Nastavak 6. Tematska Cjelina

7/25/2019 Nastavak 6. Tematska Cjelina

1/56

Nastavak 6. tematskaNastavak 6. tematska

cjelinacjelina


2/56

Switch vanjskotrgovinsko poslovanjeSwitch vanjskotrgovinsko poslovanje

Uvozni switch posloviSwitch povezani s

vanjskotrgovinskim poslovanjem dijele sena uvozne switch poslove i izvozne switchposlove.Poticaj za ostvarenje uvoznih switch

poslova moe biti: stjecanje vee razine nedostajuihkonvertibilnih deviznih sredstava, kojima bi seplaala uvozna roba,

nemogunost ostvarenja direktne poslovnesuradnje ili uvoza, jer izmeu zemalja nepostoji trgovinski sporazum, na!in kori"tenja ve ste!enih klirin"kih deviza,za kupnju koja se prebacuje na konvertibilnopodru!je.


3/56


#ori"tenjem sustava switchera, te uzpo"tivanje svih deviznih i drugih propisazemalja, koje sudjeluju u switcher poslu,uvoznik kupuje robu s konvertibilnogsustava i plaa je po veoj cijeni u

klirin"koj valuti.Izvozni switch poslovi vr"e se iz istihpobuda kao i uvozni switch poslovi. $ledetoga se takav na!in poslovanja moe vrlouspje"no koristiti od strane zemalja sobra!unskim sustavom kliringa, kao na!inplasiranja pojedinih kvalitetnijih roba iliusluga na konvertibilno tri"te.


4/56


%astavno na izloeno u vanjskotrgovinskojrazmjeni razlikuje se otvoreno i prikrivenoswitch poslovanjeOtvoreno switch poslovanje se odlikuje

u sljedeem: da jedna zemlja nije uspostavila nikakvaograni!enja prema druge dvije zemlje,

da se druga zemlja ne dri prestrogo provedbesvojih zakona o kliringu,

da trea zemlja dopu"ta naplatu roba iz prvezemlje, a sredstvima druge zemlje.


5/56


Prikrivene switch posao se odlikujeu sljedeem: prva zemlja sklapa ugovor o isporuci robe s

treom zemljom i vr"i plaanje u okvirumeusobnog kliringa, druga zemlja sklapa ugovor o isporuci isterobe s drugom zemljom i dogovori plaanje

robe u konvertibilnoj valuti.


6/56

Leasing u vanjskotrgovinskom poslovanjuLeasing u vanjskotrgovinskom poslovanju

&easing vanjskotrgovinsko poslovanje jerelativno novi na!in trgovanja i predstavljaoblik tueg 'inanciranja pri kupnji nekogproizvoda, opreme ili objekata.(o je vrsta ugovora o uvjetima unajmljivanjanekog proizvoda ili nekretnine, a koji se

ugovara izmeu davatelja i primatelja leasingaza odreeno vrijeme, koje se ne moe otkazati

do isteka vremena unajmljivanja.$lavna svrha sklapanja ugovora o leasingu je'inanciranje kupnje nekretnina ili pokretnihproizvoda.


7/56


&easing je postao privla!an u trenutku, kada jeglede velikih vrijednosti kupnje investicijskihdobara, potencijalnim kupcima postalo oteanonjihovo kupovanje, obi!no glede nedostatkakapitala ili nepovoljnih kreditnih uvjeta na

tri"tu kapitala.S ekonomskog stajali"ta leasing je metoda'inanciranja pribavljanja pokretnih inepokretnih dobara, koja se prema posebnomugovoru daju na kori"tenje primatelju leasinga

na odreeno vrijeme uz odreene uvjete.&easing se moe promatrati prema na!inu'inanciranja na indirektni leasing u uemsmislu ili leasing u "irem smislu.


8/56


Indirektni leasing je trilateralna poslovnatransakcija u kojoj posluju:) proizvoa! ili isporu!itelj dobra,) korisnik ili primatelj leasinga,) leasing organizacija ili davatelj leasinga.irektni leasing je poslovni odnos izmeu

proizvoa!a kao davatelja leasinga i korisnikakao kupca leasinga. * tom poslovnom odnosune djeluje leasing poduzee, a slapa se samo

jedan poslovni leasing ugovor.


