SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ivana Mihaljević

NEŽIVOTNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

NEŽIVOTNA OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika osiguranja

Mentor: prof. dr.sc. Ivan Frančišković

Student: Ivana Mihaljević

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081124384

Rijeka, lipanj, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ......................................................................... 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................ 2

1.4. Znanstvene metode .................................................................................................... 3

1.5. Struktura rada ........................................................................................................... 3

2. TEMELJNA OBILJEŽJA OSIGURANJA ................................................................... 4

2.1. Razvoj osiguranja ...................................................................................................... 4

2.2. Pojam, sudionici i funkcije osiguranja .................................................................... 5

2.2.1. Pojam osiguranja ................................................................................................. 6

2.2.2. Sudionici u sastavu osiguranja ........................................................................... 7

2.2.3. Funkcije osiguranja ............................................................................................. 8

2.2.3.1. Zaštitna funkcija ............................................................................................ 8

2.2.3.2. Mobilizacijsko-alokacijska funkcija ............................................................ 9

2.2.3.3. Društveno-socijalna funkcija ...................................................................... 10

2.3. Temeljne vrste osiguranja ....................................................................................... 11

2.3.1. Životno osiguranje ............................................................................................. 11

2.3.2. Neživotno osiguranje ......................................................................................... 13

3. ZNAČAJKE I KLASIFIKACIJA NEŽIVOTNIH OSIGURANJA .......................... 15

3.1. Temeljna obilježja neživotnih osiguranja ............................................................ 15

3.2. Klasifikacija neživotnih osiguranja ....................................................................... 15

3.2.1. Imovinska osiguranja ........................................................................................ 16

3.2.1.1. Osiguranje imovine u užem smislu ............................................................ 18

3.2.1.2. Osiguranje imovinskih interesa .................................................................. 24

3.2.2. Osiguranje od odgovornosti .............................................................................. 25

3.2.2.1. Osiguranje od automobilske odgovornosti ................................................ 26

3.2.2.2. Osiguranje od odgovornosti u zračnom prometu ..................................... 27

3.2.2.3. Osiguranje od odgovornosti brodara ......................................................... 28

3.2.3. Transportna osiguranja .................................................................................... 29

3.2.3.1. Osiguranje stvari za vrijeme prijevoza(kargo) ......................................... 30

3.2.3.2. Osiguranje brodova i zračnih letjelica (kasko) ......................................... 31

3.2.3.3. Osiguranje od odgovornosti u transportu ................................................. 32

3.2.4. Neživotna osiguranja osoba .............................................................................. 33

3.2.4.1. Osiguranje od nezgode ................................................................................ 34

3.2.4.2. Putno osiguranje .......................................................................................... 35

4. TRŽIŠTE OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ ........................................ 36

4.1. Osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj ...................................................... 36

4.1.1. Osiguravajuća društva za životna osiguranja ................................................. 39

4.1.2. Osiguravajuća društva za neživotna osiguranja ............................................. 41

4.1.3. Mješovita osiguravajuća društva ...................................................................... 43

4.2. Zaračunata premija .................................................................................................. 45

4.2.1. Zaračunata premija neživotnih osiguravajućih društava .............................. 47

4.2.2. Zaračunata premija po vrstama neživotnih osiguranja ................................. 50

4.3. Likvidirane štete neživotnih osiguranja ................................................................. 52

4.4. Pokazatelji poslovanja Euroherca i Jadranskog osiguranja ................................ 54

4.4.1. Euroherc osiguranje ........................................................................................... 54

4.4.2. Jadransko osiguranje ......................................................................................... 57

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 63

LITERATURA ................................................................................................................... 64

POPIS TABLICA ............................................................................................................... 66

POPIS GRAFIKONA ........................................................................................................ 67

POPIS SHEMA ................................................................................................................... 67

1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Vječita težnja pojedinca i društva, koja seže još u daleku prošlost je zaštita od opasnosti

koje mu ugrožavaju život i nanose štete na imovini. Stoga je čovjek znanjima i iskustvima

došao do spoznaje da razvije osiguranje i time zaštiti i sebe i svoju imovinu. Osiguranje

predstavlja djelatnost pružanja ekonomske zaštite od određenih opasnosti koje ugrožavaju

imovinu i osobe. Osiguranje je istodobno sociološka, gospodarska, pravna kategorija i

predmet je interesa raznih znanstvenih disciplina. Neživotna osiguravajuća društva su samo

jedna od vrsta osiguranja, kojima se čovjek nastoji zaštiti, te će stoga o tome u daljnem radu

biti pisano.

Problem istraživanja je: Nemogućnost raspolaganja sa svim potrebnim saznanjima o

važnosti neživotnog osigurananja u svakodnevnom životu pojedinaca.

Predmet istraživanja: Istražiti i analizirati značaj neživotnog osiguranja, te time ukazati

na važnost toga osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Objekt istraživanja: Analiza neživotnih osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Postavljena je radna hipoteza: sustavnim izučavanjem vrsta neživotnih osiguranja, te

analizirajući neživotna osiguranja u Republici Hrvatskoj, moguće je doći do spoznaja o

neživotnim osiguranjima i njihovoj uporabi.

Pomoćne hipoteze (P.H.) su:

2

P.H. 1) Spoznajama o razvoju i pojmu osiguranja moguće je doći do osnovnih saznanja o

samome osiguranju i njegovim početcima.

P.H. 2) Istraživanjem značajki i vrsta neživotnih osiguranja, dolazimo do dubljih saznanja o

navedenim vrstama.

P.H. 3) Objektivnim znanjima o osiguranju, te analizirajući neživotna osiguranja s osvrtom

na dva osiguravajuća društva moguće je utvrditi zastupljenost neživotnih osiguravajućih

društava u Republici Hrvatskoj, te dobiti jasniju sliku o njihovim poslovanjima.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati sve o važnosti i značajnosti neživotnih osiguranja u

Republici Hrvatskoj i analazirajući sva osiguravajuća društva, dovesti do jasnih zaključaka

o njihovom djelovanju.

Ciljevi istraživanja su istražiti ulogu neživotnog osiguranja kao jednu od vrsta, te

temeljem analiziranja formirati rezultate navedenog osiguranja.

Stoga je potrebno dati odgovore na nekoliko važnih pitanja:

1) Što je osiguranje i kako se razvija?

2) Koje su temeljne funkcije osiguranja?

3) Koja su temeljna obilježja i vrste neživotnog osiguranja?

4) Koja vrsta siguravajućih društva je najrasprostranjenija u Republici Hrvatskoj u 2012.

godini?

5) Kolika je važnost neživotnih osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj?

6) Kakav je položaj Euroherc i Jadranskog osiguranja na današnjem tržištu?

3

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade ovog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, povijesna metoda, metoda klasifikacije,

metoda deskripcije, komparativna metoda i metoda kompilacije, te metoda apstrakcije.

1.5. Struktura rada

Istraživanje diplomskog rada je sistematizirano u pet međusobno povezanih cjelina.

U prvom dijelu, Uvodu, su navedeni problem, predmet i objekt istraživanja, slijedi radna

i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode te na kraju kratki

prikaz same strukture rada.

Naslov drugog dijela je Temeljna obilježja osiguranja. U njemu se obrađuje razvoj,

pojam osiguranja i sudionici, funkcije osiguranja te temeljne vrste osiguranja u

Republici Hrvatskoj.

Treći dio s naslovom Značajke i klasifikacija neživotnih osiguranja baziran je na

temeljnim obilježjima neživotnih osiguranja, te njihovom klasifikacijom na najvažnije

vrste i njihov opis.

Posebna pažnja je posvećena četvrtom dijelu s naslovom Analiza tržišta neživotnih

osiguranja u Republici Hrvatskoj, u kojem je pokušano što detaljnije analizirati sva

osiguravajuća društva s najvećim osvrtom na neživotna osiguravajuća društva i to kroz

njihove tržišne udjele, premiju i likvidaciju šteta, kao i poslovanje dva najveća neživotna

osiguravajuća društava tj. Euroherc osiguranja i Jadranskog osiguranje radi što bolje

razrade samog razvoja i položaja neživotnih osiguravajućih društava u Hrvatskoj.

U posljednjem dijelu, Zaključku, izložiti će se činjenice i spoznaje te zaključci do kojih se

došlo temeljem istraživanja i postavljanja problema.

4

2. TEMELJNA OBILJEŽJA OSIGURANJA

Kako bi se prikazale teorijske značajke osiguranja, u ovom dijelu diplomskog rada

obrađuju se slijedeće teme: razvoj osiguranja; pojam, sudionici i funkcije osiguranja;

temeljne vrste osiguranja.

2.1. Razvoj osiguranja

Osiguranje je prešlo svoj tisućljeća dug razvojni put od suvremenih oblika koje danas

podrazumijevamo pod tim pojmom. Prvi i najjednostavniji oblici osiguranja sežu oko 3000

godina prije Krista, a primjenjivani su u raspodjeli štete u prijevozu robe. Kineski trgovci

su raspoređivali i pretovarali robu s većim brodica u manje čamce i to je prva poznata

raspodjela jednog rizika na više manjih. Prve pisane odredbe o pokriću štete a i velikoj

raspodjeli nalaze se u odredbama Hamurabijevog zakonika.

Izvore pomorskog osiguranja prvi puta susrećemo u židovskom Talmudu, zbirci pravnih

propisa, po kojemu vlasnik broda, koji bez svoje krivnje izgubi brod, dobiva drugi brod od

zajednice brodara.

Rimsko pravo nije poznavalo institut osiguranja, a pomorske rizike pokrivalo je pomorskim

zajmom. Pomorski zajam uzimao je vlasnik roda ili robe prije puta, pa ako su brod i roba

stigli na odredište neoštećeni, vlasnik broda ili robe morao je vratiti zajam uz ugovorene

kamate.

Takav zajam će se održati i kroz srednji vijek, da bi se stanje promijenilo godine 1234.

godine kada je Katolička crkva dekretom pape Grgura IX. zabranila sklapanje pomorskog

zajma radi Lihvarskih kamata. Sada su se sklapali fiktivni ugovori, te se ugovaralo kao da

su brod i teret prodani pod uvjetom da će se prodajna cijena isplatiti samo u slučaju propasti

broda, u suprotnom kad bi brod stigao na odredište ugovor o kupoprodaji se raskidao.

Jedino što je brodar morao unaprijed dati kupcu iznos, koji kupac nije vraćao već je ostao

zajmodavcu kao naknada za preuzeti rizik i tada se zapravo pojavio osnovni element

5

osiguranja, a to je uplata premije za pokriće rizika. Stoga razvoj trgovine i prometa tražio je

nova rješenja, koja su bila u obliku notrijskih isprava vezanih uz kupoprodaju.

Prvi poznati kupoprodajni ugovor vezan za osiguranje,a sastavljen u obliku notarijske

isprave, potječe iz 1347. godine i sačuvan je u Genovi.

A prva polica osiguranja datira iz 1384. godine a izdana je u Pizi. Samostalnim poslom

osiguranja počinju se baviti pojedini trgovci i poslovni ljudi, koji za preuzimanje rizika

počinju unaprijed naplaćivati premiju osiguranja, te tada osiguranje dobiva prve svoje

tehničke osnovice.

U razvoju modernog pomorskog osiguranja, značajno mjesto pripada londonskom

Lloydovu osiguranju, pa je i danas korporacija Lloyds jedno do najznačajnijih svjetskih

tržišta osiguranja.

Osiguranje u Hrvatskoj, kao domaće osiguranje započelo je osnutkom osiguravajuće

zadruge „Croatia“ u Zagrebu, godine 1884. Sam početak i razvoj odvijao se u okvirima

burnih političkih i društvenih previranja toga vremena, međutim to ga nije samo održalo

već i ojačalo i dovelo do toga da danas doprinosi uvelike financijskom sustavu Hrvatske

(Andrijašević i Petranović, 1999, p.73).

2.2. Pojam, sudionici i funkcije osiguranja

S obzirom na složenost osiguravateljne djelatnosti, različiti autori navode više ili manje

različite definicije, ali u suštini vrlo slične. Osnovni sudionici osiguranja su osiguravatelj,

ugovaratelj osiguranja, osiguranik (korisnik) i reosiguratelj. Funkcije osiguranja se mogu

svrstati u tri kategorije: zaštitna funkcija, mobilizacijsko-alokacijska funkcija i društveno-

socijalna funkcija.

6

2.2.1. Pojam osiguranja

Osiguranje označava metodu transfera rizika s osiguranika na osiguravatelja, koji prihvaća

nadoknaditi slučajne štete onima kod kojih su nastale i raspodijeliti ih na sve članove

rizične zajednice (Klobučar, 2007, p.22).

Što se tiče društvenog stajališta, to je gospodarski instrumet za smanjivanje i uklanjanje

rizika procesom kombiniranja dovoljnog broja izlaganja istovjetnim rizicima, kako bismo

mogli predvidjeti gubitke za promatranu skupinu kao cjelinu (Klasić i Andrijanić, 2007,

p.11).

Sa ekonomskog stajališta, osiguranje čini jednaka podjela (disperzija) štetnih posljedica

osiguranih slučajeva na velik broj osiguranika, koji pojedinačnim plaćanjem premija

osiguranja formiraju novčane fondove osiguravatelja, namijenjene isplate naknada onim

osiguranicima koji pretrpe štetu.

Osiguranje sa pravnog stajališta je ugovorni odnos između dvije ugovorne strane,

osiguravatelja i osiguranika uz nadoplatu određene ugovorne cijene te nadoknadu štete ako

nastupi osigurani slučaj.

Sklapanjem osiguranja pojedinac postaje član određene rizične zajednice. Rizičnu

zajednicu čini svi osiguranici koji su se s plaćanjem određene premije zaštitili od nekog

istovrsnog rizika. Svaki osiguranik plaća određeni iznos novca za osiguranje od rizika

sukladno veličini rizika koji procjenjuje osiguravajuće društvo. Time se rizik prenosi s

pojedinca (osiguranika) na osiguravatelja, na određeni rok trajanja. Nastale štete

raspodjeljuju se i isplaćuju proporcionalno veličini rizika koji je pojedini član unio u

rizičnu zajenicu.

