NARODNI SPOL – TE MALE RAZLIKE ZDRAVSTVENI P · SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI OGLEDALO PROPADANJA STARIH VRIJEDNOSTI Naj~e{}e su suvremene spolno prenosive bolesti klami-dijska infekcija

NNAARROODDNNII ZZDDRRAAVVSSTTVVEENNII LLIISSTT

2studeni-prosinac 2003

N A R O D N IZ D R AV S T V E N I L I S Tmjese~nik za unapre|enjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE @UPANIJE

Za izdava~aDoc. dr. sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.

Ure|ujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetDoc. dr. sc. Vjekoslav Baka{un, dr.med.; Suzana Jankovi}, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir Mi}ovi}, dr. med.; VladimirSme{ny, dr. med.; prof. dr. sc. Ante[krobonja, dr. med.; dr. sc. MarijaVaro{~i}; doc. dr. sc. Milan Zgrabli}, dr.med.; tel. 21-43-59, 35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Sme{ny, dr. med.

Glavni urednikSuzana Jankovi}, dr. med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

Grafi~ko-tehni~ko ure|enje ipriprema za tisak"Digital point" d.o.o. – Rijeka

Rje{enje naslovne straniceDr. sc. Sa{a Ostoji}, dr. med.Na naslovnici:Hippolyte Flandrin “Goli mladi} sjedi”

Uredni{tvo51000 Rijeka, Kre{imirova 52/apo{t. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

Godi{nja pretplata 30.00 kn@iro ra~un 2402006-1100028208 •Godi{nja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni ra~un kod Rije~kebanke d.d. Rijeka, SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPG@ RIJEKA

Tisak"Studiograf" – Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i socijalnuskrb Grada Rijeke.

SPOL – TE MALE RAZLIKE

Po pomalo {turoj definiciji, spol – ili tu|icom seks – skup je anatom-skih, fiziolo{kih i psiholo{kih obilje`ja po kojima se unutar iste vrsterazlikuju ènke od mu`jaka.

Suvremeni svijet, onaj kojemu i mi pripadamo, odnosi se prema spol-nosti na poprili~no neprincipijelan na~in. Na{e najmla|e ve} u vrti}koj dobiu~imo da postoje razlike, ili bolje re~eno potreba za odvajanjem. Prije togana{u djecu – najmanje razli~ito obla~imo, kupujemo im razli~ite igra~ke.No, na pitanje {to su u stvari sve te anatomske, fiziolo{ke i psiholo{ke raz-like, odga|amo odgovor negdje do kraja osnovno{kolskog obrazovanja. No,ni tada se spolnosti ne daje posebno zna~enje. U me|uvremenu, velikave}ina na{e djece uletjela je u pubertet, u onaj, ~esto, ko{mar anatomskih,fiziolo{kih i psiholo{kih promjena.

Svjetska zdravstvena organizacija u visoko postavljenom 4. cilju:“Zdravlje mladih ljudi”, me|u ostalim kaè: treba za najmanje jednu tre}inusmanjiti trudno}e u adolescentnoj dobi (do 2020.)!

Moèmo li zaklju~iti da je spol izvr{io svoju prirodnu zada}u (naj~e{}esasvim neèljenu): stvaranje novog ìvota prije nego {to su “vlasnici” tihmalih razlika uop}e shvatili o ~emu se sve tu radi. Treba se bojati da jeodgovor: DA!

Pa tko je odgovoran? Odgovor je, kad se radi o mladim, nepunoljetnimosobama, uvijek isti – odrasli! Tko su odrasli? Roditelji? Svakako, ali ugranicama njihovih spoznajnih mogu}nosti, koje su takve kakve jesu,skromne. Odgojno-obrazovni sustav? Svakako, ali! Nije jasno za{to se, ba{nigdje u razvijenom svijetu, ne doga|a op}eobrazovni predmet: “znanje ovlastitom ustroju”, ili “moje zdravlje – kako njime upravljati”, ili pod bilokakvim drugim odgovaraju}im nazivom. Dakle, op}eobrazovni predmet, neseminar, ne tribina, ne nekakva improvizacija!

Nije mogu}e da netko ozbiljno misli da sve to na{i klinci, djeca XXI.stolje}a ne bi mogla shvatiti. Pa ipak?

Na{i mladi istovremeno su, isklju~ivo krivnjom odraslih, izvrgnuti~itavom nizu po zdravlje, pa i ìvot pogubnih navika. Neke od njih djelujuna svijest (alkohol, droge), na onaj priro|eni mehanizam samoza{tite, i ondakad i ne znamo kako funkcionira.

Upravo to (namjerno) suàvanje svijesti tim na{im mladima ugroàvaono {to zovemo “higijenom” (skup pravila i postupaka za ~uvanje i unap-rje|enje zdravlja). Tu je svakako i ona spolna.

Da li je previ{e pesimisti~no pretpostaviti da na{i mladi danas imaju svemanje {anse doìvjeti i doìvljavati svoju spolnost u svoj svojoj ljepoti u si-gurnosti koju daje vlastito znanje?

ODGOVORNI UREDNIK



Uzro~nici su razli~iti patolo{kimikroorganizmi: virusi, bak-terije, gljivice, paraziti. Velike

su fluktuacije u~estalosti pojavnostipojedinih od tih bolesti u pojedinimvremenskim razdobljima. Za primjer,sada vi{e ne prevladava broj oboljelihod sifilisa i gonoreje, nego odklamidijske infekcije, od humanogpapiloma-virusa i od trihomonijaze.Vrhunac epidemije sifilisa bio je odkraja XV. do kraja XVI. stolje}a, i tou perakutnom malignom obliku,kakvog sada i nema. Sifilis je tadaimao zastra{uju}e razmjere, kakvesada ima AIDS. Sifilis je bio tada, aAIDS je sada, bez mogu}nostiizlje~enja. Sifilis se tada razmahaopod utjecajem ratova, prvo u Italiji, stisu}ama prostitutki koje su pratilevojsku. Sada su prenaseljenost i siro-ma{tvo vjerojatna pozadina eksplo-zivnom {irenju AIDS-a u nerazvije-nim zemljama, a seksualne slobode{irenju svih spolno prenosivih bolestiu razvijenim zemljama.

PILULA MIJENJA SVIJETU {ezdesetim godinama pro{loga

stolje}a, pojavom kontraceptivnih“pilula”, po~ela je era seksualne revo-lucije, obiljeène nekontroliranimpromjenama seksualnih partnera, takoda je promiskuitet poprimaoneslu}ene razmjere. Rastu}e hedo-nisti~ko poimanje ìvota bilo jedodatni poticaj takvom vladanju. U

jednoj anketi, 53% mladih Europljanaodgovara da su na svijetu “da uìvajusvoj ìvot”, a samo 11% “da ~inene{to dobrog”. Korijen hedonizmu(“svi se moraju {to prije nauìvatisvega, dok su jo{ ìvi”) bili su ratovi itotalitarni reìmi u pro{lom stolje}u, sdesecima milijuna mrtvih i stotinamamilijuna bijednih. Ratovi, hedonizami “pilule” iz temelja su mijenjalipoglede na ìvot. Nadalje, stala jeprevladavati filozofija sve ekstremni-jeg liberalizma, s liberalnim zakoni-ma koji su vi{e {titili interese pojedin-ca nego odnose me|u ljudima.Rezultat svega bila je globalnorastu}a moralna, pa tako i seksualnakriza, me|u sve vi{e ljudi.

Ekstremni fundamentalni terori-zam jedna je od aktualnih reakcija natakav ekstremni anarho-liberalni imaterijalisti~no-hedonisti~ni ìvotnistil. Otpor takvom vladanju bili su uhistoriji, i sada, i neki vjerski pokreti,prije svega monoteisti~ki: ìdovi,kr{}ani, muslimani. Na po~etku nji-hovih svetih knjiga, kao u Staromzavjetu, u Knjizi postanja, pi{e poru-ka Boga: “Od po~etka stvorenjamu{ko i ènsko stvori ih...” i “[todakle Bog zdruì, ~ovjek neka ne ras-tavlja!”. Time su u tri velike vjerske,ujedno filozofske i ideolo{ke svjetskezajednice stvoreni postulati vjernostiizme|u samo jednog mu{karca i samojedne ène, {to je institucionaliziranou braku. Time je legalisti~ki elimini-

rana mogu}nost razvijanja promis-kuiteta, ~estog mijenjanja spolnihpartnera, temelja {irenja spolnoprenosivih bolesti. Me|utim, nezao-bilazan je, i uvijek }e biti nezaobi-lazan, jedan ~imbenik ljudske naravi:nagoni. Jedan je od njih nagonodràvanja vrste, {to ga omogu}avaspolni nagon.

SPOLNI @IVOT VA@NIJI ODBRAKA

U mnogih su ga eti~ki, vjerski iliemocionalni postulati kanaliziralitrajno na samo jednu osobu, ali je umnogih spolni nagon postao svrhasamome sebi, kao temelj sve {iregpromiskuiteta i sve vi{e spolno preno-sivih bolesti. Anketa provedena uZagrebu me|u srednjo{kolcimapokazala je da oni braku, kao institu-ciji, ne pripisuju niti veliku niti maluva`nost, ali udio spolnog ìvota u nji-hovom ìvotu zasluùje visokeocjene. U rastu}oj borbi za sticanjemsve vi{e materijalnih dobara “svatkobrine svoju brigu”. Stare se vrijednos-ti raspadaju. Rastave braka sve subrojnije. Djeca mijenjaju roditelje iliostaju bez njih, mladi su bez njihdezorijentirani i prepu{teni nagonima,bez ikakve discipline i razuma.Slobodna i neodgovorna seksualnostmladih, zbog nepoznavanja mjeraza{tite od spolno prenosivih bolesti inepoznavanja kontracepcije, postajevisokorizi~na, pridonosi eksploziv-

SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI

OGLEDALO PROPADANJA STARIH VRIJEDNOSTI

Naj~e{}e su suvremene spolno prenosive bolesti klami-dijska infekcija i infekcija humanim papiloma-virusom,pa trihomonijaza, kandidijaza i virusni genitalni herpeste klasi~ne spolne bolesti gonoreja ili triper i sifilis ili lues,kao i virusni hepatitis B i AIDS ili SIDA.



nom {irenju spolno prenosivih bolestii dovodi do rastu}e moralne krize.Najugroèniji su mladi, ~ak sve mla|iljudi: 20-30% adolescenata zaraènoje spolno prenosivim bolestima.Roditelji se bore za mo}, novac i za{to bolji standard, pa sve vi{e rade isve su manje sa svojom djecom.Otu|ena, osamljena i nesigurna djecanadokna|uju manjak komunikacijedrugim autoritetima, koji to seksualnoiskori{tavaju i usput ih zaraùju.Poduka u roditeljskim ku}ama i uprosvjetnim ustanovama na tom jepodru~ju vrlo manjkava, npr. 1999. uHrvatskoj je od 600.000 srednjo{kola-ca educirano njih niti 200.000. Mladidrugdje traè poduku i puninu svogìvota. Tako, senzacionalisti~ki utje-caj medija i no}ne zabave i droge

izazivaju èlju za promiskuitetom.Rezultat je sve ve}a u~estalost spol-nih bolesti, od najmla|e dobi, s fatal-nim posljedicama zbog nepravovre-menog otkrivanja bolesti, kasnije, uzreloj i odrasloj dobi, kako po zdrav-lje tako i po porast mu{kog i ènskogsteriliteta.

STRUKA POMA@E POLITICIZbog {irenja takvog stila ìvota

izbija i traje sukob izme|u reda inereda, izme|u pobornika sekularnogi religioznog na~ina ìvota, izme|udileme znanje ili odgoj. ôvje~anstvostoji pred izborom na~ina ìvota:obiteljski ili anarhi~no-liberalni bezrizika ili s rizikom {irenja spolnoprenosivih bolesti? Politika je iznanost i umije}e o tome koja sred-stva najbolje i najodgovornije sluèza {to potpunije oìvotvorenjekonkretnih ciljeva neke javnopravnezajednice. Politika treba izabrati zakoji }e se filozofsko-ideolo{ki smjerìvota odlu~iti za poticanje dobrobitigra|ana. Zato, u krajnjoj liniji opolitici, tko god to bio, ovisi ho}e lispolno prenosivih bolesti biti svemanje ili sve vi{e i ho}e li onezahva}ati sve manje ili sve vi{emladih i sve mla|ih ljudi. Ciljevi i

BOLESTI I PROMJENE MATERNICE

REDOVNI PREGLEDI I RANOOTKRIVANJE VODE IZLJEÊNJU

sredstva {to ih usmjerava politika, tj.upravlja~ dràve, pridonijet }e suzbi-janju spolno prenosivih bolesti, iakoih se iskorijeniti, zbog naravi ljudske,u potpunosti ne moè nikada, ~ak nitikamenovanjem preljubnika. U mate-rijalnoj i programatskoj ovisnosti odpolitike, odgovorno zdravstvo iodgovorna medicina mogu i morajuuspje{no pomo}i politici, prvenstvenomjerama prevencije: primarne, daljudi uop}e ne obole; sekundarne, dase kontrolnim pregledima {to ranijeotkrije bolest; tercijarne, da se odrìrazina dostignutog stupnja lije~enjaspolno prenosivih bolesti, ona maksi-malna razina {to ju je postigla kura-tivna medicina.

Prim. dr. Ivica Ruì~ka

MATERNICA (uterus, hystera, metra) organ je ~iji se oblik uspore|uje sa spljo{tenom kru{komkojoj je baza okrenuta prema gore, a vrh prema dolje. Kod maternice moèmo razlikovati

gornji, deblji i pro{ireni dio (tijelo ili trup, lat. corpus) i donji, tanji i uì dio (vrat, lat.cervix). Izme|u njih jo{ se nalazi i spojni, suèni dio (lat. isthmus) koji anatomski pripada

trupu, a funkcionalno vratu maternice.

Veli~ina maternice mijenja se sfunkcionalnim stanjem. U nor-malnim prilikama, kod odrasle

ène, maternica je duga oko 7,5 cm.

Teìna maternice iznosi od 40 do 60grama. Gra|ena je od tri slojarazli~itog sastava. [upljinu joj oblaèsluznica (endometrij), zatim dolazi

mi{i}ni sloj (miometrij), dok se napovr{ini nalazi peritonealna ovojnica(perimetrij). Maternica je smje{tena umaloj zdjelici, izme|u mokra}nog



mjehura (sprijeda) i zavr{nog crijeva(straga). [upljina maternice (mate-ri{te) smje{tena je unutar trupa, obli-ka je obrnutog trokuta kojemu dvagornja kuta ~ine u{}a jajovoda, dokdonji kut ~ini unutra{nje u{}e mater-nice koje kanal vrata maternicepovezuje s vanjskim u{}em. Vanjskou{}e maternice nalazi se na dijeluvrata maternice koji se izbo~uje urodnicu, koji je prekriven sluznicomrodnice i preko kojega se ostvaruje

komunikacija {upljine rodnice imaternice. Granica sluznice kanalavrata maternice i sluznice rodnicemijenja svoj smje{taj, u vezi sa ìvot-nom dobi i hormonskom stimu-lacijom. Tako u djetinjstvu i starosti,uz razmjernu hormonsku neaktivnost,ta se granica nalazi vi{e ili manjeduboko u kanalu vrata maternice. Sdruge strane, u pubertetu i odraslojdobi granica se pomi~e izvan kanala,na vanjsku povr{inu vrata maternice.

PROMJENE VRATA MATERNICEPOLIPI VRATA MATERNICECervikalni su polipi duguljaste

izrasline s tankom peteljkom koje nas-taju na vratu maternice kao posljedicakroni~nog upalnog procesa. Kod ènaizme|u 4. i 6. desetlje}a ìvota oni sunaj~e{}e promjene vrata maternice itriput su ~e{}i od polipa endometrija.Veli~inom mogu biti od nekolikomilimetara do 2-3 cm. Ponekad nedaju nikakve simptome, ali mogu idavati zna~ajnije klini~ke smetnje,poput obilnijeg sluzavog ili sukrvavogiscjetka iz rodnice te kontaktnihkrvarenja (pri spolnom odnosu,ginekolo{kom pregledu). Polipi mogupotjecati s vanjske povr{ine vratamaternice, ili pak zapo~nu rast ukanalu vrata maternice, da bi zatim napeteljci dugoj i po nekoliko cen-timetara iza{li kroz vanjsko u{}ematernice. Ponekad se na isti na~inmogu na}i i polipi koji imaju svojeishodi{te u endometriju. Tako|er se ucervikalnom kanalu poput polipamogu na}i i submukozni miomi,fibroadenomi, pa i polipozni ade-nokarcinomi maternice. Zbog toga jesvaku tvorbu u cervikalnom kanalupotrebno adekvatno obraditi {to, uzginekolo{ki pregled s VCE citolo{kimbrisom te ultrazvu~ni pregled, uklju-~uje kirur{ko odstranjivanje (ablacijapolipa uz frakcioniranu kiretaù) ipatohistolo{ku obradu materijala.Polipi ~esto recidiviraju. Zlo}udnapreobrazba u cervikalnom polipurijetka je, u 0,2-0,4% bolesnica.

PREINVAZIVNE PROMJENEVRATA MATERNICE

Koncept preinvazivne bolesti vratamaternice bazira se na zapaànjimaepitelnih promjena na vratu maternicekoje izgledaju kao invazivni karci-nom, ali su ograni~ene samo na epiteli ne prelaze bazalnu membranu.Uveden je pojam cervikalneintraepitelne neoplazije (CIN) kaopreinvazivne promjene. Razlikujemotri stupnja CIN-a, ovisno o debljinizahva}enog epitela. Smatra se da seonkogeni ~imbenici, koji izazivajunastanak atipi~nih stanica i razvoj dokarcinoma, prenose spolnim putem,gdje zna~ajnu ulogu ima humani papi-loma virus (HPV) (posebno neki nje-govi tipovi). îmbenici koji bi tako|ermogli utjecati na razvoj bolesti jesu:rani po~etak spolne aktivnosti, ~e{}emijenjanje partnera, pu{enje, upotrebakontracepcijskih sredstava, stanjeishranjenosti. Subjektivni simptomiuglavnom nisu zna~ajnije izraèni,stoga se te promjene obi~no nalaze prirutinskom ginekolo{kom pregledu.Zna~ajno mjesto pritom ima VCEcitolo{ki bris (PAPA-test) za koji se idanas smatra da je najbolja metodaprobira za atipije vrata maternice.Radi potpune dijagnosti~ke obradepotrebno je, uz PAPA-test, primijenitii kolposkopiju (promatranje vratamaternice pod pove}anjem i jakimosvjetljenjem) s ciljanom biopsijom(ciljano, prema kolposkopskomnalazu, uzimanje komadi}a tkiva vrata

maternice) te patohistolo{ku analizuuzetog tkiva. U terapiji se uglavnomkoriste kirur{ke metode lije~enja, dabi se u cijelosti odstranio ili uni{tioatipi~ni epitel (konizacija, elektrodi-jatermijska ekscizija, krioterapija,laserska vaporizacija, hladna koagu-lacija).

RAK VRATA MATERNICEInvazivni rak vrata maternice

zauzima po u~estalosti tre}e mjestood svih zlo}udnih oboljenja ènskogspolnog sustava (iza karcinomaendometrija i jajnika). Njegovau~estalost zna~ajno je smanjena uposljednjih trideset godina (za 50%)zahvaljuju}i ranijem otkrivanju (eks-folijativna cervikalna citologija,PAPA-test) i prevenciji (lije~enjepreinvazivnih lezija). Naj~e{}e sejavlja u èna izme|u 40. i 55. godine.Oko 75-80% svih karcinoma vratamaternice ~ini karcinom plo~astihstanica, dok 15-25 % ~ini adenokarci-nom. Karcinom plo~astih stanicarazvija se obi~no sporo, smatra se daje potrebno sedam godina za prijelazpo~etne CIN lezije u klini~ki vidljivinvazivni karcinom. Adenokarcinomnastaje postupno, iz `ljezdaneintraepitelne lezije (GIL). Rak vratamaternice {iri se urastanjem u okolnotkivo, limfogenim i hematogenimputem. Prvi simptom koji se javiobi~no je sukrvavi iscjedak iz rodnicenevezan uz menstruacijski ciklus(povremeno bezbolno krvarenje).



Moè se javiti i bol s osje}ajemnelagode prilikom spolnog odnosa. Svremenom krvarenja postaju sve~e{}a i ja~a, uz bolove u kriìma ikukovima. U postavljanju dijagnozevaàn je patohistolo{ki nalaz biopsi-jom dobivenog materijala vratamaternice. Lije~enje raka vratamaternice moè biti kirur{ko,zra~enjem, kemoterapijom ili kom-binirano (ovisno o stadiju bolesti).

