastruktura

Na području općine postoji veći broj nogometnih i sportskih igrališta, terena i

dvorana, staza za moto-cros, te drugih infrastrukturnih preduvjeta za bavljenje

sportovima. Time je uspostavljen relativno visok standard sportske infrastrukture.

3.2 SLABOSTI

1. Stupanj razvijenosti gospodarstva

Postojeći stupanj razvijenosti gospodarstva nije primjeren u pogledu konkurentnosti

hrvatskog tržišta, a osobito tržišta EU.

2. Sustav kanalizacije i odvodnje

Neriješen sustav kanalizacije i odvodnje na dijelu područja općine, što je većina

anketiranih ocijenila kao jedan od važnijih problema koji trebaju imati prioritet u

budućem razvoju.

3. Nedovoljna razvijenost poljoprivrede

Stranica 55


Poljoprivredna proizvodnja najvećim dijelom utemeljena je na usitnjenom posjedu,

uzgoju nerentabilnih kultura, nedostatku sustava za navodnjavanje. Proizvodnja

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koja su najčešće u južnom dijelu općine,

karakterizira proizvodnja za vlastite potrebe, te prodaju na tržnicama i u maloprodaji.

To u pravilu određuje: veličina posjeda od 1-10 ha, slaba opremljenost

mehanizacijom i gospodarskim objektima, nedefinirana budućnost ovih

gospodarstava i nedostatak ili višak mehanizacije koji nepovoljno utječu na

proizvodno-ekonomske efekte. Ova gospodarstva moraju se usmjeriti ka proizvodnji

radno intenzivnih kultura: voća, povrća, sitnom stočarstvu ili kooperativnoj proizvodnji

za poznatog kupca.

4. Financijska ovisnost udruga o općinskom proračunu

Veliki broj udruga koje djeluju na području općine podnosi godišnje zahtjeve za

subvencijama. Većina programa koje pokreću udruge teško bi bila ostvariva bez te

potpore što ih čini ovisnima o općinskim subvencijama.

5. Nezadovoljavajuća turistička ponuda

Izrazito je malen broj gospodarstvenika na području općine koji nude proizvode i

usluge vezane za turističku ponudu. Osim toga postojeći, većinom ugostiteljski

objekti, nisu vezani uz dodatne sadržaje koji bi motivirali na veću potrošnju u tom

sektoru.

6. Javni prijevoz

Osobito je nedostatan cestovni javni prijevoz putnika unutar općine, kao i javni

prijevoz koji bi povezivao naselja općine sa susjednim općinama i gradovima.

Posebno bi dobro došla brza željeznička veza na smjeru Dugo Selo – Vukovo Selo.

7. Obrana od poplava

Zbog postojanja vodotoka različitih veličina, obličja terena, obilježja podneblja te

nepostojanja sustavne zaštite, postoji određena opasnost od poplava, erozija i bujica.

Do manjih ili većih poplava u potočnim nizinama povremeno dolazi u proljeće i jesen,

a prilikom ljetnih jakih kiša dolazi i do erozije tla na padinama. Samo na manjem

Stranica 56


dijelu općine (Drenje i Ključ) postoji latentni rizik od poplava što traži veća ulaganja u

sustav obrane.

3.3 MOGUĆNOSTI

1. Povoljan zemljopisni i prometni položaj

Zemljopisne i prometne odrednice daju prednost općini u razvoju gospodarstva uz

korištenje postojeće infrastrukture, kao na području općine, tako i u njezinom

susjedstvu. Posebnu mogućnost pruža razvoj međugranične suradnje u svim

područjima života, osobito po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju.

2. Osnivanje gospodarske zone

Osnivanje gospodarske zone potaklo bi osnivanje i dolazak većeg broja

gospodarskih subjekata na područje općine, čime bi se smanjio broj nezaposlenih i

otvorila mogućnost povećanja poreznih prihoda općine. Kao oblik gospodarske zone

moguće je promišljati i o uspostavljanju slobodne zone u Savskom Marofu.

3. Kulturna i prirodna baština kao turističke atraktivnosti

U kulturnoj i prirodnoj baštini koja se nalazi na području općine postoji gospodarski

potencijal, osobito glede razvoja turizma i kulturnih djelatnosti. Da bi se aktivirale ti

potencijali potrebno je prethodno razriješiti imovinsko-pravna pitanja vlasništva, a

potom izvršiti odgovarajuća ulaganja.

4. Izvori pitke vode

Voda je danas izuzetan strateški proizvod, te postojanje izvora pitke vode na

području općine treba donijeti dobrobit samoj općini i njezinim građanima.

5. Unapređenje poljoprivredne proizvodnje

Unapređenje i daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje može biti jedan od strateških

pravaca razvoja i to uvođenjem eko-poljoprivrede, te daljnjom specijalizacijom i

povezivanjem poljoprivrednih proizvođača u cilju osvajanja hrvatskih i inozemnih

tržišta.

Stranica 57


6. Blizina zagrebačkog tržišta

Blizina zagrebačkog tržišta može biti velika prednost za gospodarstvenike s područja

općine ukoliko bi postali konkurentniji, osobito u poljoprivrednim i prehrambenim

proizvodima i u svim područjima uslužnog sektora.

7. Infrastruktura Zagreba i Zaprešića

Razvojni planovi i programi općine mogu biti rasterećeni ulaganja u infrastrukturu

koja postoji u Gradu Zagrebu (npr. Sveučilište, aerodrom, prometna čvorišta itd.) ili

gradovima Zaprešiću (Visoka škola, srednješkolstvo itd.) i Samoboru, osobito kada

dođe do izgradnje mosta i povećanja dostupnosti samoborske infrastrukture.

8. Sportsko-rekreacijske zone

Veći broj postojeće sportske infrastrukture na području općine može biti korišten za

nove sportsko-rekreacijske sadržaje, kao ponude za širu zajednicu, odnosno

građanima susjednih općina i gradova.

9. Željeznički pravac prema Sloveniji

Postojanje željezničke pruge otvara mogućnost izgradnje cargo centra u Savskom

Marofu što bi doprinijelo daljnjem razvoju gospodarstva na području općine.

10. Klasteri

Povezivanje postojećih gospodarstvenika u klastere, a osobito poljoprivrednika, te

pružatelja usluga u turizmu omogućio bi organizirano istupanje na tržišta, te veću

konkurentnost malih gospodarstvenika.

3.4 PRIJETNJE

1. Zagađenje okoliša i voda

Zagađenje okoliša i voda posljedica je nekontroliranog razvoja, a osobit problem

donose autoceste i drugi prometni koridori koji izazivaju zagađenje okoliša. Na

području općine nalazi se pogon Plive kao potencijalnih zagađivača okoliša i voda.