Dakle, funkcija naknade štete je suština osiguravateljne djelatnosti pa se stoga može

smatrati osnovnom funkcijom osiguranja. Druga osnovna funkcija je funkcija preventive

koja se očituje kroz financiranje i kreditiranje mjera za sprečavanje i smanjenje mogućnosti

nastanka štete, te poticanje osiguranika za uvođenje i provođenje tih mjera.

7

Osiguranici se potiču na prvođenje preventive adekvatnim nižim premijama, a ponekad se

provođenje preventivnih aktivnosti uvjetuje prilikom sklapanja osiguranja. Izostanak

preventivnih mjera može biti razlogom za neprihvaćanje u osiguranje, posebno kad se radi

o rizičnim zanimanjima i poslovima (Klasić i Andrijanić, 2007, p.12).

2.2.2. Sudionici u sastavu osiguranja

Osiguravatelj, odnosno osiguravajuće društvo je pravna osoba s kojom je sklopljen ugovor

o osiguranju i koja se obvezuje da će ugovaratelju osiguranja (korisniku) u skladu s

uvjetima osiguranja nadoknaditi štetu tj. isplatiti osigurninu. Osiguravajuće društvo javlja

se kao nebankarska financijska organizacija koja prikuplja novčana sredstva na

financijskom tržištu, prodajom polica osiguranja te ih financijski plasira. Stoga, glavne

obveze osiguravatelja jesu izdavanje police osiguranjan i isplata osigurnine.

Ugovaratelj osiguranja je osoba s kojom je osiguratelj sklopio osiguranje. Ugovaratelj je

dužan plaćati premiju osiguranja i ispunjavati ostale obveze iz ugovora, ali istodobno ne

mora biti i osiguranik. U tom slučaju ugovaratelj nema mogućnosti koristiti prava iz

osiguranja bez pristanka osiguranika.

Osiguranik, je osoba iz ugovora o osiguranju čiji je imovinski interes osiguran i kojoj

pripadaju prava iz osiguranja, te osoba iz čijeg doživljenja, smrti, invaliditeta ili narušenog

zdravlja ovisi isplata nadoknade iz osiguranja. Prava iz osiguranja mogu pripadati osim

osiguraniku i korisniku osiguranja (u skučaju smrti osiguranika). Korisnika, u pravilu

određuje ugovaratelj u dogovoru s osiguranikom, kojeg može imenovati kasnije, pa čak i

oporukom. Ali osiguranik može istodobno biti i ugovaratelj osiguranja, koji onda mora

ispunjavati svoje obveze prema osiguravajućem društvu.

Reosiguravatelj je osiguravajuće društvo koje ugovorom o reosiguranju tj. ugovorom o

ponovnom reosiguranju dijela preuzetih rizika od izravnog osiguranja, preuzima obvezu da

izravnom osiguravatelju plati dio ili čitav iznos štete koju bi on morao platiti svom

8

osiguraniku. Za preuzetu obvezu izravni osiguravatelj se obvezuje da će platiti

reosiguravatelju određenu premiju osiguranja (Andrijanić i Klasić, 2002, p.3).

2.2.3. Funkcije osiguranja

Funkcije osiguranja proizlaze iz ciljeva i zadaća koje društvena zajednica nameće

modernom sustavu osiguranja. Stoga se opravdanost postojanja i efikasnost sustava

osiguranja mjeri kvalitetom sljedećih funkcija Ćurak i Jakovčević, 2007, p.24).

2.2.3.1. Zaštitna funkcija

Zaštitna funkcija predstavlja značajan faktor u suvremenom društvenom razvitku. Razlikuje

se neposredna i posredna zaštita u osiguranju.

Neposredna zaštita osiguranja sadrži sustavne mjere, aktivnosti i organizacije pomoću

kojih je moguće odgovoriti na sve izazove pred kojima se nalazi pojedinac ili društvo kad

se suoči s prijetećim opasnostima raznih vrsta, koje trajno mogu ugroziti imovinu i život

čovjeka. Neposredna zaštita obuhvaća preventivne i represivne mjere zaštite.

Sustav preventive čine mjere, instrumenti i aktivnosti kojima je krajnja svrha uklanjanje ili

sprječavanje uzroka koji potencijalno izazivaju rizični događaj sa štetnim posljedicama.

Neke od preventivnih mjera su zaštita od poplava i potresa, protupožarna zaštita, zaštita

ljudi od određenih zaraznih bolesti i sl. Neizostavan čimbenik sustavne preventive svakako

je edukacija svih uzrasta o opasnostima i nesrećama koje prijete ljudima. Preventivne mjere

su ponekad ipak nedostatne, pa se slabosti nastoje nadomjestiti sustavom represije.

9

Sustav represije ili sustav spašavanja čine mjere, aktivnosti i tehnike za poduzimanje

spašavanja ljudi i imovine. To su, primjerice: protupožarni aparati, raspršivaći vode, te

vatrgosna služba koja je nabitniji čimbenik represivnih mjera.

Osiguratelji, da bi potakli osiguranike da aktivno sudjeluju u mjerama prevencije i zaštite,

na tržištu osguranja nude sustave stimulacija i sankcija.

Stimulacija se može provoditi diferenciranim premijama, popustima ili bonusima, te

franšizama ili samopridržajima.

Sankcije osiguratelja primjenjuju se ako osiguranik bez opravdanih razloga svojim

postupcima, ne brigom ili propustom nije ograničio štetu, te nije poduzeo mjere spašavanja

kojima je mogao sprječiti ili smanjiti konačnu štetu.

Posredna zaštita ostvaruje se na razini ugovornih odnosa između društva za osiguranje i

osiguranika. Temeljna zadaća i svrha djelatnosti sektora osiguranja je ekonomska zaštita

svakog osiguranika, koja podrazumijeva nadoknadu štete i isplatu osigurane svote kada

nastupi osigurani slučaj. Tri su temeljna obilježja posredne zaštite osiguranja:

Sigurnost – za osiguranika kao ekonomska, psihološka i moralna vrijednost.

Stabilnost – koja je potrebna za napredak pojedinca i društva u cjelini.

Kontinuitet poslovanja – koji se ostvaruje sustavom premijskih prihoda i rashoda, jer se

potencijalni gubitci pretvaraju u ravnomjerne troškove osiguranika i prihode osiguratelja.

Osiguranje kroz funkciju posredne zaštite utječe na stabilnost gospodarskih i ekonomskih

tokova, čime se znatno povečava prosperitet društva u cjelini.

2.2.3.2. Mobilizacijsko – alokacijska funkcija

Mobilizacijsko – alokacijsku funkciju možemo sagledati u kontekstu redistribucije štednje

suficitarnih sektora i njezine alokacije deficitarnim sektorima kanalima financijskih tržišta.

Dakle, riječ je o funkciji posredovanja između potražnje osiguranika i ponude deficitarnih

10

jedinica na tržištima kapitala. Kupujući vlastitu sigurnost, osiguranici uplaćuju premije

osiguranja iz čega se oblikuje portfelj društva za pokriće preuzetih obveza plasmanom na

financijskom tržištu.

Društva za osiguranje predstavljaju iznimno značajne institucijske investitore, jer upravljaju

velikim dijelom akumulirane štednje sektora stanovništva i gospodarstva , te utječu i na

smjer i dinamiku globaliziranih tržišta kapitala. Zbog toga je briga regulatora najviše

usmjerena na zaštitu pojedinačnog osiguranika, osobito imatelja police životnog osiguranja,

jer je u strukturu premije životnog osiguranja osim dijela za pokriće rizika sadržan je i dio

namijenjen kapitalizaciji.

2.2.3.3. Društveno – socijalna funkcija

Društveno – socijalnu funkciju predstavlja temeljnu funkciju osiguranja jer se ostvaruje

kroz potpunu ekonomsku zaštitu čovjeka i njegove imovine koja može biti oštećena ili

uništena djelovanjem različitih opasnosti. Ova funkcija ima značajan segment zaštite od

pojedinih rasprostranjenih opasnosti i opće ugroženih izvora opasnosti, te je stoga za neke

opasnosti propisana obveza osiguranja od strane države:

· obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti

· obvezno osiguranje odgovornosti zrakoplova

· obvezno osiguranje putnika u javnom prijevozu

· obvezno osiguranje vlasnika čamaca od odgovornosti

· obvezno osiguranje za slučaj nezgode na radu i profesionalne bolesti

· osiguranje od odgovornosti odvjetnika

· osiguranje od odgovornosti revizorskih tvrtki

· osiguranje od odgovornosti javnih bilježnika

· osiguranje od odgovornosti projektnih organizacija

11

2.3. Temeljne vrste osiguranja

Pod pojmom vrste osiguranja podrazumijevamo skup opasnosti od kojih se osiguravaju

određene stvari. U teoriji i praksi postoje različite podjele, ali ipak najvažnija i

najprihvaćenija je podjela na poslove životnog i neživotnog osiguranja, koju je usvojio i

Hrvatski zakon o osiguranju.

2.3.1. Životno osiguranje

Životnim osiguranjima se rizik od prerane smrti dijeli na veću skupinu ljudi koji čine

rizičnu zajednicu osiguranja života. Ugovorom o životnom osiguranju rizik prerane smrti

povećava se prema isteku roka na koji je sklopljen. Rizik za osiguratelja nije sadržan u

tome hoće li osiguranik umrijeti, nego kada će umrijeti, jer ako osiguranik umre prije

očekivanog dana, osiguratelj je izgubio dio premije i troškove oportuniteta od ulaganja.

Ako se životno osiguranje sklapa za pokriće rizika staračke ovisnosti, onda je doživljenje

poželjan ishod i za osiguranika i za osiguratelja. Osiguratelj je za cijelo vrijeme trajanje

ugovora iz premije pokrivao svoje i posredničke troškove, a ostatak je ulagao i oplođivao i

na taj način ostvario korist koja se ogleda u isplaćenoj osiguranoj svoti uvećanoj za

ostvareni dobit koji pripada osiguranicima. Ukoliko nastupi prerana smrt, isplata osigurane

svote dospijeva u cijelosti. A buduću da nema djelomične isplate osigurane svote, police

životnih osiguranja su u potpunosti u upotrebi.

Ugovaratelj osiguranja je osoba koja sklapa ugovor o osiguranju života, obvezujući se na

plaćanje premije, te joj pripadaju sva prava iz ugovora o osiguranju. Jedan od tih prava su

određivanje korisnika osiguranja, kao i pravo opoziva ili promjene prethodno određenog

korisnika. To pravo ugovaratelj pridržava sve do nastupanja osiguranog slučaja.

Osiguranik je osoba o čijoj smrti ili doživljenju ovisi isplata ugovorene osigurane svote.

12

Korisnik osiguranja je osoba u čiju se korist osiguranje sklapa, te korisnici mogu biti više

osoba. U mješovitom životnom osiguranju za slučaj smrti i doživljenja razlikuju se

korisnici za slučaj smrti od korisnika za doživljenje. Također, na policama osiguranja

života kao korisnici u slučaju smrti se navode nasljednici, a za doživljenje sam ugovaratelj

osiguranja (Ćurak i Jakovčević, 2007, p.147).

Zajednička obilježja životnih osiguranja (Andrijanić i Klasić, 2002, p.80):

· osiguranje života pruža zaštitu i daje financijsku sigurnost pojedincu

· daje pokriće rizika smrti

· dugoročnost, jer se ugovori o osiguranju života sklapanju na više godina

· fiksna visina premije za cijelo razdoblje trajanja ugovora

· štedna komponenta u premijama mnogih oblika životnih osiguranja

· pri sklapanju osiguranja mora postojati osigurljiv interes ugovaratelja

· uvijek se isplaćuje nadoknada

· zaračunata bruto premija je naplaćena premija

· ne računa se prijenosna premija

· postoje porezne olakšice u većini država

Vrste osiguranja unutar skupine životnih osiguranja dijele se na (Ćurak i Jakovčević, 2007,

p.148):

- osiguranje života za slučaj smrti

- mješovito osiguranje

- rentno osiguranje

- ostala životna osiguranja

- tontine osiguranje

- osiguranja povezana s investicijskim fondovima

13

2.3.2. Neživotno osiguranje

Neživotno osiguranje je osiguranje imovine. Za razliku od životnog osiguranja, gdje je

predmet osiguranja ljudski život, kome ne možemo utvrditi stvarnu vrijednost, samim tim

ni vrijednost štete, kod osiguranja imovine, vrijednost same imovine se može precizno

utvrditi. (Moje-osiguranje)

U osiguranju imovine kao ključnoj grani osiguranja postoje brojni problemi izazvani

otežanim uslovima poslovanja. Osiguranje imovine može zaključiti samo osoba koje ima

interes da se dogodi osigurani slučaj, pošto bi inače pretrpjelo neki materijalni gubitak.

Pravo iz osiguranja mogu imati samo osobe koje su u času nastanka štete imala materijalni

interes da se osigurani slučaj ne dogodi.

Osnovna svrha osiguranja imovine je u tome da se osigura naknada štete koja bi se desila

na imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja. U ugovorima o neživotnim

osiguranjima sa pravnog stajališta postoji nekoliko subjekata:

Ugovaratelj osiguranja - osoba koja s osigurateljem zaključuje ugovor o osiguranju.

Ponuditelj osiguranja - osoba koja s namjerom zaključenja osiguranja podnosi pismenu

ponudu osiguratelju.

Osiguranik – je osoba čija je stvar, interes ili odgovornost osigurani i kojoj pripadaju prava

iz osiguranja.

Korisnik osiguranja - osoba kojoj se isplačuje osigurana svota, odnosno naknada.