MIOMI MATERNICEMiomi su naj~e{}i dobro}udni

tumori maternice. To su dobroograni~eni ~vorovi okruglasta oblika,~vrste konzistencije, bjelkasti, napresjeku vrtlo`ne strukture. Gra|enisu uglavnom od glatkih mi{i}a.Javljaju se u oko 20-25% èna ureproduktivnoj dobi. Uzrok nastankamioma nije poznat, ali se zna da nas-taju rastom jednog klona glatkihmi{i}nih stanica, te da hormoni(estrogeni) pospje{uju njihov rast. Nejavljaju se prije puberteta, rijetki suprije 25. godine ìvota, a u~estalostim opada s pojavom menopauze.Naj~e{}e ih ima vi{e, rje|e su pojedi-

na~ni, ~e{}e asimetri~ni nego {toimaju simetri~an rast. Mogu bitirazli~ite veli~ine, teìne i oblika (~aki preko 40 kg). Konzistencija im vari-ra od vrlo tvrde (kalcificirani-poputkamena) do mekane (degeneracija).Degenerativne promjene prisutne su uoko 2/3 svih mioma. Dijagnoza senaj~e{}e postavlja pri rutinskomginekolo{kom pregledu, s nalazomnepravilnog rasta maternice, koji semoè nadopuniti ultrazvu~nim pre-gledom (posebno je koristan u otkri-vanju manjih mioma, kod gojaznihpacijentica te u razlikovanju tumora imogu}e trudno}e). Iako ~esto ne dajunikakvu simptomatologiju (i do 50%slu~ajeva), mogu se javljati s cijelimrasponom simptoma, ovisno o veli-~ini i lokalizaciji mioma te o sekun-darnim promjenama u miomu. Naj-~e{}e se radi o obilnom i nepravilnomkrvarenju iz maternice, ali se javljajui bolovi kod menstruacije, spolnogodnosa, osje}aj napetosti i pritiska umaloj zdjelici, u~estalo mokrenjezbog pritiska na mokra}ni mjehur ilipak opstrukcija mokra}ovoda, uznemogu}nost mokrenja. Mogu}a je i

kompresija dijela debelog crijeva, uzposljedi~ne smetnje stolice. Miomirastu uz primjenu estrogena i u trud-no}i, a smanjuju se nakon meno-pauze. Prema anatomskoj lokalizaci-ji, mogu biti smje{teni u sredini sti-jenke (intramuralno), mogu rastiprema {upljini maternice (sub-mukozno), ili pak mogu rasti premavanjskoj povr{ini maternice (sub-serozno). Zlo}udna preobrazbamioma vrlo je rijetka (0,1-0,5%), doksu dobro}udne promjene ~este(nekroza, degeneracija, kalcifikacija,posljedi~na infekcija).

Lije~enje mioma ovisi o dobipacijentice, paritetu i èlji za trud-no}om, njenom op}em zdravlju,veli~ini i smje{taju mioma s poslje-di~nom simptomatologijom. Kodmanjih mioma bez ja~ih simptomamogu}e je medikamentozno lije~enje(analozi gonadotropin osloba|aju}eghormona, gestageni), ali je njegovu~inak samo privremen. Kirur{kolije~enje obuhva}a odstranjivanjemioma (miomektomija) ili odstranji-vanje ~itave maternice (abdominal-nim ili vaginalnim putem).

PROMJENE ENDOMETRIJA/PREMALIGNE PROMJENEPOLIPI ENDOMETRIJA

Polipi endometrija ~est su uzrok

krvarenja iz maternice u peri-

menopauzi i postmenopauzi. To su

ograni~ena àri{ta hiperplazije

endometrija. Mogu biti pojedina~ni

ili multipli, sa {irokom bazom ili na

peteljci. Veli~ine su obi~no do 3 cm.

Dijagnoza se postavlja ultrazvu~nim

pregledom kod kojeg se, s krvarenjem

ili bez prija{njeg krvarenja iz mater-

nice, nalazi zadebljanje sluznice

maternice. Zlo}udne promjene kod

polipa endometrija nalaze se rijetko,

u 0,5% slu~ajeva.

HIPERPLAZIJA ENDOMETRIJAHiperplaziju endometrija ~ini niz

promjena endometrija (`lijezda i

strome) koje se javljaju zbog produ-

ljene stimulacije endometrija estro-

genim hormonima, a bez za{titnogdjelovanja progesterona (estrogenipoti~u rast endometrija, dok ga pro-gesteron obuzdava). U reprodukcij-skoj dobi i perimenopauzi naj~e{}i suuzrok hiperplazije endometrijaanovulacijski ciklusi (ciklusi bez ovu-lacije) i sindrom policisti~nih jajnika.U postmenopauzi (kada nema djelo-vanja progesterona) smatra se da jepreuhranjenost jedan od va`nijih~imbenika rizika za hiperstimulacijuendometrija (u masnom tkivu stvarase glavni estrogeni hormon u tojìvotnoj fazi). Hiperplazije endo-metrija se, prema kriterijima SZO,klasificiraju u nekoliko grupa, kojepokazuju razli~iti premaligni potenci-jal, a sama u~estalost premalignihpromjena sluznice maternice je 4,5puta ve}a od javljanja karcinomaendometrija. Naj~e{}i je simptom

abnormalno krvarenje iz maternice. Ureprodukcijskoj dobi i perimenopauzinaj~e{}e se radi o nepravilnim i neka-da obilnim krvarenjima iz maternice sbolovima u donjem dijelu trbuha ilibez njih. U postmenopauzi svakokrvarenje iz maternice zahtijevadetaljnu obradu kako bi se otkrio nje-gov uzrok. Mogu}i su uzroci krvare-nja iz maternice u perimenopauzi ipostmenopauzi atrofija endometrija,polipi endometrija, hormonsko estro-gensko nadomjesno lije~enje, hiper-plazija, karcinom endometrija,sarkom (rijetko). Postavljanje dijag-noze, uz anamnezu, klini~ki i gineko-lo{ki pregled, obavlja se uz ultra-zvu~nu obradu i histeroskopiju s ci-ljanom biopsijom endometrija i frak-cioniranu kiretaù (postupak kodkojeg se dobiveni materijali iz kanalavrata maternice i materi{ta {alju



odvojeno na patohistolo{ku analizu).

Kona~na dijagnoza promjena endo-

metrija temelji se na patohistolo{kom

nalazu spomenutih uzoraka. Lije~enje

hiperplazije endometrija ovisi o dobi

pacijentice i o patohistolo{kom nala-

zu uzorka. Dolazi u obzir samo kon-

trola, medikamentozno lije~enje ili

pak kirur{ka terapija.

RAK TRUPA MATERNICE / RAK ENDOMETRIJA

Rak trupa maternice ~ini 6-7%

svih karcinoma u èna i naj~e{}i je

karcinom spolnih organa. Naj~e{}e se

javlja u periodu nakon posljednje

menstruacije, u dobi izme|u 50. i 65.

godine ìvota. Naj~e{}e se radi o ade-

nokarcinomu koji nastaje iz endo-

metrija. Dva su osnovna oblika tog

karcinoma: jedan je ovisan o estro-

genima, razvija se iz podru~ja hiper-

plazija, dok je drugi neovisan o estro-

genima, javlja se uglavnom kod stari-

jih èna, rje|i je i lo{ije prognoze.

înitelji rizika koji se povezuju s tim

promjenama jesu: prekomjerna tje-

lesna teìna, anovulatorni ciklusi,

kasna menopauza, sindrom polici-

sti~nih jajnika, diabetes mellitus.

Naj~e{}i je simptom krvarenje izmaternice (oko 90% slu~ajeva rakaendometrija daje simptom krvarenjaiz maternice). Pri postavljanju dijag-noze, uobi~ajeni je postupak frak-cionirana kiretaà (uz histeroskopiju uodre|enim slu~ajevima i ultrazvukkao pomo}no sredstvo). Lije~enje jekod ve}ine pacijentica u prvom redukirur{ko, uz dalju mogu}nost lije~enjazra~enjem, hormonskim lije~enjem ilikemoterapijom. Ukupno preìvljava-nje vi{e od 5 godina je kod oko 65%bolesnica.

Hrvoje Vla{i}, dr. med.

GINEKOLO[KA KRVARENJA

OD BEZAZLENIH DO OZBILJNIH

Svakog mjeseca u zdraveène dolazi do menstrual-nog krvarenja iz materniceu trajanju do 7 dana, {tosmatramo normalnim gi-nekolo{kim krvarenjem.Sluznica maternice odgo-vara na hormone kojestvara jajnik. Estrogenutje~e na debljanje sluznicematernice, a nakon {todo|e do ovulacije, drugihormon – progesteronutje~e na promjene u sasta-vu sluznice maternice kojase priprema za “ugnje`-|ivanje” mogu}e oplo|enejajne stanice.

Ako ne do|e do trudno}e, opadanivo estrogena i progesterona isluznica maternice se lju{ti, {to

se naziva menstrualnim krvarenjem.Menstrualno krvarenje jedino je vidlji-vo zbivanje u cijelom menstrualnomciklusu koji traje otprilike 28 dana iprvi dan krvarenja je ujedno i prvi dannovog menstrualnog ciklusa. Pravilnamjese~na krvarenja znak su gineko-lo{kog zdravlja ène. Uzroci nepravil-nih krvarenja razli~iti su u odre|enojìvotnoj dobi; mogu biti bezazleni, alii vrlo ozbiljni, kao {to je zlo}udnabolest.

ADOLESCENTNO DOBAU djevoj~ica je pojava prvog men-

strualnog krvarenja vezana uz spolnosazrijevanje i doga|a se oko 11-egodine ìvota ili kada se postigne tje-lesna masa oko 47 kg. Godina ìvota ukojoj se javlja prva menstruacija nazivase menarhe, odnosno, u {irem smislupod tim se nazivom podrazumijevaprva menstruacija. Cijelo je zbivanjepod utjecajem odre|enih podru~jamozga te `lijezda s unutarnjim

lu~enjem, kao {to su hipofiza, nad-bubre`ne ̀ lijezde i, na kraju, jajnik kojidjeluje na sluznicu maternice i ~iji hor-moni utje~u na njen rast, nakupljanjehranjivih sastojaka potrebnih za nor-malnu implantaciju embrija i prve fazenjegovog razvoja. Dakle, velik brojorgana sudjeluje u uspostavljanju nor-malnog menstrualnog ciklusa, tako dasu u prve dvije godine od pojave prvemenstruacije ti ciklusi obi~no nere-doviti, nepravilni i produèni.Menstruacije u takvim ciklusimaponekad su produène i obilne, {tonazivamo juvenilnim krvarenjem.Uzrok takvog krvarenja obi~no jeizostanak ovulacije, dakle jajna stanicazapo~ne, ali ne dovr{i svoj razvoj. Utom slu~aju postoji neravnoteà udjelovanju hormona koje stvara jajnik(estrogen i progesteron), a rezultat jeprekomjerni rast sluznice maternicekoja onda produèno i obilno krvari.Ako se kroz duè razdoblje ponavljajutakvi neregularni i produèni ciklusi,moè do}i i do razvoja anemije. Udjevoj~ica su drugi uzroci nepravilnogkrvarenja rje|i, ali mogu biti povezani



s promjenama na jajnicima, kao {to sufunkcionalne ciste ili rje|e tumorijajnika.

REPRODUKTIVNO DOBANakon 18-e godine ìvota menstru-

alni ciklusi su pravilni, obi~no trajuoko 28 dana, mogu biti ne{to kra}i iliduì, ali osnovno je da se menstruacijejavljaju u pravilnom razmaku. U nekihèna sredinom ciklusa, u vrijeme ovu-lacije moè se pojaviti oskudnijekrvarenje, koje traje dan-dva i zapravoje posljedica normalnih hormonskihzbivanja tijekom sredine menstrualnogciklusa. Izostanak menstruacije,odnosno pojava krvarenja nakonizostanka menstruacije u toj ìvotnojdobi naj~e{}e je povezano s nastupomtrudno}e i nije znak bolesti. Implan-tacijska krvarenja doga|aju se u vri-jeme “ugnje`|ivanja” oplo|ene jajnestanice, oskudnija su od menstruacije,mogu se javljati u vi{e navrata ibezbolna su. Me|utim, rani spontanipoba~aj ili vanmateri~na trudno}atako|er mogu biti razlogom pojavenepravilnog krvarenja, ali su udruènis bolovima u donjem dijelu trbuha. Uslu~aju spontanog poba~aja, krvarenjeje obi~no vrlo obilno, impresivno ièna se javlja ginekologu na pregledupravo zbog straha od iskrvarenja. Uslu~aju vanmateri~ne trudno}e,krvarenje obi~no nije obilno, ali se radio vrlo ozbiljnom oboljenju koje moè iìvotno ugroziti ènu ako do|e dokrvarenja u trbu{nu {upljinu. Nadalje,krvarenje ili pojava sukrvice nakonspolnog odnosa moè biti vrlo ozbiljanznak koji ukazuje na zlo}udnu bolestgrli}a maternice. Potrebno je naglasitida redoviti odlazak na ginekolo{ki pre-gled jednom godi{nje, koji obuhva}a iuzimanje obrisaka grli}a maternice,isklju~uje mogu}nost nastankapro{irenih oblika zlo}udne bolesti iosigurava uspje{no lije~enje ako setakva bolest pojavi. Oboljenja jajnika imaternice rje|e su uzrok nepravilnihkrvarenja u èna reproduktivne dobi.

RAZDOBLJE PERIMENOPAUZEZbog postupnog slabljenja funkcije

jajnika tijekom ìvota, razdoblje peri-menopauze vrlo je te{ko za ènu.Ovulacija sve ~e{}e izostaje, a stvara-nje ̀ enskih spolnih hormona estrogena

i progesterona slabije je i neuravnote-èno, {to utje~e na pojavu brojnihsimptoma, poput navale vru}ina, zno-jenja, razdra`ljivosti, nesanice, smetnjimokrenja te pote{ko}a pri spolnomodnosu. Menstrualni se ciklusi skra-}uju, zatim postaju produèni inepravilni, ~ime èna moè biti vrlozbunjena jer vi{e ne zna {to je normal-no menstrualno, a {to nepravilnokrvarenje i obi~no se ène zbog togaodmah javljaju lije~niku, {to je dobro ipoèljno. Ako ne nastupi ovulacija,jajnik i dalje stvara estrogen koji stalnozadebljava sluznicu maternice te onapostaje nenormalno zadebljala ili semogu razviti polipi sluznice maternice.U situacijama kada takav poreme}ajtraje dugo, moè do}i i do razvoja kar-cinoma sluznice maternice. Naime, utakvim situacijama mora se isklju~itipostojanje ozbiljnog oboljenja, kao {toje zlo}udni tumor ènskih spolnihorgana, koji moè i ne mora bitipovezan s nepravilnim krvarenjem izmaternice, i pravovremeni odlazaklije~niku izuzetno je vaàn. Miomi,posebno oni smje{teni pod sluznicommaternice, mogu biti uzrok nepravil-nih, me|umenstrualnih i obilnihproduènih menstrualnih krvarenja.Miomi zna~ajnije rastu sa staro{}uène i mogu se posebno pove}ati u raz-doblju perimenopauze budu}i da sustimulirani na rast pod djelovanjemestrogena, koji u to ìvotno doba pre-vladava nad progesteronom. Adeno-mioza je poreme}aj kod kojeg sluznicamaternice urasta u njenu mi{i}nicu,zadebljava stijenku maternice iuve}ava ju u cijelosti. Za vrijeme men-struacije prisutni su bolovi i obilnoproduèno menstrualno krvarenje.Ostali su povodi koji mogu bitipovezani s nepravilnim krvarenjem utoj ìvotnoj dobi: trudno}a, oboljenja

{titnja~e ili oboljenja sustava kojizgru{ava krv. Posebnu skupinu paci-jentica ~ine one koje zbog nekihdrugih oboljenja (npr. kardiovasku-larnih) uzimaju lijekove koji sprje-~avaju zgru{avanje krvi (kumarinskipreparati, acetilsalicilna kiselina).

Menopauza i seniumPod pojmom menopauze podrazu-

mijeva se prestanak normalnih men-strualnih krvarenja, {to se doga|aprosje~no oko 50-e godine ìvota. Akoèna godinu dana nema menstrualnihkrvarenja, smatramo da je nastupilamenopauza. Svako postmenopauzalnokrvarenje smatra se nenormalnim irazlog je da se èna odmah javilije~niku ili ginekologu. Oskudna isporadi~na krvarenja ili pojava sukr-vice mogu biti posljedica upalnihpromjena sluznice vagine koja je u toìvotno doba tanka, nje`na i osjetljivate sklonija upali, {to nazivamoatrofi~nim kolpitisom. Me|utim,u~estalost karcinoma sluznice mater-nice raste s godinama, a posebno surizi~ne preuhranjene ène koje ujednoboluju i od {e}erne bolesti. Lije~nikmora isklju~iti i druge uzroke krvare-nja u postmenopauzi, kao {to suzlo}udna bolest grli}a maternice,vagine ili druge novotvorine, kao {to jerak jajnika. Dakle, bez obzira naprestanak menstrualnih krvarenja,godi{nji ginekolo{ki pregled neopho-dan je kod svake ène i vaàn je diopreventivne medicine. Svako post-menopauzalno krvarenje mora seshvatiti ozbiljno, potrebno je odmahjaviti se lije~niku radi utvr|ivanjauzroka krvarenja i pravovremenoglije~enja vrlo ozbiljnih oboljenja kojase javljaju u toj ìvotnoj dobi.

Koje su dijagnosti~ke pretragepotrebne za utvr|ivanje uzrokanepravilnih krvarenja?

Citolo{ki obrisak (PAPA-test)Uzimanje citolo{kog obriska grli}a

maternice sastavni je dio svakogginekolo{kog pregleda; pogotovo jevaàn kod utvr|ivanja uzroka nenor-malnog ginekolo{kog krvarenja.Obavlja se za vrijeme ginekolo{kogpregleda i obi~no za pacijenticu nijeneugodan. Uzimanje citolo{kog uzorkaiz {upljine maternice (“endobrush”)



sli~no je uzimanju obriska grli}amaternice, ali moè kod pacijenticeizazvati blagu nelagodu.

Ultrazvu~na dijagnostika –transvaginalna sonografija

Radi se o neinvazivnoj dijagnos-ti~koj pretrazi koja se obavlja ambu-lantno. Potrebna je posebna oprema –ultrazvu~ni aparat i sonda koja seuvodi u rodnicu. Tom pretragom moguse prikazati svi unutarnji spolni organiène osim jajovoda, ako nije promije-njene gra|e. Dakle, cisti~ni ili tumor-ski promijenjeni jajnici, pove}ana izadebljana stijenka maternice, miomi,zadebljana ili polipozno promijenjenasluznica maternice mogu se prikazatiultrazvukom, {to zna~ajno olak{avapostavljanje dijagnoze nepravilnogkrvarenja.

Eksplorativna kiretaàTaj zahvat predstavlja “zlatni stan-

dard” u dijagnostici nepravilnihkrvarenja iz maternice. Obavlja se ukratkotrajnoj op}oj anesteziji radidobivanja uzorka za patohistolo{kipregled, nakon ~ega se utvrdi to~nadijagnoza. Varijanta je toga zahvataaspiracijska biopsija sluznice mater-nice, koja se moè u~initi i ambulant-no. Me|utim, ne primjenjuje se u svimzdravstvenim ustanovama.

HisteroskopijaHisteroskopija je zahvat kod kojeg

se, uz pomo} opti~kog instrumenta,pregleda {upljina maternice i moè seciljano uzeti uzorak tkiva koje se vidikao promijenjeno. Zahvat se obavlja uop}oj anesteziji, potrebna je posebna

oprema i va`no je iskustvo lije~nika.Varijanta je tog pregleda histerosono-salpingografija, ali se ne primjenjuje usvim zdravstvenim ustanovama.

Moèmo zaklju~iti da poreme}ajimenstrualnog ciklusa koji nastaju upojedinim ìvotnim razdobljima mogubiti od potpuno bezazlenih do ozbiljnih,~iji je uzrok mo`da i zlo}udna bolest.Svako nepravilno krvarenje razlog je dase èna javi lije~niku ili odmah gineko-logu, pogotovo ako takav poreme}ajtraje duè vrijeme. Redovitost u gine-kolo{kim pregledima, koji se morajuobaviti barem jednom godi{nje, i brigaza vlastito zdravlje sprije~it }e ozbiljneposljedice, mo`da neprepoznatog te{-kog oboljenja koje traje duè vrijeme.

Dr. sc. Neda Smiljan Severinski,dr. med.