Ova prijetnja može se i povećati ukoliko se pri uspostavljanju gospodarskih i

Stranica 58


poslovnih zona na području općine ne primjene mjere propisane pozitivnim

propisima.

2. Blizina nuklearne centrale

Nuklearna centrala u Krškom (Republika Slovenija) udaljena je od zapadne granice

općine oko 15-tak kilometara zračne linije. Ova mala udaljenost nameće uvažavanje

svih rizika koje donosi ovakvo nuklearno postrojenje. Ova vrsta rizika zahtjeva

informiranje građana i njihovu edukaciju za slučajeve izvanrednih situaciju.

3. Slaba fiskalna autonomija

Uvažavajući činjenicu kako se porezni i upravni sustavi kreiraju na razini državne

vlasti možemo samo konstatirati kako postoji slabi stupanj fiskalne autonomije na

razini općina i gradova, te je time onemogućena kreativnija razvojna politika.

4. Konkurencija

Posljedice ekonomske krize, kao i sve veća konkurencija i to ne samo ona

gospodarska, već i društvena, jedna je od prijetnji koje će se upravo zbog europskih

integracija u narednom razdoblju još dodatno intenzivirati.

5. Poplave

Iako je prijetnja poplavama moguća samo zbog izlijevanja rijeke Save, upravo

posljednje poplave ukazuju na potrebu uspostavljanja snažnijeg i učinkovitijeg

obrambenog sustava kako bi se izbjegle štete, kako na stambenim i drugim

građevinama, tako i na poljoprivrednim površinama. Uz opasnost od poplava prisutna

je i neriješena odvodnja oborinskih i drugih voda što u slučaju izuzetno velikih

oborina može imati slične razorne posljedice za imovinu građana i područje općine.

6. Blizina Zagreba, Zaprešića i Samobora

Blizina ova tri grada, a osobito Zagreba mogu biti prijetnja daljnjem razvoju Općine,

jer iz općine odvlače kvalificiranije kadrove, te svojim razvojem mogu pretvoriti

Općinu u „spavaonicu“.

Stranica 59


4 V IZIJA RAZVOJA OPĆINE

Svaka strategija razvoja da bi bila uspješna mora utvrditi svoj strateški cilj, odnosno

viziju koju treba pokušati ostvariti u planskom razdoblju. Raspravljajući o razvoju

Općine svi relevantni čimbenici složili su se sa sljedećom vizijom razvoja.

Općina Brdovec će biti ekonomski razvijena i prostorno uređena cjelina s visokom stopom zaposlenosti, europskim ekološkim standardima i efikasnom lokalnom administracijom, koja će biti primjer dinamične razvojne lokalne zajednice u svim važnijim aspektima življenja, što će njenim stanovnicima osigurati kvalitetan i perspektivan život.

Pri utvrđivanju vizije razvoja općine, a osobito u raspravi o smjernicama razvoja uz

pomoć kojih bi trebalo istu ostvariti, svim sudionicima rasprave bilo je jasno kako je to

dugoročni posao na kojem treba mobilizirati, ne samo lokalnu samoupravu i njezine

institucije već sve građane općine. Sudjelovanje svih građana, dakako primjereno

njihovim mogućnostima, jedina je garancija za provedbu strategije, te ostvarenje svih

mogućih boljitaka, kako za zajednicu u cjelini, tako i za svakog građanina koji u njoj

živi i radi.

Isto tako teško je govoriti o razvoju općine, kao izoliranog područja ili zajednice, već

se mora govoriti o razvoju na razini županije, odnosno svekolike Republike Hrvatske.

Naime, mnoge od projekata koji će biti sastavnica u provedbi zacrtane strategije nije

moguće realizirati bez suradnje sa susjednim područjima općina i gradova, odnosno

bez suradnje sa nadležnim tijelima i resorima državne vlasti.

Stranica 60


Kako se Općina nalazi i uz državnu granicu sa Republikom Slovenijom za pojedine

sastavnice razvoja, projekte ili programe, biti će nužna i prekogranična suradnja, te

dobri međususjedski odnosi.

5 STRATEŠKI RAZVOJ OPĆINE

Osmišljavanje strateškog razvoja, odnosno „trnovitog puta“ za ostvarenje zacrtane

vizije razvoja, ovisi o smjernicama razvoja i projektima kojima će se operacionalizirati

u praksi. Međutim, za ocrtavanje i osmišljavanje tog „puta“ nužno je prepoznati koja

su strateška pitanja ključna za daljnji razvoj i možemo li, upravo kroz smjernice

razvoja pronaći odgovarajuće odgovore na njih.

5.1 KRITIČNA STRATEŠKA PITANJA

Među najvažnijim strateškim pitanjima koja su ključna (kritična ili izrazito važna) za

daljnji razvoj općine su:

Kako stvoriti motivirajuće/aktivno/dinamično poslovno okruženje? Kako stvoriti infrastrukturu koja će podržati gospodarski razvoj (gospodarska

zona)? Kako omogućiti razvoj Općine kao atraktivno turističko-sportsko-rekreacijskog

središta? Koje proizvodno/uslužne grane će stvoriti zapošljavanje i prosperitet u

budućnosti? Kako doći do adekvatnih financijskih sredstava za rast poslovanja? Kako podržati rast poslovanja? Kako javan i privatan sektor učiniti efikasnijim? Kako obrazovanje može bolje podržati ljudske potencijale?

Odgovore na ova pitanja dat ćemo u okviru smjernica razvoja i prioritetnih projekata.

5.2 PRIJEDLOG SM JERNICA STRATEGI JE RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC

Raspravljajući moguće smjernice razvoja općine, a u cilju ostvarenja zacrtane vizije

razvoja, prevladala su mišljenja prema kojima su najvažnije sljedeće smjernice:

Stranica 61


1. Poboljšanje ekonomskog razvoja;2. Razvoj infrastrukture;3. Prostorno uređena zajednica s naglaskom na zaštitu životne sredine; 4. Efikasna i otvorena lokalna administracija;5. Usmjereno i kvalitetno obrazovanje;6. Unapređenje zdravstvene i socijalne zaštite;7. Razvoj kulture, sporta i turizma;8. Suradnja sa susjednim općinama i gradovima, kao i međugranična suradnja

osobito glede razvoja.

U cilju daljnje analize navedenih smjernica razvoja potrebno je razmotriti njihov odnos prema već utvrđenim ciljevima i prioritetima na razini Županije, kao i razmotriti njihovu sukladnost sa smjernicama razvoja susjednih općina i gradova.