Radi što kvalitetnijeg pristupa tržištu osiguranja potrebno je obaviti segmentaciju tržišta, da

bi se što kvalitetnije zadovoljile potrebe potrošača i time omogućilo povećanje prodaje

usluga osiguranja.

Kriteriji za segmentaciju tržišta mogu biti različiti. Kod neživotnih osiguranja, ako se radi o

skupinama potencijalnih osiguranika u osiguranju vozila (autoodgovornost), onda bi

kriteriji segmentacije mogli biti: ukupan broj vozila koja podliježu obvezi godišnje

registracije, vrste vozila, broj i vrste vozila građana, ili firrmi, broj i vrsta prodanih novih

14

vozila, broj vozila prodanih na kredit, broj vozila prodanih na leasing, broj vozila do dvije

godine starosti, broj putnika u vozilima i sl. (Barbir 2004)

Osnovne vrste neživotnog osiguranja prema Zakonu o osiguranju su (Zakon o osiguranju):

- osiguranje od nezgode

- zdravstveno osiguranje

- osiguranje cestovnih vozila

- osiguranje tračnih vozila

- osiguranje zračnih letjelica

- osiguranje plovila

- osiguranje robe u prijevozu

- osiguranje od požara i elementarnih šteta

- ostala osiguranja imovine

- osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila

- osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica

- osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila

- ostala osiguranja od odgovornosti

- osiguranje kredita

- osiguranje jamstava

- osiguranje raznih financijskih gubitaka

- osiguranje troškova pravne zaštite

- putno osiguranje

15

3. ZNAČAJKE I KLASIFIKACIJA NEŽIVOTNIH OSIGURANJA

U ovom dijelu diplomskog rada obrađivat će se značajke i klasifikacija neživotnih

osiguranja prema određenim autorima.

3.1. Temeljna obilježja neživotnih osiguranja

Zajednička obilježja neživotnih osiguranja su (Franćišković, 2004, p.113):

· trajanje osiguranja je, u pravilu jednogodišnje

· višegodišnja i dugoročna osiguranja obnavljaju se svake godinee

· premija se može ali i ne mora mijenjati svake godine

· moguće je proširenje pokrića

· ugovor je na snazi i nakon nastale štete (osim u slučaju smrti u osiguranju nezgode)

· može se dogoditi više šteta po jednoj polici

· mogguća je velika razlika u veličinama šteta, jer veličine šteta nisu poznate prigom

sklapanja osiguranja, pa čak ni u trenutku nastanka štete

· nema štedne komponente

· zaračunata bruto premija je policirana premija

· računa se prijenosna premija

3.2. Klasifikacija neživotnih osiguranja

Grupiranje vrsta osiguranja provodi se na temelju srodnosti rizika koje pokrivaju i na

temelju zajedničkih obilježja rizika. Stoga ih dijelimo na: imovinska osiguranja koja čine

osiguranje materijalne imovine i osiguranje imovinskih interesa; osiguranje od

odgovornosti dijelimo na osiguranje od automobilske odgovornosti, odgovornosti u

zračnom prometu i odgovornosti brodara; transportna osiguranja pokrivaju podskupine

16

kargo, kasko i osiguranja odgovornosti u transportu te neživotno osiguranje osoba koje čini

osiguranje od nezgode i putno osiguranje.

3.2.1. Imovinska osiguranja

Imovinsko osiguranje dijeli se na osiguranje materijalne imovine u užem smislu i

osiguranje imovinskih interesa, o kojima će u nastavku biti više objašnjeno.

Ugovor o osiguranju imovine sklapaju ugovaratelj-osiguranik i osiguratelj. Osiguranik i

osiguratelj imaju jedan zajednički interes, a to je da se ne ostvari osigurani slučaj na

osiguranoj imovini, imovinskim interesima osiguranika odnosno imovini i životu trećih

osoba.

Međutim, osiguranik se obvezuje platiti premiju i sklapa ugovo o osiguranju radi

ekonomske zaštite odnosno očuvanja svojega materijalnoga interesa ili svoje odgovornosti.

Osiguratelj sklapa ugovor o osiguranju radi ispunjavanja ugovornih obveza – naknada štete

oštećenicima nakon ostvarenja osiguranog slučaja, te radi ostvarenja dobitka. To znači da

osiguranik ili korisnik moraju imati interes za osiguranje koji mora biti materijalni te

pravno i moralno dopušten. Ako interes nije materijalni te pravno i moralno dopušten

nedostaje bitan uvjet za valjanost ugovora o osiguranju. Pravo iz osiguranja mogu imati

samo osobe koje su u trenutku ostvarenja osiguranog slučaja imale materijalni interes da se

on ne dogodi. Ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku, kada suugovaratelji ptpišu

policu osiguranja ili list pokrića.

v Polica osiguranja i list pokrića

Ugovor o osiguranju imovine je najčešće formalan ugovor. Zbog toga, nije svejedno kakav

će biti oblik toga ugovora. Obvezatno je da se taj ugovor naziv polica osiguranja ili list

pokrića.

Polica osiguranja i list pokrića su pisani ogovori o osiguranju koji se ispisuju na obrascu

osiguratelja, a zajednički ih potpisiju ugovorne strane. Imaju značaj legitimacijskog

17

dokumenta, jer se osiguranik ili korisnik osiguranja pred osiguratelje legitimiraju kao

nositelji prava temeljem ugovora o osiguranju.

List pokrića može privremeno zamijeniti policu osiguranja, ali svejedno mora sadržavati

gotovo sve bitne sastojke ugovora o osiguranju, kao i polica. Omogućuje brže sklapanje

ugovora o osiguranju i koristi se u situacijama kada nisu potpuno poznati i dogovoreni svi

podatci koji čine bitne sastojke police. Kada se ispostavi polica, list pokrića stavlja se izvan

snage.

v Svota osiguranja

Da bi određeni predmet bio osiguran mora se odrediti njegova vrijednost u novčanom

obliku. Ta se vrijednost može odrediti prema novonabavnoj cijeni, stvarnoj cijeni,

knjigovodstvenoj cijeni, ugovorenoj cijeni ili tržišnoj cijeni. Poželjno je da novčani

ekvivalent vrijednosti predmeta osiguranja bude realan. Iznos vrijednosti predmeta

osiguranja, koji se upisuje u ugovor o osiguranju naziva se svotom osiguranja.

Svota osiguranja predstavlja maksimalnu obvezu osiguratelja temeljem skploljenog

ugovora o osiguranju imovine. Iznimka od ovoga jest naknada za troškove koje je

osiguranik imao prigodom spašavanja predmeta osiguranja. Jedna je od bitnih elemenata

ugovora o osiguranju.

v Premija osiguranja

Premija osiguranja je bitan element ugovora o osiguranju imovine. To je novčani iznos koji

ugovaratelj osiguranja uplaćuje osiguratelju temeljem ugovora o osiguranju. Osim

ugovaratelja osiguranja, mogu je uplatiti i osiguranik, korisnik osiguranja, donositelj police

i sl. Kod većine imovinskih osiguranja, premija se utvrđuje u fiksnoj svoti na početku

razdoblja osiguranja. Iznos premije utvrđuje se temeljem parametara koji utječu na visinu

premije osiguranja. Parametri su određeni cjenicima ili tarifama osiguratelja. Međutim, ako

se premija utvrdi u ugovoru o osiguranju a bez utemeljenja na važećim tarifama

osiguratelja, ona ima jednaku pravnu valjanost. Ugovaratelj osiguranja dužan je uplatiti

18

premiju utvrđenu ugovorom o osiguranju, bez obzira na moguće pogrešno obračunavanje

premije u odnosu na važeću tarifu osiguratelja.

Plaćanje premije može se ugovoriti na dva osnovna načina:

1. odjednom, prigodom sklapanja ugovoora o osiguranju

2. obročno. (Barbir 2002)

3.2.1.1. Osiguranje imovine u užem smislu

Osiguranje imovine moguće je klasificirati po različitim kriterijima.

Shema 1: Podjela osiguranja u užem smislu

Izvor: Ćurak, M., Jakovčević, D., Osiguranje i rizici, RriF, Zagreb, 2007., p. 131.

v Osiguranje industrije i trgovačke djelatnosti

Osiguranje industrije i trgovačke djelatnosti obuhvaća osigurljive rizike svojstvene

poduzetničkim aktivnostima. Budući da je predmet osiguranja djelatnost, industrijskim

rizicima izložene su proizvodne, a trgovačkim (komercijalnim) neproizvodne djelatnosti

gospodarstva. U osiguranje industrije i trgovačke djelatnosti mogu se ubrojiti sljedeće

podvrste:

19

· osiguranje industrijskih, obrtničkih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti

· osiguranje strojeva

· osiguranje objekata u izgradnji

· osiguranje objekata u montaži i montažne opreme

· osiguranje računala

· osiguranje od rizika prekida rada (šomažno osiguranje)

· garancijsko osiguranje

· osiguranje filmske proizvodnje

· osiguranje robe u hladnjačama

· osiguranje stvari u rudnicima

Rizici navedene grupe klasificiraju se prema razredima opasnosti u odnosu na djelatnost

kojom se bavi osiguranik. Ugovorima o osiguranju pokrivaju se osnovni rizici za sljedeće

opasnosti:

· požar - Ako je osigurani predmet izložen nekim aktivnostima koje su uzrokom

požara onda se ne smatra da je nastupio požar. Takvi su slučajevi: varenje

konstrukcija, zagrijavanje metala plamenom iz plinske boce, brušenje metala,

sušenje drvene građe itd.

· udar groma, pokrivene su štete nastale djelovanjem snage ili topline groma, te štete

od udara predmeta srušenih gromom. Mnoge štete nisu pokrivene osnovnim

pokrićem: kvarovi na električnim i elektronskim uređajima i aparatima.

· eksplozija, iznenadno ispoljavanje sile osnovano na širenju pare i plinova. Nisu

pokrivene štete kod miniranja, štete zbog probijanja zvučnog zida itd.

· oluja, smatra se da je to vjetar brzine najmanje 17,2m/s, tj.62km/h. Oluja se

ocjenjuje kao osigurani slučaj u okolnostima u kojima je vjetar nanio štete

građevnim objektima.

· grad (tuča), osim štete pod izravnim utjecajem tuče, obuhvaćene su i štete od

prodiranja tuče ili kiše kroz otvore koji su nastali kao posljedica padanja tuče

(Ćurak i Jakovčević, 2007, p.132).

20

Dopunski rizici se moraju eksplicite ugovoriti, a osiguranik je u obvezi plaćanja

odgovarajuće svote dopunske premije kao proširenja pokrića u sklopljenom ugovoru o

osiguranju. Kao dopunski rizik se osigurava:

· potres (može biti i osnovna opasnost ako su definirani uvjeti osiguranja i

pripadajući cjenik premija),

· poplave, bujice i visoke vode, pod kojom se smatra stihijsko neočekivano

poplavljenje terena od stalnih voda (rijeka, jezere, mora i dr.),

· izlijevanje užarene tekućine odnosno rastopljene mase izvan mjesta određenog za

ispuštanje i odvođenje,

· klizanje tla, odnosno lomljenje na površini tla i srozavanja, koji s pojavom jakih

deformacija i širokim pukotinama na građevinskim objektima nastaju u kratkom

razdoblju,

· snježnu lavinu, kao snježnu masu u pokretu koja bi mogla dovsti do šteta,

· odronjavanje,otkidanje i pad materijala kao geološke pojave ali samo ako je

odronjeni materijal udario na osigurani predmet te ga uništio ili oštetio,

· pucanje i izlijevanje iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi,

· samozapaljenje zaliha, ako su zalike uskladištene i ostale radnje izvršene u skladu

sa zakonskim odnosno tehničkim propisima.

v Privatna osiguranja

Privatna osiguranja su imovinska osiguranja koja su u ovom radu izdvojena u zasebnu vrstu

osiguranja radi razlikovanja od industrijskih i trgovačkih osiguranja. U pravilu se ovim

osiguranjima pokrivaju rizici svojstveni objektima i predmetima kojima raspolažu fizičke

osobe i kučanstva ili se ne osiguravaju u okviru osiguranja industrije i trgovačkih

djelatnosti. Privatnim osiguranjima obuhvaćene su sljedeće podvrste osiguranja:

· osiguranje od opasnosti požara i nekih drugih opasnosti

· osiguranje od opasnosti provalne krađe i razbojstva

21

· osiguranje stakla od loma

· osiguranje priredbi za slučaj atmosferskih oborina

· osiguranje kućanstava

Predmet osiguranja kod privatnih osiguranja su poljoprivredna gospodarstva zgrade,

namještaj i ostale pokretne stvari, roba i zalihe u trgovačkim i ugostiteljskim tvrtkama,

muzeji, sajmovi, zalihe drva i ugljena na slobodnom prostoru, šume, srušena stabla i drvo

na šumskom prostoru, niskogradnje (željezničke pruge, nasipi, mostovi, ograde, ceste,

avionske piste i sl.). Osigurane opasnosti kod privatnih osiguranja definiraju se i ugovaraju

gotovo identično kao i kod industrijskih i trgovačkih osiguranja.

Osiguranja od opasnosti provalne krađe i razbojstva mogu biti pokretne stvari u zgradama

ili prostorijama, namještaj i uređaji u uredima, novac, vrijednosni papiri, roba, sirovine i

poluproizvodi, gotov materijal, pomoćni i potrošni materijal i sitni inventar. Tim se

osiguranjem pokrivaju rizici izvršenja provalne krađe ili razbojstva ili pokušaji razbojstva.

Predmet osiguranja kod osiguranja stakla od loma su: stakla svih vrsta, slike, svjetleći

natpisi i reklame, neonske i ostale svjetleće cijevi sa pripadajućim uređajem, kulturni,

povijesni i nadgrobni spomenici od mramora. Osiguranjem stakla od loma isplaćuje se

osigurnina uslijed uništenja ili oštećenja osiguranog predmeta za sve opasnosti kojoj je

mogla biti izložena osigurana stvar.