9/56

!alograni"ni promet kao dio!alograni"ni promet kao dio

vanjskotrgovinskog poslovanjavanjskotrgovinskog poslovanja+alograni!ni promet de'inira se kao

razmjena roba i usluga izmeu dvijesusjedne zemlje, koji se odvija premasklopljenim meudravnim ugovorimaizmeu dvije susjedne zemlje.(akva vrsta vanjskotrgovinske aktivnosti

vr"i se u uim ili "irim pograni!nim

podru!jima izmeu dvije zemlje, a svakatakva aktivnost odreena je akonom ovanjskotrgovinskom poslovanju za tapodru!ja.


10/56

Sajamski kompenzacijski poslovi# kao dioSajamski kompenzacijski poslovi# kao diovanjskotrgovinske razmjenevanjskotrgovinske razmjene

Sajamski kompenzacijski poslovi, kao diovanjskotrgovinske razmjene, koriste se kaomogunost pribavljanja najsuvremenijeopreme ili drugih potrebnih proizvoda uzmnogo povoljnije uvjete, a putem sajmovnih

mani'estacija.-ilj takvih poslovnih radnji je potaknutisuradnju izmeu raznih gospodarskih strukturaiz drugih zemalja, a to je i prilika da se domaipoduzetnik upozna sa suvremenim

postignuima u svojoj struci, te doe u posjed,pod izuzetno povoljnim uvjetima, odreeneopreme ili ureaja koje bi trebali razvitinjegovo poslovanje.


11/56

ranchising poslovanje uvanjskotrgovinskoj razmjeni


12/56

/zraz 0'ranchising1 relativno je novekonomski pojam.Pojavljuje se intenzivnije u meunarodnojekonomskoj praksi razvijenih zemalja u

novije vrijeme.(o je vrsta ekonomskog dogovora meu

poslovnim ljudima, koji nije ureenzakonom kojim se ina!e regulirajuugovorni odnosi meu raznih sudionikanekog dogaanja.*nutar poduzea koja se povezujuugovorom o 'ranchisingu javljaju se razne

ugovorne integracije.


13/56

* tom sustavu povezuju se poduzearaznih djelatnosti i poloaja s ciljem

unapreenja svih !imbenika odproizvodnje do prodaje proizvoda, koji jenamijenjen krajnjem korisniku.(akav vid povezivanja omoguuje svimsudionicima tog na!ina meusobnesuradnje visok stupanj poslovnepokretljivosti i prilagoavanje realnimekonomskim i tri"nim uvjetima, brzupromjenu sjedi"ta proizvodnih iliprodajnih poslovnih jedinica, ali ijednostavnije otvaranje novih poslovnihjedinica za u!inkovitije poslovanje.


14/56

avatelj $ranchise, vr"i svoj posao izslijedeih razloga: ekspanzija, racionalizacija

svojih ulaganja, smanjivanje svih poslovnihrizika, te poveanje vlastite konkurentnosti natri"tu, bilo ono nacionalno ili meunarodno,unapreenjem prodaje vlastitog proizvoda. Primatelj $ranchise o!ekuje sljedee

prednosti povezivanjem putem 'ranchisinga:smanjenje rizika prilikom po!etka djelovanjasvojeg poduzea, rentabilno budueposlovanje, pristupanje novom tri"tu s

smanjenim rizikom, racionalizaciju tro"kovaposlovanja, smanjenje drugih poslovnih rizika.Primatelj 'ranchise je i dalje nezavisan uodnosu na druge privredne subjekte.


15/56

Pozitivni u"inci kori"tenja 'ranchize,mogu se predo!iti kroz vi"e poslovnihpogodnosti od kojih su vanije: postoji vea mogunost primatelja 'ranchiseza osnivanje jednog ili vi"e vlastitih poduzea,

omogueno mu je rentabilnije poslovanje natri"tu, pri tome je primatelju bitno smanjen rizikosnivanja poduzea, te razni gubici, koji

mogu nastati pri po!etnom poslovanju.


16/56

Negativni u"inci kori%tenja 'ranchise,jesu: u meusobnoj suradnji davatelja i

primatelja 'ranshise javlja se ekonomskanejednakost i neravnopravnost.Poloaj davatelja 'ranchise je u

meusobnoj suradnji dominantan, jer sejavlja kao 'inancijski i ekonomski ja!a

strana, koja ima mogunost kontrole'ranchise, davanja primjedbi na njezinoprovoenje i uputstava.Putem meusobne poslovne suradnje rizik i

odgovornost davatelja 'ranchise udogovorenoj mjeri se prenosi na krajnjegkorisnika, tj. na primatelja 'ranchise.