SPU[TANJE SPOLNIH ORGANA @ENE

NEUGODNI @ENSKIPROBLEMI

Prije nego {to kaèmo ne{to o spu{tanju unutarnjih spolnihorgana, u koje ubrajamo jajnike, jajovode, maternicu irodnicu, trebamo re}i nekoliko rije~i o poloàju spolnihorgana. Glavnu ulogu u spu{tanju spolnih organa ima

maternica, kao sredi{nji dio unutarnjeg genitalnog aparata, i o njoj }e biti najvi{e govora.

ispred vulve (stidnice), govorimo oprolapsu (ispadanju maternice).Prolaps moè biti djelomi~an i totalan.Ako samo dio maternice i rodnice leìispred stidnice, radi se o djelomi~nom(parcijalnom) prolapsu, a ako je cijelarodnica preokrenuta prema van i leìpred stidnicom, a u njoj se pipa mater-nica kao u vre}i, govorimo o totalnomprolapsu. Uzrok spu{tanja i ispadanjamaternice i rodnice jest slabostmi{i}no-vezivnog aparata dna zdjelicei ligamenata koji drè maternicu,odnosno insuficijencija suspenzijskog isustenzijskog mehanizma urogeni-talnog aparata. Insuficijencija naj~e{}enastaje zbog traumatskog o{te}enja uporo|aju, no moè biti i kongenitalna(od ro|enja). U poro|aju, a osobitonakon poro|aja koji se zavr{avajuinstrumentalno, zbog prejakog rasteza-nja tkiva i dugotrajnog tiskanja glavicena mekano okolno tkivo, nastaju raz-dori, odnosno o{te}enja mi{i}no--vezivnog aparata. Kod toga se mi{i}idna zdjelice obi~no razderu ili djelo-mi~no otkinu od svog hvati{ta, a kod~estih poro|aja rastegnu i omlohave, paprestaju biti potporni stup unutarnjihspolnih organa. Proces spu{tanja iispadanja odvija se na sljede}i na~in:intraabdominalnim tlakom budu rodni-ca i maternica potisnute prema stidnici,dolazi do skra}enja rodnice i djelo-

Normalno se maternica nalazi usredini zdjelice, podjednakoudaljena od desne i lijeve sti-

jenke zdjelice, od stidne kosti i sakru-ma (krsta~e). Maternica je pomi~na usvim smjerovima. Pun mokra}ni mje-hur potiskuje je prema straga, puni rek-tum prema naprijed, a istodobno punirektum i mokra}ni mjehur prema gore.Poja~an intraabdominalni tlak (tlak utrbu{noj {upljini) potiskuje je premadolje. îm uzrok koji je pomaknuomaternicu prestane djelovati, maternicase vra}a u prvobitni poloàj. Gibljivostmaternice omogu}uje elasti~ni mi{i}nii vezivni aparat koji se sastoji odsustenzijskog (potpornog aparata dna

zdjelice) i suspenzijskog (podr`nog)aparata. Sustenzijski aparat formiraelasti~ni dio poro|ajnog kanala, a dijelise na stra`nji, ve}i dio, dijafragmupelvis, i prednji, manji dio, dijafragmuurogenitale. Mi{i}no-vezivna plo~akoja zatvara izlaz zdjelice treba bitidosta ~vrsta, da drì trbu{ne organe i dapodnese intraabdominalni tlak, a ujed-no mora biti dovoljno elasti~na da semoè izduljiti i pro{iriti kad se formirameki dio poro|ajnog kanala.

SPU[TANJE MATERNICEDescensus uteri spu{tanje je mater-

nice i stijenke rodnice samo do pred-vorja rodnice, a kad spu{tanje prelazi



mi~nog izbo~enja i spu{tanja prednje istra`nje stijenke rodnice; pri spu{tanjuprednje stijenke rodnice spu{ta se i dnomokra}nog mjehura i nastaje cistokela(hernija-kila mokra}nog mjehura), akod spu{tanja stra`nje vaginalne sti-jenke – rektokela (hernija-kila debelogcrijeva). U mnogih èna koje su rodilevidi se stanovito spu{tanje genitala, alive}ina ih nema zbog toga te{ko}a,barem ne dok su mlade. U dobi iznad~etrdeset godina javljaju se smetnjezbog hormonske involucije tkiva.

ZNACI SPU[TANJA MATERNICE@ene se obra}aju lije~niku zbog

nevoljnog otjecanja mokra}e, ~estognagona na mokrenje, cisti~nih smetnji,boli u kriìma i donjem trbuhu te zbogosje}aja pritiska i ispadanja genitala.Kod cistokele poreme}ena je funkcijavrata mjehura, jer je unutarnje u{}erazvu~eno i zjapi pa je to uzrok inkon-tinencije (nevoljno otjecanje mokra}e).Opstipacija i oteàna defekacija ~estesu popratne pojave kod rektokele.Spu{teni dijelovi obi~no su zadebljanizbog za~epljenih venskih i limfnihputeva. Sluznica rodnice tako|er jezadebljana i napadno suha. Krvarenjekod kontaktnih o{te}enja moè zama-skirati krvarenja zbog karcinoma te jepotreban pa`ljiv pregled.

Uobi~ajenim ginekolo{kim pregle-dom ustanovit }e se svi stupnjevi spu{-tanja urogenitalnog aparata, vidljivepromjene na vanjskom spolovilu i rod-nici. Kad se èna napne, vidi se stupanjspu{tanja maternice, cistokela, rek-tokela. Za detaljniju dijagnostiku in-kontinencije mokra}e potrebne sudodatne pretrage (lab. nalazi, cisto-skopija...) i urodinamska obrada (mje-renje kapaciteta mjehura, tlakova umjehuru, mjerenje tlakova u uretri...).

LIJEÊNJENa izbor terapije utje~u razli~iti

faktori. Me|u najva`nijima su ìvotnadob ène, spolna aktivnost i kondicija,zatim stupanj prolapsa i drugi patolo{kinalazi u predjelu genitala. Terapija jeuglavnom operativna, rijetko konzerva-tivna. Danas postoji vi{e od 200kirur{kih metoda za rje{avanje defeka-ta dna zdjelice. Kirur{ki zahvat moèse izvesti vaginalno, danas naj~e{}e,

gdje se vade maternica i po potrebijajnici te korigira defekt prednje i/ilistra`nje stijenke rodnice, pri ~emu sekorigira i inkontinencija urina koja je~esta kod spu{tenog, tj. o{te}enog uro-genitalnog aparata; abdominalnimputem, dok su endoskopski i minimal-no invazivni kirur{ki zahvati polakosve vi{e zastupljeni. U starijih bolesni-ca kod kojih je operativni zahvat kon-traindiciran, moè se konzervativnimlije~enjem, postavljanjem pesara(prstena od gume), koji je sprijedaoslonjen na stidnu kost, straga nakrsta~u i na lateralne zidove zdjelice,zadràti maternicu i rodnicu u fizio-lo{kom poloàju. Tada je potrebnaredovita higijena spolovila i pregledginekologa svakih 4-6 tjedana radiva|enja i dezinficiranja pesara te pre-vencije dekubitusa.

SPREÂVANJE SPU[TANJAMATERNICE

U prevenciji prolapsa glavnu uloguima stru~no vo|enje poro|aja, a poro-|aji ne smiju slijediti brzo jedan za dru-gim. Kod poro|aja treba radije izvr{itiepiziotomiju nego pustiti da glava pre-dugo stoji na me|ici. U babinju èna sene smije prerano optere}ivati teìmradom, ali treba gimnasticirati (Kege-love vje`be) da bi u~vrstila muskulatu-ru zdjelice i trbu{nih stijenki. Kod mlo-havih trbu{nih stijenki èna treba nosi-ti trbu{ni pojas.

STRESNA INKONTINENCIJAURINA

Inkontinencija (nevoljno bjeànjemokra}e) simptom je bolesti. Manife-stira se u spontanom i bezvoljnom otje-canju mokra}e, djelomi~nom ili pot-punom, {to ovisi o lokalizaciji, vrsti iopsegu bolesti. Inkontinenciju uzroku-ju bolesti ìv~anog sustava, lokalno--kongenitalni poreme}aji i ste~ena

o{te}enja mehanizma mokrenja te fis-tule ({uplja rana). Stati~ka ili stresnainkontinencija opisuje se kao nevoljnootjecanje mokra}e kroz neo{te}enumokra}nu cijev, koje nastaje kad pove-}ani tlak u trbu{noj {upljini i tlak umokra}nom mjehuru, u odsutnostidetruzorske aktivnosti (mi{i} mokra}-nog mjehura), svlada zaporni meha-nizam u mokra}noj cijevi. Zdravstvenaje bit stresne inkontinencije u ~estimmokra}nim infekcijama zbog zaosta-janja urina u spu{tenoj bazi mokra}nogmjehura nakon voljnog mokrenja.Stresna inkontinencija nastaje zbogpriro|enih ili ste~enih o{te}enja statikeorgana u maloj zdjelici, {to rezultiragubitkom anatomske potpore veziko-uretralnom segmentu (spoj mokra}nogmjehura i mokra}ne cijevi). Od uzrokastresne inkontinencije moèmospomenuti ~este i dugotrajne napadeka{lja, kao kod astme, kroni~nog bron-hitisa (~esti i iznenadni porasti tlaka utrbuhu), teàk fizi~ki rad te posebnodizanje te{kih tereta. Debljina, tumor-ske tvorbe u trbuhu te trudno}a dovodedo prolaznih epizoda nekontroliranogmokrenja. Vaàn je rizi~ni ~imbenikhormonska hipotrofija (manjak estro-gena) u rodnici, maternici i mokra}nojcijevi. Detaljno uzeti anamnesti~kipodaci, kojima dobijemo podatke ovrsti, trajanju i intenzitetu tegoba,pomo}i }e nam u daljem usmjeravanjudijagnosti~kog postupka. Nakon togaslijedi ginekolo{ki pregled i uvid ustanje potpornog i podr`nog sustavaorgana u maloj zdjelici. Vaàn je i popotrebi neurolo{ki pregled, da seisklju~e neurolo{ke bolesti kao uzroknevoljnog otjecanja mokra}e. Zatimslijedi klini~ka objektivizacija proble-ma raznim testovima (Boney, stres-test...) te urodinamska obrada, gdje seprocjenjuje funkcija mokra}ne cijevi imokra}nog mjehura, a sastoji se odpostupaka vezanih za prosu|ivanjesposobnosti skladi{tenja i izlu~ivanjamokra}e. Lije~enje je stresne inkonti-nencije kirur{ko (vaginalnim, abdomi-nalnim putem, laparoskopski). U novi-je vrijeme nastoji se, gdje je to indici-rano, minimalno invazivnim meto-dama, u lokalnoj anesteziji, tzv. sling--operacijama pomo}u “trakice” rije{itiproblem stati~ke inkontinencije.

Mr. sc. Miljenko Manestar, dr. med.



NAJÊ[]A OBOLJENJA PENISA

MU[KARCI TO KRIJUGlans je prekriven koòm koja se

naziva prepucij, a sastoji se odunutarnjeg lista koji je uz sam glans iod vanjskog lista.

FIMOZAFimoza je stanje u kojemu se pre-

pucij ne moè prevu}i preko glavi}apenisa. Moè biti priro|ena iliste~ena. Prilikom ro|enja unutarnjilist prepucija i glavi} spojeni su.Tijekom prve godine ìvota spojunutarnjeg lista prepucija i glansapo~inje nestajati, a krajem prvegodine 50% djece ima taj prostoroslobo|en. Ipak, u tre}oj godiniìvota jo{ oko 50% djece ima fizio-lo{ku fimozu, tj. rahlo prirastaounutarnji list prepucija za glans.Prepucij bi se morao nakon tre}egodine prevu}i preko glansa penisa.Ako to nije mogu}e, radi se o fimozi.Ste~ena fimoza naj~e{}e se javljanakon kroni~ne upale prepucija iglansa, a kao posljedica slabogodràvanja higijene. Tako|er, samafimoza onemogu}ava odràvanjehigijene i pogoduje razvoju upale, aupala suàvanju otvora prepucija.Tijekom mokrenja dolazi do balonas-tog napuhavanja prepucija urinomkoji zatim u vrlo tankom mlazu izlazikroz otvor prepucija. Ispod prepucijamogu nastati kamenci, a mnogo je~e{}i i karcinom penisa. Nastajanjufimoze skloniji su dijabeti~ari i starijiljudi. U dje~aka do tre}e godineìvota nije potrebno poduzimatinikakve kirur{ke zahvate, osim akootvor prepucija nije toliko uzak daizaziva smetnje oticanja mokra}e.Ako u tre}oj godini fimoza ne nes-tane, urolog mora odstraniti rahleveze prepucija i glansa, a ponekad iizvr{iti operacijski zahvat. Fimoza selije~i operacijom, tj. isijecanjemsuvi{nog dijela prepucija, a zahvat sezove cirkumcizija i radi se u lokalnoj

anesteziji. U bolesnika u kojih jeprisutna upala, u prvom aktu u~ini sedorzalna incizija prepucija (dio pre-pucija zareè se i na taj na~in seomogu}uje njegovo prebacivanjepreko glansa kako bi se moglaodràvati higijena), a nakon izlje~enjaupale uradi se cirkumcizija.

PARAFIMOZAParafimoza nastaje ako se prepucij

ne moè vratiti preko glansa penisa,ostane povu~en u koronarnomsulkusu iza glavi}a i dovede do oti-canja prepucija i glansa uz bolove.Parafimoza nastaje naj~e{}e nakonmasturbacije i seksualnih odnosa, amoè nastati i nakon mijenjanjakatetera ili prilikom odràvanja higi-jene. Kompresijom krvnih i limfnihìla nastaje jak otok rahlog tkiva pre-pucija te se on vi{e ne moè vratitipreko glavi}a. U po~etku je blokiranasamo venska cirkulacija, a nakon togadolazi i do blokade arterijske cirku-lacije, {to moè dovesti do gangreneglansa penisa. Zbog djelomi~neopstrukcije mokra}ne cijevi, mogu sejaviti i smetnje mokrenja. To je akut-no oboljenje koje zahtijeva hitnu

urolo{ku intervenciju. Lije~enje seobavlja ru~nim vra}anjem prepucijapreko glansa a ako je pro{lo dostavremena od po~etka smetnji, potrebnaje operacija. Prilikom operacije u~inise incizija prepucija i nakon toga pre-pucij se prevu~e preko glansa.Naknadno se u~ini cirkumcizija.

KRATKI FRENULUMKratki frenulum (“frenulum

breve”) stanje je gdje frenulum (tankako`na opna koja se nalazi izme|uunutarnjeg lista prepucija i glansa)ometa normalno povla~enje prepucijapreko glansa. U pravilu, bolesnicidolaze zbog bolova prilikom spolnogodnosa i krvarenja u podru~ju frenu-luma, jer on pukne zbog istezanjatijekom odnosa. U slu~aju pucanjafrenuluma treba mjesto krvarenja de-zinficirati s dezinficijensom koji usebi nema alkohola (3% acidi borici),staviti sterilnu gazu i svakako prevu}iprepucij preko glansa. U slu~aju i da-ljeg krvarenja, moè se u~initi kom-presija gazom preko prepucija. Defi-nitivna terapija je kirur{ka (frenulumse presije~e i nakon toga sa{ije).

UPALEUpala glansa zove se balanitis, a

upala prepucija postitis, odnosno ba-lanopostitis ~ini upala i glansa i prepu-cija. Uzrok upale je razli~it i kre}e seod alergijskih pa do specifi~nih upala(sifilis). U spolno zrelih mu{karacaoboljenje moè nastati prijenosomgljivica (naj~e{}e kandide) i tri-homonasa od spolnog partnera, ali sumogu}i i drugi uzro~nici. ê{}e sejavlja u bolesnika s fimozom. Higijenaspolovila vaàn je ~imbenik u preven-ciji upale. Kod balanopostitisa postojicrvenilo i edem glansa i prepucija.Bolesnik moè osje}ati àrenje navrhu spolovila prilikom mokrenja. Ubolesnika koji ~esto imaju upalu pre-

Penis je mu{ki spolni ud.Gra|en je od parnihspu`vastih tijela koja suujedno i erektilna tijela.Osim kavernoznih tijela, upenisu se nalazi i mokra}-na cijev koja je obavijenaspongioznim tijelom. Za-vr{etak penisa naziva seglans penisa (glavi}), a nanjegovom kraju nalazi sevanjski otvor mokra}necijevi.



pucija on moè postati tvrd, bijel iskvr~en te se ne moè prevu}i prekoglansa penisa i tako nastane fimoza.Lije~enje se obavlja tako da se prepu-cij nje`no povu~e preko glansa, ispereblagim, nenadraùju}im antisepti~kimsredstvom (3% acidi borici) i zatimnamaè antibiotskom i/ili antimiko-ti~nom kremom. U slu~aju jake upale,treba davati i antibiotike. Kod ponov-nih upala poèljno je u~initi cirkum-ciziju.

INDURATIO PENIS PLASTICAInduratio penis plastica ili

Peyronieva bolest je bolest nepoz-natog uzroka. Karakterizirana je nas-tajanjem tvrdog plaka u penisu koji semoè i napipati, a ~ija posljedica jeiskrivljenje penisa u erekciji uz bol.Tijekom vremena, kako bolest napre-duje, bol obi~no nestaje, a iskrivljenjepenisa pove}ava se te moè one-mogu}avati spolni odnos. Lije~enje jekonzervativno (vitamin E, kortiko-steroidi, verapamil) ili operacijsko,

gdje se plak izreè, a na njegovomjesto postavi se zamjena (dio prepu-cija, vene ili umjetni materijal).

KARCINOM PENISAKarcinom penisa je zlo}udno obo-

ljenje penisa. ê{}i je u bolesnika ukojih nije u~injena cirkumcizija.Naj~e{}e nastaje na glansu ili prepu-ciju, gdje zapo~inje kao izraslina kojaje druk~ije boje od okolne koè i kojase pove}ava. Daljim {irenjem dolazi ido pove}anja limfnih ~vorova u pre-ponama. Lije~enje je kirur{ko i sasto-ji se u odstranjenju tumorskog tkiva, anakon toga provodi se onkolo{ka tera-pija.

PRIJAPIZAMPrijapizam je iznenadna, neprovo-

cirana, neèljena bolna erekcija kojatraje duè od nekoliko sati. Razlog jeerekciji punjenje kavernoznih tijela(isto kao i u normalnoj erekciji), alipostoji zapreka u protoku krvi u ven-skom sustavu ili promjene na arterija-

ma, te ne dolazi do pra`njenja kaver-noznih tijela. Prijapizam je u ve}inislu~ajeva nepoznatog uzroka, ali sejavlja i u bolesnika oboljelih odleukemije, anemije srpastih stanica,prilikom uzimanja razli~itih lijekova,uz bolesti perifernog i centralnogìv~anog sustava, povrede kralje`-nice. To je akutno oboljenje kojezahtijeva hitnu urolo{ku intervenciju.Hitno se izvr{i punkcija kavernoznihtijela i isprazni krv iz njih, a u slu~ajui dalje prisutne erekcije, treba u~initipremosnicu izme|u kavernoznihtijela i vena natkoljenice.

IMPOTENCIJAPod pojmom impotencije podra-

zumijeva se nesposobnost erekcije,omlohavljenje penisa prije ilineposredno nakon ulaska u vaginu iprerana ejakulacija. Impotencijamoè biti organska, funkcionalna ipsihogena. Naj~e{}i su razlozi impo-tencije funkcionalni i psihi~ki. Organ-ski razlozi mogu biti: endokrini (ma-njak hormona – testosterona), {e}ernabolest, Peyronieva bolest, priro|enegre{ke spolovila, kroni~ni alko-holizam, razli~iti lijekovi, bolestisrca, jetre, bubrega, ìv~anog sustava(multipla skleroza), bolesti {titnja~e,tzv. mu{ka menopauza, posljedicaoperacije (radikalna cistektomija iprostatektomija). Kod osoba s funk-cionalnom impotencijom anatomskije status uredan. Psihi~ke smetnjedovode do te vrste impotencije, a naj-~e{}e su uzrokovane stresom. Postojirelativno malo lijekova koji pobolj-{avaju erekciju. U prvom redu to jesildenafil, poznat i pod imenomViagra. Taj lijek je kod psihogenoguzroka impotencije uspje{an i do80%. U odre|enim slu~ajevima moèse erekcija posti}i vakuum-pumpom.Kako bi se izazvala erekcija, u kaver-nozno tijelo mogu se davati injekcijeprostaglandina E ili papaverina. Ope-racijskim se zahvatom mogu stavitiendoproteze u kavernozno tijelo.

Mr. sc. Vladimir Mozeti~, dr. med.Mr. sc. Dean Marki}, dr. med.

Josip [panjol, dr. med.



BOLESTI PROSTATE

MU[KE TEGOBEProstata, mu{ka spolna `lijezda, smje{tena je neposredno ispod mokra}noga mjehura, oko

po~etnoga dijela mokra}ne cijevi mu{karca. Veli~inom i izgledom najsli~nija je kestenu, takoda se u hrvatskom jeziku za prostatu ~esto upotrebljava izraz kestenja~a. Sastavljena je od

mi{i}nog i `ljezdanog dijela. Kanali njezinih `lijezda ulijevaju se u mokra}nu cijev. Prostataizlu~uje bjelkast, lagano lu`nat sekret, koji je dio sjemenske teku}ine.

Bolesti prostate, u pravilu, pra-}ene su tegobama pri mokre-nju. U mla|ih mu{karaca ~e{}e

su upale, a u starijih tumori prostate.