Osiguranjem priredbi (športskih, umjetničkih) za slučaj atmosferskih oborina pokriva se

gubitak osiguranikova očekivanog prihoda od održane priredbe samo ako je održana na

otvorenom. Osiguranje nadoknađuje štetu u visini očekivanog bruto-prihoda, te troškove

nastale prilikom organizacije priredbe. Osigurani rizici su snijeg, kiša, tuča.

Osiguranje kućanstva je kombinirano osiguranje koje pokriva štete na predmetima u stalno

nastanjem stanu i pomoćnim prostorijama stana, koji su vlasništvo osiguranika i članova

njegova kućanstva. Ovo osiguranje obuhvaća sljedeće: stvari koje služe uređenju stana,

gotov novac, vrijednosne papire, umjetnine, električne kućanske aparate i uređaje.

22

Osigurane opasnosti su: požar, djelovanje električne energije na kućanske aparate, provalna

krađa i razbojstvo, lom stakla (Ćurak i Jakovčević, 2007, p.134).

v Osiguranje poljoprivrede

Osiguranje poljoprivrede je gospodarski značajna djelatnost u onoj mjeri u kojoj se

poljoprivredi daje važnost proizvodne grane koju treba zaštiti i razvijati. Osiguranjem se

pokrivaju značajni rizici čije nastupanje može ugroziti opskrbu tržišta važnim

prehrambenim proizvodima kao što su žitarice, biljni i mesni proizvodi. Osiguranje

poljoprivrede obuhvaća sljedeće podvste osiguranja:

· osiguranje domaćih i nekih drugih vrsta životinja

· osiguranje biljne proizvodnje

Osiguranjem domaćih i nekih drugih vrsta životinja pokriveni su sljedeći rizici:

- uginuće

- prisilno klanje zbog bolesti ili nesretnog slučaja

- troškovi liječenja

- drugi ugovoreni rizici prema posebnim uvjetima osiguranja

Svota osiguranja se sporazumno utvrđuje između ugovornih strana, ali ona ne može biti

veće vrijednosti od stvarne vrijednosti životinje u vrijeme zaključenja ugovora. Za životinje

koje se drže u stadu i izjednačene su vrijednosti uobičajeno je ugovoriti osiguranu svotu na

prosječnu svotu osiguranja.

Naknada iz osiguranja usjeva i plodova određuje se samo na vrijednost količinskog gubitka

uroda, a ne i kvalitete. Rizik gubitka kvalitete se može ugovoriti kao dopunsko osiguranje.

Svotu osiguranja određuje ugovaratelj, ali najviše do vrijednosti koju bi usjevi i plodovi

mogli imati u vrijeme žetve ili berbe.

23

Osiguranjem biljne proizvodnje nadoknađuje se šteta na osiguranim usjevima i plodovima.

Pokriće osiguranja se može odnositi cijelu biljku. Osigurani rizici su tuča, požar, udar

groma, oluja, poplava, mraz.

v Osiguranje prometnih sredstava

Ubrzani razvoj tehnologije, kao i mnoge tehničke i tehnološke inovacije proteklih

desetljeća, utjecali su na sve veću ponudu prometnih sredstava prilagođenih suvremenim

zahtjevima čovjeka. Vozila za osobne i gospodarske svrhe postala su znak prestiža i ugleda,

dokaz financijske moći, pa se više milijunske količine proizvedenih i prodanih vozila mogu

promatrati s jedne strane, kao dokaz boljeg životnog standarda današnje civilizacije a s

druge strane kao povećanje potencijalne opasnosti stradanja ljudi i imovine. Stoga ta vsrta

imovinskog osiguranja iz godine u godinu ostvaruje značajne stope rasta. U Hrvatskoj se ta

osiguranja nazivaju skraćenicom “autokasko“ osiguranje i ne treba ih miješati s

osiguranjima koja se povezuju s prometnim sredstvima. Ugovor o osiguranju kaska može

se sklopiti u dva temeljna oblika:

· potpuni kasko, koji pokriva koji pokriva sve rizike svojstvene prometnim

sredstvima

· djelomični kasko, koji obuhvaća samo neke rizike iz potpunog kaska.

Osiguranje opasnosti potpunog kaska uključuje sljedeće slučajeve:

· prometne nezgode

· pad ili udar nekog predmeta

· krađa

· požar

· udar groma

· eksplozije, osim nuklearne

· oluje

· tuče, snježne lavine, itd.

24

Djelomično kasko osiguranje u pravilu se sklapa u dvije varijante i to kao:

· djelomično kasko uz klauzulu „bilo gdje se vozilo nalazi“, čime su pokrivene

opasnosti od požara, tuče, prometne nezgode, lom stakla itd.

· djelomično osiguranje uz klauzulu „samo za vrijeme mirovanja vozila“, pokrivene

su štete koje su nastale rizikom požara, krađe, razbojstva.

U osiguranju prometnih sredstava ubrajaju se sljedeće podvrste osiguranja:

· kasko osiguranje cestovnih motornih vozila

· kasko osiguranje dodatne opreme i prtljage

· kasko osiguranje samohodnih strojeva, tračnih vozila, kontejnera

· osiguranje vozača od regresa osiguratelja (Ćurak i Jakovčević, 2007. p.138)

3.2.1.2. Osiguranje imovinskih interesa

Zajednička osnovna obilježja osiguranja imovinskih interesa su:

· daju pokriće osiguraniku za financijski gubitak nastao iz razloga prekida rada,nekih

drugih opasnosti, davanja garancije za proizvod itd.

· komercijalne rizike u osiguranju kredita pokrivaju osiguravatelji, dok

nekomercijalne odnosno političke rizike osigurava država (u Hrvatskoj to radi

HBOR), s tim da dio poslova može povjeriti osiguravateljima.

Opasnosti koje su pokrivene obuhvaćaju:

· financijski gubitak zbog ne vraćanje kredita, koji se pokriva kreditnim osiguranjem.

Osiguranik odnosno vjerovnik ima pravo naknade štete prema uvjetima ugovora o

osiguranju ako zbog nastanka određenog rizika nije bio u mogućnosti naplatiti svoje

potraživanje od svog dužnika. Dakle, kreditna osiguranja su jamstvo što ih

osiguravatelj pruža prodavatelju koji kreditira kupca da će podmiriti njegovo

potraživanje, ako dužnik ne izvrši svoju obvezu plaćanja duga. Dijeli se na

(Franćišković, 2004, p.99):

25

· Kreditno osiguranje u užem smislu. To je osiguranje u kojem ugovor o osiguranju

sklapa vjerovnik,a osiguravatelj se obvezuje nadoknaditi štetu vjerovniku ako

njegov dužnik ne podmiri svoje dugovanje. Dužnik ne mora znati da je takvo

osiguranje zaključeno.

· Kaucijsko ili zajamčeno kreditno osiguranje. Predstavlja osiguranje kod kojeg

ugovor o osiguranju sklapa dužnik s osiguravateljem koji se ugovorno obvezuje

zajamčiti vjerovniku ispunjenje obveza dužnika. Dakle, ovo osiguranje zaključuje

se za račun treće osobe. Dužnik plaća premiju osiguranja, a vjerovnik ima pravo

tražiti nadoknadu od osiguravatelja ako dužnik nije ispunio svoje obaveze temeljem

police osiguranja, koju mu je dužnik uručio prigodom odobravanja kredita.

· financijski gubitak za pruženo jamstvo, koji se pokriva garancijskim osiguranjem.

· osiguranje opcije ili izdavanje obvezatne ponude osiguravatelja. Osiguravatelj može

na zahtjev domaćeg izvoznika izdati osiguraniku obvezatnu ponudu (opciju,

kvotaciju) kojom se obvezuje da će u slučaju ako osiguranik zaključi određeni

izvozni posao na kredit sklopiti kreditno osiguranje za taj posao (Andrijašević i

Petranović, 1999, p.113).

· financijski gubitak zbog pronevjere, koji se pokriva osiguranjem povjerenja..

· financijski gubitak zbog prekida rada zbog požara i nekih drugih opasnosti ili zbog

loma stroja.

· gubitak prihoda od priredbi na otvorenom zbog atmosferskih oborina.

3.2.2. Osiguranje od odgovornosti

Obilježje osiguranja od odgovornosti jest u kriteriju po kojem se određuje nastanak obveze

osiguravatelja. Obveza osiguravatelja na naknadu štete trećoj osobi nastaje ako se ostvari

događaj koji je prouzrokovao štetu trećoj osobi za koju je odgovoran osiguranik. Prema

zakonskim propisima osiguravatelj odgovara za štetu nastalu slučajem samo ako treća

osoba postavi zahtjev za njezinu naknadu.

26

Pravo je oštećene osobe da od osiguravatelja neposredno zahtjeva naknadu štete koju je

pretrpjela događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do visine osigurane svote.

Osiguranje od odgovornosti u biti, pruža zaštitu osiguraniku – štetniku za materijalne

posljedice proistekle iz događaja iz kojeg prozlazi njegova odgovornost za štetu koja

nastane trećoj osobi. Pri sklapanju ugovora o osiguranju od odgovornosti ne utvrđuje se

vrijednost predmeta, jer jr to nepoznato, već se određuje granica obveze iz sklopljenog

ugovora (Andrijašević i Petranović, 1999, p.114).

Kod ovih vrsta osiguranja unaprijed se ugovorno određuje limit pokrića. Limit pokrića je

maksimalni iznos koji osiguravatelj treba isplatiti po pojedinom štetnom događaju (Klasić i

Andrijanić, 2007, p.131).

Opasnosti koje su pokrivene osiguranjem od odgovornosti obuhvaćaju:

· različite opasnosti s kojima se osiguranik susreće pri obavljaju svoje profesionalne

djelatnosti (revizori, liječnici, stomatolozi, odvjetnici,posrednici u osiguranju i dr.)

· povrede, bolesti, gubitak ili oštećenje nastalo zbog upotrebe proizvoda

· smrt, ozljeda ili narušavanje zdravlja treće osobe te oštećenje ili uništenje neke

stvari treće osobe, koje proizlaze iz položaja osiguranika (Klasić i Andrijanić, 2007,

p.134).

Najvažnije vrste osiguranja od odgovornosti su različito podijeljene, ali prema sljedećem

autoru su u nastavku navedene i objašnjene tri glavne vrste (Bijelić,2002, p.143-144):

3.2.2.1. Osiguranje od automobilske odgovornosti

Osiguranje od automobilske odgovornosti predstavlja društveno obrambeni mehanizam

kojim se rizik nastanka nepoželjnih posljedica iz prometa na cestama – prometnih nesreća,

transferira na djelatnost osiguranja radi “osiguravanja” sigurnog i adekvatnog obeštećenja

žrtava prometa. Iz tog razloga se i navodi da mu je funkcija izrazito socijalne prirode, jer se

27

s jedne strane, pojavljuje kao “jamac” sigurne naplate pretrpljene štete, a s druge strane kao

“jamac” sprječavanja osiromašenja štetnika – pojedinca. (Matijević 2005)

· Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za

štete trećim osoboma - Vlasnik vozila dužan je sklopiti policu osiguranja na temelju

koje je osiguravatelj obvezan nadoknaditi štetu ako je pri uporabi vozila došlo do

tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja ili smrti neke osobe, uništenja odnosno

oštećenja stvari.

· Dobrovoljno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od

odgovornosti za štete trećim osobama – Prošireno osiguranje od automobilske

odgovornosti (prošireno osiguranje) je dobrovoljno osiguranje za štetu koju

uporabom motornog vozila osiguranog po polici obveznog osiguranja od

automobilske odgovornosti pretrpi ovlašeni vozač vlastitom krivnjom. Prošireno

osiguranje odnosi se kako na štete koje su nastale u tuzemstvu, tako i na štete

nastale u inozemstvu. ( Uvjeti proširenog osiguranja od odgovornosti)

3.2.2.2. Osiguranje od odgovornosti u zračnom prometu

· Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika zračnih letjelica od odgovornosti za

štete trećim osobama - Ukoliko je ugovoreno pokriće za odgovornost prema

trećima prema ovim uvjetima i plaćena je dodatna premija, osiguratelj će

nadoknaditi štetu trećim osobama za: smrt ili tjelesne ozljede te narušavanja

zdravlja; gubitak ili oštećenje materijalnih stvari, a koju uzrokuje zrakoplov u letu.

· Osiguranje vlasnika odnosno korisnika zračnih letjelica od odgovornosti za štete

putnicima - Osiguranjem dobrovoljne odgovornosti prema putnicima osiguratelj će

nadoknaditi štetu koja nastane osobama koji su putnici u osiguranom zrakoplovu i

to za: smrt ili tjelesne ozljede te narušavanja zdravlja; gubitak ili oštećenje

materijalnih stvari i predmeta koje putnici nose sa sobom ili se nalaze u zrakoplovu

(ručna ili predana prtljaga putnika).

28

· Osiguranje odgovornosti vozara za robu primljenu na prijevoz u zračnom prometu -

U slučaju gubitka ili oštećenja stvari vrijednost se stvari određuje prema tržišnoj

cijeni stvari iste vrste, količine i svojstava u mjestu i u vrijeme predaje osiguraniku.

Osiguranjem se nadoknađuje i šteta umanjenja vrijednosti oštećene stvari.