17/56

&r%enje gospodarskih usluga u&r%enje gospodarskih usluga uvanjskotrgovinskom poslovanjuvanjskotrgovinskom poslovanju

2r"enje gospodarskih usluga u suvremenojvanjskotrgovinskoj razmjeni jedan je odnajpro'itabilnijih poslovnih pothvata usuvremenom ekonomiji.Sektor usluga sve vi"e postaje vodei dio

svjetske ekonomije. *sluge koje se izvozena meunarodno tri"te mogu bitiproizvodne i neproizvodne. Proizvodne usluge obuhvaaju izvoenjeinvesticijskih radova u inozemstvu, posloveprerade, dorade ili obrade roba, servisne usluge isli!no.

%eproizvodne usluge obuhvaaju sve drugeusluge, kao "to su savjetodavne, marketin"ke,meteorolo"ke i sli!no.


18/56

/nvesticijski radovi u inozemstvu


19/56

*nutar vanjskotrgovinskog poslovanjavr"e se mnoge radnje u stranim

zemljama, meu kojima se nalaze irazni investicijski radovi.(akve radove vr"e specijalizirana

poduzea prema zahtjevima inozemnogpoduzetnika.


20/56

Pod de$inicijom izvo'enja investicijskihPod de$inicijom izvo'enja investicijskih

radova mogu se u(rojiti)radova mogu se u(rojiti)

pripremni radovi u obliku izvoenja raznih studija,investicijskih programa, urbanisti!kih planova i sli!no.

izvoenje raznih geodetskih, geolo"kih i drugih radova, razni radovi graevinskih, geolo"kih i drugih posebnosti, razni instalacijski, montaerski i drugi radovi,montaa, ispitivanje i pu"tanje u pogon raznih postrojenja, gradnja kompletnih objekata,

organizacija i posredovanje u gradnji raznih objekata, izvoenje raznih vrsta nadzora nad izgradnjom

investicijskih objekata, davanje stru!ne pomoi tijekom gradnje investicijskih

objekata, odravanje i popravci izgraenih objekata i opreme, educiranje radnika, koji e raditi na izgraenim objektima, drugi poslovi vezani uz investicijske radove u inozemstvu.


21/56

Poslovi oplemenjivanja ro(a za doma*uPoslovi oplemenjivanja ro(a za doma*uupora(u# izvoz i uvozupora(u# izvoz i uvoz

Svaka manipulacija robom poti!e potrebuza njenom pripremom za tri"nu upotrebu.

Priprema robe za tri"te sastoji se odradova u industrijskoj preradi, doradi iliobradi, koje radove vr"i domae poduzeena inozemnoj uvoznoj robi, koji se nazivaju

aktivni poslovi, ili na robi u vlasni"tvudomaeg poduzea, a radove na robi izvodiinozemni partner.


22/56

Poslovi oplemenjivanja ro(a zaPoslovi oplemenjivanja ro(a zadoma*u upora(u# izvoz i uvozdoma*u upora(u# izvoz i uvoz

Poslovi prerade vr"e se u procesuproizvodnje kao procesi u kojime semijenjaju osnovne osobine privremeno

uvezene robe.orada ro(a jesu sve radnje usmjerenena rast vrijednosti robe, u koju spadajuradnje, tiskanja, bojenja, !i"enja,sortiranja i sli!no.O(rada ro(a odnosi se na svakimehani!ki, kemijski ili neki drugi

postupak, kojim se pobolj"ava kvalitetaobraivane robe.


23/56

Poslovi zastupanja inozemnihpoduzea i konsignacijsko poslovanje


24/56

a uspje"no djelovanje nekog poduzea uinozemstvu potrebno je stvoriti mreu

poslovnih subjekata, koji e na odreenomtri"tu brinuti o plasiranju njegovih proizvoda.$lede toga se nastoji organizirati dobropovezana krug poslovnih subjekata koji e naodnosnom inozemnom tri"tu zastupati

interese nekog poduzea.%a taj se na!in povezuju zastupnik, njegovo

poslovanje i konsignacije i konsignacijskaprodaja.astupnik kroz svoje zastupni!ko poslovanjeostvaruje posao zastupanja u ime i za ra!un

nekog poduzea. 3soba koja vr"i takav posaonaziva se zastupnik, dok se poduzee za koje

se vr"i zastupanje naziva zastupljenik.