Upala prostate (prostatitis)Upala prostate moè biti akutna ili

kroni~na. Akutna upala, odnosnoakutni prostatitis, nastupa naglo, svisokom temperaturom, zimicom, tre-savicom te bolnim i oteànimmokrenjem, ponekad i s potpunimzastojem mokra}e. U najteèmslu~aju moè do}i do nastanka apsce-sa, tj. gnojne nakupine u prostati. Uzpregled prostate prstom (digitorektal-ni pregled) i laboratorijske nalaze(krv, mokra}a, sperma), u dijagnosti-ci danas va`no mjesto pripada ultra-zvu~nom pregledu. Poput svih bak-terijskih infekcija, prostatitis se lije~iantibioticima i mirovanjem. Akoupala zahvati i sjemenske vre}ice,govorimo o prostatovezikulitisu.Kroni~na upala, kroni~ni prostatitis,neugodna je, ~esto dugotrajna bolestza koju ne postoje sigurne spoznaje otome {to ju uzrokuje. Gotovo svakidrugi mu{karac tijekom ìvota baremjednom ima simptome kroni~nogaprostatitisa, a samo u ne{to vi{e odpolovice bolesnika pretpostavlja se daga uzrokuju bakterije. Simptomimogu biti vrlo raznoliki: peckanje umokra}noj cijevi, bol u zadnjem crije-vu, neodre|eni bolovi u donjemdijelu trbuha i u kriìma, oteànomokrenje i dr. Dijagnoza se postavljasli~nim pregledima kao u akutneupale, a lije~enje je puno sloènije, uzdugotrajnu primjenu antibiotika, anti-reumatika, analgetika i dr.

Dvije su naj~e{}e bolesti kojedovode do pove}anja prostate u stari-jih mu{karaca: dobro}udno (be-nigna hiperplazija prostate, ade-nom prostate) i zlo}udno pove}anjeprostate (karcinom).

Dobro}udno pove}anjeprostate (adenom)

Smetnje koje uzrokuje adenomprostate ne moraju biti propor-cionalne njegovoj veli~ini. êsto veli-ki adenom prostate ne uzrokujenikakve simptome, dok ponekad imali adenom moè uzrokovati velikesmetnje. Zbog njena smje{taja uzzadnje crijevo, prostatu se lako moèpipati prstom. Precizniji se nalazdobiva ultrazvu~nim (transrektalnim)i cistoskopskim pregledom. Zna~ajannapredak u smislu ranoga otkrivanjakarcinoma prostate postignut je prijedesetak godina, pronalaskom “prosta-ta specifi~noga antigena” (PSA).PSA je tumorski marker u krvi koji jepovi{en u bolesnika s karcinomomprostate. On omogu}uje vrlo ranootkrivanje karcinoma prostate i njego-vo u~inkovito operacijsko lije~enje.Pove}anje vrijednosti PSA u serumumoè biti uzrokovano i dobro}udnimpove}anjem prostate (BPH), upalomprostate ili manipulacijom u prostati ioko nje (pregledi, spolni odnos...),kao i ìvotnom dobi.

Stariji mu{karci naj~e{}e se javlja-ju urologu na pregled zbog smetnji smokrenjem, i to u obliku oteànogpo~etka mokrenja, slaboga ili ispreki-danoga mlaza mokra}e, osje}ajanedovoljnog pra`njenja mjehura iu~estaloga no}nog mokrenja. Gotovo

Digitorektalni pregled

Zdrava prostata Uve}ana prostata

(adenom)

Rak prostate



svi se àle i na neodre|eni osje}aj pri-tiska u donjem dijelu trbuha, kao i nato da izlaganje hladno}i pogor{avanjihove tegobe. êst uzrok komplet-nog zastoja mokra}e upravo je hlad-no}a (hladno pi}e, sjedenje na hlad-noj podlozi i sl.). U ve}ine tih pacije-nata radi se o adenomu prostate.

Nakon postavljene dijagnozedobro}udnoga pove}anja prostate,bolesniku je mogu}e odrediti i prim-jereno lije~enje. Bolesnike s blaìmsimptomima i ne treba lije~iti, poseb-no ako ih njihove smetnje neoptere}uju ja~e. Bolesnicima sizraènim smetnjama mogu}e jepomo}i odgovaraju}im lijekovimakoje }e im propisati urolog (biljnipreparati, alfa-blokatori, finasterid...).Ako bolesniku nakon mokrenja jo{zaostaje ve}a koli~ina mokra}e umjehuru, treba mu postaviti trajnikateter i pripremiti ga za operacijskolije~enje. Od mno{tva operacijskihmetoda, naj~e{}a je transuretralnaresekcija prostate (TURP) te klasi~naoperacija prostate, rezom kroztrbu{nu stijenku. U bolesnika s ma-njom prostatom (do 60 ccm), a tih jeve}ina, metoda izbora je TURP.

KARCINOM PROSTATEKarcinom prostate naj~e{}e se

razvija sporo, godinama.

Temelj ranog otkrivanja rakaprostate jesu redoviti jednogodi{njipregledi kod urologa nakon 50.godine ìvota. Pregledi uklju~uju uzi-manje anamneze, u kojoj se navodeeventualne tegobe s mokrenjem,prisutnost ostalih bolesti, lijekovi kojise uzimaju, ranija pojava bolestiprostate u bliòj obitelji. Klini~ki pre-gled obuhva}a pregled trbuha, vanj-skih spolnih organa, preponskihkanala te pregled prostate kroz debelocrijevo (tzv. digitorektalni pregled).Tako|er se u~ini ultrazvu~ni pregledbubrega, mokra}noga mjehura iprostate. Uputno je u~initi osnovnelaboratorijske nalaze krvi i mokra}e,uklju~uju}i i nalaz PSA (“specifi~niantigen prostate”). U slu~aju sum-njivog nalaza u bilo kojoj navedenojkategoriji, u~init }e se transrektalniultrazvu~ni pregled (TRUS) te, shod-no nalazu, vi{estruka punkcijska biop-sija prostate (PBP) pod ultrazvu~nomkontrolom. Dobiveni preparati {alju sena patohistolo{ku analizu.

U slu~aju nalaza koji govori uprilog raku prostate, ~ine se dodatnepretrage koje sluè prosudbi pro{i-renosti bolesti, a uklju~uju rendgens-ki i radioizotopski (scintigrafija) pre-gled kosti te kompjutoriziranu tomo-grafiju (CT) zdjelice ili nuklearnumagnetsku rezonanciju (NMR).

Ovisno o stupnju u kojem je bo-lest otkrivena i op}em stanju bolesni-ka, odlu~ujemo se na pra}enje, ope-racijsko lije~enje, zra~enje, bra-hiterapiju ili hormonsko lije~enje.

REDOVITO PRA]ENJERedovito pra}enje metoda je izbo-

ra u starijih bolesnika (iznad 70 godi-na), s niìm, rano otkrivenim, neuz-napredovalim stupnjem bolesti. Akorak ne izaziva klini~ke smetnje i nenalaze se ~imbenici napretka bolesti,a navedeno stanje ne mijenja kvalite-tu ìvota bolesnika, redovitim kontro-lama moè se primjereno pratiti tijekbolesti. Naravno, zabrinutost i nesi-gurnost bolesnika mogu utjecati nakvalitetu ìvota.

OPERACIJSKO LIJEÊNJEOperacijsko lije~enje primjenjuje

se u rano otkrivenih tumora, u kojimaje rak ograni~en samo na prostatu, auklju~uje potpuno odstranjenje obo-ljele prostate, sjemenskih vre}ica iregionalnih limfnih ~vorova. Ope-racija se naziva radikalna prostatek-tomija. Preporu~a se kao metoda iz-bora u mla|ih bolesnika (do 70. godi-ne ìvota), s lokaliziranom bolesti,koji su u dobroj op}oj kondiciji.Mogu}e su posljedice operacije in-kontinencija (nevoljno curenje urina)

RAK PROSTATE – priru~nik zabolesnike

Stru~njaci Urolo{kog odjela Kirur{ke klinike KBC Rijeka objavili supriru~nik za bolesnike “Rak prostate – prevencijski pregledi,otkrivanje i lije~enje” u kojem na popularan na~in poja{njavaju {to jerak prostate, koji su uzroci njegova nastajanja, zna~enje ranogotkrivanja i lije~enja. U knjiìci je posebno nagla{ena va`nostredovitih godi{njih preventivnih pregleda prostate kod mu{karacastarijih od 45 godina.

Knjiìca je pisana jednostavnim rje~nikom za laike, s ilustracijamakoje poja{njavaju sadràj.

Priru~nik “Rak prostate” moè se besplatno naru~iti u tajni{tvuKirur{ke klinike (tel. 218–943), tajni{tvu Urolo{kog odjela (tel.407–236) ili u Uredni{tvu Narodnog zdravstvenog lista (tel.214–359).



i impotencija, koje se mogu, s ve}imili manjim uspjehom, dodatno lije~iti.

Zra~enje (radioteapija) – koristise u bolesnika u kojih je bolestuznapredovala ili op}e stanje nedopu{ta radikalne zahvate. Zra~enjeuni{tava stanice raka, dok je oporavakzdravih stanica mogu}. Posljedicezra~enja mogu biti poja~anapodra`ljivost mokra}nog mjehura izavr{nog dijela debelog crijeva.

Brahiterapija – ozna~ava metodukojom se, pod kontrolom transrek-talnog ultrazvuka, u podru~je okoograni~enog raka prostate uvoderadioaktivna tjele{ca kratkog dometakoja svojim djelovanjem uni{tavajustanice raka. To je jedna od metodaizbora kod lokaliziranog rakaprostate.

Hormonsko lije~enje – mu{kispolni hormon testosteron, kojiizlu~uju testisi i nadbubre`ne`lijezde, neophodan je u razvojumu{koga spola. Nastanak i razvojraka prostate ovisan je o razini testos-terona i njegovog drugog oblika,dihidrotestosterona. Ako njegovurazinu u krvi smanjimo, napredovanjebolesti moè se usporiti ili ~ak zaus-taviti. Hormonsko lije~enje naj~e{}ekoristimo u kasnije otkrivenimtumorima. Sniàvanje razine testos-terona moè se u~initi kirur{kimputem ili lijekovima.

Kirur{kim putem – odstranjuje setkivo testisa. Zahvat se naziva sup-kapsularna orhiektomija i njime serazina testosterona moè smanjiti do95%. Takva operacija moè brzodjelovati na usporenje razvoja bolesti,relativno je jednostavna i prati je brzoporavak. Posljedica je oslabljenapotencija, gubitak spolne èlje,ponekad prekomjerno znojenje inapadi vru}ine. Naj~e{}i neèljeniu~inci psiholo{ke su prirode.

Hormonski lijekovi – tako|ersniàvaju razinu testosterona u krvi.Lijekovi se daju uglavnom doìvotno– svakodnevno, u obliku tableta ilikapsula (flutamid, estramustin fosfat,ciproteron acetat), ili u obliku injekci-ja u razmacima od jednog do trimjeseca (goserelin acetat, bikalu-tamid). Hormonsko lije~enje ne dovo-

di do izlje~enja bolesti, ve} usporavanjeno napredovanje i olak{ava tegobe.

Izlje~enje kod lokaliziranog, ranootkrivenog raka prostate mogu}e jejedino radikalnom operacijom ilibrahiterapijom.

@IVOT S RAKOM PROSTATESpoznaja da boluje od raka pred-

stavlja za bolesnika posebno velikooptere}enje. Uvrijeèno je mi{ljenjeda su bolesnici s rakom osu|eni nasmrt. Me|utim, dana{nja dijagnostikai mogu}nosti lije~enja, naro~ito uranoj fazi, omogu}avaju potpunoizlje~enje od raka. To se odnosi i narak prostate. Kvaliteta ìvota ubolesnika s uznapredovalim rakomtako|er se znatno pobolj{ala uvo|e-njem novih metoda lije~enja. Temeljranog otkrivanja raka prostate umu{karaca starijih od 50 godinaredoviti su jednogodi{nji pregledi kodurologa. Ako se rak otkrije, potrebnoje, nakon uvida u uznapredovalost ina~ine lije~enja, imati pozitivan stavprema bolesti. Tegobe i dileme uput-no je podijeliti s ~lanovima uèobitelji i najbliìm prijateljima.Tako|er vam preporu~amo razgovor sva{im obiteljskim lije~nikom i urolo-gom jer je to najbolji na~in da se svenejasno}e razjasne.

Prim. dr. Maksim Valen~i},dr. med.

Mr. sc. Vladimir Mozeti~, dr. med.Mr. sc. Romano Ogui}, dr. med.

SMETNJE KODSPOLNOG ODNOSA

RAZLIÎTIUZROCI –RAZLIÎTOLIJEÊNJE

Seksualne probleme moèmodefinirati kao pote{ko}e zavrijeme bilo koje faze spolnogodnosa. Seksualne pote{ko}emogu po~eti rano, prilikomprvih spolnih odnosa, ilimogu nastati u kasnijoj dobi,nakon {to je osoba prethodnoimala zadovoljavaju}e spolneodnose. Tako|er, problemi semogu razvijati postepeno,kroz duè vrijeme, ili mogunastati iznenada i dovesti dodjelomi~ne ili potpunenemogu}nosti sudjelovanjapri spolnom odnosu.

Emocionalni razlozi koji utje~una spolne odnosne uklju~ujuprobleme me|u partnerima

(bra~ni problemi, problemi u vezi,gubitak povjerenja ili nedostatak



iskrene komunikacije) te problemekoji su prisutni u samo jednog part-nera (depresija, osje}aj krivnje, sek-sualna trauma u pro{losti).

Fizi~ki razlozi uklju~uju lijekove(alkohol, nikotin, narkotike, anti-hipertenzive, antihistaminike), oz-ljede kralje`nice, pove}anu prostatu,bolesti (dijabeti~na neuropatija, mul-tipla skleroza), tumore, tercijarnistadij sifilisa, endokrinolo{keporeme}aje.

Seksualna disfunkcija moè seklasificirati na sljede}i na~in:

• poreme}aji seksualne èlje• poreme}aji pri postizanju sek-

sualnog uzbu|enja• poreme}aji orgazma• bol za vrijeme odnosaSmanjena seksualna èlja, odnos-

no smanjen libido, moè biti uzroko-van niskim estrogenom (u èna) iliniskim testosteronom (u èna i umu{karaca), a jedan je od ~e{}ihrazloga depresija. Poreme}aj seksu-alnog uzbu|enja ranije se u èna opi-sivao kao frigidnost, a u mu{karacakao impotencija. Impotencijom sedanas smatra erektilna disfunkcija, afrigidnost je zamijenjena s nekolikopojmova koji opisuju specifi~ne prob-leme (primjerice, poreme}aj seksu-alne èlje ili postizanja uzbu|enja). Iu mu{karaca i u èna ta stanja mani-festiraju se kao odbijanje ili izbjega-vanje seksualnih odnosa s partnerom.

Simptomi seksualnedisfunkcije

Mu{karci i ène• gubitak èlje za seksom

(gubitak libida)• nemogu}nost postizanja seksu-

alnog uzbu|enja• bol kod odnosa (mnogo ~e{}e u

èna)

Mu{karac• nemogu}nost postizanja erekci-

je• nemogu}nost zadràvanja erek-

cije• izostanak ejakulacije unato~

odgovaraju}oj stimulaciji• nemogu}nost kontrole vremena

ejakulacije

@ena• nemogu}nost relaksacije vagi-

nalnih mi{i}a• neadekvatna vla`nost vagine• izostanak orgazma

Naj~e{}i poreme}aj koji se javlja uèna pri spolnom odnosu su dispare-unija i vaginizam. Dispareunija jepojam koji ozna~ava bolan spolniodnos, a vaginizam ozna~ava nevoljnigr~ mi{i}a koji okruùju ulaz vagine,{to za posljedicu ima vrlo bolnu,odnosno ~ak i nemogu}u penetraciju.

DISPAREUNIJABolni odnosi uglavnom su prisutni

u èna, ali se mogu javiti i u mu{kara-ca. U èna lokacija boli moè biti usamoj vagini, u podru~ju ulaza uvaginu, oko klitorisa ili duboko uzdjelici. Mu{karac moè osje}ati bolu testisima ili penisu.

Uzroci dispareunije u èna:• smetnje ulaza u vaginu

intaktni himen, oìljci nakonepiziotomije, upale Bartholi-nijeve `lijezde

• iritacija ili o{te}enje klitorisa• poreme}aji u vagini

vaginalne infekcije, alergijskereakcije na sredstva za intimnuhigijenu ili na kondom, dijafrag-mu, oìljci vagine nakon his-terektomije, nedovoljna vla`nost

• poreme}aji u zdjeliciupale u zdjelici, endometrioza,tumori, ciste

VAGINIZAMUzroci mogu biti prija{nje neu-

godno seksualno iskustvo, doìvljena

seksualna trauma (silovanje) i raznifiziolo{ki ~imbenici. Njegova jeu~estalost otprilike 2%, javlja seuglavnom u mla|oj ìvotnoj dobi.Ginekolo{kim pregledom moèmoustanoviti da se radi o vaginizmu jerpri pregledu tako|er dolazi do gr~ami{i}a, {to ima za posljedicu bol kaoi pri odnosu.

Lije~enje podrazumijeva edukaci-ju partnera te savjetovanje o na~inuizvo|enja vje`bi koje dovode do kon-trakcije i relaksacije mi{i}a zdjeli~-noga dna (Kegelove vje`be). Tako|ermogu pomo}i vje`be {irenja vaginepomo}u plasti~nih dilatatora. Edu-kacija partnera treba sadràvati infor-macije o anatomiji i fiziologiji geni-talnog sustava.

Komplikacije – vaginizam jeporeme}aj koji moè dovesti donezadovoljstva i nelagode u intimnimodnosima partnera te uzrokovati ierektilnu disfunkciju u mu{karca.

Prevencija:• otvoren i iskren razgovor

roditelja i djece o spolnosti kakobi se izbjegao osje}aj zbu-njenosti u djece i mo`da “kriv-nje” pri seksu i na taj na~in imse pomoglo da razviju zdraveseksualne odnose sa svojimpartnerom,

• publikacije u kojima bi stru~neosobe govorile o seksualnimproblemima,

• utjecaj alkohola i droge na sek-sualni ìvot,

• parovi koji su otvoreni i iskrenispram svojih seksualnih èljarijetko imaju probleme seksu-alne disfunkcije – ako partner nezna {to drugi èli, to mu niti nemoè pruìti,

• osobe koje su `rtve seksualnetraume dobro je uputiti na psihi-jatrijsko savjetovanje: individu-alan tretman od strane stru~neosobe pomo}i }e im da svladajuseksualne probleme i da moguuìvati u dobrovoljnom spolnomodnosu s partnerom kojega susami izabrali.

Mr. sc. Alemka Br~i}-Fischer,dr. med.



PUBERTET I ADOLESCENCIJA

[TO MI SE TO DOGA\A?Adolescentno doba, doba odrastanja, razdoblje je stupnjevitog prijelaza iz doba djetinjstva uzrelo doba i traje 8 do 10 godina. Osobe oba spola doìvljavaju u tom razdoblju intenzivne

tjelesne i psihi~ke promjene, me|u kojima promjene vezane za spolnost i seksualnostzauzimaju veoma visoko mjesto.

Jedan je od najzna~ajnijih doga|aja u razdoblju odras-tanja pubertet, koji mnogi autori definiraju kao dobaspolnog sazrijevanja mu{karaca i èna. Radi se o pro-

mjenama koje su povezane ili se zbrajaju istovremeno sasazrijevanjem spolnih `lijezda i njihovim mijenjanjem izdje~jeg u odrasli stadij. Zapo~inje sazrijevanjem spolnihorgana i pojavom sekundarnih spolnih obilje`ja, a zavr{avaprestankom rasta i spolnom zrelo{}u.

Kod djevoj~ica pubertetske promjene po~inju dvijegodine ranije nego kod dje~aka, odnosno u prosjeku dobaspolnog sazrijevanja po~inje kod djevoj~ica izme|u 11-e i12-e godine, a kod dje~aka izme|u 12-e i 14-e godineìvota. Zbog poja~anog lu~enja spolnih hormona, jedna jeod prvih vidljivih promjena u pubertetu pojava sekun-darnih spolnih obilje`ja.

PROMJENE KOD DJEVOJÎCARast i dozrijevanje ènskih spolnih `lijezda o~ituju se u

naglom porastu unutarnjih i vanjskih spolnih organa,razvoju grudi i pojavi menstruacije.

• Po~etak razvoja dojki jedan je od prvih vanjskihznakova puberteta u djevoj~ica i nastaje naj~e{}e u dobiizme|u 9-e i 13-e godine. Razvoj dojki podudara se s ras-tom maternice i rodnice.

• Javlja se dlakavost pod pazuhom, u podru~ju spolovi-la i na nogama.

• Promjene su oblika tijela: pro{irenjezdjelice i kukova te ja~e izraèn struk.

• Pojava prve menstruacije ilimjese~nice predstavlja krunskidoga|aj u pubertetu i javlja se u ka-snijoj fazi puberteta, kada je adoles-centni zamah rasta ve} pro{ao.

