John Driscoll "Jedrenje"Bob Bond "Sve o jedrenju"Emil Tomasevic "Mornarske vjestine, jedrenje"Ivor Dedekam "Trimanje jedara i jarbola"Sarah Ell "Sportsko jedrenje"Damir Milos "Pod jedriljem krstasa"

Vooditelj brodice

Ovo brodica zvuči kao neki mali brod. Ali može biti i veeliki. Ovdje ćete naći dodatne informacije koje pokušavamo napisati s razumijevanjem, korisne za polaženje tečaja za voditelja brodice, kako ne bi samo bubali napamet neku suhoparnu literaturu od čega malo ostaje u sjećanju.

Ovo neće biti serijal tipa mala škola za voditelje brodice, već je namjera da se u kombinaciji s odslušanim tečajem voditelja brodice dobije kompletnije znanje. Neke stvari će biti točno ono što treba znati na ispitu, a neke će biti ono što vas neće nikada pitati, ali ipak trebate znati za sigurno upravljanje brodicom. Za praksu ćete se sami morati pobrinuti, jer ruku na srce, pouzdano upravljati brodom ne može se ni nakon bilo kakvog praktičnog tečaja od tjedan dana. Ajde...i to je bolje nego ništa, ali ne preostaje vam drugo da se npr. učlanite u kakav klub, nađete si ili već imate ekipu i lagano godinu za godinom, stjecati iskustvo u plovidbi.

Standardni set elektronskih instrumenata uz kompas, na kormilarskom mjestu jedrilice. Ako vas ova slika čini sretnim, dobrodošli u klub. Nejako jugo, u po krme, brzina 3.7 čv uz prividni vjetar 4.6 čv. Sunce nije prejako. Za Bavariu 37 cruiser  još preslabo.

Brodica je definirana kao plovni objekt za službene svrhe ili razonodu, bez obzira na tip pogona, dužine do 12 metara ili prostornosti do 15 bruto tona. Smijete «voziti» najviše 12 osoba na brodu. Onaj koji položi kategoriju B imat će više od 16 godina života i može ploviti u području plovidbe koje obuhvaća cijelo teritorijalno more RH i nije mu ograničena snaga motora ako je stariji od 18 godina. Inače mu je do 18-te godine ograničena snaga motora na 18 kW.

Za brodice kraće od 7m ili sa snagom porivnih strojeva manjom od 15kW dovoljna vam je i dozvola za «voditelja brodice kategorije A», ali mi ćemo se skoncentrirati na kategoriju B.

Koji su vaši razlozi za polaganje za voditelja brodice?

ja bi ljeti rentao brodicu pa malo po moru – ljubav prema moru malo razmislite...s obzirom na brzinu topljenja ledenjaka uskoro će biti važnije voziti

brod nego auto... a možda vas zanese i jedan od mojih motiva. Vožnja broda je drevna vještina i dok držite

kormilo – argolu u ruci, znate da je isto tako i feničanska lađa imala argolu i da je na sličnom mjestu na lađi bio neki pradavni mornar. Na taj način ste držeći rudo kormila na starom Elanu 31 povezani s njime, činite iste pokrete. Neki čovjek hoda po centru velikog grada, misli da je uhvatio b. za b. Za njega je tramvaj ono čega se treba čuvati, da pauk ne odnese auto, ali vi ćete se bojati onoga istoga čega se bojao i spomenuti feničanski mornar i to isto tako izgleda i danas kao i prije 2000 godina.

Ako se pitate što sve trebate znati da bi položili ispit za voditelja brodice, potrebno je zaviriti u Pravilnik o brodicama objavljen u Narodnim Novinama br. 27 od 25.2.2005 (Pravilnik o brodicama i jahtama), s najvažnijom dopunom u NN br. 57 od 24.5.2006 (Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama). Na kraju u prilogu pravilnika postoji Dodatak 7, gdje je naveden program ispita. To su praktički i ispitna pitanja!

U pravilniku se spominju i jahte. Kad je plovilo duže od 12m ili ima više od 15 BT mijenja naziv u jahtu! Za upravljanje jahtom potrebna je druga dozvola kao «Zapovjednik jahte kategorije A ili B», ali je prvom dopunom Pravilnika od 2006 godine omogućeno i voditeljima brodica da upravljaju i jahtama do 30 BT koje se iznajmljuju bez posade, za osobne potrebe.Znači, dopunom nije proširena kategorija brodice, na 30BT. Brodica i dalje ostaje 12m ili 15BT, nego je voditeljima brodice dopušteno upravljati i jahtama do 30BT. Ova dopuna je veliki «overdrive» dozvole voditelja brodice u slučaju da stvarno poželite bez velikog iskustva upravljati većom jahtom. Preporučamo da zaboravite ovu dopunu i skoncentrirate se na brodice do 12m!Nešto oko ovih bruto tona. Za primjer jedrilica Bavaria 37 (11.2 m) ima malo više od 9 BT. Bruto tona nije težina ili masa, to je volumenska kategorija, a ponekad se naziva i tonaža. Najbolje bi bilo reći da je to volumen zatvorenih brodskih prostora. A zašto su «tone»? Zato jer se nekad za mjerenje volumena broda koristila bačvica tada standardnih dimenzija i nazivala se nešto kao «tun». Pa otuda tonaža. Englezi vele «tonnage». Tonaža brodice se određuje postupkom baždarenja. Ako nekog više zanima neka pogleda stranicu Hrvatskog registra brodova - Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti, Odjeljak 1. Tonažu nemojte zamijeniti sa deplasmanom broda (displacement) koji predstavlja masu maksimalno opterećenog broda i izražava se u tonama mase.

Spominjao sam i pojam teritorijalnog mora. Teritorijalno more je pojas širine 12 nm koji se mjeri od polazne crte. Polazna crta je kao neka tangenta koju bi povukli po vanjskim stranama svih udaljenih otoka. Od kopna do te crte protežu se unutrašnje morske vode. U slučaju jako

udaljenih otoka kao Palagruže ili Jabuke, vrijedi i oko njih taj pojas od 12 nm s najkraćom spojnicom prema ostatku teritorijalnog mora. Trebate primijetiti da ako bi plovili direktno od npr. Kornata prema otoku Svecu u Viškom akvatoriju, da bi jednim dijelom plovili van teritorijalnog mora – tj. plovili bi kroz međunarodne vode. Tu možete sresti talijansku ribaricu u potpuno legalnom lovu ribe (bila je neka ideja kao ZERP...)!!

Unutrašnje morske vode i teritorijalno more se dakle nastavljaju jedno na drugo i čine obalno more. Obalno more je pojam koji se u međunarodnom pravu, odnosno pravu mora, uobičava koristiti kako bi se označio onaj dio mora nad kojim obalna država proteže svoj suverenitet, ali ne i svoja suverena prava. Svoja suverena prava proteže i izvan tog područja.

Teritorijalno more RH Zone mora

Područje plovidbe je fraza koja se često koristi, ne slučajno i ima svoje značenje. Postoje 4 generalna područja plovidbe:

1. neograničena plovidba2. Jadransko more3. teritorijalno more RH4. obalna plovidba

S dozvolom za voditelja brodice B kategorije možete upravljati brodicom samo u područjima plovidbe 3 i 4. Područje plovidbe vrijedi jednako za onoga koji upravlja brodicom, kao i za samu brodicu. Ako zaželite ploviti van područja teritorijalnog mora, možete, ali samo kao član posade, jer skiper takve brodice mora imati barem C kategoriju. Također brodica mora biti registrirana za područje plovidbe 2, što će biti upisano u njezinu plovidbenu dozvolu.

Primjer jedne plovidbene dozvole

Koje dokumente morate imati na brodici? Najvažnija je plovidbena dozvola što odgovara prometnoj dozvoli za auto. Zatim su tu potvrda o osiguranju, koncesijsko odobrenje ako je brodica u charteru i dozvola za radijsku postaju. Dozvolu za radijsku postaju tj. VHF stanicu izdaje Hrvatska agencija za telekomunikacije i vrijedi stalno. Izdavanjem te dozvole vaša VHF radio postaja dobiva svoj službeni pozivni znak koji počinje internacionalnom oznakom Hrvatske u radio prometu – 9A. Ostale dokumente morate peridično produžavati.Da bi dobili plovidbenu dozvolu, brodica mora biti upisana u očevidnik brodica, tj. registar koji se vodi pri kapetaniji na čijem području brodica pretežno boravi. U očevidnik brodica mora se upisati svaka brodica duža od 2,5 m ili brodica sa snagom porivnih strojeva većom od 5 kW. To je ono kad brodica dobije svoju «oznaku brodice» ili službenu registraciju tipa «ZD123» i koju nalazite napisanu negdje na boku broda. Slova označavaju kapetaniju upisa, a broj je običan redni broj. Da li prvo slova ili broj nije svejedno jer 123ZD označava brodicu za gospodarske namjene (i charter), a ZD123 brodicu za osobne namjene. Službene brodice (policija) imaju oznaku tipa «RH-123-ZD». Prefix RH označava službenu uporabu.

Naravno vi svoju barku i dalje zovete imenom koje ste joj dodijelili i tako se predstavljate prilikom komunikacije preko VHF-a, iako znate da i vaša barka i vaša stanica svaka za sebe imaju svoje službene oznake.

Samo još neke specifične napomene za kraj ovog uvodnog dijela. Skuter je isto brodica, a kako redovno imaju snagu poriva veću od 15kW, za vožnju skutera potrebna vam je kategorija B.

Brodicama koje se ne upisuju u očevidnike (kraće od 2.5 m), a koje imaju snagu porivnih

strojeva manju ili jednaku 5kW, mora upravljati osoba osposobljena kao voditelj brodice kategorije A. Dodatno se tom brodicom ne smiju voziti više od 2 osobe, a kao i drugi plovni objekti koji se ne upisuju u očevidnik (npr. kajak, kanu, gondola, pedalina, daska za jedrenje i dr.) ne smiju se udaljavati od obale kopna ili otoka više od 500 metara.U pravilniku još stoji da brodicom za osobne potrebe na vesla, mora upravljati osoba starija od 12 godina.

Navigacija - prvi dioDa ne počinjem ovaj tekst na uobičajen način s dugačkim uvodom i govoreći o tome koliko je navigacija važna, to ćemo preskočiti...to već znate. 