Limit pokrića (iznos osiguranja) iz police osiguranja predstavlja najviši iznos obveze

osiguratelja po jednom štetnom događaju, neovisno o broju oštećenika. Agregatni limit

predstavlja gornju granicu obveze osiguratelja za sve štete događaje i oštećenike u trajanju

police osiguranja. (Euroherc)

3.2.2.3. Osiguranje od odgovornosti brodara

· Obvezno osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika pomorskih

brodova i brodica na motorni pogonu za štete trećim osobama - Sukladno

zakonskim odredbama, ovo osiguranje obvezni su zaključiti vlasnik brodice

odnosno jahte čija je snaga porivnih strojeva veća od 15 kW, a koja po propisima

mora biti upisana u očevidnik brodica odnosno jahti. Osigurana svota određena je

Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te iznosi 3.500.000,00 kn. Opseg

pokrića: ostvaruje se naknada štete koje pretrpe treće osobe zbog tjelesnih ozljeda,

narušavanja zdravlja ili smrti (nematerijalne štete). (Generali)

· Dragovoljno osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika brodice ili

jahte - Osiguranje pokriva odgovornost za štetu nastalu zbog smrti, ozljede tijela ili

zdravlja i oštećenja ili uništenja stvari treće osobe (materijalne i nematerijalne štete)

· Obvezno osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog slučaja

(nezgode) - Obvezno osiguranje putnika u javnom prometu dužni su zaključiti

vlasnici plovila registriranih za gospodarsku djelatnost prijevoza putnika

(uključujući iznajmljivanje - čarter). Minimalni zakonski propisani limit iznosi

40.000,00 kn za smrt i 80.000,00 kn za trajni invaliditet. (Pomorsko osiguranje)

29

3.2.3. Transportna osiguranja

Transportna osiguranja su najstariji oblici osiguranja, koji potječu iz vremena Grka,

Rimljana, a neki oblici sežu čak u doba Feničana. Ova osiguranja obiluju brojnim

posebnostima zbog čega se izdvajaju iz imovinskih osiguranja u zasebnu cijelinu. Najčešći

oblici osigurljivog interesa u transportnim osiguranjima pojavljuju se u odnosu na

vlasništvo nad brodom, zrakoplovom ili robom; vozarinu; premiju osiguranja; očekivani

dobitak; carinu, porez i druga davanja i odgovornost.

Shema 2: Vrste transportnih osiguranja

Izvor: Ćurak, M., Jakovčević, D., Osiguranje i rizici, RriF, Zagreb, 2007., p. 121.

Uobičajena klasifikacija rizika u transportnim osiguranjima obuhvaća osnovne, dopunske,

ratne i političke rizike.

Osnovnim rizicima smatraju se takvi koji se mogu materijalizirati na svakoj robi ili

prijevoznom sredstvu, kao što su pomorska ili prometna nezgoda, požar, elementarna

nepogoda i sl.

30

Dopunskim rizicima podrazumijevaju se one opasnosti koje su svojstvene određenim

vrstama robe ili prijevoznog sredstva, npr.: krađa i neisporuka, manipulativni rizici, lom,

rasipanje, kvar i sl. Oni se osiguravaju samo na zahtjev osigiranika.

Ratnim i političkim rizicima podrazumijeva se svaki ratni akt, štrajk, građanski nered i sl.

Osiguravaju se na zahtjev osiguranika i moraju izričito biti navedeni na polici te se za njih

plaća posebna premija. Takvi rizici se u pravilu ne osiguravaju u domaćem nego u

međunarodnom transportu (Ćurak i Jakovčević 2007, p.122).

3.2.3.1.Osiguranje stvari za vrijeme prijevoza (kargo)

Najvažnije obilježje kargo osiguranja je pokriće određenih rizika za pošiljku koja se

transportira od prodavatelja do kupca. Ključno je precizno definirati prelazak rizika s

prodavatelja na kupca. U tom smislu, standarizirane uzance koje vrijede za svjetsku

trgovinu neizostavan su čimbenik pri odlučivanju kome pripada osigurnina. Da bi se

izbjegli nesporazumi vezani za definiranje uvjeta prodaje, uvedena su međunarodna pravila

za tumačenje trgovinskih termina po nazivom Incoterms. Najčešće korišteni paritet su: Ex

Works, F.O.B., C.F.R. i C.I.P.

Specifični čimbenici rizika kod kargo osiguranja su:

· vrsta prijevoznog sredstva,

· vrsta robe koja se prevozi,

· pakiranje kao najvažnije mjera prevencije kod transporta robe,

· veličina / težina / vrijednost zbog rizika krađe,

· oprema za rukovanje pri ukrcaju / iskrcaju, pogotovo kod velikih komada opreme,

· ruta putovanja – određena područja u nekim dijelovima godine predstavljaju

poseban problem za određene vrste karga – temperatura, vlaga, nedostatna oprema,

· trajanje putovanja – što duže putovanje traje, veća je vjerojatnost nastanka

osiguranog slučaja,

31

· godišnje doba – sezonska pojava monsuna, uragana, tajfuna, tornada ili zimskih

oluja.

3.2.3.2. Osiguranje brodova i zračnih letjelica (kasko)

Osiguranjem brodova osiguranje pokriva široku lepezu plutajućih ili plovećih objekata od

malih čamaca pa sve do vrlo sofisticiranih, iznimno velikih prekoocenaskih tankera. Prema

kriteriju navigacije na trasnportnom tržištu osigurljivo je sve što se povremeno kreće,

uključujući plutajuće objekte stalno na vezu, primjerice plutajući svjetionici. Iznimka su

offshore objekti, kojima se eksploatiraju nafta i plin koji se ne mogu osigurati na tržištu

pomorskih kasko rizika.

Kasko osiguranjem brodova u pravilu se osigurava brod, njegovi strojevi, uređaji, oprema i

zalihe.

Rizici pokriveni kasko osiguranjem uključuju razne opasnosti kojima je izložen brod za

vrijeme plovidbe, i to: pomorska nezgoda, elementarna nepogoda, eksplozija, požar i

razbojništvo.

Brod se može osigurati na određeno vrijeme ili na putovanje ili u kombinaciji putovanje –

vrijeme. Ako nije drugačije ugovoreno, osiguranjem su pokrivene štete nastale zbog

osiguranog rizika:

· potpuni gubitak

· djelomični gubitak

· troškovi spašavanja i troškovi pruzročeni nastupanjem osiguranog slučaja

· zajednička havarija

· nagrada za spašavanje

· troškovi utvrđivanja i likvidacije štete pokrivene osiguranjem.

32

Kasko osiguranjem broda nije nije pokrivena odgovornost osiguranika za štete nanesene

trećim osobama, osim ako je ugovorom o osiguranju drukčije odlučeno.

Domaći kasko se osigurava prema domaćim uvjetima za osiguranje brodova, a rizici koji su

pokriveni tim uvjetima su imenovani rizici. Domaći uvjeti pokrivaju i dopunske rizike:

odgovornost za sudar, udar, troškove vađenja ili drugi način uklanjanja broda. Svaki od

dopunskih rizika moguće je ugovoriti do svote na koju je brod osiguran i za svaku od

dopunskih opasnosti se obračunava i plaća zasebna premija.

Međunarodni kasko se, za raliku od domaćeg, osigurva prema tzv. Institutskim klauzulama

koje se slično kao i u domaćem kasku temelje na imenovanim opasnostima. Pokriće može

biti modificirano ugovoornim uključenjima onih rizika koji su isključeni ugovorenom

institutskom klauzulom , a koje je inače moguće osigurati (Ćurak i Jakovčević 2007,

p.124).

3.2.3.3. Osiguranje od odgovornosti u transportu

Odgovornost u transportu obuhvaća zakonsku odgovornost prijevoznika, špeditera,

brodopopravljača, vlasnika marina, čartera itd.

Osiguranje odgovornosti vozara za robu osigurava se samo interes vlasnika robe i drugih

osoba koji imaju interes na robi. Predmet osiguranja prijevozničke odgovornosti je

građansko pravna odgovornost vozara kao cestovnog prijevoznika za dokazan potpun ili

djelomičan fizički gubitak ili uništenje stvari preuzetih na prijevoz.

Osiguratelj će nadoknaditi sve troškove, osim šteta koje su isključene iz osiguranja, a to su

namjera ili gruba nepažnja osiguranika, ugovorna odgovornost, ratni rizik, nepravilno

pakiranje, gubitak vozarine, nuklearna energija, ako vozilom upravlja osoba bez

odgovarajuće vozačke dozvole ili pod utjecajem alokohola i sl. (Ćurak i Jakovčević 2007,

p.126).

33

Osiguranje od odgovornosti brodoupravljača pruža se samo za brodove koji su primljeni

radi izvođenja i dok ti radovi traju. Brodovi koji se nalaze na čuvanju kod brodoupravljača

nisu pokriveni policom odgovornosti brodoupravljača.

Osiguranje od odgovornosti brodara za štete učinjene trećima se ugovara klupskim

osiguranjem, osim u slučaju sudara brodova kada odgovornost brodara djelomično pokriva

osiguratelj. Klupska osiguranja poznatija su kao osiguranja koja provode klubovi za

„zaštitu i obeštećenje“ (P&I osiguranja).

P&I klubove osnovali su brodari radi uzajamnog osiguranja vlastite odgovornosti za smrt

ili tjelesnu povredu kao i za rizik oštećenja drugog broda u sudaru, ako nije pokriven

uobičajenom pomorskom policom za brod. Povećanje prekomorske trgovine i izmjena

prava su bili glavni razlozi razvitku klubova do današnjih dana. Član kluba može biti

brodovlasnik, voditelj poslovanja, brodar ili zakupac.

3.2.4. Neživotna osiguranja osoba

Osiguranjem osoba provodi se zaštita zdravlja čovjeka, njegove radne sposobnosti i života.

Suvremeni čovjek je dinamično biće i to u osobnom, obiteljskom i poslovnom okruženju,

stoga smisao osiguranja svodi se na zaštitu od izloženosti osobnim rizicima koji proizlaze

iz djelokruga i načina ljudskog življanja. Osobni rizici koji su predmet osiguranja osoba

uključuju opasnosti oštećenja zdravlja i posljedičnog gubitka zarade, nastanak ovisnosti o

pomoći drugih osoba te preranu smrt osiguranika. Pokriće rizika smanjene radne

sposobnosti i prerane smrti ugovara se između ugovaratelja osiguranja i osiguratelja.

Posebnost je što ugovaratelj i korisnik osiguranja ne moraju biti iste osobe. Isplata

osiguratelja za smrt, tjelesnu ozljedu ili oštećennje zdravlja u osiguranju od nezgode ima

karakter odštete što je svojstvo neživotnih osiguranja. Zbog toga je ključno razlikovati

osiguranje osoba od nezgode od nezgode od osiguranja života. Relativno novi pojam je

putno osiguranje, koje je po svojoj strukturi kombinacija rizika svojstvenih zdravstvenim i

34

osiguranjima od nezgode, o čemu će u nastavku biti više rečeno (Ćurak i Jakovčević, 2007,

p.142).

3.2.4.1. Osiguranje od nezgode

Nezgoda ili nesretan slučaj stalna su prijetnja svakodnevnog života suvremenog čovjeka.

Stoga su osiguratelji ustanovili pojam nezgode, pod kojom se smatra svaki iznenadni

događaj osiguranika kao što su smrt, potpuni ili djelomični invaliditet, prolaznu

nesposobnost za rad i oštećenje zdravlja koje zahtijeva liječnićku pomoć(Petranović 1984).

Događaji koji se smatraju osigurljivim rizikom od nezgode su: prometni sudar, udar nekim

predmetom, pad s visine, okliznuće, ranjavanjem oružjem, ubod insekta, ujed životinja, a

izvan pokrića osigurnaja od nezgode su: posljedice prouzročene ratom, potrespm

samoubojstvom, djelovanjem alkohola i drugih opijata.

Navedenim osiguranjem se prema ugovoru osiguravaju osobe starije do 14 do 75 godina.

Za osiguranike ili korisnike osiguranja od nezgode čija je radna sposobnost smanjena zbog

težih bolesti, uobičajeno je uz poseban specijalistički pregled zaračunati dopunsku premiju

svojstvenu pokriću anormalnih rizika.

Kada nastupi osigurani slučaj osiguratelj je dužan:

· isplatiti osigurninu korisniku osiguranja ili osobi koja može dokazati svoje pravo na

isplatu

· dio osigurane svote prema postotku invaliditeta koji je nastao kao posljedica

nezgode, a sukladno standardiziranoj tablici invaliditeta

· dnevnu naknadu u ugovorenoj svoti ako je osiguranjem pokrivena prolazna

nesposobnost za rad

35

· nužne troškove liječenja koji su stavrno učinjeni, ako ih ne pokriva zdravstveno

osiguranje oštećenog korisnika osiguranja.

Osiguranje od nezgode može se sklopiti na pojedinačnoj i kolektivnoj osnovi.

3.2.4.2. Putno osiguranje

Ovo osiguranje kombinacija je zdravstvenog i osiguranja od nezgode. Njegova atraktivnost

povezean je s dinamikom poslovnih i turističkih putovanja domaćih osiguranika u

inozemstvo i inozemnih osigurnaika u tuzemstvo. Stoga danas sve osigurateljne institucije

među redovima svoga osiguranja ima i ovo. Može se ugovoriti na dnevnoj ili godišnjoj

osnovi pa se tako izdaju i police osiguranja.

Osobe čije je mjesto boravka u Republici Hrvatskoj moraju sklopiti ugovor o osiguranju

prije samog putovanja u inozemstvo. Ugovor se smatra sklopljenim kada je izdana polica

osiguranja i kada je plaćena premija osiguranja. Ovisno o stupnju rizika i troškovima

zdravstvene zaštite, putna osigurnaja mogu se klasificirati na osiguranja za Europu i

osiguranja za svijet.

Police putnog osiguranja za putovanja u inozemstvo najčešće obuhvaćaju:

· dragovoljno zdravstveno osiguranje za vrijeme puta i boravka u inozemstvu što

uključuje troškove liječenja i troškove prijevoza

· osiguranje putnika od nezgode

· osiguranje prtljage

· osiguranje otkaza putovanja.

Pri ugovaranju putnog osiguranja obvezno se ugovara dragovoljno zdravstveno osigurnaje

za vrijeme puta i boravka u inozemstvo, dok se ostala tj. dopunska ugovaraju po izboru

osiguranika.

36

4. TRŽIŠTE OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U četvrtom dijelu će biti obrađeno tržište osiguranja, životnih, neživotnih i mješovitih s

posebnim osvrtom na neživotna osiguranja u Republici Hrvatskoj, te Euroherc i Jadranskog

osiguranje. Podaci su prikupljeni iz raznih izvora sa što novijim izvješćima u obradi.