5.3 USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM CILJEVIMA I PRIORITETIM A STRATEGIJE RAZVOJA ŽUPANIJE ZAGREBAČKE

Kako bismo mogli ocijeniti usklađenost razvojnih smjernica utvrđenih ovom

strategijom sa strateškim ciljevima i prioritetima utvrđenih u Županijskoj razvojnoj

strategiji Zagrebačke županije koja se odnosi na razdoblje od 2007.- 2013. godine,

ovdje ćemo podsjetiti na njezine temeljne odrednice. Županijska strategija razvoja

utvrđuje četiri strateška cilja kod kojih navodi i prioritetne aktivnosti uz pomoć kojih će

planirane ciljeve ostvariti. Strateški ciljevi su:

1. Strateški cilj – Učinkovito upravljanje razvojnim resursima, potencijalima i razvojem

Ovaj cilj podrazumijeva visoki stupanj učinkovitosti i uspješnosti u upravljanju

razvojem: učinkovitu koordinaciju, suradnju, protok informacija i organizaciju rada u

svim tijelima Zagrebačke županije. Njegova je realizacija od strateškog značenja za

uspješnu provedbu razvojnih programa u svim područjima društvenog i

gospodarskog razvitka Županije. Ovaj cilj znači prije svega dobro osmišljen i

djelotvoran sustav upravljanja ljudskim resursima za uspješnu pripremu i provedbu

razvojnih programa i projekata. U okviru ovog cilja županijska strategija ističe

sljedeće prioritete:

učinkovita županijska i lokalna samouprava;

Stranica 62


aktivno građanstvo, jačanje uloge civilnog društva u razvoju; učinkovito integralno upravljanje prostorom, prirodnim i stvorenim resursima; učinkovita suradnja s Gradom Zagrebom i drugim županijama; te učinkovita međuregionalna i prekogranična suradnja.

2. Strateški cilj – Konkurentno i društveno odgovorno gospodarstvo

Konkurentnost je glavni gospodarski cilj i prioritet svakog nacionalnog i regionalnog

gospodarstva, odnosno gospodarskog subjekta. Upravo stoga se, uvažavajući

vlastite snage i mogućnosti, Zagrebačka županija opredjeljuje za multisektorski

razvoj na „čiste industrije i usluge “ i autohtonu poljoprivredu. U okviru ovog cilja

strategija ističe sljedeće prioritete:

razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja; uvođenje znanja, tehnologija i inovacija u gospodarstvo; konkurentna poljoprivreda; konkurentna industrija, obrtništvo, malo i srednje gospodarstvo; te konkurentan sektor turizma i ostalih uslužnih djelatnosti.

3. Strateški cilj – Prepoznatljiva i očuvana kulturna i prirodna baština

Ovim ciljem nastoje se stvoriti uvjeti za očuvanje i održivo korištenje naslijeđene

prirodne i kulturne baštine kao jednog od temeljnih razvojnih resursa Zagrebačke

županije. Cilj podrazumijeva jačanje znanstvenih istraživanja, stvaranje baza

podataka i njihovo kontinuirano ažuriranje, jačanje znanja i vještina u zaštiti prirodne i

kulturne baštine te jačanje institucija odgovornih za provedbu cilja. Naglašen je

značaj strategije upravljanja spomeničkom baštinom radi njihova očuvanja i održivog

korištenja i njegovanja županijskog identiteta. Za ovaj strateški cilj strategija navodi

sljedeće prioritete:

zaštita i održivo korištenje prirodne baštine; zaštita i održivo korištenje kulturne baštine; te jačanje prepoznatljivosti.

4. Strateški cilj – Visoka kvaliteta života

Opredjeljenje za visoku kvalitetu života stanovnika na području Županije upućuje na

volju i usmjerenost prema ulaganjima i poticanju projekata i programa u području

Stranica 63


društvenih djelatnosti - jačanju sustava obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te

porastu zapošljavanja. Visokoj kvaliteti života u Županiji također će doprinijeti i

razvijena komunalna infrastruktura – s prioritetnim potrebama vezano za sustav

gospodarenja otpadom i sustav vodoopskrbe. U okviru ovog cilja županijska

strategija ističe sljedeće prioritete:

razvoj društva znanja; razvijene društvene djelatnosti; te visoka kvaliteta okoliša.

Već na prvi pogled, a osobito nakon analize razvojnih smjernica sa strateškim

ciljevima i prioritetima koje utvrđuje Županijska strategija vidljiv je sklad što je od

izuzetne važnosti, osobito glede provedbe strategije na razini Općine. Naime, brojne

aktivnosti i projekti teško ili gotovo uopće nisu provedivi, ukoliko ih ne podrži šira

zajednica, odnosno Županija. Usuglašenost ovih dviju strategija važna je

pretpostavka ne samo zbog suradnje i sinergijskog djelovanja između Općine

Brdovec i Zagrebačke županije, već zbog onih programa i projekata koje u realizaciji

strategije treba ostvariti u suradnji sa susjednim općinama i gradovima.

5.4 RAZVOJNI PROJEKTI

Temeljem navedenih smjernica razvoja, a u cilju njihove realizacije u nastavku su

navedeni projekti koje bi trebalo realizirati kako bi se ostvarila predložena smjernica

te razvilo i unaprijedilo postojeće gospodarstvo ili društveni aspekt općine.

5.4.1 POBOLJŠANJE EKONOMSKOG RAZVOJA

Projekti usmjereni na poboljšanje i ubrzanje ekonomskog razvoja predstavljaju

pretpostavku ukupnog daljnjeg razvoja općine, te se među njima ističu osobito

sljedeći projekti.

Izgradnja poslovno stambene zone Januševec U okviru ovog projekta trebalo bi izvršiti preuzimanje državnog zemljišta radi proširenja poslovno-stambene zone.