25/56

Poslovi zastupanja inozemnihpoduzea i konsignacijsko poslovanje


26/56

astupanjem inozemnih poduzea bave sespecijalizirana poduzea koja se nazivaju

vanjskotrgovinski posrednici, a upisana su utrgova!ki registar za vr"enje takvih poslova./nozemne posredni!ke poslove u nekoj zemljivr"i inozemni zastupnik 4agent, representant5za ra!un svog komintenta)principala.

3n stalno i na svim javnim mjestima naodreenom tri"tu zastupa interese principala.astupnik je 'ormalno samostalno poduzee u

odnosu prema svom komintentu, ali ima

obvezu zastupati njegove interese, te vr"iti sveposlove koji se odnose na interes komintenta.Poslovanje na tri"tu vr"i kao da je 'ilijalapoduzea kojeg pravno zastupa.


27/56

Ustroj konsignacijskog skladi%ta ina"ini konsignacijske prodaje.#onsignacijsko skladi"te je mjesto zasmje"taj uvozne carinske robe, koja jeu vlasni"tvu pravnih ili 'izi!kih osoba, a

koje se koristi za prodaju roba natri"tu koje je pod ingerencijomzastupnika. (akvo skladi"te otvarapoduzee, koje vr"i zastupni!ki posaoza inozemna poduzea.


28/56

Ugovor o poslovima vr%enjaservisne slu+(e. a vr"enje servisnih

aktivnosti putem konsignacije, a zapotrebe konsignacijskog skladi"ta trebaosnovati servisnu slubu s potrebnim

pri!uvnim dijelovima.(o se obi!no vr"i za proizvode trajnijevrijednosti, koji se prodaju uz garantnirok kori"tenja.


29/56

(akvi poslovi se koriste za: kompletnu opremu u proizvodnom procesu, kao

"to su strojevi, ureaji i sli!no, elektronska i ra!unalna oprema, akusti!ka i opti!ka oprema, birotehni!ka oprema,

sve vrste vozila, poljoprivredni strojevi, roba "iroke potro"nje, koja se treba servisirati.


30/56

a organizaciju servisne slube trebaodrediti vrste servisa, koji se trebajuustrojiti, a oni mogu biti: tehni!ki servisi, servisi koji se koriste prije prodaje robe,

servisi koji se koriste poslije prodaje robe, vlastiti servisi, ugovorni servisi, besplatni servis u garantnom roku.


31/56

Poslovi meunarodne "pedicijskedjelatnosti


32/56

Poslovi meunarodne "pedicijskedjelatnosti, vr"e se s ciljemorganiziranja, otpreme i dopreme robau meunarodnom robnom prometu, avr"i ih prijevozno)"peditersko poduzee

u okviru svog poslovanja ili po nalogukomintenta)naru!itelja.


33/56

* okviru meunarodne prijevozni!keaktivnosti,smatraju se sljedei prijevozni!kiposlovi: sklapanje ugovora o prijevozu u svim prometnim

granama, sklapanje ugovora o utovaru, istovaru, pakiranju i sli!no, sklapanje ugovora o uskladi"tenju robe, sklapanje ugovora o osiguranju robe,

organiziranje zbirnog prometa, osiguranje povlastica od prijevoznika, zastupanje i poslovi vezani uz carinjenje robe, izdavanje ili pribava prijevoznih i drugih dokumenata, vr"enje prijevozni!kih usluga na meunarodnim

skupovima i sli!no.Sve navedene poslove "pediter ili prijevoznik vr"i

na osnovu naloga od naru!itelja. a u kojem seodreuje svaka aktivnost potrebna za izvr"enjeposla.


34/56

Poslovi koji odre'uju me'unarodniPoslovi koji odre'uju me'unarodniprijevoz ro(e i putnikaprijevoz ro(e i putnika

Poslovi koji odreuju meunarodni prijevozrobe i putnika odnose se na vr"enjenavedenih usluga u meunarodnompomorskom, eljezni!kom, cestovnom,

rije!kom, zra!nom prometu.Sva poduzea, koja se bave timdjelatnostima trebaju biti upisana u djelatniregistar pri nadlenom sudu, te posjedovatiodgovarajua prijevozna sredstva u skladus meunarodnim standardima, koji vrijedeu meunarodnom prometu.