4.1. Osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj

Tržište osiguranja u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina doživljava značajne promjene:

povećan je broj osiguravajućih društava, od kojih je velik broj u stranom vlasništvu,

povećan je ukupan portfelj osiguranja, posebno životnih, uvedene su nove vrste osiguranja

prilagođene potrebama pojedinaca – fizičkih osoba. Da bi ostvarilo što bolji poslovni

rezultat, osiguravajuće društvo mora povećati prihod od premije osiguranja, smanjiti

administrativne troškove i troškove šteta te povećati prihode od ulaganja. Porezne obveze

određuje država i osiguravatelj ih je obvezan redovito plaćati.

Glavna zadaća osiguravajućih društava jest uredno podmirenje obveza iz osiguranja,

odnosno isplata šteta svojim osiguranicima i jamstvo da će im osigurani rizici biti isplaćeni

ako se i kada dogode, na osnovi uplaćenih premija osiguranja za pokriće tih rizika. (utjecaj)

Prvo osiguravajuće društvo se javlja 1884.godine u Zagrebu pod imenom Croatia

osiguravajuća zadruga, za koju je temeljni kapital položilo zagrebačko gradsko

poglavarstvo u sklopu borbe protiv ekonomske ovisnosti. Iako su tada većinskim dijelom

prevladavala inozemna osiguravajuća društva, vrlo brzo se počinju razvijati i druga društva

za osiguranje i reosiguranje. Nakon osamostaljenja (godine 1991.) u Republici Hrvatskoj

djelovala su svega četiri osiguravajuća društva. No, prijelazom na tržišno gospodarstvo i

uključivanjem u proces globalizacije dolazi do snažnoga rasta konkurencije na hrvatskom

tržištu osiguranja – u razdoblju od 1991. do danas broj se osiguravajućih društava se

usedmerostručio. Sva ta društva nude iste ili slične proizvode po

približno jednakim cijenama, a ponuda je veća od potražnje. Stoga, je glavni problem

svakoga osiguravajućega društva u postojećim uvjetima pronaći i primijeniti strategiju koja

će mu omogućiti da ga osiguranici izdvoje i odaberu između svih ostalih na tržištu, a da ih

37

konkurenti ne mogu imitirati. Rješenje je toga problema primjena strategije diferencijacije,

a jedina stvar koju konkurenti ne mogu imitirati jest dobro osmišljeni imidž osiguravajućeg

društva. (Zelenika i Babić 2004)

Ulaskom Hrvatke u Europsku uniju mnogo toga se mijenja i za tržište osiguranja.

Osiguratelje očekuje izjednačavanje premija za žene i muškarce u životnim i zdravstvenim

osiguranjima, zbog odluke Europskog suda pravde koja je sadašnje razlike u visini premija

za muškarce i žene proglasila diskriminirajućim. Osigurateljnu industriju očekuju i

pripreme na veću konkurenciju i profesionalizaciju poslovanja, ponajprije u prodaji

osiguranja, širi se i konkurencija tržišta. Također veliki trud treba uložiti u povećanje

financijske pismenost građana, što je osnovni preduvjet da građani znaju odabrati pravi

proizvod osiguranja za sebe, što s epokušava provesti kroz određene brošure, seminare i sl.

Ovo su smao neke od stavki koje Hrvatska mora primjeniti ulaskom u EU (Premija)

Republika Hrvatska prema podacima iz 2013. godine broji 26 društava za osiguranje i

jedno društvo za reosiguranje, ali budući da Hrvatska agencija za nadzor financijskih

usluga (HANFA) još uvijek nije obradila statističke podatke za 2013. godinu, u nastavku će

biti korišteni podaci iz 2012. godine, prema kojima je poslovalo 27 društava za osiguranje i

jedno društvo za reosiguranje. Prema skupinama osiguranja, poslovima životnih osiguranja

tada se bavilo 7 društava, poslovima neživotnih osiguranja 10 društava, a poslovima

životnih i neživotnih osiguravajućih društava odnosno mješovitih se bavilo 10 društava.

U sljedećoj tablici prikazati će se broj društava za osiguranje i reosiguranje u razdoblju od

2008. do 2013. godine.

38

Tablica 1. Kretanje broja društava za osiguranje i reosiguranje u razdoblju od 2008.

do 2013. godine

Godina/Vrsta

osiguranja

Životno

Neživotno

Mješovito

Reosiguranje

Ukupno

2003. 4 7 13 1 25

2004. 4 8 12 2 26

2005. 5 7 11 2 25

2006. 4 5 11 2 22

2007. 5 8 10 2 25

2008. 8 9 10 2 29

2009. 8 10 10 2 30

2010. 6 10 10 1 27

2011. 7 10 10 1 28

2012. 7 10 10 1 28

2013. 7 10 9 1 27

Izvor: HANFA

U ovoj tablici je prikazan broj osiguravajućih društava razvrstanih po vrstama od 2003. do

2013. godine. Struktura društva za osiguranje s obzirom na vrstu posla kojeg obavljaju u

korist je mješovitih društava za osiguranje, odnosno društava koji obavljaju i poslove

životnog i poslove neživotnog osiguranja. Vidimo da je broj životnih osiguranja do 2009.

godine rastao, a od tad se smanjuje, neživotna osiguranja se povečavaju, a posljednjih pet

godina konstantno ih ima deset. U tom smislu, podaci iz 2013. godine govore nam kako u

Hrvatskoj djeluje devet društava koji obavljaju poslove mješovitog osiguranja, deset

društava poslove neživotnih osiguranja, sedam društava koji u svojem djelokrugu rada

obuhvaćaju samo poslove životnih osiguranja, i tek jedno društva koja se bave

reosiguranjem. Rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga od 21.10.2010.

društvu Allianz reosiguranje d.d. daje se suglasnost za prestanak obavljanja poslova

39

reosiguranja i promjenu djelatnosti. Stoga, jedino društvo koje trenutno obavlja poslove

reosiguranja na našem tržištu je Croatia Lloyd d.d.

Tržišni udjel kao i premijski prihod pojedinog društva na tržištu osiguranja, samo su neki

od pokazatelja uspješnosti poslovanja za koju su podjednako važni stabilnost društva,

visina pričuva i dobit koja se ostvaruje. Ništa veće promjene nisu se dogodile ni u tržišnom

udjelu osiguravajućih društava, jer najveći tržišni udjel je još uvijek u vlasništvu najvažnije

petorke (Allianz, Croatia, Euroherc, Jadransko i Kvarner VIG) te stoga većinski paket

udjela na tržištu osiguranja još uvijek drže društva u domaćem vlasništvu sa 54,25 %, o

čemu će u nastavku biti više objašnjeno (Gajski, 2012).

4.1.1. Osiguravajuća društva za životna osiguranja

U Republici Hrvatskoj osiguranje života je vrlo nerazvijeno. Tek oko 5% tržišnog udjela,

čine osiguravajuća društva koja se bave samo životnim osiguranjima. Po tim podacima

hrvatski građani su još uvijek ispod prosjeka. Prosječni Njemac, Austrijanac ili Japanac ima

ugovoreno i po nekoliko vrsta osiguranja, uplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje, štede

kroz stipendijska osiguranja za školovanje djece, dok je u Hrvatskoj to u vrlo maloj mjeri.

Prema podacima HANFA-e, iz 2012. godine poslove osiguranja je obavljalo sedam

društava:

AGRAM životno osiguranje d.d.

ERGO životno osiguranje d.d.

Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d

KD životno osiguranje d.d.

Societe Generale osiguranje d.d.

VELEBIT životno osiguranje d.d.

Wustenrot životno osiguranje d.d.

40

Sljedeći grafikon prikazuje tržišni udio životnih osiguravajućih društava u Republici

Hrvatskoj u 2012. godini.

Grafikon 1: Tržišni udio životnih osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj u

2012. godini (u %)

Izvor: HANFA

Iz ovog grafikona vidimo da osiguravajuća društva koja se bave isključivo i samo životnim

osiguranjem zauzimaju jako mali postotak tržišnog udjela osiguranja u 2012. godini.

Možemo izdvojiti Agram životno osiguranje d.d. sa malo većim postotkom od 2,25%

tržišnog udjela,koji se čak povećao posljednjih godina . S najmanjim postotkom tržišnog

udjela su Velebit i Wustenrot životno osiguranje, oko 0,08%. Međutim unatoč malom

tržišnom udjelu, ne mora značiti da ova osiguranja slabo posluju. To su osiguravajuća

društva koja su počela s radom tek prije par godina, stoga oni će se vremenom sigurno

razvijati i širiti, pa i stići konkurenciju.

2,25%

0,23%

1,28%

0,18% 0,47%

0,12% 0,08%

Životna osiguravajuća društva

41

4.1.2. Osiguravajuća društva za neživotna osiguranja

Za razliku od životnih osiguravajućih društava, neživotna osiguravajuća društva zauzimaju

nešto veći postotak tržišnog udjela. Iako vlada nedovoljna gospodarska razvijenost,slab

financijski sustav, još uvijek građani prije obavljaju osiguranje imovine, nego uplate

životnog osiguranja, stoga s razlogom zazuimaju veći tržišni udjel.

U Republici Hrvatskoj u 2012. godini poslove osiguranja je obavljalo deset neživotnih

osiguravajućig društava:

BNP Paribac Cardif osiguranje d.d.

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d.

ERGO osiguranje d.d.

EUROHERC osiguranje d.d.

HOK-osiguranje d.d.

Hrvatsko kreditno osiguranje d.d.

IZVOR osiguranje d.d.

JADRANSKO osiguranje d.d.

SUNCE osiguranje d.d.

VELEBIT osiguranje d.d.

Sljedeći grafikon prikazuje tržišni udio neživotnih osiguravajućih društava u Republici

Hrvatskoj u 2012. godini.

42

Grafikon 2: Tržišni udio neživotnih osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj u

2012. godini (u %)

Izvor: HANFA

Iz grafikona 2 vidimo da neživotna osiguravajuća društva čine 24,75% ukupnog tržišnog

udjela u 2012. godini. Kao vodeće neživotno osiguranje se ističe Euroherc osiguranje d.d.

sa 10,80% tržišnog udjela, koji se čak smanjio za 0,43% u odnosu na prehodnu godinu, a

slijedi ga Jadransko osiguranje sa 6,94%. Neživotna osiguravajuća društva zauzimaju veći

dio tržišta osiguranja u Republici Hrvatskoj, no međutim još uvijek ne dovoljno da bi

prestigla osiguravajuća društva koja se bave i životnim i neživotnim osiguranjima, odnosno

složenim osiguranjima.

0,84% 1,09% 0,01%

10,80%

2,05%

0,08% 0,36%

6,94%

1,86% 0,72%

Neživotna osiguravajuća društva

43

4.1.3. Mješovita osiguravajuća društva

Mješovita (životna i neživotna) osiguravajuća društva se bave poslovima osiguranja

života,ali i osiguranja imovine. Čine najveći dio osiguravajući društava Republike

Hrvatske, ali i s razlogom, jer to su osiguravajuća društva koja posluju već dugi niz godina.

Nisu se bazirala na samo jednu vrstu osiguranja, nego su obuhvatila obje vrste. Neka od

njih čine i najveći dio ukupne premije osiguravajućih društava.

U Republici Hrvatskoj u 2012. godini je poslovalo deset mješovitih osiguravajući društava:

ALLIANZ Zagreb d.d.

BASLER osiguranje Zagreb d.d.

CROATIA osiguranje d.d.

GENERALI osiguranje d.d.

GRAWE Hrvatska d.d.

HELIOS Vienna Insurance Group d.d.

KVARNER Insurance Group d.d.

MERKUR osiguranje d.d.

TRIGLAV osiguranje d.d.

UNIQA osiguranje d.d.

Sljedeći grafikon prikazuje tržišni udio mješovitih (životnih i neživotnih) osiguravajućih

društava u Republici Hrvatskoj u 2012. godini.

44

Grafikon 3: Tržišni udio mješovitih (životnih i neživotnih) osiguravajućih društava u

Republici Hrvatskoj u 2012. godini (u %)

Izvor: HANFA

Grafikon mješovitih osiguravajućih društava nam prikazuje koliki tržišni udjel čine ova

osiguravajuća društva i po pojedinim osiguranjima. Mješovita osiguravajuća društva čine

čak 70,68% tržišnog udjela u 2012. godini. Na Croatia osiguranje d.d. otpada čak 30,00%

tržišnog udjela i možemo reći da je ovo osiguravajuće društvo s pravom najzastupljenije na

tržištu osiguranja Republike Hrvatske. Najmanje tržišni udjel ima HELIOS Vienna

Insurance Group osiguranje d.d. sa 1,99%. Iz svega navedenog zaključujemo da

osiguravajuća društva koja se bave mješovitim osiguranjima tj. životnim i neživotnim

mogu i dalje napredovati, držati liderska mjesta u osiguravajućim društvima, ali i razvijati

se dalje na tržištima danas Europske unije.

12,05%

4,47%

30%

3,77% 4,33% 1,99%

4,56% 3,16% 3,85% 2,50%

Mješovita osiguravajuća društva

45

4.2. Zaračunata premija

Premija osiguranja je cijena osiguranja, odnosno novčani iznos koji ugovaratelj

osiguranja (osiguranik) plaća osiguravatelju temeljem sklopljenog ugovora o osiguranju za

preuzimanje rizika.

Čimbenici koji utječu na veličinu premije:

nog događaja (frekvencija rizika) i

(EFZG).

Posljednjih godina osigurateljna industrija bilježi pad premijskog prihoda. K tome su

doprinijele protekle četiri krizne godine i dobrano "oštetile" i osigurateljnu industriju,

unatoč tome što ona zbog svog konzervativnog načina poslovanja slovi kao najsigurniji

sudionik financijskog tržišta. Posebno se to vidi ako trenutne premijske rezultate

usporedimo s onima iz 2008., zadnje godine u kojoj je osiguranje još bilježilo premijski

rast. Međutim u odnosu na sujednu državu Sloveniju, čiji se premijski prihod smanjio za

3%, Hrvatska je još dobro prošla.