Definiranje gospodarske i poslovnih zona sa sadržajima i komunalnom infrastrukturom

Stranica 64


Unutar ovog projekta potrebno je odrediti optimalne lokacije za gospdarsku i poslovne zone, te sukladno tome planirati izgradnju potrebne infrastrukture, te odrediti parkiralište za kamione, kao i druga poslovna vozila koji služe za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Osmišljavanje poduzetničkog centra Ovim projektom uspostavio bi se centar koji bi pratio i usmjeravao poduzetnike, a isto tako nalazio putove plasmana njihovih proizvoda i usluga. Uz pomoć Centra mogle bi se realizirati poticajne mjere kojima bi se dodatno potakao razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Unapređenje poljoprivredne proizvodnjeU okviru projekta kojim bi se razradile mjere za unapređenje poljoprivredne proizvodnje posebno bi trebalo razmotriti poticanje: eko-proizvodnje u sjevernom dijelu općine (male parcele); poljoprivredne proizvodnje (velike parcele) na južnom dijelu općine; ispitivanja i uzorkovanja zemljišta i usmjeravanje poljoprivrednika ka profitabilnoj proizvodnji; okrupnjavanja parcela za poljoprivrednu proizvodnju; te osmišljavanje zelene tržnice (veletržnice) za plasman domaćih proizvoda.

Mjere za poticanje zapošljavanjaU okviru projekta mjera za poticanje zapošljavanja posebno je potrebno ostvarivati preduvjete za zapošljavanje mladih, te poticati školovanje za deficitarna zanimanja kao i školovanje mladih osoba.

5.4.2 RAZVOJ DRUŠTVENOG STANDARDA

Razvoj društvenog standarda trebao bi pratiti stopu gospodarskog razvoja, kako bi se

ostvarili što kvalitetniji životni uvjeti za sve stanovnike općine, te smanjio utjecaj

različite materijalne situiranosti pojedinih građana u odnosu na ostvarivanje prava na

zdravlje, obrazovanje, kulturu, kao i druge važne sastavnice humanog i kulturnog

življenja. U okviru ove smjernice razvoja potrebno je pokrenuti i ostvariti sljedeće

projekte.

Projekti izgradnje: društvenog doma s popratnim sadržajima u Javorju, doma za starije i nemoćne u Januševcu,

Stranica 65


izgradnja dječjeg igrališta uz Osnovnu školu I.Brlić Mažuranić, proširenje DV Maslačak u Beluhanovoj ulici naselje Brdovec, završetak izgradnje i dogradnje društveno sportskih domova, završetak izgradnje odvodnje fekalnih voda, izgradnja školsko športske dvorane Brdovec, izgradnja nogostupa u državnu cestu D-225, asfaltiranje makadamskih cesta, revitalizacija imanja Resovo, revitalizacija objekta Muzeja Brdovec s vanjskim dijelom (etno naselje).

Projekti osnivanja: otvorenog pučkog učilišta; osnivanje poduzetničkog centra i inkubatora, osnivanje Turističke zajednice (Brdovec-M.Gorica-Dubravica-Pušća), osnivanje narodne knjižnice (stara škola Šenkovec), osnivanje javne vatrogasne postrojbe s gradom Zaprešićem.

Projekti unapređenja: sustava primarne zdravstvene zaštite i otvaranje pedrijatrijske ambulante; sustavne skrbi za pomoć starijim i nemoćnim osobama (kućne posjete)

uvođenjem volontera i patronaže; te osnovnog obrazovanja.

5.4.3 RAZVOJ INFRASTRU KTURE

Kao najvažnije projekte za razvoj infrastrukture potrebno je realizirati sljedeće

projekte:

Projekti izgradnje: odvodnje i kanalizacije na cjelokupnom području općine; završetak asfaltiranja ulica i cesta; te nogostupa u svim naseljima na području općine.

Projekti osnivanja: osnivanje komunalnog poduzeća.

Projekti unapređenja: uspostaviti pristupne puteve za invalide u prilazima javnim ustanovama i

službama; prigradske željeznice Dugo Selo - Vukovo Selo; te

Stranica 66


uvođenje novog kvalitetnog cestovnog prijevoznika.

5.4.4 PROSTORNO UREĐENA ZAJEDNICA S NAGLASKOM NA ZAŠTITU ŽI VOTNE SREDINE

U cilju podizanja kvalitete života na području općine potrebna je dosljednija primjena

propisa i standarda vezanih za zaštitu i unapređenje okoliša, odnosno životne

sredine. Među najvažnijim aktivnostima koje bi trebale biti važna sastavnica svih

projekta koji će se provoditi na području općine izdvajamo:

očuvanje izvora pitke vode i čuvanje vodocrpilišta Šibice; uspostaviti odgovarajući prostor za nezbrinute životinje; izgradnja nogostupa na cjelokupnom području općine u cilju povećanja

sigurnosti stanovništva, a osobito djece; asfaltiranje makadamskih cesta odgovarajuće zbrinjavanje komunalnog otpada; zaštita prirodnog okoliša radi kvalitete življenja; te revitalizacija parkova i perivoja.

5.4.5 EFIKASNA I OTVORENA LOKALNA SAMOUPRAVA

Projekti vezani za unapređenje rada i djelovanja lokalne samouprave u osnovi traže

još veću i kontinuiranu skrb o unapređenju ljudskih potencijala kojima je povjereno

obavljanje javnih poslova. Pri tome je osobito značajno cjeloživotno obrazovanje, te

specijalizacija pojedinih kadrova za vođenje projekata i razvojnih programa.

Uvažavajući financijske kapacitete proračuna općine službenici koji obavljaju javne

poslove moraju biti sposobni surađivati sa brojnim subjektima, te realizirati financijsku

potporu iz drugih raspoloživih izvora za razvojne projekte. Među najvažnije projekte

koji bi trebali povećati efikasnost lokalne samouprave ubrajamo:

izgradnju općinske zgrade u kompleksu stambeno poslovne zone u Januševcu;

nastavak stručnog usavršavanja službenika lokalne uprave u cilju pružanja kvalitetnijih usluga građanima;

poticanje otvaranja ureda državnih i županijskih službi potrebnih građanima općine;

sustavnu pripremu i realizaciju razvojnih projekata; te stvaranje preduvjeta za maksimalno korištenje investicijskih, razvojnih i

drugih fondova.

Stranica 67


5.4.6 RAZVOJ TURI ZMA

U cilju daljnjeg razvoja turizma na području općine potrebno je realizirati projekte koji

će imati za cilj:

osnovati turističku zajednicu i Centar za turizam, rekreaciju i šport; kulturu i kulturnu baštinu uključiti u turističku ponudu, a osobito dvorce

Januševec i Laduč otvoriti javnosti i omogućiti njihovo turističko posjećivanje;

osmisliti i prezentirati turističke ceste; sustavno informiranje šire javnosti glede sportskih, kulturnih, gastro, etno i

drugih atraktivnih sadržaja na području općine; povezivanje s gradom Samoborom preko skele kao turističke atrakcije; povezivanje s Općinom Brežice (Republika Slovenija) radi proširenja

turističke ponude; educirati stanovništvo kako bi se uključilo u turističku ponudu svojim

proizvodima i uslugama; te proširiti smještajne kapacitete na području Općine.