Po jednoj definiciji, navigacija je vještina vođenja brodice iz jednog odredišta u drugo najsigurnijim putem. Ne najkraćim, već najsigurnijim! Svakim vašim odvezivanjem od obale počinje vaš pomorski pothvat koji može i brzo završiti s druge strane vale... vezivanjem na vez benzinske stanice...

Za uspješno vođenje navigacije potrebno je poznavati razne vještine:- čitanje karte i poznavanje navigacijskih oznaka na moru- određivanja zemlj. dužine i širine- određivanje kurseva i azimuta, vremena plovidbe- određivanje točne pozicije samo uz pomoć kompasa i karte- poznavanje GPS-a i primjena na pravi način, poznavanje kompasa, mjerenja brzine broda i dubine mora

Danas jednostavnost GPS uređaja i lakoća uporabe lako prevari. Mnogi dođu u iskušenje da preskoče temelje. Što će nam karte kada na GPS ploteru sve vidim? Uz to sam si spojio i laptop sa GPS-om, skinuo softver, karte i navigam. GPS sistem ovisi o signalu satelita, koji jednostavno mogu biti ukinuti kad npr. američki brod uđe u Jadran. Jača nevera i debeli oblačni sloj rade probleme prijemu GPS signala. Brodski GPS ploteri imaju prijemnik signala - aktivnu antenu u oblike "gljive" koja na jedrilicama obično stoji negdje pričvršćena na ogradu. Vesela posada lako može oštetiti tu antenu, ili zdrobiti koaksijalni kabel, pa ostajete bez signala - bez navigacije. Jedan reful, ne otpustite na vrijeme škotu i - sa skiperskog stola lete dolje svi mobiteli i taj vaš laptop i namaču se u ono ono malo kaljuže što tada izviri ispod pajola.

Ima različitih tipova navigacije na moru:- zbrojevna navigacija- terestrička navigacija- astronomska navigacija (sekstant)- satelitska navigacija (GPS)- radio navigacija- radarska navigacijaU ovom pregledu tema za voditelja brodice spominjat ćemo zbrojevnu, terestričku navigaciju i dio satelitske navigacije. 

Za uspješno vođenje terestričke navigacije od osnovnih pomagala moramo imati pomorske karte, kompas, sat i bez toga ne ide.

Uz pomorske karte uvijek još ide i osnovni set pomagala - olovka, dva trokuta i nautički šestar. Kao velika pomoć, iako ne neophodni za uspješno naviganje, od velike pomoći su peljari. U njima ćete naći sve informacije kojih nema i ne stanu na samu nautičku kartu ili plan neke uvale. Gdje se vezat, prevladavajuće vjetrove itd..

Postanak karata, Mercator, "datum" karata

Karte kod nas izdaje HHI - Hrvatski hidrografski institut. Možete nabaviti 4 osnovna tipa pomorskih karata. To su:

GENERALNE KARTE – veća područja obala ili mora, mjerila od 1:750000 do 1:2500000, npr. prikazuju područje Sredozemnog mora s dijelom Crnog mora, Jonsko more, Jadransko more – karta 101KURSNE KARTE – za navigaciju na otvorenom moru, mjerila od 1:150000 do 1:300000, npr. prikazuju područje Jadranskog mora, Jonskog mora i Malteških otoka. Za plovidbu uz obalu nisu dobre jer zbog velikog mjerila nije moguće točno prikazati baš sva opasna mjesta i hridi.OBALNE KARTE – detaljan prikaz manjih područja mora i obala, mjerila od 1:50000 do 1:100000. U ovu grupu spadaju i tzv. "Male karte" mjerila 1:100000 koje svakodnevno koristimo u obalnoj plovidbi, jer su ovo karte gdje je moguće prikazati sve hridi i eventualna opasna mjesta.PLANOVI – prikazuju najsitnije detalje, mjerila od 1:2000 do 1:40000, prikazuju važnije luke i lučice te zaljeve, uvale i prolaze

Koji je tip karte - piše u zaglavlju karte. Pri prvom susretu s nekom kartom, obavezno pogledajte zaglavlje. Osim naziva, tipa karte, mjerila karte i referentne skale za mjerenje dužina, naći ćete i podatak da su HHI karte u tzv. Mercator projekciji i s geodetskim datumom zvanim Bessel 1841. Dobro je znati značenje tih izraza..Mercator projekcija nasljeđe je Njemačko-Belgijskog matematičara Gerardusa Mercatora iz 16.tog stoljeća, a slijedeći crtež je najbolje opisuje:

Cilindrična projekcija nastaje direktno na projekcijskom cilindru koji možete zamisliti kao valjak od paus papira koji se nakon prijekcije razmota. Tako dobivate kartu cijelog svijeta u cilindričnoj projekciji. 

Mercator projekcija je u stvari matematička transformacija te cilindrične projekcije. Treba primijetiti kako su na ekvatoru kvadrati koje ocrtavaju sjecišta paralela i meridijana stvarno

kvadrati, ali se prema polovima izdužuju u pravokutnike. Za visoke geografske širine ti pravokutnici postaju previsoki, pa se zato Mercator projekcija koristi samo za srednje zemljopisne širine.

Ravna crta, pravac po površini zemaljske kugle – što je inače najkraći put između npr. Lisabona i New Yorka, projicira se na Merkator karti u krivulju (ortodroma). Analogno tome pravac na Merkator karti koji bi povukli kao kurs od Lisabona prema New Yorku ((loksodroma), predstavlja u stvari krivulju na površini zemlje – pa tako nije najkraći put između dvije udaljene točke. Ovo je zanemarivo kod obalnih tj. malih karata. Ali za putovanje na velike udaljenosti kao što je preko oceana, brodovi (i avioni) plove ortodromskim kursom koji nije konstantan, što će na Merkator karti biti prikazano kao luk. Za plovidbu Jadranom od npr. Rijeke prema Otrantskim vratima, razlika loksodromskog i ortodromskog kursa je oko 3°.

Što se tiče"datuma" karata, tu se misli na geodetski "datum" koji predstavlja skup matematičkih formula koje opisuju zemlju kao elipsoid. Znači zanemaruju se brda i doline, dno mora i vrh Everesta. Bessel 1841 je u stvari jedan elipsoid ili recimo kugla spljoštena na polovima potpuno ravne površine koja predstavlja 0 m nadmorske visine. Kako je to nemoguće baš točno napraviti, postoje različiti datumi, a danas najpopularniji je WGS84 koji je osnovni datum kod GPS-ova. Bessel 1841 je uveden kod nas za vrijeme Austrijske vladavine, i iz povijesnih razloga koristi se i danas. U odnosu na WGS84 postoji razlika, koja za preciznu navigaciju nije zanemariva. Greška iznosi i do 400 m. Znači, HHI karte imaju koordinate po Besselu, a GPS ima koordinate po WGS84. Za preciznu navigaciju treba uvesti korekciju, a koliku - piše na karti:

Ovo u praksi znači, da na zemljopisnu dužinu koju daje GPS, treba "dodati" iznos od 0,28' E, te tu novodobivenu (izračunatu) ucrtati na kartu. Ako s karte skidate koordinate, onda treba s nje oduzeti tih 0,28', prije upisivanja u GPS, odnosno prividno ćete se pomaknuti toliko na zapad.

Meridijani, paralele...

Horizontalne "crte" na karti su paralele, a vertikalne "crte" su meridijani. Gledajući na kartu izgleda da su i meridijani paralelni jedan s drugim. Zamislite zemaljsku kuglu - pogledajte i gornji crtež nastajanja Mercator projekcije, prikaz zemljine kugle. U stvarnosti meridijani nisu paralelni - to su kao ivice kriške lubenice. Meridijani spajaju sjeverni i južni pol. Ali paralele su i u stvarnosti paralelne - zato se i zovu paralele.  ;)Ovo znači da i bilo koja vertikalna crta koju vi nacrtate olovkom na karti, isto predstavlja jedan meridijan, isto kao i bilo koja horizontalna crta koju vi nacrtate, predstavlja jednu paralelu.

Zemljopisne koordinate, zemljopisna širina i dužina

Spominjali smo meridijane i paralele. Znači, meridijani su vertikalne crte na karti, spajaju polove i predstavljaju skalu za mjerenje zemljopisne dužine. Paralele predstavljaju skalu za mjerenje zemljopisne širine. Kako to zapamtiti, što je širina, što dužina, kad je zemlja okrugla? Predlažem Sredozemno more. Kod njega je potpuno jasno što mu je dužina, a što širina, pa je to

tako i na svakoj Mercator karti:

Meridijan koji je označen kao nulti, prolazi kroz Greenwich, i rečeno je da idući točno prema istoku, zemljopisna dužina raste u plus, a prema zapadu zemljopisna dužina pada - ide u minus. Paralela koja je označena kao nulta je linija ekvatora. Idući točno prema sjeveru, zemljopisna širina raste u plus, a idući točno prema jugu zemljopisna širina vam pada - ide u minus:

Točka na zemlji - koordinata koja je 0 ° zemljopisne dužine i 0 ° zemljopisne širine, nalazi se u Africi u Gvinejskom zaljevu. Praktički se sve mjeri od te točke. Ako bi htjeli doći u Zagreb, od te točke moramo prijeći 16 ° po meridijanima prema istoku, a onda 45 ° po paralelama prema sjeveru. Na ovaj način svaka točka na zemlji, opisana je s te dvije koordinate.

Kako ne bi lomili jezik svaki puta kad treba spomenuti ime koordinate, dobro je koristiti skraćene nazive kod kojih se zemljopisna širina označava grčkim slovom fi, a zemljopisna dužina grčkim slovom lambda. Mogu se koristiti prava grčka slova, ali zbog eventualnih problema s fontom, dalje u tekstu koristiti ću riječi fi (širina) i lambda (dužina).