Menstruacija, odnosno mjese~-nica cikli~ko je mjese~no krvarenjeiz maternice, nastalo lju{tenjemsluznice maternice nakon prethod-ne ovulacije.

[to se zapravo doga|a?U pribli`no jednakim razmacima od

28 do 32 dana, pod utjecajem spolnihhormona sazrijeva jedna jajna stanica ujajniku te tijekom ovulacije, koja nastupa

oko 14 dana prije sljede}e mjese~nice,bude izba~ena iz jajnika. Takva zrela

jajna stanica spo-sobna je zaoplodnju 1-2 danaposlije ovulacije.Nakon ovulacije,pod utjecajemènskih spolnihhormona pro-gesterona iestrogena, do-lazi do zade-bljanja sluz-nice mater-nice koja sepriprema zap r i h v a } a n j eoplo|enog jaja{ca. Ako nije do{lo do oplodnje, onda se 14dana iza ovulacije zadebljala sluznica odlju{ti i kroz rod-nicu iza|e iz tijela kao menstrualno krvarenje koje obi~notraje 3–5 dana.

Svaka djevoj~ica koja je dobila prvu menstruaciju tre-bala bi voditi menstrualni kalendar u koji svaki mjesecupisuje dan kada je po~ela mjese~nica i koliko je trajala, tese na taj na~in moè vidjeti kako se odvijao menstrualniciklus, moè se izra~unati prosje~no trajanje ciklusa, prib-li`no vrijeme ovulacije i znati kada se o~ekuje sljede}amjese~nica.

U doba menstruacije osobito je va`na osobna higijena,odnosno svakodnevno tu{iranje ujutro i nave~er te mije-njanje higijenskih uloàka i tampona 4–6 puta na dan.

Va`no je naglasiti da je menstruacija normalno i fizio-lo{ko zbivanje u ìvotu te da se u to doba mogu obavljatisve uobi~ajene aktivnosti (odlazak u {kolu, izlazak van,tjelesna aktivnost i sli~no).

• PMS – neke djevoj~ice }e imati znakove PMS (pred-menstrualnog sindroma), odnosno osje}ati nadutost, bol udonjem dijelu trbuha, imati glavobolju, ~esto mijenjatiraspoloènje, biti vi{e razdra`ljive i sli~no.

• Imat }e seksualne misli i fantazije i pri tome osje}atida im se rodnica vlaì.

• Masturbirat }e, {to je prirodna pojava u seksualnomrazvoju. Za mnoge je masturbacija i pozitivan na~in upoz-navanja vlastitog tijela i erogenih podru~ja. Ljudsko tijelopokriveno je osjetilima za dodir i osjete koji nas moguspolno nadraìti i uzbuditi. To su erogena podru~ja. Kod

NEPLODNOST

SPREÂVANJEOBOLJENJA OD

RANE MLADOSTIAko se unutar 12 mjeseci ne ostvari trudno}a

uz redovite spolne odnose i bez uporabeantikoncepcijskih sredstava, smatra se da je

neplodnost prisutna i da treba zapo~eti sispitivanjem i lije~enjem.

Kod para iznad 35 godina ìvota ispitivanja se obavljajuve} nakon 6 mjeseci redovitih, neza{ti}enih spolnih odnosa.

Kako je neplodnost intiman problem para, ona djeluje nanjihov zajedni~ki ìvot, {to moè dovesti do neugodnihposljedica.

U ve}ini zemalja taj problem pojedinca od malog jedemografskog zna~enja. No, u populacijama s negativnimprirastom stanovni{tva, kao {to je slu~aj s Hrvatskom, orga-nizacija lije~enja neplodnih parova od velikog je dru{tvenogzna~enja.

Stare predrasude da je èna krivac neplodnosti dugo suse provla~ile u razmi{ljanjima ljudi i stoga je napredak ureprodukcijskoj medicini bio spor.

Unatrag 20-ak godina dolazi do izuzetne akceleracijespoznaja o uzrocima i lije~enju neplodnosti, kako u teoret-skom, tako i u tehni~kom pogledu.

Saznalo se da u tom problemu partneri podjednako sud-jeluju u oko 45% slu~ajeva, a u oko 10% slu~ajeva su neraz-ja{njeni uzroci koji se odnose i na mu{karca i na ènu.

Osnovne su pretrage koje se poduzimaju u razja{njenjuuzroka neplodnosti:– ispitivanje sjemene teku}ine – SPERMIOGRAM,– odre|ivanje ovulacije – mjerenjem jutarnje tjelesne tem-

perature – BAZALNE TEMPERATURE,– prohodnost maternice i jajovoda – HSG – histerosalpin-

gografija,– postkoitalni test – PCT.

Pri pregledu para radi nalaènja uzroka neplodnostiuklju~eno je vi{e medicinskih stru~njaka – ginekolog,androlog, endokrinolog, urolog, psiholog.

U takvom timskom pristupu ostvaruje se sigurna dijag-noza koja daje kona~ne smjernice za terapiju koja bi trebaladovesti do èljenog rezultata.



djevoj~ica su vanjski spolni organi, unutarnja stranabedara, bradavice, usnice, zatiljak i u{na resica najos-jetljivija podru~ja tijela.

• Pokazat }e ve}e zanimanje za mladi}e kao partnere uosje}ajima, intimnosti i sklonostima.

• Imat }e potrebu za seksom, {to je normalno, ali to nezna~i da se ta potreba mora zadovoljiti bez odga|anja iodmah. Zadovoljenje te potrebe podrazumijeva odre|enstupanj tjelesne, du{evne i socijalne zrelosti. Treba imatipotrebne informacije i usvojena znanja o svom tijelu, spol-nosti i spolnim odnosima, reproduktivnom zdravlju tezdravstvenim rizicima i za{titi. Prije odluke o stupanju uspolne odnose treba dobro promisliti i dobro upoznati svogpartnera.

PROMJENE KOD DJEÂKAPubertetske promjene kod dje~aka po~inju obi~no dvije

godine kasnije nego kod djevoj~ica.• Prvi je vidljivi znak puberteta u dje~aka rast sjemeni-

ka, odnosno testisa, mu{kih spolnih `lijezda,smje{tenih u skrotalnoj vre}ici, takozvanojmo{nji. Kako rastu testisi, tako se {iri i skrotum,koà skrotuma postaje deblja, naboranija i tam-

nije pigmentirana.• Rast testisa pra}en je rastom i razvojem

pasjemenika i prostate.• Godinu dana nakon po~etnog pove}a-

nja testisa po~inje rast spolnog uda u duljinui debljinu, a boja koè postaje tamnija.

• Javlja se stalna dlakavost, oko godinudana kasnije pazu{na dlakavost, a zatim slije-di rast dla~ica na licu.

• Pod utjecajem testosterona, mu{kogspolnog hormona, po~inje stvaranje spermija –

mu{kih spolnih stanica te izlu~ivanje sperme,odnosno sjemene teku}ine.

• Testosteron, zajedno s drugim `lijezdama,utje~e na adolescentni zamah rasta, pove}avami{i}nu masu tijela, ~ini glas dubljim (zbogpove}anog rasta grkljana) te pove}ava debljinu

koè i izlu~ivanje masno}e u koì, {to uzrokujepojavu akni.

• Testosteron ima znatan utjecaj ne samo na pove}anjemu{kih spolnih organa, nego i na njihovu pove}anuosjetljivost.

• Pod utjecajem testosterona, kod dje~aka se vrlo sna`noi naglo pokre}e spolni nagon i spolna aktivnost.

• Javlja se poja~ani interes za osobe suprotnog spola tepotreba za seksom.

Otkrivanje vlastite spolnosti vrlo je vaàn dio odrasta-nja. Proìvljavanje osje}aja vezanih uz spolnost pra}eno jesna`nim emocijama i tenzijama koje znaju napraviti pravinemir u li~nosti mladog ~ovjeka.

Va`no je pripremiti se za stvaranje osje}ajnih veza. Onene nastaju same od sebe. Njihovo je stvaranje i odràvanjevje{tina koju svatko moè nau~iti.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.



Parove treba, ve} u po~eku priprema za pretrage, upo-zoriti da moraju biti strpljivi i uporni jer ~esto pro|e i do 6mjeseci, pa i vi{e, dok se ne doku~i i razjasni uzrok njihovenevolje. Iz svih tih razloga, potreban je takav tim stru~njakakoji podràvaju parove u njihovim èljama za roditeljstvom.

Mu{ki partner prolazi osnovne pretrage za brzu procjenuoplodnog materijala. Apstinencija – suzdràvanje od spolnihaktivnosti od 3–5 dana dovoljno je dugo vrijeme za kvalitet-nu i to~nu dijagnozu sjemene teku}ine.

Tom pretragom ispitivanje prestaje ili se nastavlja idrugim dijagnosti~kim i terapijskim postupcima. Ako jenalaz sperme uredan, nije potrebna dalja obrada. U suprot-nom, nastavljaju se pretrage sjemene teku}ine u bakterio-lo{kom, biokemijskom i imunolo{kom smjeru.

Ovdje je potrebno i mi{ljenje urologa, endokrinologa.Na osnovi dobivene dijagnoze donosi se odluka i preporukaza dalju terapiju, koju pacijent obi~no i prihva}a. Lije~enjemoè zahtijevati kirur{ki zahvat ili pak hormonsku terapiju,a neki put i psiholo{ki tretman. Danas nije potrebno provodi-ti dugotrajne i naj~e{}e neuspje{ne poku{aje lije~enja manj-kavosti kvalitete sperme, jer se ve} i s malim brojem sper-mija moè ostvariti trudno}a, naravno uz pomo} metodapotpomognute oplodnje.

Kod ène je potrebno, u sklopu obrade, u~initi osnovnerutinske ginekolo{ke preglede u koje spadaju, osim pregle-da, uzimanje PAPA-testa, brisovi iz rodni~kog dijela mater-nice, na bakterije, klamidiju, mikoplazmu, ultrazvu~ni pre-gled. Ako su ti nalazi uredni, nastavlja se s mjerenjemjutarnje tjelesne temperature od vremena kad prestane men-strualno krvarenje pa do po~etka krvarenja sljede}e men-struacije. To je jedna od pretraga koja kazuje da li postojiovulacija i vrijeme kada se to doga|a. Ovisno o tom nalazu,èna se usmjerava na slikanje maternice i jajovoda – HSG –histerosalpingografiju.

U slu~aju kada dobivene vrijednosti temperature ukazu-ju na izostanak ovulacije, slijedi hormonska obrada. Tompretragom ~esto se otkrije uzrok izostanka ovulacije i nere-dovitosti menstruacijskog ciklusa.

Na osnovi HSG-pretrage i hormonskoga statusa,odlu~uje se na dalje pretrage koje mogu zahtijevati otkla-njanje prepreka u {upljini maternice, jajovodima ili u malojzdjelici. Takav pristup rje{avanja zapreka uglavnom jekirur{ki, isklju~ivo se koriste laparoskopske ili mikro-kirur{ke po{tedne tehnike. Takvim zahvatima uspostavljajuse potrebni anatomski odnosi koji bi morali omogu}iti os-tvarenje i izno{enje èljene trudno}e.

U onih 10% nepoznatih uzroka neplodnosti radi se i PCT– postkoitalni test. Obavlja se u vrijeme oko ovulacije –plodni dani – kada se nakon spolnog odnosa, u vremenu od1–2 sata, uzme sadràj iz rodnice i pod mikroskopom pro-matra pokretljivost spermatozoida. Sluz je takve konzisten-cije da omogu}ava i poti~e lak{i prolaz spermija kroz repro-duktivni trakt do jajne stanice.

Nepokretni, blokirani spermatozoidi ne mogu pro}izadani put i oploditi jajnu stanicu. I takvim testom moè seotkriti eventualni uzrok neplodnosti.

LIJEÊNJEDana{njim saznanjima reproduktivne medicine, prob-

lem neplodnosti se znatno uspje{nije lije~i nego se to moglopred 20 i vi{e godina.

U nekim slu~ajevima, nakon medicinske obradeneplodnoga para, potrebno je samo izazvati ovulaciju pa dado|e do oplodnje. U drugim slu~ajevima, kada se radi oslabijem sjemenu ili lo{em PCT-u, koristi se tehnika IUI –intrauterina inseminacija. Kod tog zahvata sjeme sepriprema u posebnim medijima koji omogu}avaju dobiva-nje onih najkvalitetnijih spermija, a odstranjuju se oni slabi-ji, manje vrijedni. Manja koli~ina tako pripravljenih sper-matozoida unese se direktno u {upljinu maternice,neposredno pred o~ekivanu ovulaciju.

Slabo pokretljivi, mali broj spermatozoida ili izostanakspermija u sjemenoj teku}ini danas nisu prepreka da seoplodi jajna stanica i ostvari trudno}a. Metoda koja toomogu}uje jest ICSI ili, jednostavno i popularno re~eno,“mikroinjekcija”. Nekada nezamisliva, a danas rutinskametoda u centrima koji rade IVF i ICSI, jest dobivanje sje-mena punkcijom testisa i uno{enje takvog materijala u jajnustanicu.

Takva visokosofisticirana tehnika iziskuje savr{enoeduciranog biologa, urologa i ginekologa te opremljeni la-boratorij za IVF.

Postupci vantjelesne oplodnje omogu}avaju mnogimènama u reproduktivnoj dobi ostvarenje maj~instva, kojenisu mogle ranije ostvariti zbog upala, operacija na jajnici-ma, jajovodima, maternici.

Sve te tehnike potpomognute oplodnje ostvarive su unekoliko centara u Hrvatskoj. Me|u njima je i Odjel zahumanu medicinu i reprodukciju u Klinici za ginekologijui porodni{tvo KBC Rijeka. Od 1994. godine, uz mnogopote{ko}a, uspjelo se 2002. godine nabaviti opremu i za teizuzetno zahtjevne tehnike koje su sada postale svako-dnevne. Uskoro se o~ekuje i kompletiranje aparature zazamrzavanje oplo|enih jajnih stanica i sjemene teku}ine.

Ovakve tehnike koje pomaù parovima u ostvarivanjuroditeljstva izuzetno su skupe, postupci su vrlo zahtjevni i~esto frustriraju}i.

Velik dio neèljenih posljedica na reproduktivnimorganima moè se sprije~iti jo{ u ranoj mladosti, ranom iispravnom edukaci-jom. Znanjem o sebi isvom tijelu, njegovojfiziologiji, sprije~ilebi se mnoge nepo-trebne bolesti koje sejavljaju iz neupu}e-nosti, mode ili radoz-nalosti.

Mr. sc. IvanVlasteli}, dr. med.



OÎ I SPOLNI ORGANI

IMA NEKA TAJNAVEZA

Ima, ima! Ne{to si}u{no, nevidljivo, jako rasprostranjeno ucijelom svijetu, opako i vrlo, vrlo dosadno. Klamidija! Ako je

jednom “zaradimo”, moèmo je se rije{iti jedino ako smojako, jako disciplinirani.

KLAMIDIJE OVAKVE,KLAMIDIJE ONAKVE

Ima ih razli~itih, i po karakteristi-kama, i po posljedicama koje za sobomostavljaju. Jo{ i danas, klamidije(chlamydia trachomatis) uzrok su slje-po}e vi{e od 6 milijuna ljudi u zem-ljama u razvoju, gdje je ìvotni stan-dard nizak. Uzrokuju trahom koji seprenosi kontaktom s oka na oko. Iakose trahom danas moè prevenirati, ipak}e 500 milijuna ljudi oboljeti od njega.

U razvijenim zemljama raspros-tranjena je druga vrsta klamidije, onakoja ̀ ivi u spolnim organima mu{kara-ca i èna. Prijenos na oko mogu} jezaraènom rukom. Kako? Jedno-stavno: jedan je od na~ina da odete uWC poslije nekoga tko je ima. Pratite{to vi tamo radite, pa }e vam postatijasno {to sve ruke dotaknu: osim {toste se brisali, dirate rukom kvaku navratima kad ulazite, pu{tate vodu kao iva{ prethodnik, ponovno hvatate zakvaku kad izlazite... I – onda ne

operete ruke. Nemate naviku ili vam seba{ taj put ùri.

Ako ste negdje u uredu, sjest }etezatim za kompjutor i navaliti na tip-kovnicu. Ili }ete zgrabiti svoju omi-ljenu kemijsku. Mo`da }ete uzetiaktovku ili torbicu za ru~ku i krenutiku}i. Sjesti }ete u auto i dohvatitivolan... Ra~unajte da ste na svemu {toste u me|uvremenu dodirnuli posijaliklamidiju.

Ra~unajte da vas ista tipkovnica,kemijska, ru~ka torbe i volan ~ekaju isutra. Va{e }e ruke sve to ponovnododirivati i ponovno se zagaditi, bezobzira na to {to ste ih u me|uvremenutko zna koliko puta oprali.

Kad-tad do}i }ete u napast da pro-trljate o~i. Mo`da ne}ete biti niti svjes-ni tog pokreta, ali vas ipak moèko{tati. Nao~ale predstavljaju svo-jevrstan {tit koji najprije moramoskinuti da bismo protrljali oko. Takoste nerijetko po{te|eni nesvjesnogdiranja oka. Dok skidate nao~ale,uglavnom se sjetite da biste najprijemogli oprati ruke ili pak o~i obrisatimaramicom. êstog dodirivanja o~ijutijekom dana po{te|ena je i ènskapopulacija koja se {minka. Takveosobe ne diraju o~i prstima da ne bipokvarile naneseni make-up.

Zalomi li vam se da unesete klami-diju u svoje oko, nastupit }e kroni~na,dosadna upala koja ne dovodi doozbiljnih posljedica po oko, ali je trajnirezervoar uzro~nika za sve oko vas dokga posve ne iskorijenite.

KAKO SE RIJE[ITI KLAMIDIJETu se javlja problem. Simptomi

upale nisu toliko jaki da odmah do|ete

okulistu. Dok vam ne dosade crveneo~i, pro}i }e i nekoliko mjeseci. Dotad}ete zaraziti desetke ljudi oko sebe poduvjetom da ni oni ne vole prati ruke, avole povremeno pro~a~kati o~i.

Okulist je na sto ~uda kad mu stal-no dolazite s istim smetnjama. Ispucaoje sve klasi~ne lijekove za lije~enjekonjunktivitisa, ali ni{ta nije pomoglo.Mo`da vam je dao i nao~ale da elimi-nira naprezanje o~iju kao mogu}irazlog za crvenilo. Ni{ta! Uvijek vasupita dirate li o~i rukama. Naravno,va{ je odgovor. “Ja? Neeee, ja ne tr-ljam o~i.” Tipi~no! Za{to ljudi bjeè odistine? Kao da se stide svojih ljudskihnavika koje bi mogle ukazivati nanedovoljnu higijenu. Nije grijeh imatiprljave ruke. To se u svakodnevnimaktivnostima ne moè izbje}i. Nesmo-treno je prljavom rukom dirati o~i.

NI OKULISTU NIJE LAKOKona~no se okulist odlu~i poslati

vas napraviti bris oka. Poslao bi vas onodmah, po prvom dolasku, ali je mikro-biolo{ka pretraga komplicirana i skupa.Me|utim, mora ju se obaviti kad ni{ta“logi~no” nije dalo rezultata. Mikro-biolog uzme uzorak suza za bakterio-lo{ku analizu i uzorak pokrovnih stani-ca spojnice (konjunktive) za imunoflu-orescentnu metodu kojom traì dokazeo prisustvu klamidije. Naj~e{}e }e seprona}i samo bezazlene, uobi~ajenebakterije, “doma}e ìvotinje” koje iina~e ìve u suznom filmu. Nije ni~udo. U me|uvremenu ste ionakokoristili mno{tvo antibiotskih kapi imasti za o~i koje su potamanile svedruge bakterije, ali ne i klamidiju.Bingo! Tu smo. Na{li smo ju.

Sad, kad je okulist ustanovio dijag-nozu, dobit }ete recept za tetraciklins-ki preparat koji }ete morati nabaviti uinozemstvu ili zamoliti apotekara daga naru~i za vas.

Koliko je meni poznato, na na{ojslu`benoj listi lijekova takvog preparatanikad nije bilo. Kao da na{ narod ne patiod klamidije u oku! Kao da smo nacijakoja bjesomu~no pere ruke i nikad nedira o~i, pa nam takav lijek ne treba!

JE LI DOVOLJNO LIJEÎTISAMO OÎ

Ovo sad je jako va`no. Ne samo da}ete morati lije~iti o~i i ubudu}e vi{e



pa`nje polagati higijenskim navikama,nego }ete mo`da morati uzimatiantibiotike i na usta, zbog mogu}einfekcije spolnih organa. Klamidija jemogla otud dospjeti u oko. Ako nije,onda }emo je s oka tek preseliti tamo.Logi~na pretpostavka!

Okulisti se malo stide re}i vam datakvu klamidiju moè imati i va{ part-ner. Mogu pre{utjeti da biste o posto-janju klamidije u vas trebali upoznativa{eg partnera. Zato vam o tome gov-orim sada ja. @enama je najbolje daodnesu nalaz okulista svom gineko-logu. On }e znati {to treba dalje.Prona|u li se klamidije i u spolnimorganima, nastupa sljede}i korak.