5.4.7 RAZVOJ KULTURE I SPORTA

Kulturna, kao i sportska infrastruktura općine treba se nastaviti unaprjeđivati i to iz

dva razloga: prvo, što je to od bitne važnosti za kvalitetu života stanovnika općine, a

s druge strane predstavlja dobru osnovu za razvoj kulturnog i športskog turizma. U

tom cilju potrebno je podržati projekte koji će omogućiti:

zaštitu, istraživanje i predstavljanje javnosti arheoloških lokaliteta i nalaza; otvaranje novih sportskih sadržaja, kao i korištenje postojećih ne samo od

strane građana već i za potrebe sportsko-rekreativnog turizma; te osnivanje kulturno sportskog centar za sve mlade s područja općine i šire.

5.5 PRIORITETNI RAZVOJNI PROJEKTI

Od navedenih brojnih projekata tijekom rasprava o smjernicama i projektima razvoja

većina sudionika definirala je sljedeće prioritete u njihovoj realizaciji:

1. Uspostavljanje gospodarske zone2. Izgradnja poslovno stambene zone Januševec3. Osnivanje poslovnog centra4. Izgradnja cjelovitog sustava kanalizacije i odvodnje

Stranica 68


5. Poboljšanje prometne infrastrukture 6. Osnivanje Fonda za razvoj poduzetništva i poduzetničkog inkubatora7. Osnivanje Centra za turizam, rekreaciju i šport i Turističke zajednice općine8. Uspostavljanje clastera (poljoprivreda, poduzetništvo)9. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe10.Osnivanje pučkog otvorenog učilišta11.Osnivanje komunalnog poduzeća12.Osnivanje javne vatrogasne postrojbe13.Osnivanje Narodne knjižnice Šenkovec.

Uvažavajući činjenicu da se za svaki od navedenih projekata mora prethodno izraditi

odgovarajuća projektna dokumentacija, te osigurati osmišljeno zatvaranje financijske

konstrukcije, kako bi se uopće moglo prići njihovoj realizaciji, listu prioriteta treba

sagledavati instruktivno, jer će brzina u realizaciji svakog od pojedinih projekata biti

drugačija, zavisno od realnih mogućnosti i ostvarenih preduvjeta.

5.6 KRITE RIJ I ZA VRE DNOVANJE I IZBOR RAZVOJNI H PROJEKATA

Od donošenja strategije razvoja, tijekom njezine desetogodišnje provedbe pojavit će

se brojne ideje i projekti za koje će trebati ocijeniti uklapaju li se ili ne u ovu strategiju

razvoja općine. Kako se ne bi doveli u poziciju da svaki puta vrednujemo na različit

način i pod pritiskom politike ili javnosti, najprimjerenije je rukovodeći se interesima

razvoja, kao i smjernicama razvoja utvrđenim u ovoj strategiji utvrditi kriterije po

kojima ćemo u narednom desetljeću, odnosno vremenu u kojem ćemo provoditi ovu

strategiju, vrednovati potencijalne razvojne projekte.

Kao relevantni kriteriji za vrednovanje potencijalnih projekata utvrđeni su:

utjecaj projekata na zapošljavanje; postotak stanovništva koji će osjetiti efekte projekta; dugoročnost projekta; razvijenost dijela općine na koji se projekt odnosi; ekološki utjecaj; utjecaj projekta na mlade; mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora (RH i EU); spremnost stanovništva na ulaganja iz vlastitih izvora; teritorijalna širina i korist projekta; te

Stranica 69


stupanj ulaganja iz proračuna općine u prijašnjem razdoblju.

Osim uspostavljanja kriterija kojima će se vrednovati potencijalni projekti potrebno je

utvrditi i prioritet u korist pojedinih kriterija što je moguće utvrđivanjem različitog

faktora važnosti. U daljnjem postupku kriteriji su po važnosti grupirani u tri skupine i

to:

1. Izrazito važni ( faktor: 5 ): utjecaj projekata na zapošljavanje; dugoročnost projekta; mogućnost korištenja sredstava iz drugih izvora (RH i EU); te ekološki utjecaj.

2. Važni ( faktor: 4 ): utjecaj projekta na mlade; teritorijalna širina i korist projekta; te spremnost stanovništva na ulaganja iz vlastitih izvora.

3. Sekundarno važni ( faktor: 3 ): postotak stanovništva koji će osjetiti efekte projekta; stupanj ulaganja iz proračuna Općine u prijašnjem razdoblju; te razvijenost dijela Općine na koji se projekt odnosi.

Vrednovanje unutar svakog od kriterija provodi se kako slijedi u tablicama.

1. Utjecaj projekta na zapošljavanje Faktor: 5

Projekt zapošljava više od 10 radnika 5Projekt zapošljava 4-10 radnika 4Projekt zapošljava 1-3 radnika 3Projekt ne zapošljava radnike 0

2. Dugoročnost projekta Faktor: 5

Efekt projekta je dugoročan 5Efekt projekta je kratkoročan 3

3. Mogućnost dobivanja financijske podrške projektu izvan općinskog proračuna Faktor: 5

Učešće drugih izvora u financiranju projekta preko 80% 5Učešće drugih izvora u financiranju projekta 60-80% 4

Stranica 70


Učešće drugih izvora u financiranju projekta 40-60% 3Učešće drugih izvora u financiranju projekta 20-40% 2Učešće drugih izvora u financiranju projekta do 20% 1Bez učešća drugih izvora u financiranju projekta 0

4. Ekološki aspekt projekta Faktor: 5

Projekt značajno smanjuje zagađenje okoliša 5Projekt djelom smanjuje zagađenje okoliša 3Projekt nema utjecaja na zagađenje okoliša 1Projekt povećava zagađenje okoliša 0

5. Značaj projekta za mlade Faktor: 4

Projekt ima značaj za mladu populaciju 3Projekt nema značaj za mladu populaciju 0

6. Teritorijalna širina i korist od projekta Faktor: 4

Projekt obuhvaća cijelu općinu 5Projekt obuhvaća više od osam naselja 4Projekt obuhvaća više od pet naselja 3Projekt obuhvaća više od dva naselja 1

7. Spremnost stanovništva na ulaganje vlastitih sredstava u realizaciju projekata Faktor: 4

Učešće stanovništva preko 80% vrijednosti projekta 5Učešće stanovništva 60-80% vrijednosti projekta 4Učešće stanovništva 40-60% vrijednosti projekta 3Učešće stanovništva 20-40% vrijednosti projekta 2Učešće stanovništva samo u radnoj snazi 1Stanovništvo ne učestvuje u financiranju projekta 0