Određivanje zemljopisnih koordinata mjesta na karti

Za primjer ćemo raditi na karti 1:100.000 koja pripada malim kartama i koje ćete najčešće koristiti u obalnoj plovidbi. Karta MK-6 pokriva otok Cres. Za odrediti koordinate nekog mjesta na karti, trebate povući horizontalu i vertikalu kroz to mjesto, tj. nacrtati meridijan i paralelu tog mjesta na karti. Točka gdje taj novi meridijan presijeca skalu dužine na karti - to je zemljopisna dužina, a točka gdje ta nova paralela presijeca skalu širine - to je zemljopisna širina:

U gornjem primjeru za poziciju označenu krugom, lambda je 14 stupnjeva 33 minute 12 sekundi istočno (E) i fi je 44 stupnja 42 minute 48 sekundi sjeverno (N). Oznake istočno i sjeverno određuju dio zemlje gdje ste, jer ista dužina postoji kao 14°33'12" zapadno (W) i nalazi se u Atlantiku. Kod karte 1:100.000, veće crtice na skali fi i lambda označavaju minute, a manje crtice sekunde. Jedna minuta se malim crticama dijeli na 5 polja, a svaka mala crtica znači 12 sekundi, kako je u gornjoj slici naznačeno. To je tako zbog čitljivosti, a dovoljno je precizno. Stupnjeve ćete naći na jednom od meridijana na karti, a to je u ovom primjeru meridijan 14°30'Ako ste pak uvijek u plovidbi Jadranom, onda vam je uvijek lambda "istočno", a fi "sjeverno". Sve, baš sve pozicije u Jadranu su uvijek lambda istočno i fi sjeverno tako da se zna ta oznaka ispustiti. Dodatno još ne možete pogriješiti ako obratite pažnju na sam broj stupnjeva. U Jadranu (naša obala) brojke 13° do 19° mogu samo označavati zemlj. dužinu - lambda, a brojke 41° do 45° samo zemlj. širinu - fi.

Mjerenje udaljenosti, nautička milja

Već sam spomenuo da u zaglavlju karte imate referentnu skalu za mjerenje udaljenosti:

U slučaju da ikad zaboravite koliko je 1 milja, dobijete kartu u drugom mjerilu ili samo hoćete provjeru, na osnovu te skale uvijek možete odrediti točne udaljenosti na karti. Gore je mjerilo u miljama, a dolje u kilometrima i metrima. Oznaka "kab" ako niste znali...to je deseti dio milje, kabel, i iznosi oko 185 m.

Nautička milja je definirana kao 1852 m. U povijesti bilo je različitih definicija.a) 1 nm je dužina 1 lučne minute na površini zemlje mjereno po ekvatorub) 1 nm je dužina 1 lučne minute na površini zemlje mjereno po meridijanu (bilo kojem)Da je zemlja idealna kugla, ove bi dvije definicije bile jedno te isto. Ali zemlja je elipsoid, pa je udaljenost 1 nm po definiciji a) nešto veća od one po definiciji b). Ova dogovorna mjera od 1852m je nešto u sredini. 

Nautička milja na malim kartama

Kod HHI malih karata, koje su u mjerilu 1:100.000, tih 1852 m ispada 18.5 mm. Pošto je definicija nm da je to 1 lučna minuta po meridijanu, zato nam je na malim kartama 1 nm također udaljenost 1' na skali zemljopisne širine - vertikalnoj skali, koja predstavlja jedan od meridijana. Na skali dužine - horizontalnoj skali ne možemo očitavati milje jer vidite iz donje slike da je razmak manji, a što je najbolje nije konstantan već je na svakoj karti drugačiji (zbog drugačije širine). Jedino na karti koja pokriva područje ekvatora (nula širine), gdje je vidljiv ekvator - paralela 0°, na njoj bi mogli udaljenost od 1 nm čitati kao 1 ' i na skali dužine i na skali širine.

Na idućoj slici je primjer karte Cres MK-6. Ako ćete mjeriti na nekoj drugoj svojoj karti, isto ćete na vertikalnoj skali izmjeriti 1' = 18.5 mm, ali na horizontalnoj skali izmjeriti ćete drugu vrijednost jer je vrijednost širine različita:

Kako mjerimo udaljenost dvije točke na karti?Ako je udaljenost manja, onda nautički šestar rastegnete između točke A i točke B. To su na idućoj karti Uvala Vučigrađe i Plić Čavlin:

Zatim ga tako raširenog postavite na vertikalnu skalu - skalu širine i očitate minute. Ako dobijete 4.2 minute, udaljenost je 4.2 nm:

Ako je udaljenost između točaka A i B nešto veća nego što možete šestar rastegnut, onda na vertikalnoj skali - skali širine, uzmete u otvor šestara npr. 3 minute što je točno 3nm. Zatim "štrikate" šestarom po karti i zbrajate. Ovako možete izmjeriti i udaljenost po neravnoj putanji - npr. oko punte nekog otoka izbjegavajući hridi. Greške koje ovako napravite zbog sklizanja šestara, u praksi su zanemarive. Vi ćete najčešće tako izmjerenu udaljenost koristiti za proračun vremena plovidbe koje vam treba od točke A do točke B.

Iz svega ovog o miljama, proizlazi ohmov zakon: "Nikad ne mjeriti udaljenost na horizontalnoj skali - skali dužine". Za provjeru koristiti skalu udaljenosti u zaglavlju karte.

Proračun vremena plovidbe

Kad imate udaljenost, lako je izračunati koliko vam vremena treba. Morate samo još znati prosječnu brzinu barke. Brzina na moru se mjeri u čvorovima. Jedan čvor je 1 nautička milja na sat. Prosječna brzina 10m jedrilice je oko 4-5 čv za miješani režim jedra/motor. Naravno ako je slab vjetar, a vi ne želite motorom, uzimate manju brojku. Prosječna pasara s motorom postiže 3-4 čv ne folgas. Ako ste izmjerili 4 nm udaljenost, a prosječna brzina vam je 5 čv, onda će vam trebati:t=s/vs=4 nmv=5 čv

t=4/5 = 0.8 h0.8 h = 8 x 6 = 48 minutaU praksi rijetko ćete ovako detaljno računati. Uglavnom ćete u ovom slučaju odokativno reći da vam treba "nešto manje od sat vremena" plovidbe ili zaokružiti na 45 minuta.

Kurs plovidbe - kompasna ruža

Za određivanje nepoznatog kursa između dvije destinacije ili za ucrtavanje poznatog kursa broda u kartu služe nam trokuti i kompasna ruža na karti (nije ruža vjetrova). Oznake u kompasnoj ruži daju nam informaciju o sjeveru (zvijezda) i o magnetskoj varijaciji i samom kursu plovidbe u opsegu od 0 do 360 ° uvijek u smjeru kazaljke na satu:

Princip određivanja kurseva se može opisati ovako:- ako tražite brojčani iznos kursa, a imate ga nacrtanog na karti, onda idete "s karte u kompasnu ružu"- ako imate brojčani iznos kursa, a trebate nacrtati kurs na karti onda krećete "iz kompasne ruže"Sve će biti jasno ako pogledate idući primjer...Dužu stranicu trokuta postavimo na kurs iz Uvale Vučigrađe prema plići Čavlin.

Zatim taj trokut uz pomoć drugog trokuta koji postavljamo po kraćim stranicama prvog trokuta, translatiramo u kompasnu ružu tako da stanemo kad smo u centru kompasne ruže:

Sad očitamo kurs - to je 199° za plovidbu prema Plići Čavlin, i 19° u povratku. Naravno nećete

ploviti direktno na plić, ali ako znate gdje je, moći ćete je i izbjeći. Možete koristiti i neku drugu metodu ili protraktor za translaciju kurseva, ali rezultat će biti isti.

Navigacija - drugi dioOsnovne oznake na kartama - da se ipak ne nasučete na poznatoj vam poziciji

Sada nakratko zaboravimo koordinate, milje itd...i idemo se koncentrirati na samu grafiku karte - na oznake. Ovdje je spisak najčešćih oznaka koje svakako treba znati. Oznaka ima jako puno, a HHI izdaje posebnu publikaciju sa opisom svih oznaka na kartama. 

Zahvaljujući internetu, na stranici...Nautical Chart Symbols, Abbreviations and Termsmožete skinuti PDF ili pogledajte na:MAPTECH...imate katalogizirane sve oznake koje možete naći na američkim nautičkim kartama. Korisno je to što za svaku oznaku imate i odgovarajuću oznaku na internacionalnim / domaćim kartama. Ovo drugo odgovara oznakama na našim kartama. Pogledajte tu kad nađete neku vama nepoznatu oznaku. 

Za početnike, prvo svladajte osnovne oznake dolje u tekstu, pa tek onda kao nadgradnju pogledajte gornje stranice.

Dubina mora

Dubine su na našim kartama u metrima.- dubine ispod 10m označuju se plavom bojom, crne zavojite crte predstavljaju izobate - mjesta na dnu s istom dubinom- dubina je naznačena crnom brojkom, decimalna točka se ne koristi već je decimala napisana manjim fontom pa tako 38znači dubinu od 3.8 m na toj točci

Cjevovodi, podvodni kablovi...

  cjevovod  podvodni strujni kabel  granica zabranjenog područja (na karti je dodatno objašnjenje zašto i za koga)  stalna trajektna linija  otpadne vode - ispust

Zajedničko za cjevovod i strujni kabel je da na mjestima gdje prolaze i na obali zabranjeno je sidriti se.

Hridi, plićine

Najopasniji znak na karti - plus - nikako ne zamijeniti ili previdjeti, predstavlja hrid nepoznate dubine, u mirnom moru ne izviruje:

Hrid u razini hidrografske nule označena je s 4 dodatne točkice - hrid točno u razini površine mora:

Hrid izvan mora - Hrid Mala Mare kod sjeverne punte otoka Kakna. Zbog mjerila karte, i hrid sastavljena od 3 kamena i mali goli otočić izgledaju kao crna točka. U blizini imate i plić od 10.8 m, iako je nedaleko more dubine 72 m.

Plićine:

Još jedan primjer plićine 7.6 m.

Potopljeni objekti:

Ponekad se još nalazi i oznaka Wk (wreck).

Tip morskog dna

Tip morskog dna (za sidrenje najbolje je izabrati mulj, pa onda pijesak)M – muljP – pijesak T - travaŠ – šljunakK – kamenKOR – koralji

ŠK - školjke

Sidrenje

Dozvoljeno sidrenje:- za preporučena sidrišta nautičari gledaju neki od peljara, jer su sva ova sidrišta uglavnom na prevelikoj dubini 

Zabranjeno sidrenje:

Svjetionici

Svjetionik:

Bijeli bljesak , dva u grupi, svakih 30 sekundi, 38 m iznad površine mora, 17 nm svjetlosni domet (za visinu oka 5m)

Svjetionik sa sektorima:

Na rtu Šćedra BC Bl 6s 21m 10/6M. Bijelo/crveni bljesak svakih 6 sekundi, 21m visoko, domet 10 nm za bijeli i 6 nm za crveni bljesak. Jasno je koja je svrha - vrlo jednostavno i jasno označavanje sektora plovidbe u kojem možete naletjeti na hridi. Znači ploviti tako da taj svjetionik vidite bijelim bljeskom.