Kako sada skupiti hrabrost, do}iku}i i re}i svojem partneru? Uzsmije{ak. Ako vam je neugodno,izvucite se na svoje doktore: okulista iginekologa. “Zna{ kakvi su doktori,uvijek ne{to gnjave i zahtijevaju.”To~no, u va{em i partnerovom najbo-ljem interesu.

Mu{karci bi se trebali obratiti uro-logu kako bi se testirali i, po potrebi,lije~ili. Praksa je pokazala da semu{karci nerado odazivaju na takvepreglede. Nemaju nikakvih tegoba, apomalo im je i neugodno. Eskiviraju.Zato ginekolog ~esto propi{e dupluterapiju, i za partnere, a ène savjetujeda lijekove piju istovremeno, “uduetu”. Za svaki slu~aj. Tek se takomoèmo rije{iti klamidije. Odmah itemeljito!

Za{to klamidiju treba iskorijeniti?Ako lije~ite samo o~i, za nekolikotjedana ponovo }ete ih zagaditi pri-likom vr{enja nu`de. Ako lije~itesamog sebe, za koji tjedan partner }evas ponovo zaraziti. I tako u krug:ping-pong infekcija i nikad kraja.

SPOLNI HORMONI UTJEÛ NAOÎ

Svaki drugi pacijent danas kukakako mu o~i suze. Pritom zaboravljajuda smo uvelike promijenili uvjete ukojima ìvimo. Zimi nas isu{i central-no grijanje, ljeti nam pu{u klime. O~i,taj jedini stalno mokri, a opet stalnoizloèni dio tijela, uvijek je na udaru,bilo topline, bilo propuha. Od topline istrujanja zraka suze hlape, a o~i sesu{e. To je prva faza. Kapak tadastruè po oku i guli pokrovne stanice.Tek sljede}a faza je suzenje. Oko pro-pla~e da se obrani od neugode. Suzepoteku ne bi li podmazale oko i sma-njile trenje koje proizvodi kapak.

Takvim problemima izloèni su ioni koji satima bulje u monitor kom-pjutora i, od silne koncentracije, zabo-rave treptati.

Posebna su kategorija osobeizloène hormonalnim promjenama.To mogu biti mla|e ène koje uzimajuspolne hormone iz bilo kojeg razloga,ili ène u menopauzi, kad se aktivnostjajnika smanjuje. Vjerojatno se sli~nozbiva i u mu{karaca zrele dobi, ali semanifestira manje burno, za razliku odèna.

Mla|e ène koje su u po~etkuuspje{no nosile kontaktne le}e, a ondaodjednom po~ele imati “nekakvihproblema” s le}ama, uvijek upitamjesu li u me|uvremenu po~ele uzimatioralnu kontracepciju. êsto se pokaèda su problemi s o~ima po~elineposredno nakon promjene hormo-nalnog statusa u tijelu ène. Ima situa-cija kad je u ordinaciji prisutna imama. Tada se ponekad djevojkeustru~avaju priznati da uzimaju “anti-baby” tablete. Po{aljem mamu van izordinacije, obe}am diskreciju i dobi-

jem pravi odgovor.Sve se moè jed-nostavno rije{iti naop}e zadovoljstvo.Mali trik i – le}e}e opet pruàtizadovoljstvo.

OÎ OVISE OHORMONIMA

Promjena om-jera spolnih hor-mona utje~e na

izmjenu kvalitete svih tjelesnihteku}ina, pa i suza. Smanjeno lu~enjesuza spada u tzv. sindrom suhog oka.Suze su idealna kombinacija vode,sluzi i masti. Tek tada uspje{no ost-varuju svoju funkciju za{tite oka, pod-mazivanja i vlaènja. Ako se taravnoteà pod utjecajem hormonaporemeti, prednja }e povr{ina oka pati-ti, epitel }e se su{iti, kapak }e strugati,o~i }e pe}i... Mi }emo ih trljati, unijetizaga|enje i kona~no izazvati infekciju.Bakterije ili klamidija, svejedno.Pitanje je samo koliko dugo }emoodolijevati. @ene u menopauzi sobzirom na dob i navike, rijetko nosekontaktne le}e. Jedan problem manje.Ostaju im “samo” osu{ene o~i. Sre-}om, hormone moèmo nadoknaditi.To je mala tajna o kojoj vi{e znajuginekolozi i endokrinolozi. Nado-mjestak spolnih hormona pomo}i }e ina{im o~ima, odnosno pravilnoj pro-dukciji kvalitetnih suza.

UMJETNE SUZE – WD 40 ZAOÎ

Druga mala tajna kako pomo}io~ima: mladim, starim, ènskim,mu{kim, s le}ama ili bez – svejedno,jesu jedne ~arobne kapi. Ima ih podraznim imenima. Sve su prozirne, dane bi umanjile o{trinu vida, i sluzave,da podmaù oko. Razlikuju se dodu{epo gusto}i, vrsti konzervansa i, na-ravno, po cijeni. Zadatak im je dapreko oka naprave za{titni sloj kojine}e brzo ishlapiti kao vlastite suze, dasmanje trenje kapka pri spu{tanju idizanju, da zapune sitne neravnine io{te}ena mjesta na sloju povr{inskihstanica oka, koje ùljaju. Ukratko,sluè za za{titu, vlaènje i podmazi-vanje. Moèmo ih ukapavati kolikogod puta osjetimo iritaciju oka, jer posvom kemijskom sastavu nisu {tetne.

Kako smo krenuli s civilizacijskimnapretkom, promijenit }emo na{umikroklimu toliko da }e umjetne suzepostati sastavni dio na{ih kozmeti~kihtorbica, odnosno dèpova. Kao ruka-vice za ruke, tako su one za{tita za o~i.@ene bi rekle “Labelo” za o~i.Mu{karcima je pak pojam “WD 40” zao~i bliì i slikovitiji.

Mr. sc. Inge Bo{kovi} Dragi~evi},dr. med.



STOMATOLOGIJA

TRUDNO]ANE KVARI ZUBE

Prate}i trudnicu kroz taj perioduo~avaju se brze promjene na njenomtijelu. Svaki stomatolog koji ima uskrbi takvu pacijenticu mora dobropoznavati sve simptome i promjenekarakteristi~ne za pojedini periodtrudno}e te joj pruìti adekvatnupomo} i lije~enje.

HORMONI I SLINAU to vrijeme èna ima izmijenjen

hormonski status, {to u stomatologijiima izravan utjecaj na sastav sline ukojoj se smanjuje koli~ina peroksi-daza, koje kontroliraju nakupljanjenaslaga na zubima i desnima – BAK-TERIJSKOG PLAKA i aktivne su uborbi protiv {irokog spektra mikroor-ganizama i bakterijskih otrova.Peroksidaze su, pak, kontrolirane hor-monima – ESTROGENIMA.

Mnoge ène u prvim danima trud-no}e imaju jutarnje mu~nine ipovra}anje. Povra}eni sadràj èlucazakiseljen je èlu~anom kiselinom, aako se usta ne operu, njegovi ostaciagresivno djeluju na povr{inu zubi isluznicu usta. Uz to, èna ~esto ima iporeme}aje hranjenja. Njena prehranaje, zbog smetnji u okusu i mirisu,deficitarna po kvaliteti i vrsti namirni-ca, ali i po koli~ini zbog povra}anja.êsto izostaje hrana koja traì ja~e`vakanje, pa se onda gubi i efektsamo~i{}enja usta. Tako nastaje, zatrudno}u karakteristi~na upalazubnog mesa – GINGIVITIS GRAVI-DARUM. Bolest po~inje otokom icrvenilom zubnog mesa. Produècitog tkiva me|u zubima – INTER-DENTALNE PAPILE pove}aju se2–3 puta, gingiva je crvena, sjajna i

lako krvari. Na taj na~in nastajuizme|u povr{ina zubi i tog ote~enogzubnog mesa la`ni dèpovi u kojimase zadràva hrana i oteàvaju dobruhigijenu usta, dolazi do sekundarneinfekcije i pogor{avanja stanja. Iztakvih usta osje}a se neugodan zadah.Stavljanje u usta ~etkice za zube spastom ~esto dodatno provociraga|enje i povra}anje te, uz pojavuobilnog krvarenja, izaziva odga|anjeprovo|enja higijene. To je razlog jo{ja~em razbuktavanju upale i njenom{irenju na cijelu sluznicu usta, a ujed-no i pojavi oboljenja zubi ili naglomprogresu ve} prisutnog oboljenja.

S TRBUHOM KOD ZUBARAVrijeme trudno}e dugo je vreme-

na smatrano nepovoljnim za bilokakvo stomatolo{ko lije~enje.Me|utim, danas se trudno}a ne sma-tra kontraindikacijom za bilo kojioblik lije~enja. Dapa~e, to je visoko-rizi~na populacija koja zahtijeva~e{}u i pomniju kontrolu. Budu}amajka izuzetno je motivirana za svemjere preventive koje vode boljemzdravlju njenog djeteta. Od velike suva`nosti upute o pravilnoj prehranitrudnice, koja }e rezultirati dobrimzdravljem usta i zubi nje same, ali injenog jo{ nero|enog djeteta. Upoz-navanje s na~inom i vremenom razvo-ja zubi djeteta pomaè u njenom pozi-tivnom utjecaju na pravilan rast irazvoj `va~nog organa djeteta.

SVE JE DOZVOLJENO – UZOPREZ

Redovne kontrole i sanacija ve}zapo~etih oboljenja u ustima trudnice,odbacit }e onu izreku o gubitku zubau trudno}i. Naime, smatra se da svakatrudno}a uzima èni bar jedan zub. U

Vrijeme trudno}e period jeu ìvotu ène koji onaposebno pamti. Nepozna-nice u vezi s novim bi}emkoje nosi ispunjavaju jeljepotom i strepnjom.Normalna je trudno}asamo jedno od druk~ijihstanja u ìvotu ène. tom periodu mogu se provoditi svi

terapeutski postupci u stomatologiji.Ne preporu~a se rendgensko snimanje~eljusti i zubi, naro~ito u prvimmjesecima, ali ni ono nije apsolutnozabranjeno jer, uz primjenu za{titneprega~e, ne}e izazvati nikakvoo{te}enje ploda. Kod primjene lijeko-va protiv bolova ili upale treba voditira~una o njihovoj prohodnosti krozposteljicu, {to sigurno zna svakistomatolog.

Zbog promijenjenog sastava sline,koja ina~e sluì i kao ~ista~ usta,mogu}a je pojava upale sluzniceuzrokovane gljivicama. Candida albi-cans je gljivica koja je normalnistanovnik usta, ali kod naru{enogodnosa mikroorganizama ona sezna~ajno razmnoì i izaziva bolest.Pseudomembranozni akutni oblik tebolesti karakteristi~an je za trudnice,novoro|en~ad, kroni~ne i iscrpljenebolesnike.

Zdravi i lijepi zubi u djeteta tetrudno}a bez ijednog izgubljenogzuba – mogu}i su zahvaljuju}i redovi-toj kontroli kod stomatologa, prehranitrudnice s mnogo bjelan~evina, mine-rala i vitamina te dobroj higijeni.

Mr. sc. Ana Fajdi} Furlan,dr. stom.



ZDRAVA PREHRANA (I. dio)

JAÂNJE IMUNITETA HRANOMInfekcije, infekcijske (infektivne) bolesti i rak stalna su prijetnja ~ovje~jem zdravlju, od danaro|enja pa sve do smrti, od ~ega se ~ovjek neprestano brani svojim imunolo{kim sustavom

(obrambenim snagama).

Na{e }e tijelo biti po{te|enotakvih bolesti ili }e se bolestpojaviti u lak{em obliku ako je

na{ imunolo{ki sustav jak i bezporeme}aja, a bit }emo ~e{}e i teèbolesni ako u tom sustavu imanedostataka, odnosno ako je oslabljen(imunonedostatnost ili imunodefici-jencija). U oslabljenom imunolo{komsustavu lak{e nastaju infekcije, alergi-je, upale i autoimune bolesti (reuma-toidni artritis, ulceriraju}i kolitis,atrofi~ni gastritis i dr.)

Imunolo{ki sustav nije jedanorgan, nego u njemu sudjeluju, uzrazne mehanizme, mnogi organi i nji-hove sluznice, `lijezde, stanice i tvari,me|u kojima: koà, krv, limfni aparat(limfne ìle, limfne `lijezde, manduleili tonzile, `lijezda timus, slezena),ko{tana sr`, Peyerove limfoidneplo~ice u tankom crijevu (povezujuprobavni s obrambenim sustavom),limfociti T, limfociti B, neutrofili idrugi granulociti, koji uz monocite--makrofage sudjeluju u fagocitozi(pro`diranju i probavljanju bakterija idrugih stranih tijela), limfocitne, tzv.prirodne ubila~ke stanice (NK, tj.Natural Killer), specijalizirane protivvirusa i zlo}udnih stanica, interferoni,protutijela (nastaju kao reakcija nauni{le bakterije i druge alergene),interleukini i drugi citokini, prosta-glandini, leukotrieni i drugieikosanoidi, tj. stani~ni hormoni.Osim toga, poreme}eni imunolo{kisustav moè pospje{iti reumatoidniartritis i brojne druge autoimunebolesti koje nastaju kada imunolo{kimehanizmi napadaju vlastite stanice itkiva kao da se radi o tu|ima.Tako|er, zbog poreme}enog imuno-lo{kog sustava mogu nastati razne

alergije (npr. urtikarija). Imunolo{kisustav povezan je i sa slobodnimradikalima i antioksidansima, kojiza{ti}uju taj sustav (pr. `lijezdutimus) od razaraju}eg djelovanjaprekobrojnih slobodnih radikala.Imunologija (grana medicine o imu-nolo{kom sustavu), koja se uglavnombavila obranom od bakterija i drugihmikroorganizama uzro~nika infekcij-skih bolesti, u novije vrijeme sve sevi{e usmjeruje na imunolo{ke ~imbe-nike u samom tijelu, uz ostalo, napovezanost s hormonalnim i ìv~animsustavima, prije svega posredstvomstresa.

Zdravlje imunolo{kog sustavauglavnom zavisi o ~etiri ~imbenika: oprehrani, naslije|enim genima, stresui tjelesnoj aktivnosti. U ovom tekstuobra|uje se povezanost izme|uprehrane i imunolo{kog sustava.Prehrana bitno utje~e na imunolo{kisustav jer ga moè ja~ati ili pakslabiti.

Ja~anje imunolo{kog sustavapomo}u prehrane

Na ja~anje tjelesnih obrambenihsnaga utje~e u prehrani sljede}e:

– Pravilna prehrana bitan jetemeljni uvjet da mogu ispravno, bezteìh poreme}aja funkcionirati tje-

lesni sustavi, me|u kojima i imuno-lo{ki. Pravilna prehrana moè sesaèti u ovih 8 glavnih pravila:

1. Treba umjereno jesti i piti, {tozna~i hraniti se na takav na~in da nedebljamo, odràvaju}i stalno idealnu(ili barem normalnu) teìnu. Normal-nu teìnu izra~unavamo tako da odvisine u centimetrima oduzmemo100, a (pribli`no) idealnu ako normal-nu smanjimo za 7% za mu{karce, a10% za ène. Npr., èni visokoj 160cm normalna teìna je 60 kg, a ideal-na 54 kg (60 kg manje 10%). Zaodràvanje stalne idealne teìnepotrebna nam je prehrana koja, zaodrasle ljude sjede}eg tipa, daje nadan za mu{karce oko 1700 kalorija– bjelan~evina (BJ) oko 70 g +ugljikohidrata (UH) oko 240 g +masno}a (M) oko 50 g (kalorijski upostocima BJ 17%, UH 57% i M26%), a za ène oko 1400 kalorija –BJ oko 60 g + UH oko 200 + M oko40 g (kalorijski u postocima BJ 17%,UH 57% i M 26%). Radi usporedbe,u uobi~ajenoj zapadnja~koj prehranidobiva se oko 2800 kalorija, od BJ 80g + UH 327 g + M 130 g (kalorijski upostocima BJ 11%, UH 47% i M42%), a takve prekomjerne kalorijeglavni su uzrok da gotovo svaki drugistanovnik ima teìnu iznad normalne.



2. Hranom treba unositi dostatnu,ni premalu, ni preveliku koli~inu bje-lan~evina (BJ), a to je prema stajali{tuve}ine nutricionista 1 g BJ za svaki kgidealne teìne (npr., èni visokoj 160cm potrebno je 54 g BJ). U prosjeku jeto 70 g BJ za mu{karce, a 60 g BJ zaène; preporu~uje se da bjelan~evinebudu otprilike pola biljnih, a polaìvotinjskih. Radi usporedbe, uuobi~ajenoj zapadnja~koj prehraniima oko 80 g BJ, od toga prete`noìvotinjskog podrijetla.

3. Masno}e treba ograni~iti naoko 50 g za mu{karce, a oko 40 g zaène, od ~ega {to manje ìvotinjskihmasti, a prete`no tro{iti maslinovo ulje(najzdravija masno}a). U tom okvirutreba unositi esencijalne masno}e oko5 g, od toga oko 4 g omega-6, {to dobi-vamo ako svaki dan pojedemo npr.desetak oraha ili 2-3 `lice suncokre-tovih sjemenki, i oko 1 g omega-3, {todobivamo ako npr. 2-3 puta u tjednujedemo obrok od oko 200 g sardele ilisku{e. Radi usporedbe, u uobi~ajenojzapadnja~koj prehrani ima oko 130 gmasno}a, prete`no ìvotinjskog podri-jetla.

4. Treba umjereno unositi ugljiko-hidrate (UH), otprilike koli~inski oko200 g (mu{karci oko 240 g, a ène oko200 g), {to zna~i umjereno jesti kruh,tjesteninu, riù i druge ìtarice, krum-pir, a {to je osobito va`no – ne jestibijeli kruh ni drugu hranu od rafini-ranih ìtarica, ve} umjesto njih jestiintegralni kruh, odnosno ìtarice uintegralnom obliku. Radi usporedbe, uuobi~ajenoj zapadnja~koj prehraniima oko 330 g ugljikohidrata.

5. Treba nastojati u svakomdnevnom obroku uskladiti koli~ine bje-lan~evina i ugljikohidrata tako da u jed-nom obroku ne budu samobjelan~evinaste namirnice (kao meso,tvrdi sirevi, jaja), ili samo namirnicebogate ugljikohidratima (kao kruh,riba, zobene pahuljice, krumpir), negouskla|ene tako da omjer izme|u BJ iUH bude 1 prema 2 do 3 (u uobi~ajenojprehrani omjer je 1 prema 4 do 5).

6. Treba obilno svaki dan jestipovr}a, oko 400 g, {to vi{e u oblikusirovih salata, zatim i kao juhu i pir-jano povr}e (neizostavno uklju~iti

mrkvu, ~e{njak, crveni luk, kupus) tevo}a u sirovom stanju, najmanje 200 g svjeèg, suhog, ju`nog iliora{astog, a ~esto jesti suhe mahu-narke (30-50 g po obroku).

7. Hranu treba ravnomjerno ras-podijeliti u najmanje tri dnevna obro-ka; optimalno je 5 obroka – 3 ve}a i 2manja, me|uobroka.

8. Teku}ine, tj. vode, juhe, sokoveod povr}a ili vo}a treba na dan unijetioko 1,5 litru (u normalnim uvjetima).

Vi{e je studija na {takorima i ljudi-ma pokazalo da se smanjivanjemkalorija u prehrani ne samo ja~aobrana od virusa i bakterija, nego sepostiè za{tita od autoimunih procesa(reumatoidnog artritisa i dr.). Tako|erse pokazalo da je koli~insko smanji-vanje bjelan~evina pove}alo za{tituod virusnih infekcija.