8. Postotak stanovnika općine koji će osjetiti efekte ulaganja Faktor: 3

Efekte ulaganja osjetit će preko 70% stanovnika 5Efekte ulaganja osjetit će 40-70% stanovnika 4Efekte ulaganja osjetit će 10-40% stanovnika 3Efekte ulaganja osjetit će do 10% stanovnika 2

Stranica 71


9. Stupanj ulaganja u projekte od strane Općine Faktor: 3

Nije bilo ulaganja u posljednjih 5 godina 5Nije bilo ulaganja u posljednje 4 godine 4Nije bilo ulaganja u posljednje 3 godine 3Nije bilo ulaganja u posljednjoj godini 1

10. Razvijenost djela Općine Faktor: 3

Razvijeno područje 2Srednje razvijeno područje 3Nerazvijeno područje 5

Na bazi utvrđenih kriterija provodi se vrednovanje razvojnih projekata. Vrijednost

pojedinog projekta dobiva se tako što se kod svakog od 10 kriterija faktor pomnoži s

odgovarajućim brojem bodova, nakon čega se zbrajaju bodovi dobiveni po svakom

kriteriju. Projekt s najviše bodova je prvi na rang listi.

Stranica 72


6 KRITE RIJ ODABIRA RACIONALNE STRATEGI JE

Provedena SWOT analiza imala je za cilj utvrditi polazišta i objektivne mogućnosti

daljnjeg razvoja općine. Na temelju rezultata SWOT analize utvrđene su dogovorno

smjernice razvoja koje bi trebale biti okosnica razvoja u narednom desetljeću (2010.

– 2020.). Međutim, ostvarenje svake od smjernica razvoja, kao u osnovi svakog od

planiranih projekata, ovisi o nekoliko izuzetno važnih čimbenika, a to su.

materijalni preduvjeti, među kojima je najvažnije postojanje financijskih sredstava za realizaciju planiranih aktivnosti;

tehnički preduvjeti, što znači da postoji prostor, oprema, potrebni za izvršenje planiranih aktivnosti;

ljudski faktor, odnosno odgovarajući broj stručno kompetentnih osoba koje su ovlaštene i mogu provesti planirane aktivnosti; te

plansko-dokumentacijski preduvjeti, što znači da postoji provediv plan ili projekt koji harmonizira materijalne, tehničke i ljudske kapacitete s ciljem realizacije planiranog.

Isto tako pri utvrđivanju strategije razvoja ona mora biti racionalna, odnosno sa što

manjim ulaganjima ostvariti što bolje rezultate. Najvažniji kriteriji za odabir racionalne

strategije razvoja su:

1. financijska prihvatljivost ili način pribavljanja sredstava za realizaciju strategije

razvoja;2. ostvarivost strategije;3. prikladnost ili usklađenost strategije; te4. politička prihvatljivost strategije.

6.1 PRIBAVLJANJE SREDSTVA I FINANCIRANJE

Kada bi trebalo izraditi financijsku konstrukciju za realizaciju ove strategije samo su

dva načina za osiguranje potrebnog novca, a to su:

proračunska sredstva općine i

Stranica 73


drugi financijski izvori (privatna ulaganja, subvencije, nepovratne razvojne pomoći itd.)

Ovako ambicioznu strategiju nije moguće realizirati samo sredstvima proračuna

općine, iako će i uz korištenje drugih izvora proračun doživjeti velika naprezanja i

preraspodjele.

Upravo ovo proračunsko ograničenje upućuje nas da svi projekti koji budu realizirani

kao sastavnica ove strategije nužno moraju biti utemeljeni na gospodarskim i

investicijskim načelima, te da se izvršena ulaganja najvećim dijelom moraju vratiti

ulagačima. Jedini ulagači koji ne moraju ostvariti novčani povrat uloženih sredstava

su općina, županija i Republika Hrvatska.

Slika – Projekcija razvoja proračunskih mogućnosti u razdoblju provedbe Strategije 2010. – 2020.

Analizirajući potencijalne proračunske kapacitete u razdoblju realizacije Strategije od

2010. do 2020. potrebno je objektivizirati činjenicu dosadašnjeg proračunskog

razvoja, te uvažiti ekonomske potrese koje je prouzročila ekonomska kriza. Posebne

posljedice nastupile su u sferi javne potrošnje, a poteškoće koje su zatekle

gospodarske subjekte bitno su poremetile pritok novca u proračun na svim razinama.

Stoga valja imati na umu da će u naredne dvije godine visina proračuna stagnirati ili

Stranica 74


tek neznatno rasti. Za očekivati je da će pravi izlazak iz ekonomske krize uslijediti tek

tijekom 2013. čemu će poseban poticaj dati i ulazak Hrvatske u punopravno članstvo

Europske unije. Stoga možemo očekivati da će u razdoblju prvih pet godina po

ulasku Hrvatske u Europsku uniju doći do gospdarskog povezivanja, te kvalitetnijeg

povezivanja hrvatskog s europskim tržištem. Razdoblje je to u kojem treba očekivati

znatnija inozemna ulaganja, te otvaranje još prisnije i ekonomski kvalitetnije suradnje

sa susjednim zemljama. Kako se općina Brdovec nalazi uz samu granicu moći će se

brže i učinkovitije povezivati u projekte razvoja, osobito u pogledu prometne i druge

infrastrukture.

Projecirani rast proračuna neće biti ni približno dostatan za realizaciju zacrtane

Strategije razvoja, te će osobitu pozornost trebati usmjeriti na korištenje svih drugih

raspoloživih načina za financiranje projekata razvoja. Pri tome su najvažnija dva

izvora, a to su međunarodni fondovi, osobito razvojni, te poduzetnička investicijska

ulaganja. Treća mogućnost financiranja razvoja leži u kreditima koje bi mogla podići

općina za realizaciju projekata, međutim, ovaj izvor podložan je brojnim

ograničenjima. Naime, kreditno zaduživanje moguće je samo uz prethodnu

suglasnost nadležnog ministarstva, a takva suglasnost se u današnjim okolnostima

vrlo teško dobiva.