35/56


Poslovi koji odreuju meunarodni prijevozrobe i putnika odnose se na vr"enjenavedenih usluga u meunarodnom

pomorskom, eljezni!kom, cestovnom,rije!kom, zra!nom prometu.Sva poduzea, koja se bave tim

djelatnostima trebaju biti upisana u djelatniregistar pri nadlenom sudu, te posjedovatiodgovarajua prijevozna sredstva u skladu smeunarodnim standardima, koji vrijede umeunarodnom prometu.


36/56


Pomorski prijevoz zauzima umeunarodnoj trgovinskoj razmjeni

najvei dio ukupnog prijevoza roba.Putem njega se prevoze velike koli!ineraznovrsne robe, a kori"tenjem

kojtenerskog prijevoza roba tro"koviprijevoza su bitno snieni, amanipulacija teretom znatno ubrzana.


37/56

Poslovi koji odre'uju +eljezni"ke prijevoznePoslovi koji odre'uju +eljezni"ke prijevozneaktivnostiaktivnosti

6eljezni!ki prijevoz roba koristi se od vremena kada jeizmi"ljen parni stroj, koji se po!eo koristiti kaopogonska snaga za razne vrste vozila. %a taj na!instvoreno je eljezni!ko prometalo koje je tijekomvremena postalo uz pomorski prijevoz, najvaniji na!insuvremenog prijevoza.

Sastavni dio eljezni!kog puta !ine eljezni!ki kolosjeksa popratnim sadrajima. #olosjek moe biti normalni iliuskotra!ni.

#opneni prijevoz eljeznicom je najbolji na!inpovezivanja raznih zemalja u cilju pobolj"anjameunarodne razmjene. #ao najvaniji dokument oprijevozu robe eljeznicom je ugovor o prijevozu robe,koji se ugovara na otpremnoj stanici, na odreenojtiskanici, koja se naziva eljezni!ki tovarni list.


38/56

Poslovi koji odre'uju cestovne prijevoznePoslovi koji odre'uju cestovne prijevozneaktivnostiaktivnosti

-estovni promet u suvremenoj prometnojin'rastrukturi zauzima posebno vano mjesto.+ogunost prijevoza robe, putnika ili polazak naput privatnim prijevoznim sredstvom u bilo koje

vrijeme, bez !ekanja, kupovina karata i raznihoblika ograni!enja kretanja, dobiva sve vi"epristalica, te smo svjedoci sve ja!eg razvojacestovnog prijevoza i prometala.

*dio cestovnog prometa u ekonomskom razvojupojedine zemlje ovisi o razvijenoj cestovnojin'rastrukturi, organizaciji prometa i politicirazvoja cestogradnje pojedine zemlje.


39/56

Poslovi koji odre'uju rije"ne# jezerskePoslovi koji odre'uju rije"ne# jezerskeili kanalske prijevozne aktivnostiili kanalske prijevozne aktivnosti

Prijevoz rijekama, jezerima i kanalimaod uvijek je bio nastavak prijenosa robamorskim ili cestovnim pravcima do

robnih odredi"ta.Posebni na!in takvog prijevoza odnosi sena samostalnu plovidbu po njezinim

rijekama, jezerima ili kanalima unutarpojedine zemlje, a u cilju prijevoza robei putnika na njihova odredi"ta.


40/56

Poslovi koji odre'uju zra"ne prijevoznePoslovi koji odre'uju zra"ne prijevozneaktivnostiaktivnosti

ra!ni promet je najmlai dio prometnihaktivnosti, a pojavio se razvojem zra!nihprometala. #oristi se za brzu dostavuvisoko vrijednih roba i putni!ki, posebice

turisti!ki promet. Sudionici u zra!nomprometu jesu: avionski prijevoznici s avionskim prometalima, aerodromi sa svom potrebnom in'rastrukturomza prihvat i otpremu roba i putnika,

institucije za kontrolu unutarnjeg i inozemnogleta 4$round -ontrol5,

putnici i roba.


41/56

Poslovi koji odre'uju me'unarodnoPoslovi koji odre'uju me'unarodnoprometno,agencijske poslovne aktivnostiprometno,agencijske poslovne aktivnosti

Poslovi koji odreuju meunarodnoprometno)agencijske poslovneaktivnosti, mogu se podvesti pod raznezastupni!ke i posredni!ke poslove,kojima se pomae u manipulaciji raznimteretima, te prijevozu putnika umeunarodnom eljezni!kom,

cestovnom, pomorskom, rije!kom,zra!nom prometu, te raznim sporednimposlovima vezanim uz te prijevoze.