Za zdravlje imunolo{kog susta-va prijeko su potrebni vitamini iminerali u dostatnim koli~inama, {tose prije svega odnosi na: vitamin C,A, odnosno njihov biljni oblik beta--karoten, E, D, B

1 (tiamin), B

2

(riboflavin), B6

(piridoksin), biotin(B

8), folnu kiselinu (B

9) i B

12

(cianokobalamin) te na mineraleselen i cink. Osobito su me|u njimava`ni antioksidansi (vitamin C, E, A ibeta-karoten te minerali selen i cink)jer stalno za{ti}uju stanice, tkiva,organe, prema tome i pojedinedijelove imunolo{kog sustava (npr.timus, gdje se stvaraju limfociti) odoksidacije, tj. o{te}enja uzrokovanihod slobodnih radikala. Prema jednomstajali{tu, sve navedene vitamine,minerale i aminokiseline moèmodobivati u dostatnim koli~inama akose hranimo pravilno, jer u obilnompovr}u (oko 400-500 g) i vo}u (naj-manje 200 g), kao i u integralnimìtaricama i suhim mahunarkamanalazimo dostatno takvih vitamina iminerala. Za tu svrhu osobito je koris-no piti prirodne sokove od povr}a ivo}a, oko 500-700 g na dan,neza{e}erene (vo}ne sokove trebarazrijediti s oko 50% vode, jer sadrèoko 1-3 puta vi{e fruktoze i drugih{e}era nego povr}e, zbog ~ega bimoglo biti problema s razinom {e}era

u krvi). Prema drugom stajali{tu, kojeprevladava, ipak je potrebno uzimatitakve za{titne tvari u obliku farma-ceutskih tableta i kapsula, i to u ovimdnevnim dozama (uglavnom premaHolfordu, 1997. i Bottaccioliu,2001.): za vitamine: vitamin C 400-1000 mg, vitamin E 200 mg,vitamin D (10-20 mcg), beta-karoten(5-6 mg) B

13,5-9 mg, B

21,8-2,5 mg,

B6

10-20 mg, biotin 50-200 mcg,folna kiselina 400-1000 mcg, B

122-3

mcg; za minerale: selen 25-100 mcg,cink 15-20 mg (ve}e koli~ine mogubiti {tetne, tj. oslabiti obrambenesnage). Za vrijeme bakterijske infek-cije ne savjetuje se uzimati ni cink nièljezo u farmaceutskim pripravcima(Holford). U vezi je s vitaminom D iumjereno sun~anje jer sun~anjem tije-lo dobiva taj vitamin na bolji na~innego nekim namirnicama i nego uzi-manjem farmaceutskih preparata.Me|utim, nije ispravno, jer moè bitirizi~no, uzimati navedene dopune nasvoju ruku; potrebni su odgovaraju}ekrvne pretrage i testovi, a na njihovojosnovi savjet lije~nika (poznavateljatakve problematike).

Prirodne se dopune, ako se radi opojedinim namirnicama koje obilujuza{titnim tvarima, mogu uzimati i bezsavjeta lije~nika jer su bez rizika zazdravlje, a to su:

– pekarski i pivski kvasac (obilu-je vitaminima B-skupine, selenom,cinkom i drugim za{titnim tvarima),jer ne samo da ja~a obrambene snage,nego djeluje vi{estruko kao preventi-va i terapija kod akni i drugih ko`nihporeme}aja, kisele ù~i, ~ira èluca idvanaesnika, raznih upala, anemije,probavnih poreme}aja (regulira cri-jevnu floru), oslabljenih ìvaca; dozaje za pekarski kvasac 1-2 puta u danupo 1 `li~icu (rastopiti ga u malomlake vode ili u ustima) nata{te iliizme|u obroka (ali nikako s njimpopiti sokove od vo}a ili povr}a jer binastala alkoholna fermentacija), a zapivski kvasac 2-3 `lice tog kvasca uprahu, ili 6-8 tableta;

– sirova mrkva s listovima obilu-je beta-karotenom i drugim karo-tenoidima, mnogim mineralima, a lis-tovi sadrè i vitamin E (oko 4,4 mg na

BADEM – PRUNUS AMIGDALUS COMMUNISPoznat je i po nazivima: bajam, mandula, mjendula, migdal, pitomi badem.Badem potje~e iz centralne Azije i Turkestana, u kojima jo{ i danas divlje raste. Najvi{euspijeva u zemljama oko Sredozemnog mora, a u na{oj zemlji u primorskim predjeli-ma. Koristi se zreli plod, koji se ubire u rujnu i listopadu.Plodovi se razlikuju po tvrdo}i ljuske te okusu jezgre, kao slatki i gorki.Gorki badem – amigdalus amarus razlikuje se po tome {to u plodu sadrì heterozidamigdalozid. On nije jestiv jer u sebi sadrì otrovne sastojke i moè se koristiti samo pripravljenju lijekova, u minimalnim dozama.Plod pitomog slatkog badema jestiv je. U 100 grama sadrì 19 grama proteina, 54 gramamasti, od kojih puno jednostruko nezasi}enih i vi{estruko nezasi}enih masnih kiselina,te 4,5 grama zasi}enih masnih kiselina i oko 4 grama ugljikohidrata i 14,5 grama biljnihvlakana. Energetska vrijednost u 100 grama iznosi oko 2600 kJ (640 kcal). Od vitami-na sadrì vitamine B

1, B

2, B

6, nijacin, vitamin E i bogat je mineralima, naro~ito kalijem

- 860 mg, kalcijem - 250 mg, te magnezijem, fosforom, èljezom, cinkom, bakrom,sumporom i manganom. Magnezij je vaàn jer pomaè organizmu u borbi protiv {tet-nih vanjskih utjecaja i stresova, pozitivno djeluje na suzbijanje nepravilnosti rada srca,potreban je za rad mi{i}a i funkciju ìv~anog sustava, pove}ava obrambenu sposobnostorganizma i sl.Slatki badem koristi se za pripremu kola~a i raznih slastica a dobro sa`vakan neutra-lizira pove}anu èlu~anu kiselinu.Europskom orahu srodni su brazilski, australski i ameri~ki orah, ka{u-orah.



100 g), ne samo da ja~a imunolo{kisustav, prije svega stimuliraju}istvaranje limfocita T, nego djelujeprotiv (preventiva i terapija) infekcij-skih bolesti, osobito u vezi s di{nimputevima i o~ima, zatim protivneesteti~nih oteklina o~nih kapaka,opadanja kose i obrva, suho}e koè,krhkosti noktiju, protiv raka, zatimdjeluje kao diuretik pa pomaè uslu~aju artritisa, githa i drugihreumatskih bolesti, nadalje po-bolj{ava vid (osobito u mraku) –mrkvu moèmo gristi kao jabuku, iliza zajutrak staviti 1 ve}u razrezanumrkvu u misker zajedno s jogurtom ijabukom (i drugim vo}em), ili semoè centrifugom napraviti sok odmrkve (1-2 ~a{e na dan);

– ~e{njak, za koji je ustanovljenoda djeluje antibakterijski (dakle kaoantibiotik), diureti~no, hipotenzivno(smanjuje i normalizira povi{enikrvni tlak), olak{ava iska{ljavanje(ekspektorans), smanjuje kolesterol,sprje~ava trombozu, {iri otvor(lumen) krvnih ìla (vazodilatacija),djeluje protiv gr~eva (antispazmoli-tik), kao jak antioksidans djeluje pre-

ventivno protiv raka - preporu~uje seuzimati svaki dan 2-3 ~esna ~e{njakakao preventivu, a oko 5 ~esana kaoterapiju, npr. protiv prevelike razinekolesterola; kontraindiciran je, tj. nesmije ga uzimati tko boluje od gastri-tisa i ~ira èluca ili dvanaesnika;

– orasi, lje{njaci, bademi, sun-cokretove i bu~ine sjemenke, kikiri-ki obiluju kvalitetnim bjelan~evinama(16-22%) i masno}ama (mono-nezasi}enim, zatim polinezasi}enimomega-6, a orah i bu~ine sjemenke idragocjenim masnim kiselinamaomega-3, 5-7%), mnogim za{titnimtvarima, me|u kojima vitamin E,beta-karoten, B

1, cink, èljezo, kalij,

vlakna, inhibitori proteaza, kloro-geni~na kiselina, zbog ~ega takvenamirnice djeluju osobito povoljno naimunolo{ki, kardiovaskularni i drugetjelesne sustave – treba ih svaki danpojesti barem 50 g sirovih (=12 oraha,ili 30 lje{njaka, ili badema, ili 30kikirikija, ili 3 `lice suncokretovih ilibu~inih sjemenki); me|utim, budu}ida 50 g takvih namirnica daje oko 260kalorija (oko 8 g BJ + 28 g M + 3 gUH), treba to uzeti u obzir pri sastav-

ljanju jelovnika za dnevne obroke;– jogurt (ili sli~ni napitak od fer-

mentiranog mlijeka) sa svojimmlije~nim bakterijama (osobitoLactobacillus acidophilus ili bulgari-cus) oboga}uje crijevnu floru daju}iza{titu protiv {tetnih bakterija i cri-jevnih poreme}aja, pa zahvaljuju}itome, kao i obilnom sadràju folnekiseline (B

9, antianemi~nog vitami-

na), kalcija i drugih za{titnih tvari,jogurt bitno pridonosi ne samozdravlju crijeva (u kojima se nalazi ivrlo vaàn dio imunolo{kog sustava,tj. Peyerove plo~ice), nego i ja~a tzv.priro|enu imunost ili otpornost takoda djeluje preventivno i terapijski kodgastritisa, kolitisa, bakterijske dizen-terije, dje~jeg proljeva, meteorizma iaerofagije, ~ira èluca i dvanaesnika,raznih dermatoza (urtike i dr.), kroni-~nog za~epa stolice, raznih probavnihsmetnji, osteoporoze, a tako|er raka,a osim toga redovno uzimanje jogurtasmanjuje razinu kolesterola u krvi –uzima se 200 do 500 g na dan, najbo-lje u prvom i zadnjem dnevnomobroku.

Dr. sc. Branko Prijatelj



PEKAN-ORAH –CARYA PECAN

Podrijetlom je iz SjeverneAmerike, gdje su ga uzgajala indi-janska plemena. Prenijet je zatimu Meksiko, Afriku, Indiju,Australiju i Izrael. Plodovi su muduguljasti, svijetlosme|i i slatki.Sadrì 9% bjelan~evina, 71%masti i 15% ugljikohidrata.Energetska vrijednost u 100 gramaje 1541 kJ (367 kcal). Taj orahbogat je beta-sitosterolom, va`nimu spre~avanju ovapnjenja krvnihìla. Sadrì puno kalija, fosfora ikacija te mangan, èljezo, vitaminE, karotene i vitamine grupe B.

KA[U-ORAH –ANACARDIUMOCCIDENTALE

Tropski orah koji ima oblikjabuke, ùte ili crvene boje, a nadonjem kraju nalazi se izdanak uobliku ko{~ice duìne 2,5-5 cm.Sadrì puno bjelan~evina 16%,46% masnih ulja i 29% ugljiko-hidrata. Energetska vrijednost u100 grama je 2520 kJ (600 kcal).Vrlo je bogat karotenoidima, i tonaro~ito beta-karotenom, alfa ibeta-karotenom i kriptoksantinom,u manjoj koli~ini niacinom i vita-minom B

1i B

2. Od minerala sadrì

puno kalija, fosfora i magnezija tekalcij, natrij i èljezo 3,8 mg. Odnjega se pravi sok, a od pulpe kon-centrat. Zbog bogatog sadràjakalija i magnezija vrlo dobrodjeluje na srce i ìvce, a karotenoi-di u spre~avanju raka.

KOKOSOV ORAH – COCOS NUCIFERAUzgaja se u tropskim krajevima. Kokosova palma raste u visinu do 30metara i daje 5-10 plodova, a teìna plodova moè dose}i i do dva kilogra-ma. Od njega se koristi sve: kokosovo mlijeko vrlo je hranjivo iosvjeàvaju}e, kao i bijela sredina oraha, koja se koristi na razli~ite na~ine,najpoznatije u obliku kokosovog bra{na. U svom sastavu ima: 4,2% bje-lan~evina, 34% masti i 11% ugljikohidrata. Kokosov orah sadrì, za razlikuod drugih oraha, zasi}ene masne kiseline, te ga treba vrlo umjereno koristi-ti. Energetska vrijednost u 100 grama je 1541 kJ (367 kcal).Od vitamina sadrì vitamine grupe B, vitamin E i malo C-vitamina. Od mi-nerala bogat je kalijem, magnezijem, fosforom, èljezom, cinkom, bakrom.

ROGA^ – CERATONIA SILIQUA

Roga~ je plod zimzelenog drveta Ceratonia siliqua, a potje~e iz Sirije. Uzgaja se naMediteranu, Bliskom istoku, u Indiji, Argentini i Brazilu. Pripada rodu mahunarki.Plod je karakteristi~nog oblika mahune, duìne oko 20 cm, sme|e boje i sjemenkislatkog okusa. Kada se osu{i i fino samelje, dobije se bra{no karakteristi~ne blagearome.U stara vremena, roga~eve mahune bile su jako cijenjene kao dragocjen plod jer,kada su njima hranili stoku, ona je brzo napredovala. Suhe sjemenke iz mahuna utom vremenu bile su kori{tene u trgovini kao novac. Otada svoje podrijetlo vodi rije~harat, gr~. keration – zrno roga~a, a danas se koristi kao ime mjere za dragocjenost(karat). Ljudi su nekada bra{no od roga~a dodavali p{eni~nom bra{nu i pekli kruh.Danas se roga~ koristi kao nadjev za kola~e, peciva, kao zamjena za kavu i kakao,sredstvo za ugu{}ivanje, kao za~in i aroma u dje~joj hrani, u dijetetskim proizvodi-ma za probavne poreme}aje, dodaje se raznim ~ajevima, kao lijek protiv proljeva,posebno djeci. Dobra je zamjena za one koji vole ~okoladu jer ne sadrì “praznekalorije” i ima manji sadràj masti i ukupnih kalorija, a bogatiji je mineralima,sadrì prirodne {e}ere i nije mu potrebna fermentacija da bi dobio svoj okus.Sjeme roga~a koristi se za dobivanje polisaharidne gume koja se upotrebljava kaoaditiv.Plod mahune roga~a sadrì {krob i druge {e}ere, tanine, sluz, organske kiseline. U100 grama roga~a sadràno je 4,5 grama bjelan~evina, prirodnih {e}era oko 46%80,7 grama ugljikohidrata, 1,4 grama masti i 7,7 grama biljnih vlakana. Energetskavrijednost iznosi 135 kJ (323 kcal).Roga~ je bogat izvor biljnih vlakana, posebno pektina koji pomaè proces probavei pra`njenje crijeva, skupljanje toksina u crijevima i odstranjivanje iz organizma,zaustavlja proljev i povra}anje. Lignin je druga vrsta biljnih vlakana koja se nalaziu roga~evoj mahuni, u drvenastom dijelu. Obje vrste biljnih vlakana smanjuju kon-centraciju kolesterola.U prehrani se upotrebljava kao roga~ u prahu, umjesto kakaa i ~okolade.

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaro{-Kanjski, dr. med.



PREVENTIVNE AKCIJE

U nizu promid`benih, tematski zdravstvenoposve}enih akcija koje se u posljednje vrijemedoga|aju u na{em gradu i dràvi, vrijedno je

zabiljeìti i posljednju u nizu akcija Ligeprotiv raka Primorsko-goranske ùpanije.

Liga je dragovoljna i humanitarna udruga, osnovana uHrvatskoj 1966., a podru`nica u Rijeci 1967. godine, sazadatkom da djeluje na svim podru~jima borbe protiv

malignih bolesti, odnosno raka. U na{em gradu i regiji neketrajne akcije Lige imaju ve} dugogodi{nju tradiciju, kao {tosu pomo} bolesnicima i njihovim obiteljima (materijalno,psiholo{kom podr{kom, pomo} u rehabilitaciji), popularnojavno-znanstvena predavanja o prevenciji, ranom otkrivanju ilije~enju raka, priprema i distribucija edukacijskih bro{ura,akcije prikupljanja sredstava i nabave nu`nih dijagnosti~kihpomagala, pomo} u opremanju bolesni~kih onkolo{kihodjela (npr. donacije televizora Hematolo{kom dje~jemodjelu Kantrida, Zavodu za radioterapiju i onkologiju KBCRijeka i sl.). Liga i njezini klubovi – èna operiranih dojki“Nada” i lije~enih od leukemije i limfoma – imaju svojestalne prostorije na Jadranskom trgu 4 (tel. 338-091), gdje seponedjeljkom, utorkom, srijedom poslijepodne druè ~lanovii simpatizeri, a gra|anstvo moè dobiti sve potrebne infor-macije, savjete i stru~nu pomo}.

U subotu, 11. listopada 2003. godine prijepodne orga-nizirana je zajedni~ka {etnja gra|anstva i ~lanova i simpati-zera Lige ulicama Trsata: od Dvorane mladosti, UlicomSlavka Krautzeka do vojarne, Marohni}evom, Putom V. V.Poleta pa preko Trsatskog parka u Ulicu fra S. Schöna inatrag do Dvorane. Prvenstvena je namjera {etnje bila èljada se gra|anstvo potakne na djelovanje u svrhu brige o svomzdravlju, budu}i da je danas znano da je fizi~ka aktivnostjedan od va`nih preventivnih~imbenika u borbi protiv rakai niza drugih oboljenja.Tako|er smo èljeli da sejavnost vi{e motivira napodr{ku oboljelima od raka isudjelovanje u radu Lige iklubovima èna operiranihdojki i novoosnovanomKlubu lije~enih od leukemijei limfoma.

U {etnji je sudjelovalooko sto i pedeset sudionika,koje je u ime Kluba pozdravi-la predsjednica prof. Nada[i{ul, a {etnju su predvodiliprof. dr. sc. Predrag Pavlovi}

i prim. dr. sc. Vilma Matkovi}. Kod Dvorane mladosti –mjesta okupljanja i polaska – postavljeni su {tandovi, uzosigurano deùrstvo volontera ~lanova Lige i klubova. Me|unjima bilo je vi{e ljudi koji se i profesionalno bave lije~enjemzlo}udnih bolesti (onkolozi, pulmolozi, hematolozi, lije~niciop}e prakse, medicinske sestre, fizioterapeuti, psiholozi idr.). Osigurano je obilje promid`beno-edukacijskih bro{ura iknjiìca o prevenciji, ranom otkrivanju, lije~enju i ostaliminformacijama o zlo}udnim bolestima op}enito te tumorimaraznih lokalizacija. Tri takve bro{ure iz serijala podnaslovom “Va{e zdravlje je u Va{im rukama” pripravljene sui tiskane posljednjih godina u organizaciji na{e podru`niceLige. Bro{ure su dijeljene gra|anstvu, uz pruànjeraznovrsnih specifi~nih i stru~nih informacija i odgovora napitanja koja su zanimala gra|ane. ^lanice Kluba imale su iprodajnu izlo`bu vlastitih ru~nih radova.

Ugodno druènje nastavljeno je i nakon {etnje, uz ok-rjepu svih sudionika koju su osigurali sponzori.

Takve akcije nastavit }e se dalje, posebice sa èljom da se~im vi{e ljudi motivira da preuzmu aktivnu brigu o svomzdravlju. Danas se biljeì sve ve}i broj oboljelih od raka iakosu znani neki od ~imbenika koji pogoduju nastanku bolesti ina koje svojim pona{anjem u velikoj mjeri moèmo utjecati.Znanje o raku treba biti sasvim pristupa~no i ne smije bititema od koje se zazire, ve} dio svagda{njice. Isto tako,potrebno je znati da izlje~enje od raka u velikoj mjeri ovisi oranom otkrivanju i po~etku lije~enja bolesti. Stoga je odvelike va`nosti o~uvati i cijeniti svoje zdravlje, kao i znatipravodobno potraìti lije~ni~ku pomo}. U tu svrhu, tijekomstudenog, koji je u na{oj zemlji tradicionalno Mjesec borbeprotiv raka, kao i svake godine organizirat }e se niz javnihpredavanja, tribina, razgovora u kojima vas pozivamo da sud-jelujete. Posebno je ove godine Mjesec borbe protiv rakadirektno posve}en va`nosti psihosocijalne onkologije i

podr{ke velikom broju obo-ljelih od raka tijekom i nakonnjihova lije~enja (o ~emu }evi{e rije~i biti drugi put), a {toje i na prijedlog ~lanovarije~ke Lige prihva}eno kaostrate{ki projekt na nivoudràve od strane Hrvatskelige protiv raka u sljede}emrazdoblju.

Mr. sc. Ira Pavlovi}-Ruì},dr. med., dopredsjednicaHrvatske lige protiv raka,koordinatorica Hrvatske

lige za suradnju sa UICC(Svjetskom unijom protiv

raka)

[ETNJOM DO ZDRAVLJA U BORBI PROTIV RAKA



EMOCIONALNE

MASKE

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

Op}enito govore}i, MASKA jesredstvo prikrivanja ili skri-vanja ne~ega. Koristimo je kad

sebe ili ne{to drugo èlimo za{tititi iliprikriti.

Kad su EMOCIONALNE MAS-KE u pitanju, funkcija je nepromije-njena. @elimo PRIKRITI one emocijekoje smatramo nepoèljnima, za kojevjerujemo da nas ~ine slabijima,manje atraktivnima, manje poèljni-ma ili manje vrijednima u usporedbi sdrugima. Problem, dakle, proizlazi izna{eg vjerovanja da neke emocije injihovo izraàvanje mogu ugrozitina{ èljeni ugled. Umjesto njih, svije-tu nudimo ono {to mi vjerujemo da bibilo poèljnije. Na taj se na~in [TITI-MO od mogu}eg neprihva}anja,odbacivanja ili nekog drugog emo-cionalnog ozlje|ivanja.

MASKE STRAHASvakom od nas priroda je pokloni-

la emociju straha da nas {titi od opas-nosti. Kad osjetimo strah, znamo datrebamo biti na oprezu. Otvorimo{irom o~i, oslu{kujemo, reagiramo nasvaku promjenu. U tijelu se mobi-lizira energija za brze reakcije,

spremni smo za borbu, bijeg ilipronalaènje za{tite.