Stoga ne čude podaci iz 2012. godine, prema kojima se i dalje vidi pad premijskog prihoda

na godišnjoj razini. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, 27 društava za

osiguranje zaračunala su tijekom 12 mjeseci ukupnu bruto premiju u iznosu od 9,038

milijardi kuna, što je za 107 milijuna kuna, ili 1,2 % manje u odnosu na rezultate ostvarene

u istom razdoblju prethodne godine. Neživotna osiguranja bilježe pritom pad od 2 %, a

životna osiguranja u porastu su 1,2 %. Čak 14 društava godinu je završilo s premijskim

plusom, a njih 13 bilježi premiju manju od lanjske.

46

Tablica 2: Zaračunata premija osiguravajućih društava u razdoblju od 2003. do 2012.

godine (u mil. kn)

GODINA

PREMIJA

ŽIVOTNIH

OSIGURANJA

PREMIJA

NEŽIVOTNIH

OSIGURANJA

UKUPNA

PREMIJA

2003 1.349.981 4.717.061 6.067.042

2004 1.569.421 5.057.446 6.626.867

2005 1.895.769 5.454.305 7.350.074

2006 2.165.061 6.015.094 8.180.156

2007 2.482.743 6.582.189 9.064.932

2008 2.545.775 7.140.327 9.686.102

2009 2.488.675 6.922.661 9.411.336

2010 2.457.683 6.787.860 9.245.543

2011 2.431.268 6.713.977 9.145.245

2012 2.461.154 6.577.321 9.038.475

Izvor: HUO

U 2012. godini ukupna premija osiguranja ponovno je zabilježila negativnu stopu rasta.

Ukupna premija je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu smanjena za 1,2%, a iznosila

je na kraju 2012. godine 9,04 milijardi HRK. Time je nastavljen pad ukupne premije

osiguranja koji je na kraju 2011. godine iznosio -1,1%. U razdoblju između 2005. i 2007.

godine stope rasta su bile i dvoznamenkaste, a 2008. godine stopa rasta je iznosila je 6,9%.

U 2009. započinje pad ukupne premije osiguranja koji je u toj godini iznosio -2,8%. U

2012.godini zaračunata premija neživotnog osiguranja iznosila je 6,58 milijardi HRK s

padom od -2% u odnosu na 2011. godinu, kada je premija neživotnog osiguranja iznosila

6,71 milijardu HRK. Životna osiguranja su konačno ostvarila rast na razini ukupne premije

u 2012. godini od 1,2% i završila istu godinu s 2,46 milijardi HRK premije životnog

osiguranja.

47

Udio životnih osiguranja u ukupnoj premiji iznosio je 27,2% u 2012. godini, što je najviši

udjel premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji ukoliko se izuzme 2007. godina kada

je bio na najvišoj razini 27,4%.

4.2.1. Zaračunata premija neživotnih osiguravajućih društava

Kao što je navedeno u prethodnom poglavlju, u Republici Hrvatskoj u 2012. godini,

ukupna zaračunata premija neživotnih osiguranja je iznosila 6.577.321 mil. kn. U odnosu

na na 2011. godinu se smanjila za 2%. U ovom poglavlju će biti prikazano koliko premije

se odnosilo na pojedino osiguravajuće društvo, odnosno koliko je to društvo zaračunalo od

ukupne premije, što će najbolje biti objašnjeno tablicom udjela društva za neživotna

osiguranja, te grafičkim prikazom.

Talica 3: Zaračunata premija neživotnih osiguravajućih društava u razdoblju od

2011. do 2012. godini (u mil. kn)

Redni

broj

Naziv društva ZBP

2011. god.

Udjel u

ZBP

ZBP

2012. god.

Udjel u

ZBP

1 Allianz Zagreb d.d. 652.157.634 9,71% 679.338.883 10,33%

2 Basler osiguranje

zagreb d.d. 210.754.368 3,14% 203.620.676 3,10%

3 BNP paribas cardif

osiguranje d.d. 68.244.942 1,02% 75.630.359 1,15%

4 Croatia osiguranje d.d. 2.451.048.938 36,51% 2.343.874.377 35,64%

5 Croatia zdravstveno

osiguranje d.d. 97.276.121 1,45% 98.752.184 1,50%

6 Ergo osiguranje d.d. 1.346.387 0,02% 1.179.450 0,02%

7 Euroherc osiguranje

d.d. 1.000.381.874 14,90 976.512.057 14,85%

8 Generali osiguranje

d.d. 202.867.755 3,02% 223.173.194 3,39%

9 Grawe hrvatska d.d. 146.752.481 2,18% 140.970.734 2,14%

48

10 Helios vienna

insurance group d.d. 52.962.694 0,79% 64.717.249 1,98%

11 HOK - osiguranje d.d. 176.673.204 2,63% 185.724.582 2,82%

12 Hrvatsko kreditno

osiguranje d.d. 6.687.300 0,10% 7.678.445 0,12%

13 Izvor osiguranje d.d. 18.640.081 0,28% 32.115.606 0,49%

14 Jadransko osiguranje

d.d. 640.263.859 9,54% 627.012.864 9,54%

15 Kvarner vienna

insurance group d.d. 261.250.283 3,89% 241.474.259 3,67%

16 Merkur osiguranje

d.d. 29.766.114 0,44% 30.505.144 0,46%

17 Sunce osiguranje d.d. 172.525.434 2,57% 168.233.917 2,56%

18 Triglav osiguranje

d. d. 324.460.826 4,83% 278.920.803 4,24%

19 Uniqa osiguranje d.d. 132.810.313 1,98% 132.339.902 2,01%

20 Velebit osiguranje d.d. 67.106.889 1,00% 65.240.629 0,99%

Ukupno-neživotna društva

za osiguranje

6.713.977.496

100,00% 6.577.321.316

100,00%

Izvor: HUO

U ovo tablici su prikazani udjeli osiguravajućih društava u premiji neživotnih osiguranja u

2011. i 2012. godini. koja čine čak 72,8%. Ukupna premija neživotnih osiguravajućih

društava prethodnih godina smanjivala se u odnosu na životna osiguravajuća društva, kao i

u odnosu na prethodnu godinu za oko 2,04%. Najveći postotak čini Croatia osiguranje d.d.

2.343.874.377 kn ili 35,64% premije, iako se smanjila u odnosu na 2011. godinu. Slijedi ga

Euroherc osiguranje d.d. sa 976.512.057 kn ili 14,85%.

49

Grafikon 4: Premija neživotnih osiguravajućih društava

Izvor: HUO

U navedenom grafikonu se vidi da se kod najvećeg osiguravajućeg društva Croatia

osiguranje d.d. premija smanjila za oko 4,37% u odnosu na 2011. godinu, kao i kod Triglav

osiguranja d.d. u nešto većem postotku za oko 14% u odnosu na 2011.godinu. Premija se

najviše povećala kod Allianz osiguranja d.d. za 4,17% u odnosu na 2011. godinu. Ostala

neživotna osiguravajuća društva su doživjela manje promjene premije u odnosu na 2011.

godinu, tako da možemo zaključiti da su ovo osiguravajuća društva koja će sigurno

vremenom širiti i razvijati svoje poslovanje.

50

4.2.2. Zaračunata premija po vrstama neživotnih osiguranja

Tablica 4 prikazuje zaračunatu premiju osiguranja u razdoblju od 2011. godine do 2012.

godine, raspoređenu po vrstama odnosno udjelima neživotnih osiguranja. Podaci su

iskazani u mil. kuna.

Tablica 4: Zaračunata premija po vrstama neživotnih osiguranja u razdoblju od 2011.

do 2012. godini (u mil.kn)

Vrste osiguranja/Godina 2011. 2012.

Osiguranje od nezgode 517.410 504.048

Zdravstveno osiguranje 255.147 238.668

Osiguranje cestovnih vozila 797.849 720.518

Osiguranje tračnih vozila 5.325 4.346

Osiguranje zračnih letjelica 15.130 7.536

Osiguranje plovila 205.142 181.427

Osiguranje robe u prijevozu 62.120 51.617

Osiguranje od požara i elementarnih šteta 565.981 586.520

Ostala osiguranja imovine 755.922 709.196

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih

vozila 2.935.198 2.939.904

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica

2.565 6.046

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila 36.622 35.890

Ostala osiguranja od odgovornosti 289.348 288.439

Osiguranje kredita 130.084 147.360

Osiguranje jamstava 7.869 8.050

Osiguranje raznih financijskih gubitaka 82.690 89.671

Osiguranje troškova pravne zaštite 2.911 2.845

Putno osiguranje 46.663 55.241

Ukupno-neživotna osiguranja 6.713.977.496 6.577.321,316

Izvor: HUO

Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu

motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 2.939.904 kn. Premija zaračunata u

ovoj vrsti osiguranja veća je 0,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Slijedi ga

Osiguranje cestovnih vozila sa 720.519 kn. Ti podaci nisu ni malo iznenađujući s obzirom

da su ovo najzastupljenije vrste neživotnih osiguranja. Najmanji udjel imaju Osiguranje

51

troškova pravne zaštite sa 2.845 kn, te Osiguranje zračnih letjelica sa 4.346 kn udjela u

premiji neživotnih osiguranja.

Kod svih vrsta osiguravajućih društava je bilo velikih promjena premije u 2012. godini u

odnosu na 2011. godinu, kod nekih pozitivnih kod nekih negativnih, što je objašnjeno u

ovim postotcima promjene.

Pad premije u skupini neživotnih osiguranja bilježe:

Porast premije u skupini neživotnih osiguranja bilježe:

Izvor: HUO

52

4.3. Likvidirane štete neživotnih osiguranja

Tablica 5: Ukupne likvidirane štete u razdoblju od 2003. do 2012. godine (u mil.kn)

GODINA

LIKVIDIRANE

ŠTETE

ŽIVOTNIH

OSIGURANJA

LIKVIDIRANE

ŠTETE

NEŽIVOTNIH

OSIGURANJA

UKUPNE

LIKVIDIRANE

ŠTETE

2003 173.422 2.791.330 2.964.752

2004 259.748 2.951.202 3.210.950

2005 315.131 3.139.855 3.454.986

2006 421.048 3.510.062 3.931.111

2007 636.639 3.634.697 4.271.337

2008 682.594 3.909.271 4.591.865

2009 931.253 3.849.595 4.780.848

2010 1.038.460 3.357.310 4.395.770

2011 1.298.669 3.269.099 4.567.768

2012 1.420.631 3.214.206 4.634.836

Izvor: HUO

Ukupne likvidirane štete u 2012. iznosile su 4.634.836 mil.kn uz stopu rasta u odnosu na

2011. godinu od 1,5%. Navedena stopa rasta uvjetovana visokom stopom rasta likvidiranih

šteta životnog osiguranja od 9,4%, dok su likvidirane štete neživotnog osiguranja

zabilježile pad od -1,7%. U životnim osiguranjima su stope rasta iznosa likvidiranih šteta

veće od likvidiranih šteta neživotnog osiguranja u svim godinama osim u 2008. godini. Taj

rast se može pripisati isteku desetgodišnjih osiguranja koja su u većem broju sklapana

nakon 1995. godine, kad je nakon stabilizacije hrvatske valute počeo brži rast premije

životnih osiguranja. U 2009. godini stopa rasta iznosa likvidiranih šteta iznosila je 36,4%, u

2010. godini 11,5%, a u 2011. 25,1% što je posljedica utjecaja financijske i gospodarske

krize.

53

U sljedećoj tablici su prikazane likvidirane štete neživotnih osiguranja u razdoblju od 2009.

do 2013. godine. Podaci su iskazani u mil. kuna.

Tablica 6: Likvidirane štete neživotnih osiguranja u razdoblju od 2009. do 2012.

godine (u mil.kuna)

Vrste osiguranja/Godina 2009. 2010. 2011. 2012.

Osiguranje od nezgode 157.884 145.686 123.276 131.385

Zdravstveno osiguranje 206.973 192.202 194.947 184.063

Osiguranje cestovnih vozila 811.222 734.038 654.474 621.632

Osiguranje tračnih vozila 206 595 482 1.205

Osiguranje zračnih letjelica 4.644 13.211 2.083 562

Osiguranje plovila 173.586 82.511 97.164 115.252

Osiguranje robe u prijevozu 45.192 42.607 20.280 20.628

Osiguranje od požara i elementarnih šteta

222.671 197.475 244.841 300.440

Ostala osiguranja imovine 551.029 481.846 494.978 488.711

Osiguranje od odgovornosti

za upotrebu motornih vozila 1.422.808 1.202.030 1.195.476 1.112.080

Osiguranje od odgovornosti

za upotrebu zračnih letjelica 1.706 19 4 1.244

Osiguranje od odgovornosti

za upotrebu plovila 5.898 7.087 7.001 6.308

Ostala osiguranja od

odgovornosti 106.088 111.233 108.480 130.809

Osiguranje kredita 108.393 112.318 103.230 69.131

Osiguranje jamstava 1.660 7.064 308 2.592

Osiguranje raznih

financijskih gubitaka 18.438 19.175 12.278 16.508

Osiguranje troškova pravne zaštite

42 207 170 105

Putno osiguranje 11.157 8.006 9.626 11.553

Ukupno-neživotna osiguranja

3.849.595

3.357.310

3.269.099

3.214.206

Izvor: HUO

Likvidacije šteta neživotnih osiguranja se smanjila za 19,76% u razdoblju od 2009. do

2012. godine. Najveću likvidaciju šteta u 2012. godini ima osiguranje od odgovornosti za

upotrebu motornih vozila, 1.112.080 kn koja se smanjila za 27,94% u odnosu na 2009.

godinu, slijedi ga osiguranje cestovnih vozila, čija likvidacija štete iznosi 621.632 kn i

54

smanjila se za 23,37% u 2012. godini. Najveće povećanje likvidacije štete ima osiguranje

tračnih vozila, čija su se štete peterostruko uvećale u odnosu na 2009. godinu, a najveće

smanjenje likvidacije štete ima osiguranje kredita čija se likvidacija smanjila za čak

36,22%.