42/56

Poslovi koji odre'uju me'unarodnoPoslovi koji odre'uju me'unarodnoprometno,agencijske poslovne aktivnostiprometno,agencijske poslovne aktivnosti

(o su poslovi: rezervacija putni!kih mjesta ili robe uprijevoznom sredstvu,

osiguranje potrebnih koli!ina roba i putnika dase osigura rentabilnost prijevoza,

posredovanje prilikom pruanja usluga zakori"tenje raznih vrsta prijevoza, prodaja voznih isprava za prijevoz roba iputnika.

+eunarodne prometno agencijske poslove

vr"e za taj posao registrirana poduzea, zasvoj ra!un ili vr"e poslove posredovanja zadruge poslovne subjekte.


43/56

Poslovi koji odre'uju tranzitne poslovnePoslovi koji odre'uju tranzitne poslovneaktivnostiaktivnosti

Poslovi koji odreuju tranzitne poslovneaktivnosti, odnose se na poslove davanjaraznih vrsta usluga vezanih uz prijevoz robaod zemlje prodavatelje do zemlje kupce.

(akva roba na svom putu od polazi"ta doodredi"ta prolazi kroz razna carinskapodru!ja, a svako carinsko podru!je pred njupostavlja svoje zahtjeve, koji se moraju

ispuniti.(akve poslove vr"e razna usluna poduzea

za ra!un i po nalogu inozemnog vlasnika.


44/56

Poslovi koji odre'uju tranzitnePoslovi koji odre'uju tranzitneposlovne aktivnostiposlovne aktivnosti

* tu grupu poduzea spadaju: poduzea za meunarodnu "pediciju,

poduzea za meunarodni prijevoz, pomorske agencije i sli!no.

3ni vr"e razne usluge kao "to su: uslugepretovara, skladi"tenja, hranjenja

ivotinja, prepakiranja robe, odvajanjepokvarene robe i sli!no.


45/56

Poslovi koji odre'uju poslove kontrolePoslovi koji odre'uju poslove kontrolekvalitete i kvantitetekvalitete i kvantitete

Poslovi koji odreuju poslove kontrolekvalitete i kvantitete, odnose se na poslovekvalitete i kvantitete odreenih roba umeunarodnom trgovinskom prometu.(akav posao se vr"i uz dogovor poduzeakoje vr"i takve poslove i poslovnog

subjekta vlasnika odreene robe.Poduzee za vr"enje kontrole kvalitete i

kvantitete treba izvr"iti sve potrebneradnje, kako bi ustanovilo zadovoljava liroba odredbama ugovora sklopljenogizmeu prodavatelja i kupca.


46/56

Poslovi koji odre'uju aktivnosti uslugaPoslovi koji odre'uju aktivnosti uslugaskladi%tenja i manipulacije ro(omskladi%tenja i manipulacije ro(om

Poslovi koji odreuju aktivnosti uslugaskladi"tenja i manipulacije robom vr"e seza robe koje treba transportirati na vee

udaljenosti.7oba se na takvim putnim relacijamazadrava na odreenim mjestima izraznih razloga, kao npr. !ekanje drugog

prijevoznog sredstva ili glede predajekupcu.


47/56

Poslovi koji odre'uju aktivnosti uslugaPoslovi koji odre'uju aktivnosti uslugaskladi%tenja i manipulacije ro(omskladi%tenja i manipulacije ro(om

Po"to se kupljena roba na meunarodnomtri"tu prevozi preko nekoliko zemalja,posebno u pomorskom prijevozu, trebadolaskom u istovarnu luku biti predana u

carinsku zonu, glede vr"enja carinskih'ormalnosti.7oba treba, bez obzira za"to je zadrana,

sa!uvati svoju kvalitetu, izgled i druge

osobine. $lede toga se koriste razne vrsteskladi"ta, slobodne carinske zone i za tajposao odreeni usluni poslovi.


48/56

Poslovi koji utje"u na turisti"koPoslovi koji utje"u na turisti"koposlovanje s inozemstvomposlovanje s inozemstvom

(urizam je suvremena industrija usluga ukoju se ulae relativno malo, a ostvaruju seveliki prihodi.Svaka zemlja, koja nastoji brzo potaknuti

svoj razvoj, a posjeduje za to potrebneresurse, nastoji potaknuti svoj turisti!kirazvoj.* suvremenom privrednom razvoju svevi"e se javljaju poslovi koji razvijaju

turisti!ko poslovanje s inozemstvom.