Potencijalni modeli za osiguravanje sredstava potrebnih za provedbu Strategije razvoja mogu se osiguravati iz sljedećih izvora:

županijski proračun;

državni proračun, kroz proračune nadležnih ministarstava, a sukladno Nacionalnoj strategiji regionalnog razvitka ili drugim razvojnim dokumentima donesenim na državnoj razini;

pretpristupni fondovi Europske unije, a po punopravnom članstvu strukturni i kohezijski fondovi;

poduzetničkog kapitala kroz investicijska ulaganja, projekte javno-privatnog partnerstva ili koncesijske ugovore;

financiranje putem kredita, a kao jedna od mogućnosti je i financiranje putem tzv. cash pool-a;

međunarodne financijske institucije, poput Svjetske banke, Europske investicijske banke, Razvojne banke Vijeća Europe;

Stranica 75


Hrvatska banka za obnovu i razvoj, kao i drugi razvojni fondovi i banke;

kroz vlastite prihode pravnih osoba osnovanih u cilju izvršenja projekta ili dijela strategije razvoja, kao što su npr. otvoreno pučko učilište, poduzetnički centar, centar za turizam, rekreaciju i šport.

Projekti izgradnje, poput projekta izgradnje poslovno-stambene zone Januševac,

izgradnje doma za starije osobe i slični projekti trebali bi se financirati kao projekti

javno-privatnog partnerstva kako bi se u gospodarski i društveni razvoj uključilo što

više privatnog kapitala. Time bi se ostvarili višeslojni učinci, kao što su: otvaranje

novih radnih mjesta, rast gospodarskog i društvenog standarda na području općine,

te ne samo povećanje broja poduzetnika već i njihovo vezivanje za područje i boljitak

općine u kojoj obavljaju svoju djelatnost.

Isto tako u razvojnim projektima, kao što su projekti pretvaranja arheoloških lokaliteta

u arheološke parkove, projekti unapređenja javnog cestovnog prijevoza, zbrinjavanja

komunalnog otpada trebalo bi koristiti ugovore o koncesiji kao model povezivanja

javnog interesa i gospodarskih aktivnosti.

6.2 OSTVARIVOST ZACRTANE STRATEGI JE

Posljedice ekonomske krize dodatno otvaraju sumnje u mogućnost realizacije ovako

postavljene strategije razvoja, te stoga treba podvući važnost uvjeta koje treba

ostvariti kako bi se omogućila njezina provedba. Za ostvarivost Strategije razvoja

nužno je osigurati dva kjlučna uvjeta, a to su kompetentni ljudski potencijali i

financijska sredstva potrebna za realizaciju planiranih projekata.

Kompetentni ljudski potencijali su već danas prisutni u izvršiteljima koji obavljaju

upravne, financijske i administrativne poslove u općini, ali je njihov broj nedostatan

za realizaciju ovako brojnih i zahtjevnih projekata. Unatoč činjenici da su svi stručni

zaposlenici prihvatili aktivnu participaciju u sustavu cjeloživotnog osiguranja, kao i

okolnosti da su svoje dodatno obrazovanje stekli u području projektnog

menadžmenta trebat će povećati broj tako kvalitetno obrazovanih izvršitelja i to sa

dinamikom koja će pratiti aktiviranje projekata predviđenih strategijom.

Stranica 76


Drugi važan uvjet je osmišljavanje financijskih konstrukcija za svaki pojedini projekt

planiran Strategijom razvoja kako bi se na najbolji način iskoristili proračunski

kapaciteti i potakla što veća investicijska ulaganja od strane poduzetnika. Ovakva

strategija financiranja zahtjevat će primjenu novih načina i modela u financiranju

razvoja kao što su javno-privatno partnerstvo, koncesije ili drugi zakonom dopušteni

načini financiranja projekata.

Kompetentni ljudski potencijali i zaokružene financijske konstrukcije tek su dvije

sastavnice koje osiguravaju ostvarivost strategije, dok će na dinamiku njezina

ostvarivanja utjecati sljedeći čimbenici:

institucionalni i zakonodavni okvir, resursi i vrijeme potrebno za izradu i realizaciju projekata, administrativne prepreke, suradnja sa susjednima općinama i gardovima, te odnos financijskih institucija prema financiranju razvitka.

6.3 PRIKLADNOST ILI USKLAĐENOST STRATEGI JE

Pri izradi Strategije razvoja općine jedno od polazišta bile su smjernice razvoja

utvrđene strategijom razvoja Zagrebačke županije, a razina usklađenosti prikazana je

u točki 5.3. ove Strategije. Ova razina usklađenosti važna je osobito za projekte koji

imaju širi značaj, kao što su to infrastrukturni projekti prometnica ili pak projekti

kojima se povezuju gospodarske aktivnosti.

Strategija razvoja usklađena je i sa državnim razvojnim projektima kako bi se mogli

koristiti potencijalni sinergijski efekti i racionalizirati ulaganja u razvoj od šireg

značenja, pa tako i razini države.

6.4 POLITIČKA PRIHVATLJIVOST

U izradi ove Strategije ostvaren je visoki stupanj transparentnosti i udjela svih

zainteresiranih subjekata, a osobito je bio omogućen udio u izradi i raspravi svim

predstavnicima političkih stranaka. Time je omogućen utjecaj koji je trebao osigurati

Stranica 77


sagledavanje strateških smjernica i projekata i sa političkih aspekata, rukovodeći se

pri tome jedino dobrobiti stanovnika općine Brdovec.

Druga razina na kojoj će biti ocijenjena politička prihvatljivost ove Strategije ostvariti

će se njezinim donošenjem od strane nadležnih tijela Općine.

Stranica 78


7 PROVEDBA I NADZOR NAD PROVEDBOM STRATEGI JE RAZVOJA

Prihvaćanjem vizije i strateških pravaca razvoja, a u cilju ostvarenja utvrđenih

razvojnih programa i projekata, nameću se potrebe za usklađivanjem organizacijske

strukture lokalne samouprave, izmjenama u sustavu komunikacija i načinu

ponašanja, te kadrovskom osposobljavanju i primjeni novih znanja, kako bi se

stvorilo odgovarajuće okruženje za provedbu ove strategije razvoja.

7.1 PROVEDBA STRATEGIJE

Upravo navedeni razlozi i zahtjevnost provedbe upućuje nas na potrebu osnivanja

Vijeća za strateški razvoj čiji je predsjednik po položaju načelnik općine, kao

najodgovornija osoba općinske administracije. Članove Vijeća za streteški razvoj

imenuje načelnik, te utvrđuje njihove zadaće.

Kontinuirani zadatak Vijeća je vrednovanje i odabir razvojnih projekata uz pomoć

kojih će se ostvariti zacrtane razvojne smjernice. U provedbi strategije potrebno je

osigurati pravovremeno prikupljanje i obradu informacija, te izbor ključnih čimbenika.