Ostalo

Pilotska oznaka (služi za velike brodove - mjesto gdje se ukrcava pilot, nautičarima ne znači

ništa)

Marina

Radio farovi itd...

Ova sredstva navigacije nautičari ne koriste. Aero RC predstavlja avionski cirkularni radio far. Ostale oznake: RACON-radar transponder, RA-radar, RC-radiofar cirkularni, RD - radiofar usmjereni, RG-goniometar stanica...

Kardinalne oznake (IALA)

Kardinalne oznake se postavljaju na opasno mjesto, i označavaju ga na način da vam pokazuju stranu gdje su sigurne vode. Oznaka je oblik na vrhu - dvije kugle, stošci ili križ. Detalje ćemo obraditi u nastavku o IALA sustavu označavanja.

Kardinalna oznaka usamljene opasnosti - na stupu:

   

Ovo je nekadašnji plusić ili mala hrid koja je ovim označavanjem postala vidljiva. Dvije kugle znače - obići s bilo koje strane, naravno pazeći na dubinu mora, kao i drugdje u blizini obale. Crno - crveno - crno boja stupa. 

Fotografija oznake usamljene opasnosti:

Kardinalna oznaka opasnosti koju treba obići SAMO s naznačene strane inače prijeti nasukavanje:

U ovom primjeru opasno mjesto - plusić označen je s dvije kardinalne oznake na stupu crno - žute boje. Gornja oznaka vas tjera na sjever, a donja vas tjera na jug. Znači između njih nikako ne smijete proći inače...

Evo fotografije oznake koja označava istok kao siguran sektor plovidbe - Plić Roženik:

Lateralne oznake (IALA)

Lateralne oznake označavaju lijevu ili desnu stranu plovnog puta. Pravilo je da je lijeva strana plovnog puta NA ULAZU U LUKU označena oznakom crvene boje, desna strana oznakom

zelene boje. Lateralne oznake ne označavaju nužno i opasno mjesto.

Ovdje možete vidjeti laterlane oznake u svrhu sigurnog uplovljavanja u Kanal Sv. Ante:

Možete primijetiti oznaku lijeve strane na plutači, svjetlo C Bl - crveni bljesak, boja C - crvena i oznaku desne strane na stupu - Z Bl - zeleni bljesak noću, Z - zelena boja. Malo desno od zelene oznake nalazi se i opasno mjesto - plusić. Lijevo na karti kardinalna oznaka Plić Roženik - sigurne vode su na istoku.

Fotografija crvene oznake lijeve strane plovnog puta:

Fotografija zelene oznake desne strane plovnog puta:

Kad je nešto hrid a kad je otok? Ima jedna definicija - za koju nije važno znati površinu tog dijela kopna. Definicija kaže: "Ako se može prehraniti i samo jedna ovca, onda je otok, inače je hrid!" Zagorci bi rekli da je hrid "ono načem šest golubov stoji, a sedmi balansira". Naravno ovo je moje neslužbeno mišljenje.

Ono što treba znati je to da karte nisu pisane samo za nas nautičare, već više za sve ostale sudionike u plovidbi. Zato ima oznaka za koje ćete se pitati što će tu kad nam ništa ne znače? Ne znače nama, ali znače puno npr. ribaricama... To su npr. potopljeni objekti, oznake za dozvoljeno sidrište u moru velike dubine, oznake goniometarskih stanica itd...

Nakon pustog nabrajanja osnovnih oznaka sad evo primjera kod kojih probajte razumjeti sve oznake. Kao pomoć sve je nabrojano ispod svake slike.

Primjer 1.

Izgleda zamršeno? Što možete isčitati iz ovog detalja karte?

Evo barem dio najvažnijih oznaka i informacija:- detaljni plan Prolaza i Luke Zapuntel su na planu 22 koji pod tim nazivom i brojem nabavite

kod HHI- kardinalna oznaka - nću svijetli bijelim bljeskom dva u grupi svakih 10s, svjetlosni domet 2nm - oko nje dosta široko područje mora ispod 10m, boja stupa crno - crveno - crno, dvije kugle - usamljena opasnost - obići s bilo koje strane na dovoljnoj udaljenosti- svjetionik na Istu u uvali Široka, zeleni bljesak svake 3s, 4nm svjetlosni domet, na stupu visine 7m- svjetionik na rtu Tureta sa sektorima - crveno-bijeli bljesak dva u grupi, svakih 4 s, svjetlosni domet 4nm, na stupu visine 8m, crveni sektor i bijeli sektor- sidrenje dozvoljeno ispod rta Vranac- plić 3m jugoistočno od otočića Knežačić i 9.9 m jugozapadno od istog otočića- hrid Funestrala okružena plićinama 18, 11.5, 13.5 m u moru dubine 40 - 49 m

Primjer 2.

Uočite oznake: - hrid tik ispod površine - između Borovca i Planikovca- plićina 3m južno od otočića Gojca- hrid iznad površine - Pločice- kardinalna oznaka usamljene opasnosti - Hrid Baba- dozvoljeno sidrenje ispred Hvara- podvodni brak - plićina 4.5m u blizini hridi Pločice- marina Palmežana na otoku Klement- cjevovod obala - otok Marinkovac- strujni kabel obala - otok Sv. Klement

Primjer 3.

Uočite oznake: - dvije kardinalne oznake jedna sjever - jedna jug, boja stupa crno-žuta i žuto-crna, svjetlo bljesak kratki 6 u grupi i zatim dugi bljesak 15 sekundi- hrid tik ispod površine - između kardinalnih oznaka i u uvali Mala LukaOva kombinacija kardinalnih oznaka znači da nikako ne smijete proći između te dvije oznake. Jedna vas tjera južno, druga sjeverno, znači između ništa, inače baj baj kobilica i slip s depozitom.- svjetionik na otočiću Artica - prema istoku potamnjeni sektor - ne vidi se

Primjer 4.

Uočite oznake:- potopljeni objekti na tri mjesta- tri kardinalne oznake, jedna na plutači (Veli brak).

Radiotelefonija - GMDSS

Snimljeni primjeri komunikacije prioritetnim pozivima:

Mayday from Northern Belle - audio (from Youtube)

Securite Split radio 1- za vježbu probajte nacrtati naznačenu poziciju - nalazi se na karti MK-15 koju ste dobili na tečaju

Securite Split radio 2

Zanimljiv izvještaj o spašavanju zahvaljujući EPIRB-u

Izvor:  Aktualne vijesti ministarstva mora, prometa, infrastrukture

Potonuće norveške jahte „Adriatic“ŠIBENIK, 13. svibnja 2010.

Do prodora mora u unutrašnjost jahte „Adriatic“, koja je u utorak ujutro potonula oko 40 nautičkih milja zapadno od Primoštena na dubinu od 180 metara, došlo je ispod vodene linije kroz jedan od otvora na trupu jahte, najvjerojatnije preko ispusta za fekalne vode.Prema izjavama skipera i člana posade, norveškim državljanima u dobi od 63 godine, koje su jučer dali u Lučkoj kapetaniji Šibenik, nisu primijetili da je jahta udarila u nepokretni ili plutajući objekt, te je cijelo vrijeme pogonski stroj ispravno radio. Lučka kapetanija Šibenik skiperu je izrekla novčanu kaznu od 2.000 kuna.Norveški nautičari isplovili su u ponedjeljak iz marine Sukošan u smjeru Visa  jahtom „Adriatic“ koje je ustvari jedrenjak dužine 14,83 metara s motornim pogonom. Prema izjavi skipera tijekom noći izmjenjivali su se na kormilu jahte, a u svitanje između 5 i 6 sati ujutro uočili su prodor mora u unutrašnjost jahte. Nisu uspjeli utvrditi odakle  nadire voda, te su pokušali ručnom pumpom ispumpati vodu iz jahte, no razina vode u unutrašnjosti jahte je rasla.Pokušali su poslati poziv pogibelji, ali zbog kratkog spoja na baterijama VHF uređaja u tome nisu uspjeli te su u 8 sati napustili jahtu jer su uvidjeli da ne mogu održati njenu plovnost, te da jahta gubi uzgon.Petnaest minuta kasnije odaslali su poziv uključenjem plutače za detekciju položaja broda u pogibli na moru tzv. EPIRB radio plutaču. Po zaprimanju poruke Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje započinje detektiranje plovila, no na poziv upućen jahti „Adriatic“  javio se skiper drugog plovila  te rekao da oni nemaju problema.Obzirom da je i dalje emitiran poziv pogibli, a da se pozicija  plutače nije mijenjala Središnjica je na tu poziciju uputila brod „Šoltu“ Hrvatske obalne straže koji je to jutro bio u akciji Područne jedinice koordinacije Šibenik.Brod „Šolta“  je u 13.40 sati pronašao norveške nautičare u splavi za spašavanje. Obojica su se dobro osjećala, te su s potonule jahte uzeli najnužnije osobne stvari i dokumente, te dokumente jahte.Jahta je potonula oko 11 sati, a u spremniku ima oko 300 litara pogonskog dizel goriva.

GMDSS “penzionira” Morsea

Izvor: Plima - list studenata Visoke pomorske škole - Rijeka

Bila je  1832. godina kada je prof. Samuel Morse na putu od Le Havre do New Yorka, nakon što je večerao sa ostalim putnicima koji su ga dosađivali razgovorima, počeo  u svoj notes za bilješke crtati kabel koji bi okružujući Zemlju oceanima, slao i primao šifrirane poruke iz raznih stanica. Vrlo slabo poznat slikar,koji je diplomirao  povijest umjetnosti, u slobodno je vrijeme učio elektricitet, nije još znao gdje će ga ona skica odnijeti. Trebalo je  proći još punih 12 godina prije nego što  se  je ta obična skica pretvorila u stvarnost, uz abecedu točkica i crtica koja će još više istaknuti njegovu ideju. 