49/56

Poslovi koji utje"u na turisti"koPoslovi koji utje"u na turisti"koposlovanje s inozemstvomposlovanje s inozemstvom

(uristi!ko poslovanje prema inozemstvu sastoji seod pruanja raznih usluga korisnicima u inozemstvu,meu kojima se najvanije: pruanje ugostiteljskih usluga, kao "to su smje"taj,

prehrana, prijevoz i sli!no,

pruanje turisti!kih i agencijskih usluga, organizacija turisti!kih putovanja u zemlji i inozemstvu, organizacija putovanja na kulturna, gospodarska, sportska

dogaanja, organiziranje turisti!kih odlazaka na lovna i ribolovna

putovanja,

poslovi oko iznajmljivanja vozila i plovila, !uvanje i odravanje plovila u marinama, pruanje usluga za nastup na kongresnim ili drugim

vidovima turizma.


50/56

8ruge gospodarske aktivnosti uvanjskotrgovinskom prometu


51/56

*z navedene aktivnosti uvanjskotrgovinskoj razmjeni vr"e se i

drugi poslovi vezani uz gospodarskoposlovanje pojedine zemlje. (o mogu bitisljedei poslovi:Poslovi ekonomske promi'(evr"e se u

cilju pove!anja prodaje nekih proizvoda, ada bi se to ostvarilo treba se ispitati tri"tena kojem se nastoji djelovati. (ada se vr"eposlovi promibe u inozemnim sredstvima

in'ormiranja, postavljanje promibenihpanoa, araniranje izloga, nastupanje nasajmovima i sli!no.


52/56

Usluge prenosa teku*ih medija putemcjevovoda, koristi se za prijenos raznih

teku!ina od mjesta njihova nastanka ilivaenja do mjesta prerade, ili transportagotovih teku!ih proizvoda do mjestanjihovog kori"tenja, pretovara i sli!no.

-ori%tenje usluga javnog skladi%tenjakoriste se kroz silose, razne vrste javnihskladi"ta, slobodne carinske zone i sli!no.-ori%tenje telekomunikacijskih

usluga, odnosi se na uporabu tele'onskih itelegra'skih ureaja za prijenos poruka,obavijesti i sli!no.


53/56

-ompjutorske usluge, jesu uslugekoje se u suvremenom svijetu

najsnanije razvijaju, u tu grupu uslugaspada projektiranje, priprema i davanjena kori"tenje raznih so'tvarea, edukacijaosoblja za rad na kompjutorima,

odravanje kompjutora i sli!no.!e'unarodni sajmovi, te uz topovezani drugi sadraji, kao "to suizlobe i sli!no, koriste se za promociju

gospodarskih mogu!nosti neke zemlje,te djeluju u okviru pruanja uslugakorisnicima tih dogaanja.


54/56

erodromske usluge, se pruajuinozemnim korisnicima kada dolaze u

domau zra!nu luku, a posebice pridolasku ili otpremi letjelica, posada,inozemnih putnika i roba.

Lu"ke uslugese odnose na sve uslugekoje se pruaju korisnicima u umeunarodnom prometu, koji sedogaa unutar luka. *sluge se mogu

vr"iti kroz skladi"tenje, !uvanje,prihvat i otpremu roba ili putnika.


55/56

Opskr(a prijevoznih sredstavakoristi sekroz davanje usluga raznim prijevoznimsredstvima u obliku prodaje goriva,pri!uvnih djelova, popravaka i sli!no.Usluge osiguranja ro(e i prijevoznih

sredstava 4casco i cargo osiguranje5

koristi se u prometu kao na!in osiguranjarobe ili prijevoznih sredstva u slu!aju"tetnih dogaaja tijekom vr"enje prijevoza.3siguranje se vr"i putem ugovora oosiguranju )police osiguranja, kojom

osiguravajue dru"tvo preuzima na sebenastalu "tetu.


56/56

/ankarske usluge sudjeluju uvanjskotrgovinskom prometu na vi"e

na!ina. 3ne vr"e sve 'inancijsketransakcije nakon prodaje robeinozemnom kupcu. %adalje vr"ekreditiranje, izdavanje bankovnih

garancija, davanje 'inancijskihin'ormacija, poslovanje oko deviznihdoznake i sli!no.

Documents

Nastavak 6. Tematska Cjelina