Ljudi koji su u djetinjstvu nau~iliprihva}ati svoj strah kao va`nu infor-maciju, koriste tu emociju za svojedobro. Doìvljavaju ga kao alarm ipokreta~a. Ne}e samo drhtati ipovla~iti se, ve} }e zauzeti aktivnupoziciju. Nastojat }e otkriti da li ih to{to u njima izaziva strah stvarno moèugroziti i na koji na~in, te }e natemelju svog uvida smi{ljati rje{enjaza izazov u kojem su se na{li.

Oni drugi pak, kojima su se jo{kao djeci rugali zato {to se boje, kojesu ismijavali i slali im poruke da suslabi}i i “mamine maze” jerizraàvaju strah, po~et }e ga ve} udjetinjstvu prikrivati i potiskivati.Glumit }e da se ne boje iako }e imutroba lagano podrhtavati. Osnovnomstrahu pridruìt }e se i strah da drugine otkriju njihovo pravo stanje. Iupravo zato {to ih optere}uje dvostru-ki strah, strah od ne~eg {to ihugroàva i strah da drugi ne otkrijunjihovu glumu, morat }e sve ~e{}esrljati u ekstremno opasne situacije idokazivati se. Ne}e im biti dovoljnoda su HRABRI, morat }e biti

NEUSTRA[IVI. Jurit }e na motori-ma, izvoditi ekshibicije automobili-ma, birati ekstremne sportove i pazitida to drugi svakako primijete jer sveto i rade da bi pokazali koliko suJAKI. S vremenom, svojom }eMASKOM NEUSTRA[IVOSTItoliko otupiti prirodan impuls straha,da ga vi{e ne}e ni osje}ati. Posljedicaje stradavanje u nesre}ama koje bive}ina ljudi bez problema izbjegla.

Tu je formulu mogu}e i parcijalnoprimijeniti. Mo`da si ne}emo priznatiili pokazati strah u samo jednom seg-mentu ìvota: prema bratu, sestri,partneru, roditeljima, djeci, rodbini,{efu... Potisnut }emo ga i postupnokumulirati u tijelu, pretvaraju}i ga uiscrpljenost, nesanicu, no}ne more ilibolest. Katkad }e se transformirati ustrah koji ne moèmo razumjeti.Kaèmo: “Hodam ulicom i po~nemse bojati, a da ni sam ne znam ~ega.”Ili : “Po~eo sam se bojati da }e mezgaziti auto, a ne razumijem za{to.”Za{to?... Pravi se strah zamaskirao iuzeo simboli~ki oblik, poput onogkoji se javlja u snovima.

Nekad se potisnuti strah maskira uneku drugu, nama prihvatljiviju emo-

Jeste li se kad uhvatili u pozi, sizrazom lica ili stavom tijela kojine odgovara va{em trenutnomstanju? Koliko puta prikrivamosvoje raspoloènje jer, eto, nije

primjereno pokazati ga! Koliko seputa smje{kamo s gr~em u èlucu,glumimo hladnokrvnost dok nam

srce èli isko~iti iz grudi, ili mo`daglumimo tugu za nekim za kim bi

“trebalo” àliti...



ciju. Mu{karci ga obi~no pretvore uljutnju ili ljubomoru jer je to nekako“mu{ki”. @ene }e ga ~e{}e izraziti kaotugu jer im se ~ini da je tugu lak{epodnijeti i jer je ènama tuga krozodgoj obi~no ~e{}e dopu{tena emoci-ja.

Isto tako, sam strah moè bitimaska. Zato {to nas je “strah”,ne}emo, na primjer, htjeti biti sami izahtijevat }emo od partnera da bude{to je mogu}e ~e{}e uz nas. Time}emo ga maksimalno vezati za sebe isprije~iti “{vrljanje” izvan ku}e. Ilidrugi primjer: Zato {to nas je “strah”,ne}emo htjeti ni{ta sami za sebeu~initi ili odlu~iti. Tako }emo mo}imirno njegovati svoju lijenost iza{tititi se od svake odgovornosti.

Imate li takvih iskustava?... EMO-CIONALNU MASKU, dakle, koristi-mo kad formiramo VJEROVANJE daNIJE OK osje}ati ili izraàvati auten-ti~nu emociju. Tada je prikrivamo,nekad svjesno ili ~e{}e nesvjesno,odabranom MASKOM i glumimone{to {to mi nismo, a {to bismo pona{em mi{ljenju trebali biti. Tako senadamo da }emo izgledati, a ne posta-ti OK. Svojim vjerovanjem sami sebedrìmo u kavezu laì. Vjerujemo dasmo se tako za{titili od mogu}ih emo-cionalnih ozljeda, koje bi za nas bilebolnije od postoje}eg stanja. Svjesnismo da postoje}e stanje nije ba{najbolje, ali je poznato i s njim seznamo nekako nositi. Sigurnije je odneizvjesne iskrenosti.

MASKE TUGETuga je tako|er prirodna emocija

koja se javlja kada nepovratno izgubi-mo ne{to va`no. Nekad su to drageosobe, nekad ìvotinje, okruènja,ideali, status, nekad funkcije tijela,mladost, zdravlje... Intenzitet tugepokazuje koliko nam je to {to smoizgubili bilo va`no i koliko namnedostaje. Gubitak izaziva promjene;~esto nakon njega ni{ta nije kao prije.Tjera nas na prilagodbu novim uvjeti-ma. Nije to lako, traì vrijeme,hrabrost i formiranje novih repertoarapona{anja.

Ljudi koji nisu morali sakrivatisvoju tugu, koji su smjeli tugovati ikojima su kao djeci pomogli da prih-

vate gubitke i promjene koje oni nose,uspje{no }e se nositi sa ìvotnimgubicima i u odrasloj dobi. Smjet }ebiti tu`ni, uzeti za sebe potrebno vri-jeme da postupno prihvate novo sta-nje i prilagode se. Kroz àlovanje }eprikupiti energiju za nove pothvate.

No, ako su im se rugali, ismijavaliih, govorili im da su bebe zato {topla~u i àluju za gubicima, oni }e nasebe po~eti navla~iti MASKU JAKIHljudi koji ne osje}aju bol. Ponovo }epoku{ati biti OK po ne~ijim tu|imkriterijima, gube}i prirodnu emociju ikontakt sa samim sobom.

I {to }e se dogoditi kad im ìvotipak donese gubitak?.. Ne}e si smjetipriznati kako se stvarno osje}aju.Ne}e dopustiti suzama da isperu bol.Ne}e se povu}i i prikupiti energiju zaosobnu prilagodbu novim uvjetima.Glumit }e da je sve OK, a tuga }e sepretvarati u njima bliskiju i prih-vatljiviju emociju, kao {to je to bioslu~aj i kod straha. Neki drugi samo}e potiskivati svoju tugu i kad jenakupe toliko da je vi{e ne mogusakriti, briznut }e iz njih u situacijikoja je naoko bezna~ajna. Pogledat }eneki film, ili }e netko pri~ati svojupri~u, ili }e se prisjetiti okruènja ukojem su nekad izgubili i iz njih }eprovaliti bujica tuge. To se dogodinenadano, “kada unutarnji kontrolormalo zaboravi {to mora ~initi”,naro~ito pod utjecajem alkohola.

A ako “unutarnji kontrolor nikadne skida MASKU JAKIH”, potisnutatuga postaje izvor bolesti.

Emocije moèmo zamaskirati i nadruga~iji na~in. Moèmo zatomitiprave, a sami u sebi izazvati nekeomiljene. Kad ve} govorimo o tuzi,moèmo re}i da ona mnogimapostane omiljena emocija. Tada jenjeguju, traè}i materijal za tugova-nje. Stalno je ne{to stra{no i grozno,zbog ~ega se mora patiti. Mo`da vamse ~ini nevjerojatno da to ljudi samisebi ~ine. No, oni na taj na~in uspije-vaju dobiti ne{to {to im je va`no.Naj~e{}e je to PA@NJA okoline.Ljudi iz okruènja poku{avaju utje{ititu`ne osobe, biti uz njih i biti im nausluzi. No, kako vrijeme prolazi, atuga njihovih “{ti}enika” ne i{~ezava,pomalo }e se umoriti i posustati.“Vje~no tu`ni” }e zato poja~avatiizraze boli do karikature. îne}i to,ne}e ni primijetiti da ih njihovamaska malo pomalo uvla~i u depre-sivna raspoloènja i besmisao te dastvarno postaju gubitnici.

Provjerite da li ste se mo`da i viuvukli u masku VJE^NO [email protected] jeste, znajte da je to va{ odabir ida za tu ulogu treba ista koli~inaenergije koja bi bila potrebna zaodràvanje MASKE VJE^NO SRET-NIH. Istina, i jedno i drugo su maske,ali su njihove posljedice i utjecaj nakvalitetu ìvota neusporedivi.

Vesna [palj, prof.



SPRAVLJANJE BILJNIH LIJEKOVA U NARODU

(etnogalenika, etnofitofarmacija, etnofitoterapija)

Poznavanje na{eg ljekovitog bilja djeli} je zdravstvene edukacije.Istraìvanjima je zabiljeèn na~in na koji se bilje koristilo u pro{losti, a svi

prikupljeni podaci smatraju se dragocjenom gra|om na{e narodne medicine.

Obuhva}ena je i vje{tina lije~enja, sizradom lijekova obi~nih pa inepismenih ljudi, koji su koristili

ono {to im je priroda pruàla, a nagla{enoje da mnogi na~ini spravljanja lijekova izrazumljivih razloga nisu pribiljeèni. Uzosvrt na pro{lost, i danas se neke metodekoriste u narodu.

UPOTREBA U PRERA\ENOMOBLIKU

Narod je koristio bilje na razne na-~ine: od upotrebe sirovog, ìvog, nepre-ra|enog bilja, na najprimitivniji na~in,naturalan na~in, sve do izrade ~esto vrlosloènih galenskih preparata, onako kakose to radilo i radi u farmaciji, u apoteka-ma. Taj posljednji na~in ujedno je vi{istupanj narodne zbirke recepata i pravilakako se oni spravljaju jer se naj~e{}ekoriste osu{eni biljni organi te se takoobavlja i odre|eni farmaceutski postu-pak. Lijekovi koje dobijemo ako biljkepodvrgnemo prera|ivanju nazvani sugalenskim preparatima prema rimskomlije~niku Galenu, koji ih je prvi upotrije-bio. Ina~e se koristi ono ~ime doma}in-stvo raspolaè: voda, vatra, rakija, mast,vosak, loj, ulje, pa i drugo.

NARODNI GALENSKI PREPARATIDEKOKT ili uvarak bio je manje-

-vi{e naj~e{}i i najomiljeniji na~in sprav-ljanja biljnih lijekova u svim na{im kra-jevima. Kra}im ili duìm kuhanjem vodaizvla~i mnoge ljekovite i neljekovite,odnosno neprobavljive tvari. Te “vodice”su pili, a rje|e koristili izvana, zalije~enje raznih bolesti. INFUZ ili oparaktako|er je jedna vrsta ekstrakta, ali nedobiven kuhanjem, ve} prelijevanjembiljnih dijelova klju~alom vodom. Ve}vi{e desetlje}a doma}instva sve rje|e“kuhaju ~aj”, a sve ~e{}e spravljaju infuz.

bocu i preliju jakom rakijom koliko moèstati do “grli}a”, za~epe i drè desetakdana, ~e{}e mu}kaju}i, sli~no postupkukoji farmaceuti primjenjuju za izradutinktura u apotekama. Kada potro{e tu“medecinu” ili “medi~inu”, pojedini istetrave u boci ponovo preliju rakijom, ali sena taj na~in dobije slabiji lijek. Lijekovedobivene hladnom ekstrakcijom biljapomo}u rakije rabe i za unutarnju i zavanjsku upotrebu. Naprotiv, lijekovidobiveni pomo}u vode skoro se uvijekpiju, jer se u narodu i ~ista rakija beztrave, pogotovo “prepe~enica” smatralijekom.

VINO se sve rje|e upotrebljavalo zaspravljanje tzv. “ljekovitih vina” s trava-ma. Cijenilo se kupinovo vino, ali se onone spravlja maceracijom (izlu~ivanjem~vrste supstance) bilja u vinu od gro`|a,ve} je to vino dobiveno vrenjem zrelihplodova kupine. U krajevima s kupinommnogi su vrlo vje{ti u spravljanju vrloukusnog vina “za ja~anje”.

KA[ICE i melemi sve su se rje|eizra|ivali. U pro{losti je njihova pri-prema u doma}instvima bila ~e{}a, goto-vo uobi~ajena. Ka{ice su naj~e{}e sprav-ljali tako da bi doma}ica u tavici popari-la malo bra{na klju~alom vodom. Drugina~in bio je kuhanje bra{na u vodi. Udavna vremena, tamo gdje se gajio lan,bake su kuhale ljekovitu ka{icu odlanenog bra{na, koja se {to toplija nano-sila na ~isto platno, po mogu}nosti la-neno. To se privijalo na gnojne rane,udarena bolna mjesta. Preko toga sestavljalo jo{ i toplo janje}e krzno ili vuna,da sve bude jo{ toplije. Cijeni se i korijengaveza (Symphytum officinale L.).

Naime, u mlijeku se dugo kuhao kori-jen te biljke, sve dok se nije dobila vrlogusta sluz. Ta se sluz koristila zazara{}ivanje prelomljenih kostiju. Ipak

Kako se mirisno ljekovito bilje naj~e{}eupotrebljava za “spravljanje ~ajeva”,pravilno je {to se aromati~no bilje nekuha, ve} se samo popari klju~alomvodom, poklopi i nakon kra}eg ili duljegvremena ocijedi, zasladi i pije. Ranije sei to mirisno ljekovito bilje kuhalo, skororedovito dugo, u otvorenoj posudi,nepokriveno, {to je izazivalo potpungubitak glavnih ljekovitih sastojaka, tj.eteri~nog ulja. Samim time dobivao selo{ napitak, sasvim sumnjive ljekovitevrijednosti.

VODA je, prema tome, glavno sred-stvo za ekstrakciju ljekovitih sastojakabilja u narodnoj farmaciji, i to isklju~ivoklju~ala voda (100oC). Voda je svagdjenajpristupa~nije sredstvo za ekstrakciju.

HLADNU VODU je malo tko koris-tio. âk i za spravljanje lijekova od kori-jena bijelog sljeza nije se koristila hladnavoda, ve} se taj korijen kuhao ili even-tualno popario, zbog ~ega se dobivaolijek slabe kvalitete. Osim farmaceuta,malo tko je u pro{losti znao da }e jedinohladnom vodom najbolje i najpotpunijeizvu}i glavni ljekoviti sastojak, sluz.

RAKIJA se ~esto koristi, ali rje|enego voda. Naj~e{}e za izradu lijekovakoriste “ljutu” ili “prepe~enicu”, rakijuja~ine oko 40% alkohola. Bilje stave u



su stariji smatrali da je od svih ka{icanajljekovitija te najbolja ka{ica dobivenakuhanjem lanenog bra{na u mlijeku. Tublagu i vrlo sluzavu ka{icu stavljali su naope~eno lice, da ne bi ostao oìljak.Izradu melema smatrali su posebnomvje{tinom, koju je znao samo mali brojljudi. Bili su to ve}inom tzv. narodnividari, ranari i ortopedi koji su to znanje~uvali kao svoju tajnu. Takve je ljudenarod posebno cijenio.

LJEKOVITE MASTI I ULJA pripre-mali su se u doma}instvima, ali ipakpuno rje|e nego ranije. “Kantarionovoulje” je izuzetak. Za razliku od farmacije,koja koristi polovinu kantariona u cvije-tu, narod je ~ekao da kantarion sazri te jeskupljao samo one mrke plodove (rje|e~itavu nadzemnu biljku). Nakon {to ih jedobro osu{io, time se napunila boca iprelila najboljim uljem, nekada samomaslinovim. Za~epljena boca dràla se~etrdeset dana na suncu, da ulje potpunopocrni. Tako je narod koristio iskustvosvojih predaka. Dobiveno ulje bio je tzv.“narodni jod” za lije~enje opekotina, pos-jekotina, rana, uboda i drugih ozljeda.Ozlije|ena mjesta prali su jakom raki-jom, a potom namazali tim uljem. Ranaje brzo zacijelila, a ostao je neznatanoìljak. Ina~e se do danas odrào oprav-dan obi~aj da se za spravljanje ljekovitihmasti i melema smije koristiti samosvjeà, svinjska, tzv. “mast oprana udeset voda”. To se smatra u~inkovitimpostupkom jer se na taj na~in odstranjuju{tetni proizvodi (kiseline, uègnutost),nastali duìm ~uvanjem masti i ulja.Op}enito, za pripremu lijekova smiju sekoristiti samo svjeà mast, ulje ili loj. Toje pravilo koje su svi slijedili i koristilikao staro, dobro iskustvo.

MELEM OD JELOVE SMOLEJela (Abies alba Mill.) koristila se

radi smole, za lije~enje modrica nastalihna tijelu zbog udarca, povrjeda i sli~no.Jelova bi se smola rastopila na blagojvatri ili, ako je bila dovoljno mekana (usebi ima puno eteri~nog ulja, a malosmole), samo se kratko vrijeme izloìlasun~evoj toplini. Smolu su potom raz-mazali, koriste}i se za mazanje jelovomda{~icom, na debeli plavi papir. Taj papirprethodno se izbockao i izbu{io noèmda bude “kao re{eto” i taj “cerot” (na{prastari naziv za taj melem, ime kojepotje~e od latinskog naziva za vosakCera i farmaceutskog – Cerat) poloìo bise na modricu i plavo bolno mjesto tedrào nekoliko sati ili dana, dok se samnije odlijepio od tijela. Ako modrica ne binestala, pripremio bi se novi melem i te-rapija se ponovila. Taj prastari lijek naj-duè se odrào u na{im planinskim, di-narskim krajevima s crnogori~nim {uma-ma. Ako bi se pod tim melemom javljalijo{ ve}i bolovi, skidali su ga, te taj diotijela vlaìli i blaìli svjeè pomuènimmlijekom. Tu je prisutno stvarno ljekovi-to djelovanje sastojaka jelove smole, nozanimljivo je da za izradu “cerota” nisunikada koristili bijeli ili papir neke drugeboje, ve} isklju~ivo plavi, i to stoga {to jevladalo mi{ljenje da papir druge boje nebi pomogao. To bi zna~ilo da se modro(modrica) lije~ilo modrim. Samo ako nijebilo jelove, koristila se manje u~inkovitasmola borova, pa i smola smreke. Za“cerot” su znali samo najstariji ljudi. Samnaziv “cerot” ukazuje na utjecaj znan-stvene medicine na narodnu, i to latinskesa Zapada, bolje re}i mediteranske, kojaje u tom dijelu svijeta i najstarija.

PILULE I SREDSTVA ZAULJEP[AVANJE

Primitivan, ali efikasan bio je na~inupotrebe tzv. “pilula” od pelina(Artemisia absinthium L.). Mladi mekanilistovi pelina gnje~ili su se izme|u palcai kaìprsta te valjali dok se nije dobilaokrugla loptica “pilula”. Lopticu bi seprogutalo tri puta dnevno po jednu “radizdravlja”. Ina~e se ~esto mogla na}iskoro u svakom doma}instvu, boca ukojoj se u rakiji “kiseli” list pelina, amala ~a{ica te gorke rakije davala sebolesnicima i iscrpljenima. Stari narodni,vi{e miris no lijek, bila je biljka kopitnjak(A sarum europaeum L.). @ene su stav-ljale tu biljku u ~isto maslinovo ulje.Nakon ~etrdeset dana mogle su po~etikoristiti dobiveni narodni “briljantin”.Kopitnjak je ugodnoga mirisa, od eteri-~nog ulja. Tom prirodnom teku}inomène su mazale kosu da je odrè zdra-vom, da ne otpada, da se sjaji i miri{e.

Neki podaci o kori{tenju ljekovitihbilja prikupljeni su te zabiljeèni samo odstarijih ljudi, a prenosili su se kao narod-na mudrost i vjekovno iskustvo na{ihdavnih predaka, daleko od gradova izdravstvenih ustanova. Prirodni lijekovibili su glavni, pogotovo ljekovito bilje, svelikim izborom iz ~iste, nezaga|eneprirode. Na~in spravljanja i kori{tenja bioje karakteristi~no jednostavan.

Ipak je u svemu tome bilo i zaista~estih trovanja iz neznanja, pogre{nihmetoda poku{aja samopomo}i i samoiz-lje~enja, pa i nekakvih tajni. No, to suna{a pro{la vremena.

Jadranka Grìni}

Documents

NARODNI SPOL – TE MALE RAZLIKE ZDRAVSTVENI P · SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI OGLEDALO PROPADANJA STARIH VRIJEDNOSTI Naj~e{}e su suvremene spolno prenosive bolesti klami-dijska infekcija