Provedba strategije zahtijeva postavljanje razumnih rokova, osobito kod investicija, u

cilju izbjegavanja nesigurnih mjerila pri nadzoru. Načelnik, kao predsjednik Vijeća,

donijet će uputu s rokovima i načinom prikupljanja i distribucije informacija o provedbi

strategije, kao i o načinu na koji će primjena i nadzor na provedbom strategije.

U cilju osiguravanja operativnosti u provedbi Strategije imenovat će se odgovorna

osoba za provedbu sa ovlastima projektnog menadžera koja će: operacionalizirati

provedbu zacrtanih projekata, obavljati stručne i administrativne poslove nužne za

koordinaciju provedbe strategije ili pojedinih projekata sve dok se za pojedini projekt

ne imenuje odgovorna osoba sa ovlastima projektnog menadžera, podnositi

načelniku pisana kvartalna izvješća o izvršenju Strategije u cijelini i pojedinačnih

projekata pokrenutih temeljem ove Strategije.

Stranica 79


O provedbi ove Strategije najmanje jednom godišnje razmatrat će se izvješće koje

treba obuhvaćati informacije i financijske pokazatelje o realizaciji svih projekata u

izvještajnom razdoblju.

7.2 T I JE LA I POSTU PAK NADZORA

Praćenje i nadzor nad provedbom strategije, provodi Vijeće za strateški razvoj po

prethodno usvojenom akcionom planu nadzorom nad:

• operativnom provedbom;

• promjenama u lokalnoj samoupravi;

• subjektima zaduženim za provedbu pojedinih projekata i programa.

Pri razradi nadzornih mehanizama jasno će se utvrditi vidovi provođenja nadzora po

razinama odgovornosti. Redovni nadzor nad provedbom strategije obavljat će Vijeće

za razvoj, kroz polugodišnju ocjenu provedbe i godišnji sustav izvještavanja

nadležnih općinskih tijela.

Stranica 80


Korišteni izvori:

Prostorni plan uređenja Općine Brdovec 2005., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu,

Prostorni plan uređenja Općine Brdovec, Izmjene i dopune 2007., Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, glavni voditelj prof.dr.sc.Nenad Lipovac

Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013., Vlada Republike Hrvatske, 2006., Zagreb.

Okvir za usklađenost strategija 2007. – 2013., Vlada Republike Hrvatske, 2007., Zagreb.

Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,

Podaci sportskih klubova,

Podaci Zavoda za zapošljavanje ,

Podaci Državnog zavoda za statistiku,

Podaci od Osnovnih škola s područja općine Brdovec,

Strategija razvoja Zagrebačke županije za razdoblje 2007.- 2013.

Europski fondovi za hrvatske projekte, Priručnik o financijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire EU, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, 2009., Zagreb.,

Financiranje regionalnog razvitka – načini i modeli, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet Osijek, 2009., Osijek.

Izazovi javnog menadžmenta – dileme javne uprave, Golden marketing – tehnička knjiga, 2006., Zagreb.

Plan zaštite od požara Općine Brdovec, Protection d.o.o. Umag.

Procjena ugroženosti od požara Općine Brdovec, Protection d.o.o. Umag.

Opća i nacionalna enciklopedija, Pro Lerxis d.o.o. i Večernji list d.d. Zagreb, 2005.

Statistički godišnjaci, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb.

Popis stanovništva iz 2001., Državni zavod za statistiku RH, Zagreb.

Dokumentacija o kulturnoj baštini Ministarstva kulture RH, Zagreb.

Stranica 81


Dokumenti Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb.

Podaci Upravnog odjela za financije i Upravnog odjela za komunalne i društvene poslove Općine Brdovec.

Stranica 82


IZRAĐIVAČI NACRTA STRATEGIJE

Temeljem ugovora zaključenog između Općine Brdovec i tvrtke Hadrian d.o.o. iz

Zagreba, dana 22. rujna 2009. izrada Nacrta strategije razvoja za razdoblje od 2010.-

2015 (2020). povjerena je stručnom timu u sastavu: dr. sc. Jadran Antolović, mr. sc.

Marija Valčić i mr. sc. Vinko Morović.

Načelnik Općine g. Alen Prelec osnovao je Odbor za strategiju razvoja kojem je

osobno predsjedao, a članovi su: Daniel Bukovinski, Maja Coner i Danimir Štros.

U tijeku izrade Nacrta strategije razvoja održane su tri radionice. U izradi i raspravi

Nacrta strategije kao i u utvrđivanju njezinih najvažnijih sastavnica sudjelovali su:

Goran Bukinac, Stjepan Esih, Kristina Čubela, Marko Krajačić, Marija Ledinski Anić,

Miroslav Lepesić, Marijan Lepesić, Zlatko Gostović, Nikola Rešetar, Stjepko Rukelj,

Renato Šintić, Igor Župančić, Marinka Ognjan, Zoran Nikolić, Ivan Peharec, Zvonko

Laljak, Boris Planinc, Željko Širanović, Damir Slavnović, Ivan Hribar, Mirko Papić,

Nikša Crljen, Zlatko Šoštarić, Petra Filipčić, Mladen Debeljak,Zvonko Ključarić, Iva

Hotko Dojčić, Zoran Nekić, Danica Firkelj, Zlatko Filipčić, Ana Levojević, Miro Lebo,

Ivica Luketić, Zlatko Martić, Davorin Barać, Predrag Franješević.

Stručni tim za izradu Nacrta strategije zahvaljuje se svim sudionicima radionica, kao i anketiranim građanima na aktivnom sudjelovanju i pruženoj pomoći, a osobito na prijedlozima i idejama koje su doprinijele kvaliteti izrađenog dokumenta.

Posebno se zahvaljujemo Danielu Bukovinskom, Maji Coner i Danimiru Štrosu koji su, sukladno svojim zadaćama službenika, uložili izvanredan napor, te uz sve svoje redovne poslove aktivno sudjelovali u svim fazama i aktivnostima na izradi Strategije razvoja Općine Brdovec.Gospodinu Alenu Prelcu, načelniku Općine zahvaljujemo na ukazanom povjerenju, imajući u vidu kako je upravo razvojna strategija jedan od ključnih dokumenata presudnih za daljnji razvoj i napredak Brdovca.U ime tvrtke Hadrian i stručnog tima

Dr. sc. Jadran Antolović

Stranica 83


Stranica 84

Documents

NACRT STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC ... · Web viewSTRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BRDOVEC 2010. – 2020. Sadržaj 1 UVOD 5 2 Statusna analiza 7 2.1 Zemljopisni položaj 7 2.2 Prirodni