Upravo je on prvi provukao bakrenu žicu malom barkom na vesla od Governorsovog otoka do Castle Batterya u New Yorku. Bakrena žica dužine kilometar i pol nalazila se na dnu mora, na svakom kraju bila je umotana u snop papira koji su trebali registrirati poruke. Taj je izum bio,  optimistički nazvan, elektro-magnetski telegraf. U jednom oglasu u New York Heralda bilo je napisano da zainteresirani mogu poslati bilo kakve poruke s jedne strane na drugu pomoću tog jednostavnog izuma. To se trebalo desiti u 13.00 kod Castle Batterya 19.10.1842. Prisutna publika bila je mnogobrojnija od predviđenoga, a nervoza se širila zrakom. Već napet i stresom izmoren, profesor je počeo slati signale točkica i crtica te jedno dvije minute snop papira te je poruke brižljivo registriralo. Tada odjednom nečujna tišina. Publika se u prvom trenutku učinila zbunjenom, zatim je počelo šaputanje, a nakon toga je čak počela i uzvikivati “to je prijevara”, i zamalo nisu u rijeku bacili profesora sa  njegovim izumom. Morse tada još nije znao, ali jedan brod usidren u luci zakačio je bakrenu žicu prilikom dizanja sidra. Nakon što je 50 metara žice bilo uzdignuto na brod, začuđeni mornari odrezali su žicu s namjerom da oslobode brod. Više uspjeha imao je u slijedećem pokušaju par mjeseci kasnije. Tada je vlada SAD pripomogla izvedbi pokusa sa 300000 dolara (tada pravo bogatstvo), te su spojili  Washington i Baltimoru. 23.11. izašla je knjižica pod imenom “ Secret Corresponding Vocabulary” na kojoj je Morse radio od 1983., u kojoj je točkicama i crticama bilo zamjenjeno svako slovo abecede, interpunkcijski znak i neke izrazito određene naredbe, kao što su bile poruke za početak slanja poruka ( - . - ), ili znak nerazumjevanja poslane poruke ( - . . . - ) i druge. Morse je vremenom davao demostrature rukovanja svog izuma u raznim djelovima svijeta, te krajem 1870. samo u Europi   bilo je  postavljeno više od 350000 kilometara veze koje su usprkos sudskih rasprava pridonijele 40 milijuna dolara u “ royalties”. Ta je velika cifra pridonijela tome da Morse 2 godine poslije postane najbogatijim pokopanim u groblju Poughkeepsie (N.Y.).  Prije smrti doživio je postavljanje prve transatlantične veze izmedu Newfoundlanda i Irske, ali nije uspio doživjeti globalno proširenje alfabeta točkica i crtica, koji je unaprijeđen nakon 1896. kada je Guglielmo Marconi izmislio bežični telegraf. Prvi brod koji je imao radiografsku stanicu bio je američki transatlantik St. Paul koji je u studenom 1899. primio poruku poslanu sa otoka Wight. 1912. u V.B. bila je uspostavljena prva ustanova koja će nadzirati signale opasnosti pod imenom “ Morse Distress Watch”, a već je tada postojalo 450 radiografskih operatora koji su kontinuirano nadzirali komuniciranje na 10 kanala. U godinama maksimalnog razvoja Portisheadova postaja registrirala je više od 1000 poruka na dan, primajući I šaljući oko 40 milijuna riječi godišnje. 

Brodovi, pogotovo trgovački budno su slušali duge liste poruka poslane od radio stanica, te čuvši njihovo ime čekali  red da bi završili komunikaciju sa svih djelova oceana. Vremenom takav način komuniciranja omogućio je i korištenje u medicinske svrhe. Tako je nastalo mnogo ustanova koje su stražarile u slučaju hitnih situacija. 

Ipak, Morseova abeceda nije uvijek bila korištena u plemenite svrhe. U 9.30 03.09.1939., jedna Morseova poruka upozoravala je podmornice u navigaciji, da su Njemačka i Engleska stupile u rat, i već 3 sata kasnije transatlantik Athenia na putu prema Montrealu biva siruliran 200 milja od obale Ebrida. Poruka za pomoć SOS   (. . .  - - -  . . .  ) bila je odmah poslana i omogućila je spas 1288 od 1400 putnika. 

Šifra ove poruke nastala je 1960. u Berlinu i znači Save Our Souls (spasite naše duše), ili Save Our Sailors (spasite naše mornare) ili Save Our Ships (spasite naše brodove). Prvi SOS u povijesti bio je poslan sa putničkog broda Slavonia koji  se je potapljao kod Azura 10.06.1909. Dva su broda primili poruku i uputili se u pomoć. U filmu Titanic prikazuje se jedan takav poziv u pomoć sa strane J.G.Phillipsa 14.04.1912. ali je unatoč tome bilo 1503 žrtava.  Do Titanica je prvi stigao Carpathia u 23.20, a ne California koji je bio mnogo bliži (njegov je telegrafist otišao spavati). Upravo nakon tog tragičnog događaja došlo je do obaveznog i neprekidnog stražarenja na kanalima za pomoć putničkim brodovima. 1927. uvedena je riječ “Mayday” kao internacionalni signal za pomoć putem telegrafa. Radi se o francuskoj rijeci “m´aidez” koji znači “spasite me”. 

Brod za prijevoz rasutog tereta Oak pod Baltimorskom zastavom čija su posada sačinjavala 26 grka i filipinaca, mogla bi ući u povijest kao zadnji brod spašen pomoću SOS poslanog na 500kHz malo prije ponoći 31.10.1997, zadnjeg dana djelovanja Morse Distress Watch na tom kanalu. Iako je brod već bio 40° uronjen u vodi pomogao mu je remorker Anglian Prince koji ga je dovukao do Liverpoolske luke 04.01.1998. bez ljudskih žrtava. Ali Morseova abeceda, koja još uvijek nije potpuno izumrla, koristila se i u druge svrhe. Promatračnica Greenwich je godinama slala jedan signal točno u 10.00 kako bi omogućila sinhroniziranje satova. 

Tijekom 2. svjetskog rata slovo V (  . . . - )  postalo je simbolom savezničke pobjede, zahvaljujući i  sličnosti sa V Beethovenovom simfonijom. Uz ovakve upotrebe Morseova abeceda vremenom se sve više tehnološki usavršavala što je i dovelo do stvaranja novog globalnog sistema GMDSS, Global Maritime Distress Signal System, koji simbolizira završni stupanj razvoja izuma koji je nastao davne 1832. 1922. moglo se vršiti prvo komuniciranje zemlja-brod između postaje Deal Beacha u New Jersyu (SAD) i transatlantika “America” koji je bio 650 milja udaljen od obale. 

1965. Intelstat (International Telecomunication Satellite Organisation) prva je u svemir poslala satelit koji je omogućio bolju povezanost i češće signale, u čemu je ležala cijela budućnost komunikacija. Skupština IMO (tada još IMCO) odlučila je sazvati internacionalnu konferenciju radi osnivanja INMARSAT-a. INMARSAT, sistem satelitske komunikacije svečano je otvoren u veljači 1976. lansiranjem satelita iznad Atlantskog oceana pod nadzorom Comsat Generala koji je bio sačinjen od RCA, WU i ITT. 1979 i ostale su regije (Tihi i Indijski ocean) ušle u sistem satelitskih komunikacija što je bio prvi korak ka globalnom povezivanju. U srpnju iste godine INMAR stvara jezgru iz koje će se kasnije razviti moderan GMDSS, kojeg je prihvatilo 114 zemalja. Nakon 01.02.1999. taj se satelitski sistem koristi najsuvremenijom tehnikom koja pruža neograničene mogućnosti. Digitalna radiotelegrafija omogućava brodovima, putem jednostavnih i automatskih operacija, slanje poziva u poomoć,  što je pogotovo važno u slučajevima potapljanja. 

Globalno pokriće podjeljeno je u 4 zona sukladno kriteriju korištene opreme.Kada se pošalje poziv u pomoć, sistem putem poslanih podataka pronalazi mjesto na kojem se brod nalazi, rutu i brzinu, vrstu nevolje i datumu registrirane informacije. Ta se poruka preko INMARSATA šalje sa broda koji automatski šalje poruku centrima za sigurnost koji nadalje šalju drugim brodovima. Postoji i aparat za potragu brodolomaca prvenstveno noću i pod vrlo teškim vremenskim uvjetima pod imenom SART ili Search And Rescue radar Transponder koji kontinuirano šalje električne impulse koji će se pojaviti na radarima brodova u blizini. Radi se i na tome da se jedan takav SART uređaj ugradi u svaki pojas za spašavanje. Pravilo primjene GMDSS važeći je za sve vrste brodova od 01.02.1999., ali je već nakon 1993. bilo obavezno imati kao dio opreme jedan NAVTEX prijemnik i satelitsku radiobovu za signalizaciju EPIRD. Nažalost period prelaska s Morseove abecede na novu tehnologiju GMDSS prouzrokovalo je malu pobrkanost prilikom mijenjanja opreme na brodovima i uvježbavanja posade. Posada koja će se koristiti takvim aparatom mora posjedovati certifikat o rukovanju. Osposobljavanje takvog člana posade sastoji se u svladavanju kursa u trajanju od 5 dana, u kojima on mora svladati oko 200 tipki uređaja GMDSS. Članovi posade koji će njime rukovati moraju ipak shvatiti da se sigurnost navigacije nalazi u njihovim rukama sukladno konvenciji STCW 78/95. Problemi se javljaju kod starijih marconista koji smatraju da bi se prijelaz na novu tehnologiju morao produžiti na nekoliko godina, ali nadolazeća tehnologija ne trpi čekanje. Veliki problem je i u tome što 25000 novih operatora slabo poznaje engleski jezik. 

Prerano je reći da je GMDSS riješio sve postojeće probleme na moru. U biti situacija se nije puno promjenila od vremena Titanica. Brod Viking Star 1994 godine nije uspio pomoći trajektu Estonia koji se nalazio vrlo blizu, jer nije mogao interpretirati poziv u pomoć, a kao rezultat bilježi se 850 žrtava. Estonia je bila opremljena najsuvremenijom opremom za navigacijsku komunikaciju, i sa dva Cospas-Sarsat EPIRB-a, koji se nažalost nisu aktivirali jer nisu bili postavljeni na “on”. 

Po svemu sudeći ni dolazak nove tehnologije GMDSS neće omogućiti da od stare američke poslovice  “better be safe than sorry”, ostane samo “sorry”. 

1.) SAŽETAK NAJVAŽNIJIH TEMA - ZA PRIPREMU ZA TEČAJ ILI DAY AFTER2.) MALE KARTE3.) PREDTEST IZ NAVIGACIJE4.) DOKUMENTI5.) LINKOVI ZA DALJE I PROŠIRENJE ZNANJA

1.) Sažetak najvažnijih tema s tečaja ispričanih na drugi načinOvo je dobro i za pripremu za tečaj, kao i za učenje nakon tečaja. Neke stvari prelaze okvire koje je potrebno znati za sam ispit, ali će vam pomoći pri razumijevanju i za proširenje znanja.- Uvod u VBR- Navigacija prvi dio - karte, koordinate, kurs- Navigacija drugi dio - oznake na kartama- Poglavlje radiotelefonija

2.) Za vježbanje oznaka na kartama:

- imate slijedeće "male karte" za skinut:Umag MK-2 Kvarner MK-4 Cres MK-6 Biograd MK-14 Šibenik MK-15

- to su karte stare 10-tak godina i nisu za navigaciju, samo za vježbanje ili grubo planiranje rute. U zadnjih 10-tak godina puno je oznaka dodano ili su im promijenjene karakteristike, tako da korištenje ovih karata u plovidbi nije pametno. Također eventualne greške printera pri printanju mogu vam neku opasnu hrid izbrisati ili dodati nepostojeću hrid.

3.) Za vježbanje zadataka iz terestričke navigacije:

Test u PDF formatu pripremljen za printanje u mjerilu na A4 landscape format, pa možete rješavati na papiru prema slijedećim zadacima, ili On-line - flash format s uputama. Ovo su inače i pitanja na ispitu (kurs, udaljenost, zemljopisna pozicija - fi i lambda) iz navigacije.

1. Odrediti kurs plovidbe iz Uvale Vučigrađe na Murteru prema plići Čavlin (1.8m) u Murterskom moru ? (Naravno nećete ploviti direktno na plić Čavlin, ali ako znate gdje je

i koliko vam treba do nje, znat ćete je i izbjeći. Nekad je važnije znati "gdje niste", više nego "gdje jeste". Ovo je stara karta, danas je plić Čavlin označena kardinalnom oznakom usamljene opasnosti.)Odgovor: _____________

2. Odrediti udaljenost te dvije točke (Vučigrađe - Čavlin) u [nm] ?Odgovor: ___________

3. Zemljopisna pozicija plići Čavlin (fi, lambda) ?Odgovor: ____________

4. Ako je prosječna brzina brodice 3 čv, koliko će trajati plovidba u ravnoj crti iz Vučigrađa do plići Čavlin ?Odgovor: ____________

5. Ako ste u plovidbi Murterskim morem, snimili azimut svjetionika na otočiću Prišnjak kao AZ1=20°, a onda azimut svjetionika na rtu Murterić AZ2=114°, koja je vaša pozicija metodom dva azimuta (skripta točka 1.2.1) ?Odgovor: _____________

Točna rješenja biti će objavljena u srijedu ovdje, prije ispita koji je u četvrtak.

Upute za flash varijantu:-- pritisnite F11 za Full Screen (opet F11 za normal screen)-- miš na trokut : translacija trokuta u kompasnu ružu radi očitanja kursa-- miš na šestar : translacija rastegnutog šestara radi očitanja udaljenosti u [nm]-- kursori lijevo-desno : rotiraju trokut-- kursori gore-dolje : povećavanje i smanjenje trokuta-- tipke home-end : rotacija šestara oko gornjeg vrha-- tipke page up - page down : rastezanje vrhova šestara radi mjerenja udaljenosti

4.) Dokumenti vezani uz tečaj voditelja brodice i za dopunu znanja koga zanima više

Karta 101 Jadransko more

NN027 2005 Pravilnik o brodicama i jahtama PRVINN057 2006 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama DRUGINN080 2007 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama TRECINN003 2008 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama CETVRTI

NN018 2009 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama PETINN056 2010 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama ŠESTI

NN017 1996 Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru

NN046 2006 Kategorije plovidbe plovidbe pomorskih brodova

NN181 2004 Pomorski zakonik

NN126 2007 Pravilnik o načinu vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima i jahtama

NN090 2005 Pravilnik o održavanju reda u lukama

NN050 2007 Pravilnik o označavanju plovnih puteva

Hrvatski registar brodovaDokument "TEHNIČKA PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH OBJEKATA" čiji je jedan dio "PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA I JAHTI". Za nove verzije dokumenata pogledajte stranicu Hrvatskog registra brodova.Odjeljak 1Odjeljak 2Odjeljak 3Odjeljak 4IzmjeneMARPOL okružnica

5.) Linkovi na druge stranice za proširenje znanja

AIS sustav - praćenje kretanja brodova u stvarnom vremenu uključujući i Jadransko moreHrvatski hidrografski institut - izdanja karata, peljaraMinistarstvo mora - klik na link MORE i imate aktuelne informacije s Jadrana u vezi spašavanja i ostalih događaja vezanih samo uz Jadran

CVS peljar On-line nautički peljar s vrlo korisnim nautičkim priručnikom - dobro za pripremu prije ispitaMorsko prase - Popularni site za ljubitelje plovidbe i jedrenja, regatavanja, škola gropa, škola jedrenja, škola brodskog kuhanjaCrosail - Također vrlo informativni site za ljubitelje jedrenja, vrlo dobar priručnik za

jedrenjeAdriatic Sailor - prvi hrvatski charter portal, informacije o charteru, karte luka, on-line nautički peljarNaucat - nautički magazin na webuSavez za športski ribolov na moru - informacije, dozvolePomorci - puno dobrih informacija o navigaciji, ponašanju na moru, tehnici

Državni hidrometeorološki zavod - oficijelna vremenska prognozaCrometeo - Crometeo udruga, ozbiljna konkurencija DHMZ-uMeteo-info - vremenska prognozaMeteoadriatic - privatni portal, napredno

Walter Turnšek - gradnja i konstrukcija malih brodica s primjerima, nacrtima, savjeti o plovidbi i sidrenju, eseji

Navis - grčka stranica, kompletan nautički priručnik s puno slika i objašnjenjaMAIB - Marine Accidents Investigations, stranica sa zaključenim slučajevima pomorskih nesreća i poukama koje nautičari mogu izvući iz togaBowditch - "Bowditch" - legendarni američki nautički priručnik koji pokriva "amabašsve", nešto kao "Kraut" za strojare, u PDF oblikuBoating tips - savjeti i praktične stvari, kao npr. upute za rad s autopilotom itd..Marine waypoints - Learning centerOn-line karte američke obale - online karte američke obale - primjer

2.) Astronomska navigacija - kako učiti?

3.)

4.) "Taking an observation." In: "The South Pole", by Roald Amundsen, 1872-1928. Ekipa snima kutnu visinu tri nebeska objekta (ili tri puta isti objekt radi usrednjavanja vrijednosti)

Ako vas zanimaju metode astronavigacije ovdje je predstavljen način kako sam ja to savladao (bar mi se tako čini), a uz praktičan rad dobio i rezultate. Priznajem da je sama materija na početku izgledala vrlo zamršena, ali kad se nakon dan-dva učenja stvari počinju bistriti, napredak je brz. Ako ste nekad bili dobri iz trigonometrije onda je sve još jednostavnije. Ali na osnovu ovoga članka nećete naučiti ništa, ako ne pročitate predloženu literaturu! 

Što je mene privuklo astronavigaciji? - to je metoda koju su ljudi usavršavali stoljećima, a sada praktički nestaje- spoznaja da je to metoda određivanja pozicije koja ne treba struju! Pošto mi je elektronika i hobi i zanimanje, već mi je dojadilo sve na struju. Dajte nešto što ne treba struju, a radi...

Sadržaj:1. Za prvo čitanje2. Za drugo čitanje3. O sekstantu - justiranje sekstanta4. Osnovne napomene - pouka5. Opis metode razlike visina (visinska metoda)6. Praktičan rad - snimanje sunca u podne7. Ostale napomene

1. Za prvo čitanje

Predlažem članke iz časopisa "Na vezu" iz 1986 godine (Yacht klub Zagreb). To je bio praktički prvi nautički časopis kod nas. 

5.)6.)

Članke o Astronomskoj navigaciji pisao je član kluba gosp. Neven Kranjčec. S njegovim odobrenjem ovdje ih možete skinuti skanirane:

                 

  

Sažetak teksta:

Razumijevanje opisanog "kruga jednakih visina" je temelj razumijevanja. 

Postoje dva glavna načina određivanja pozicije:- "Sight reduction", (Sumnerova metoda i St. Hilaire metoda)- "Time sight"

U tekstu je najopširnije dan pregled metode francuskog pomorca St. Hilaire (objavljena 1875) - koja se još naziva i "Metoda razlike visina" ili "Intercept method" ili "Visinska metoda" jer je to metoda koja se i danas koristi. 

U povijesnom pregledu spominju se :- "Sumnerova metoda" (Thomas H. Sumner, objavljena 1837) ima neka ograničenja pa ako se ne pazi može dati krive rezultate. - "Time sight" metoda koja zahtijeva točno poznavanje zemljopisne širine. "Time sight" znači određivanje zemljopisne dužine snimanjem visine samo jednog nebeskog objekt.. Rješavanjem sfernog trokuta zemljopisna dužina se dobivala snimanjem samo jednog tijela, ali je dobivena zemljopisna dužina toliko točna, koliko je točna i zemlj. širina koja je ulazni parametar. Kako za točno određivanje širine potrebno barem još jedno snimanje npr. sunca, onda smo na istome. Također ima neka ograničenja i može dati krive rezultate.

Ono što fali na kraju čitanja ovih tekstova je sam postupak - kuharica. Kako praktično upotrijebiti ovo teoretsko znanje?

Za objašnjenje rada sa sekstantom pogledajte flash animaciju na ovoj stranici: http://www.tecepe.com.br/nav/sextantflash.html

I na toj stranici možete naći osnove astro-navigacije na engleskom jeziku, korisno je pročitati, ali zbog načina prezentacije, temeljitosti  i jasnoće ja predlažem jednu drugu stranicu:

2. Za drugo čitanje

Tražeći po internetu našao sam stranicu "A short guide to celestial navigation"...http://www.celnav.deMaterijali na toj stranici su ono što je falilo. Tu možete naći:

I - PDF manual "A short  guide to celestial navigation" na engleskom jeziku, u kojem je detaljno objašnjena sama teorija s izvodima formula. Ipak, na kraju svakog izvoda, nalazi se ponovljena sažeta praktična procedura izračuna, točku po točku. Čitanje ovog manuala je ključno za pravilno razumijevanje određivanja pozicije metodama astronomske navigacije. Tu je predstavljeno više metoda, ali s naglaskom na tzv. "Intercept" metodu ili metodu razlike visina.

II - možete skinuti programe koji zamjenjuju pisani "nautical almanac" (nautički godišnjak ili efemeride) - tablice generičkih pozicija (GP) nebeskih tijela. To su programi "ICE" i "Almanac", kao i neki javascript programi za istu namjenu

III - možete skinuti gotove programe u javascriptu, za računanje podataka za konstrukciju pozicije na karti metodom razlike visina. Podaci koji se računaju su azimut (Azn)  i razlika visina (deltaH). Najkorisniji programi su sightred.htm, moonsght.htm i sunsight.htm. Sightred.htm je univerzalan za bilo koje nebesko tijelo, a ostala dva su samo za mjesec i sunce i sadrže u sebi efemeride za ta dva tijela. Ti programi utjelovljuju formule napisane u poglavlju 4. PDF manuala. 

IV - možete naći i "Agetonove tablice" koje se isto koriste za računanje podataka za konstrukciju pozicije na karti - dobivanje azimuta i razlike visina, samo bez upotrebe računala! Tablice skraćuju ručni postupak računanja azimuta i razlike visina. Sve je tabelirano i svodi se na zbrajanje i oduzimanje. Programi spomenuti pod III su korisni u procesu učenja, mogu poslužiti i na brodu u realnoj situaciji, ali naravno, pravi setup je "unplugged": sekstant + pisani materijali ("Nautički godišnjak" i tablice)

Ostale metode opisane u "A short guide to celestial navigation":- Jednostavnije metode za određivanje zemljopisne širine, snimanjem sunca u podne ili zvijezde sjevernjače- Metoda za izračun zemljopisne dužine samo snimanjem sunca (Noon longitude - longitude by equal altitudes)- Metoda za kontrolu deklinacije kompasa- Formule za računanje nove pozicije iz stare pozicije uz poznavanje kursa i brzine - dead reckoning- Formule za računanje kursa i udaljenosti uz poznavanje početne i završne pozicije - rhumb line ili mid-latitude- Konstrukcija mercator karte za konstrukciju pozicije...

3. O sekstantu - justiranje sekstanta

Mogu reći da sam baš u trenutku mojeg zanimanja za astronomsku navigaciju, imao sreće upoznati Alena iz Jedriličarskog kluba Samobor koji je jednom prilikom nabavio sekstant. To je sekstant istočnonjemačke proizvodnje - "Freiberger Prazisionsmechanik" - Yachtsextant,  iz 1982 godine. 

Ako nemate sekstant, korisna zamjena u procesu učenja, a i kasnije, je neki od astronomskih programa koji crtaju zvjezdano nebo. Ja koristim "Skymap". Unosom pozicije i vremena, dobije se izgled neba kakvo je u tom trenutku. Vrlo je jednostavno (desni klik mišem na objekt) onda doznati kut pod kojim se vidi neki objekt (Local - Altitude) - isti kut bi dobili i točnim snimanjem visine tijela sekstantom s te iste pozicije.Druga opcija je da uz malo truda (10 minuta, školski kutomjer, cjevčica za sok, visak) za početak složite nešto kao kvadrant, čime možete dobiti zenitnu visinu nebeskog tijela (mjereno od zenita), dok sekstant mjeri od horizonta. Preporučam da u Google tražilicu upišete ključne riječi kao paper quadrant ili CD sextant ili slično, pa ćete dobiti dosta stranica tipa sam svoj majstor koje to objašnjavaju:   Kvadrant od papira   ...   CD Sekstant

Ako hoćete koristiti sekstant u svom vrtu, na kopnu ili na moru kad horizont nije vidljiv, treba primijeniti neka druga pomagala - umjetni horizont. Ima ih dvije vrste:

A) umjetni horizont koji je nekad bio u obliku posudice s tekućinom refleksne površine - u tom slučaju sekstant usmjeravate u tu refleksnu površinu koja stoji ispred vas na stolu. Stvar je u tome da se tekućina uvijek nivelira u idealnu horizontalu. Ja sam si umjetni horizont napravio kao ogledalo s dvije libele, s kojiima se to ogledalo podesivo u tri točke, postavlja u horizontalu. Libela je mala križna plastična i nije idealna, znam da cu imati grešku. Postavljam je svaki puta u isti položaj pomoću tri vijka. Ovakvim umjetnim horizontom dobivam dvostruku visinu, pa ne mogu snimati objekte preko 60 stupnjeva visine, a sunce je u proljeće oko 55° najviše pa je još ok. Isto tako vidio sam da za male visine ovakav horizont isto nije pogodan - ogledalo bi trebalo biti veće površine.

Dobivene stajnice i fixevi na kopnu su mi u polumjeru 10nm od točne pozicije, što je

zadovoljavajuće za navigaciju na otvorenom moru. Astronomska navigacija se zbog greške koja je u najboljem slučaju unutar par milja, ne koristi uz kraj. Tada se sekstantom mogu mjeriti horizontalni kutevi za određivanje pozicije metodama terestričke navigacije.

B) postavljanje "bubble horizon"-a na sekstant - mora biti predviđeno konstrukcijom sekstanta. To je mala libela čiji bubble se projicira u lijevom dijelu slike u okularu, umjesto horizonta, a centar bubble-a predstavlja horizont.

C) Umjesto pravog horizonta možete kao horizont uzeti npr. obalu udaljenog otoka ili čak vodenu liniju nekog broda na vidiku. Tada treba posebnom tablicom ("Table 14 - Dip of the sea short of the horizon" iz Bowditch-a)  izmjerenu vrijednost korigirati s obzirom na visinu oka da bi se dobila točna vrijednost visine. Uostalom i kad koristite pravi horizont i tad se radi korekcija na dip pravog horizonta koja ovisi o visini oka iznad površine mora..

Što se tiče kupovine sekstanta ima dosta web-shopova preko kojih možete nabaviti sekstant. Npr. na stranici firme Celestairemožete vidjeti raspoložive cijene i modele. Ono što je zanimljivo je to da kod njih možete nabaviti i školski sastavljivi sekstant nevelike cijene napravljen od tvrdog papira. Cheap sextant. Taj sekstant ima i umjetni bubble horizont pa možete mjeriti visine tijela iz svog vrta.

Kad sam počeo raditi sa sekstantom, nisam ništa radio na justiranju ogledala, vjerujući "da-se-to-ne-dira". Kad sam nakon prvih mjerenja počeo dobivati konstantno krive pozicije, počeo sam sumnjati u točnost sekstanta. Mjerenjem kutne visine vrha Sv. Ilije na Pelješcu s mora (pravokutni trokut - hipotenuze visina vrha 960 m n/m i udaljenost prema GPS-u), pokazalo je da je sekstant u grešci.

Oba ogledala - i indexno i horizont moraju biti okomita na ravninu sekstanta. Jednostavnom procedurom mogu se ogledala podesiti tako da se sekstant dovede u zadovoljavajuće granice pogreške tj. onda bi trebala vrijediti ona tablica indexne greške isporučena sa sekstantom. 

1.) Justiranje okomitosti indexnog špigla se provodi gledajući sekstant odozgo (ne kroz okular) tako da se gravirani luk vidi dijelom direktno, dijelom u indexnom špiglu. Mora biti kao od jednog komada - neprekinut. Za to ima jedan jedini vijak na index spiglu.

2.) Okomitost horizont špigla se podesava drzeći sekstant u vodoravnom polozaju, kao za mjerenje horizontalnih kuteva, podešen na 0°0', gledajući udaljenu ravnu crtu - najbolje realni horizont. Malo treba spuštat-dizat sekstant i ako se ta ravna crta horizonta pretapa u dva shiftana horizonta, treba podešavat vijak za okomitost horizont špigla.

3.) I sad ostaje indexna greška - tj. greška nule - da kad je sekstant na 0°0', u normalnom položaju za snimanje, da mi je udaljeni horizont ravan i u lijevom (direktno) i u desnom dijelu slike (reflektirano preko ogledala). Za to je onaj drugi vijak na horizont spiglu.

4. Osnovne napomene - pouka

>> uvijek je potrebno imati pojma o našoj približnoj poziciji na temelju zbrojevne navigacije, bez toga ne ide

>> astronomska navigacija je skup raznih metoda od kojih neke daju samo zemlj. širinu naše pozicije, neke samo zemlj. dužinu naše pozicije, a neke daju oboje. Također neke daju veću točnost, neke manju točnost. Dobro ih je poznavati što više jer se onda prema trenutnoj situaciji može primijeniti odgovarajuća metoda. Npr. pri plovidbi na zapad potrebno nam je češće samo podatak o zemlj. dužini koji se može dobiti snimanjem max. visine sunca, jer se širina malo mijenja.

>> u razgovoru s jedriličarima i moreplovcima, ono što ih većina smatra pod astronomskom navigacijom, je ustvari snimanje visine sunca sekstantom. Na taj način možete najbrže doznati zemlj. širinu i dužinu svoje pozicije. Dodatno u sumrak možete provjeriti zemlj. širinu snimanjem zvijezde Sjevernjače - Polaris (samo ako ste na sjevernoj polutci...)

>> snimanjem sunca u podne dobivate dva važna podatka - kolika je ta najveća visina sunca iznad horizonta i UT vrijeme u kojem je ta najveća visina postignuta (morate imati točan sat, tj. kronometar). Iz iznosa visine sunca (Noon latitude), uz vađenje deklinacije sunca iz tablica, dobiti ćete jednostavnim zbrajanjem zemljopisnu širinu. Iz podatka o vremenu kada je sunce najveće visine (Noon longitude metoda), jednostavnim računom doznati ćete zemlj. dužinu, jer sunce svakog sata prođe ~15° zemljopisne dužine, kako bi napravilo 360° tokom 24 sata. 

>> i jedna i druga metoda snimanja sunca, mogu imati dosta veliku grešku - u najboljem slučaju nekoliko nm, ali se uz dodatne kalkulacije i više ulaznih parametara ta greška može smanjiti. Npr. udaljenost od 40 nm (širina Otranta) sunce na površini zemlje prođe za cca 2.7 min, a gledano sa zemlje prolazi u vrlo ravnoj - flat putanji. Pa ti sad točno odredi vrijeme kad je max visina sunca...s točnošću od par sekundi. Zato se vrše dva snimanja sunca - prije i poslije podna (Longitude by equal altitudes), kad sunce prolazi kroz točno istu visinu, pa se vrijeme prolaska kroz lokalni meridijan mora posebno računati. Uz to za veću točnost zemlj. dužine i zemljopisna širina mora biti poznata s vrlo malom greškom...

>> za najtočnije dobiti i zemljopisnu dužinu i širinu potrebno je snimiti barem dva objekta - to je opisana visinska metoda, u istom trenu, a dobivena pozicija nije naša najvjerojatnija pozicija već samo poboljšana pozicija (FIX) u odnosu napribližnu poziciju. Za većinu slučajeva i to je dosta, jer su greške relativno male. Snimanjem prvog objekta dobijemo jednu stajnicu i možda nam je to već dosta - kad nam je važno znati gdje nismo, umjesto gdje jesmo. Snimanje se vrši u sumrak ili svitanje, kad imamo vidljiv i horizont i nebeske objekte.

>> snimanjem tri objekta dobivamo tri stajnice koje čine trokut na zemljinoj površini, a veličina trokuta daje informaciju o kvaliteti naših opažanja (što manji to bolje), a najvjerojatnija pozicija je u središtu trokuta

>> usporedba s GPS-om... npr. greška od 1 sekunde u mjerenju vremena uzrokuje grešku pozicije tj. zemljopisne dužine od 0.25' istočno ili zapadno. To odgovara 1/4 nm. Da ne ubrajamo ostale greške zaokruživanja, intrepolacije itd...

5. Opis metode razlike visina (visinska metoda)

Za činjenice o zvjezdanom nebu korisno je pročitati i malu školu astronomije na stranici:http://www.adkoprivnica.hr/astro_skola/1_zemlja_nebo.htm

Ukratko, evo kako izgleda procedura određivanja pozicije - zemljopisne dužine i širine metodom razlike visina:

A) potrebno je poznavati svoju približnu poziciju dobivenu zbrojevnom navigacijom i točno UT vrijeme (stara oznaka GMT), s točnošću od 1 s po mogućnosti

B) sekstantom snimiti kutnu visinu prvog nebeskog objekta u odnosu na vidljivi horizont i zabilježiti točno vrijeme. Za dobivanje pozicije metodom razlike visina, potrebno je snimiti dva objekta. Zato je sumrak ili svitanje pravo vrijeme za to. 

C) korigirati izmjerenu visinu s obzirom na razne sistematske greške - refrakcija, paralaksa, polumjeri, greška sekstanta...

D) za točno to zabilježeno vrijeme izvaditi iz nautičkih tablica generičke pozicije (GP) za snimljena nebeska tijela

E) e sad... kalkulatorom, računalom ili nekim drugim načinom (sightred.htm, excel tablicom, Agetonove tablice, Kotlarićeve tablice, PRz tablice...), riješiti par sfernih trigonometrijskih formula iz kojih se dobivaju dva podatka: azimut i razlika visina. Ovo napraviti za svaki snimljeni objekt posebno.

F) jednostavnom metodom unašanja dobivenog azimuta i dobivene razlike visina na kartu (ili na radnu Mercator kartu koja se lako konstruira na milimetarskom papiru), dobivaju se dvije stajnice. Gdje se sijeku, tu je naša pozicija. Radna merkator karta (plot sheet) se koristi kako bi se sačuvala prava karta. Crtanje radne merkator karte je jednostavno i opisano je u spomenutom PDF manualu

G) ako se ima mogućnosti (računalo), onda se grafička metoda može zamijeniti računskom, pa se pozicija dobiva direktno brojčano izražena. Tu su ulazni parametri približna pozicija i dobiveni azimuti i dobivene razlike visina. 

Postupak konstrukcije pozicije na karti:

Primjer s negativnom (-deltaH) i pozitivnom (+deltaH) razlikom visina:

- iz naše pretpostavljene pozicije (AP) povuče se vektor pod izračunatim azimutom. Taj vektor tj. linija pokazuje prema centru kruga jednakih visina (prema GP). - na tu liniju se nanese izračunata razlika visina u nm i to prema centru kruga jednakih visina ili kontra (ovisi o predznaku). - okomito na vektor azimuta nacrta se stajnica i to je to.

Ovo je procedura konstrukcije jedne stajnice (LOP - line of positions) nakon snimanja visine jednog objekta i izračunavanja azimuta i razlike visina. Treba obaviti još jedno snimanje drugog nebeskog tijela koje se na isti način nanese na kartu da se dobije sjecište više stajnica i to je naš FIX. Može biti ista AP ali i ne mora. Najbolje je kad su stajnice pod 90° - najmanja je greška crtanja!

Ovdje je pretpostavka da se naša pozicija ne mijenja između dva snimanja objekta. Na brodu koji se kreće, između dva snimanja ipak postoji značajna vremenska razlika, ali se jednostavnim translatiranjem stajnica za iznos vektora brzine i taj problem rješava (opisano u PDF manualu).

6. Praktičan rad - snimanje visine sunca u podne

A)  Moja pretpostavljena pozicija je 16° E 46° N. Potrebno je prvo približno odrediti vrijeme prolaska sunca kroz lokalni meridijan:Iz nautičkih tablica na današnji dan, sunce kroz nulti (Greenwich) meridijan prolazi točno u 12:00 UT. Sunce prelazi 15° po dužini po satu. Znači 16° / 15 = 1.0666 = 1:04 h. To znači da je na pretpostavljenoj zemlj. dužini od 16° sunce u lokalnom meridijanu 1h 4 min prije nego u Greenwichu. 

Izračunamo kad je to: 12-1.066 =  10h 56min UT. Na to treba dodati ljeti 2 sata da se dobije lokalno vrijeme. Nešto prije toga vremena treba biti spreman i početi uzastopno snimanje visine sunca pa zapisati kad je visina najveća. tj. čim počinje padati.

B) I evo.. max visina sunca izmjerena uz pomoć umjetnog horizonta: 110°1' u 10:49:30 utc, ali istu visinu sam imao i 4 minute kasnije i tako kojih 10-tak minuta nisam bio siguran...sve iste visine ili nisam bio siguran koja je najveća! Zapisao sam H=110°1' u 10:53:30 UT kao ono što mi se činilo najtočnije. 

C) Nalaženje zemljopisne dužine - lambda:Za zemlj. dužinu uzimamo samo vrijeme max. visine sunca pretvoreno u UTC.Greenwich meridian passage je u 12:00 UT. 12:00:00 - 10:53:30 = 1:06:30. Znači ja sam 1:06:30 (1h 6.5 min) prije toga.1:06:30 = 1.10833 h1.10833 x 15° = 16.625° = 16°37.5'Moja zemljopisna dužina je:  16°37'30"Ako uzmem računati procedurom sa celnav.de koja dodatno uzima u obzir 27 sec jednadzbe vremena (EoT) dobijem 16°30'29".  

D) Rezultat: greška 30 nm prema mojoj GPS poziciji!!! Zašto:2 minute greške u vremenu mi čini tih pola stupnja greške u dužini (toliko sunce preleti u te dvije minute...). Da sam zapisao 2 minute kasnije vrijeme, dobio bi točno svoju dužinu, ovako sam fulao kojih 30nm istočno. To je ono što ovu metodu čini podložnu greškama - teško je odrediti vrijeme kad je sunce u max visini jer mu je putanja flat. Probati ću kasnije snimiti sunce u par točaka nešto prije podna, pa u par točaka nešto poslije podna, pa onda iz toga mogu kvadratno interpolirati vrijeme kad je maksimum.

E) Nalaženje zemlj. širine - fi:Uzeo sam pola izmjerene visine sunca i nakon korekcija dobio pravu visinu Ho=54.9857°. Iz tablica, deklinacija sunca je 10.61° sjeverno. Moja širina je: Decsun - Ho + 90. To je 10.61 - 54,9857 + 90 = 45,6243° = 45°37'27"Tu imam grešku od 9 nm južno u odnosu na moju točnu širinu. Pošto vrijeme snimanja ovdje nema utjecaja, vjerojatno mi je greška u samoj izmjerenoj visini - umjetni horizont??? Samo 9' manja izmjerena visina mi daje točnu širinu.

F) Ovo su bile jednostavne metode prema suncu za koje ne treba puno računanja. Uvečer sam obavio još snimanja i sunca i mjeseca i zvijezde Procyon. Metodom razlike visina s crtanjem barem dvije stajnice dobivao sam fixeve od kojih 7-11 nm od svoje točne pozicije na istok-jugoistok. 

Greška umjetnog horizonta, greška sekstanta, krivo snimanje....???

Za dobivanje stajnica metodom razlike visina koristio sam sunsight.htm za sunce i moonsight.htm za mjesec, te staralm.htm i sightred.htm za zvijezdu. Sve su to HTML fajlovi s javascriptom sa celnav.de stranice. Prednost je to da su u javascriptu već ugrađene sve korekcije grešaka sekstanta, te računski almanah za sunce i mjesec i zvijezde, tako da nisu potrebne nautičke tablice. Današnji mobilni uređaji npr. Iphone bez problema vrti javascript pa je potrebno samo imati još i sekstant, i pozicija je tu...Naravno veliki hendikep je ne utrenirati korištenje nautičkih tablica, unplugged, jer se onda sve svodi na zbrajanje i oduzimanje. Raspoloživost, jednostavnost upotrebe i smanjenje mogućnosti greške pri prepisivanju daje prednost računalima, bar u ovoj početnoj fazi.

7. Ostale napomene

Reference na engleski tekst u PDF manualu:assumed position (AP) = pretpostavljena pozicija tj. približna pozicija zaokružena na puni stupanj zbog lakšeg računanjaestimated position = približna pozicija tj. pozicija dobivena zbrojevnom navigacijomimproved position (FIX) = poboljšana pozicija u odnosu na AP, a uz super točne podatke odgovara najvjerojatnoj pozicijimost probable position (MPP) = najvjerojatnija pozicija 

Reference između engleskih kratica i naših u skaniranim YCZ člancima:generička pozicija nebeskog tijela (GP) = Pt (projekcija tijela na površinu zemlje)izmjerena visina Hs = Viprava visina (s korekcijama) Ho = Vpizračunata visina Hc = Vrazimut Azn = omegaintercept deltaH = deltaV (razlika visina)