4.4. Pokazatelji poslovanja Euroherca i Jadranskog osiguranja

U sljedećim poglavljima će biti obrađena dva najveća čista neživotna osiguranja u

Republici Hrvatskoj; Euroherc i Jadransko osiguranje. Kroz podatke o samim osiguranjima,

njihovim poslovanjima, premijama i računu dobiti i gubitka dati ću prikaz poslovanja a i

samu usporedbu na kraju poglavlja o navedenim osiguranjima.

4.4.1. Euroherc osiguranje

Euroherc osiguranje d.d. prva je i najveća osiguravateljna tvrtka osnovana 1992. godine u

Makarskoj, sredstvima domaćih fizičkih osoba. Od 2000. godine sjedište Društva je u

Zagrebu. Društvo na hrvatskom tržištu već duži niz godina zauzima drugo mjesto prema

veličini portfelja neživotnih osiguranja, dok u ukupnom poretku (životnih, neživotnih i

mješovitih društava) u 2012. godini, bilježi treći rezultat.

Društvo je registrirano za poslovanje svih 18 vrsta neživotnih osiguranja. Euroherc posluje

putem svojih 14 moderno opremljenih podružnica i više od 600 prodajnih mjesta, čime je

stvorena odlično formirana mreža kojom je pokrivena cijela zemlja. (Euroherc)

Euroherc osiguranje ima mješovitu organizacijsku strukturu koja je kombinacija predmetne,

funkcionalne, teritorijalne i projektne organizacijske strukture. Temeljni kapital Društva

iznosi 61.002.000 kuna i podijeljen je na 305.010 dionica nominalnog iznosa 200 kuna. Sve

55

dionice su redovne i glase na ime, a svaka daje pravo na 1 glas u Skupštini Društva. Izdane

su u nematerijaliziranom obliku i u potpunosti uplaćene.

Na kraju 2012. godine u stalnom random odnosu je 1.101 djelatnik, što je povećanje za 12

djelatnika o odnosu na kraj 2011. godine. U 2012. godini Euroherc je ostvario

1.055.783.899 kn prihoda. Tržišni udio je zadržan na 14,90% na tržištu neživotnih

osiguranja, a u ukupnom tržištu je smanjen s 10,94% u 2011. godini na 10,80% u 2012.

godini.

Zaključno s 31.12.2012. ugovorena je premija u iznosu 976.512.057 kn, što je 24 miliona

kn ili 2,4% manje nego prethodne poslovne godine.

U sljedećem grafikonu je prikazana struktura zaračunate premije Euroherc osiguranja za

2012. godinu, raspoređena po vrstama neživotnih osiguranja.Podaci su prikazani u

postotcima.

Grafikon 5: Struktura zaračunate premije Euroherc osiguranja za 2012. godinu

raspoređena po vrstama neživotnih osiguranja (u %)

Izvor: HANFA

56

Iz navedenog grafikona se vidi da najveći dio zarađene premije Euroherc se odnosi na

osiguranje od automobilske odgovornosti (71%) slijedi ga osiguranje cestovnih vozila. Dok

najmanji udio zauzima zdravstveno osiguranje, osiguranje zračnih letjelica, te osiguranje od

odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica.

U nastavku će se prikazati račun dobiti i gubitka Euroherc osiguranja u razdoblju od

01.01.2011. do 31.12.2012. godine

Tablica 7: Račun dobiti i gubitka Euroherc osiguranja u razdoblju od 01.01.2011. do

31.12.2012. godine (u mil. kn)

OPIS POZICIJE 2011. 2012. INDEKS

Zarađene premije (prihodovane) 966.194.510 956.382.894 98,98

Zaračunate bruto premije 1.000.381.874 976.512.057 97,61

Ispravak vrijednostti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije

-30.891.479 -13.013.673 42,13

Premije predane u reosiguranje -12.261.396 -13.511.357 42,13

Premije predane u suosiguranje -228.000 -307.164 134,72

Promjena bruto pričuva prijenosnih premija

8.082.156 6.640.637 82,16

Promjena pričuva prijenosnih premija,

udio reosiguravatelja

1.096.210 17.516 1,60

Promijena pričuva prijenosnih premija, udio suosiguravatelja

15.146 44.878 296,30

Prihodi od ulaganja 111.325.182 81.923.064 73,59

Prihodi od porvizija i naknada 1.301.717 2.117.738 162,69

Ostali osigurateljno-tehnički prihodi, neto

od reosiguranja

874.896 842.156 96,26

Ostali prihodi 20.092.836 14.518.038 72,25

Izdaci za osigurane slučajeve, neto -337.601.063 -339.402.791 100,53

Likvidirane štete -384.235.789 -362.622.727 94,38

Bruto iznos -386.454.153 -365.412.903 94,56

Udio reosiguratelja 2.218.365 2.790.176 125,78

Promjena pričuva za štete 465.634.725 22.627.599 48,52

Poslovni rashodi, neto - 426.362.307 -438.914.770 102,94

Troškovi pribave -165.433.823 -187.992.959 113,64

Troškovi uprave (administrativni troškovi) -260.924.484 -250.921.810 96,16

Troškovi ulaganja -22.512.404 -23.974.815 106,50

57

Ostali tehnički troškovi, troškovi od reosiguranja

-78.294.7147 -75.049.486 95,86

Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja prije poreza

235.018.649 177.849.690 75,67

Porez na dobit ili gubitak -51.267.366 -40.974.930 79,92

Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja poslije poreza

183.751.283 136.874.761 74,49

Ostala sveobuhvatna dobit -13.777.033 -1.559.975 11,32

Ukupna sveobuhvatna dobit 169.974.280 135.314.785 79,61

Izvor: HANFA

Račun dobiti i gubitka kao dokaz poslovanja Euroherc osiguranja, prikazuje sljedeće

podatke. Dobit obračunskog razdoblja prije poreza iznosi 177.849.690 kn, porez na dobit

iznosi 40.974.930 kn. Dobit obračunskog razdoblja poslije poreza iznosi 136.874.761 kn.

Prihodi od ulaganja su se smanjili za 26,41% u odnosu na prethodnu godinu, dok su se

prihodi od provizija i naknada povećali za 62,69%. Poslovni rashodi su se povećali za oko

3%, a troškovi ulaganja za 6,50%. Na ovako dobar rezultat poslovanja unatoč stagnaciji

premijskog prihoda utjecalo je smanjenje izdataka za osiguranje slučajeve i smanjenje

pričuva za štete. Ostala sveobuhvatna dobit rezultat je revalorizacije financijske imovine

Društva i revalorizacije zemljišta i građevinskih objekata koji služe Društvu za obavljanje

djelatnosti. Stoga se može zaključiti da Euroherc osiguranje s pravom se nalazi na prvom

mjestu u ljestvici neživotnih osiguranja.

4.4.2. Jadransko osiguranje

Jadransko osiguranje jedno je od vodećih društava na hrvatskom osiguravateljnom tržišu.

Osnovano je 1991. godine sa stabilnim udjelom, odnosno drugim mjestom na tržištu

neživotnih osiguranja već dugi niz godina, a na četvrtom mjestu u ukupnom poretku

društava za osiguranje.

U ponudi društva nalazi se preko 150 vrsta osiguranja.

58

Društvo posluje prema zacrtanim planovima, stabilno i solventno, bilježi kontinuirani

razvoj o čemu svjedoče visoke stope rasta svih pokazatelja poslovanja zadnjih deset godina.

Jadransko osiguranje je tržišno poznat i priznat kao specijalist u području osiguranja

motornih vozila, a u svojoj ponudi ima široku ponudu ostalih neživotnih osiguranja – od

osiguranja osoba i imovine, pa sve do osiguranja transporta i odgovornosti.

Stabilnom sustavu poslovanja doprinosi i 800 djelatnika zaposlenih u 10 vlastitih

regionalnih podružnica. (Jadransko)

Temeljni kapital Društva iznosi 50.000.000 kuna i podijeljen je na 125.000 dionica

nominalnog iznosa 400 kuna.

Sve dionice su redovne i glase na ime, a svaka dionica daje pravo na 1 glas u Skupštini

Društva. Izdane su u nematerijaliziranom obliku i u potpunosti uplaćene i vode se u registru

dionica kod Središnje depozitarne agencije. Dionice su u travnju 2007. godine uvrštene na

Zagrebačku burzu i sa njima se počelo trgovati.

Društvo je vertikalno podijeljeno na četiri sektora, sukladno osnovnim skupinama

poslovanja: Sektor prodaje, Sektor šteta, Sektor financija, Sektor informatike.

U sljedećem grafikonu je prikazana struktura zaračunate premije Jadranskog osiguranja za

2012. godinu, raspoređena po vrstama neživotnih osiguranja. Podaci su prikazani u

postotcima.

Sa zaračunatom premijom od 627 milijuna kuna i tržišnim udjelom od 6,94% u 2012.

godini i dalje su zadržali četvrtu poziciju na ukupnom tržištu osiguranja u RH.

Premija životnih osiguranja je u 2012. porasla za 1,2% u odnosu na prethodnu godinu dok

je premija neživotnih osiguranja pala za 2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

59

Grafikon 6: Struktura zaračunate premije Jadranskog osiguranja za 2012. godinu

raspoređena po vrstama neživotnih osiguranja (u %)

Izvor: HANFA

Iz grafikona je vidljivo da najveći postotak zaračunate premije za 2012. godinu Jadranskog

osiguranja zauzima osiguranje odgovornosti za upotrebu motornih vozila (71,35%), kao i

kod Euroher osiguranja, slijedi ga osiguranje cestovnih vozila, što se dalo zaključiti s

obzirom na rasprostranjenost Jadranskog osiguranja. Dok najmanji postotak premije čini

osiguranje tarčnih vozila, osiguranje zračnih letjelica te osiguranje od odgovornosti za

upotrebu zračnih letjelica.

U nastavku će se prikazati račun dobiti i gubitka Jadranskog osiguranja u razdoblju od

01.01.2011. do 31.12.2012. godine.

Osiguranje od nezgode

Zdravstveno osiguranje

Osiguranje cestovnih vozila

Osiguranje tračnih vozila

Osiguranje zračnih letjelica

Osiguranje plovila

Osiguranje robe u prijevozu

Osiguranje od požara i elementarnih šteta

Ostala osiguranja imovine

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila

Ostala osiguranja od odgovornosti

Osiguranje kredita

Osiguranje jamstava

Osiguranje raznih financijskih gubitaka

Osiguranje troškova pravne zaštite

Putno osiguranje

60

Tablica 8: Račun dobiti i gubitka Jadranskog osiguranja u razdoblju od 01.01.2011.

do 31.12.2012. godine ( u mil. kn)

POZICIJA 2011. 2012. INDEX

Zaračunate bruto premije 640.263.859 627.318.864 97,98

Premije predane u reosiguranje -5.827.965 -6.610.336 113,42

Promjena prijenosnih premija -713.187 3.133.208 -439,32

Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije

osiguranja/suosiguranja

-16.547.488 -7.987.095 48,27

Premije predane u suosiguranje -74.531 -184.311 247,29

Zarađene premije (prihodovane) 617.100.688 615.670.330 99,77

Prihodi od provizija i naknada 639.317 1.461.479 228,60

Ostali tehnički prihodi 15.886.543 6.520.590 41,04

Prihodi od kamata i fin.ulaganja 46.474.479 39.183.907 84,31

Poslovni prihodi (zakup,prihodi od STP) 14.213.237 9.495.209 66,81

Ostali prihodi 9.455.369 6.731.110 71,19

Ukupni prihodi 703.769.632 679.062.625 96,49

Izdaci za štete -239.492.219 -234.012.776 97,71

Promjena pričuva za štete 10.773.464 6.828.292 63,38

Promjena ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja (+/-)

0,00 -129.235 0,00

Izdaci za povrate premija (bonusi i

popusti)

0,00 -645.011 0,0

Troškovi pribave -39.843.007 -43.148.319 108,30

Izdaci za plaće -88.667.378 -90.484.590 102,05

Amortizacija imovine -11.562.249 -11.855.969 102,54

Ostali troškovi uprave -133.157.284 -140.700.616 102,54

Ostali - tehnički izdaci -55.765.500 -41.869.921 105,66

Troškovi ulaganja -24.375.698 -17.219.856 75,08

Ostali troškovi-vrijedn.usklađ.

Izvanredni rashodi

Ukupni rashodi 582.089.872 573.238.001 98,48

Bruto dobit 121.679.760 105.824.624 86,97

Porez na dobit -27.812.839 -25.338.337 91,10

Dobit obračunskog razdoblja 93.866.921 80.486.288 85,75

Izvor: Izradila studentica na temelju Godišnjih izvješća za 2012. godinu

Kod i kod Euroherc osiguranja, prethodno je prikazan račun dobiti i gubitka za Jadransko

osiguranje. U 2012. godini prihod od premije osiguranja ostvaren je u iznosu od

627.318.864 kuna, što je pad za 2% u odnosu na 2011. godinu, dok su zarađene premije

61

(premije umanjene za premiju predanu u reosiguranje, ispravak vrijednosti i naplaćeni

ispravak vrijednosti premije osiguranja i za promjene prijenosnih premija) ostvarene u

iznosu od 615.670.330 kn i manje su za 0,23% nego u 2011. godini. Ostvareni ukupni

prihodi u 2012. godini iznose 679.062.625 kn i niži su za 3,5% nego u 2011. godini.

Ukupni rashodi su smanjeni za 1,52%, a od toga najviše su se povećali troškovi pribave za

8,30%. Dobit obračunskog razdoblja iznosi 80.486.288 kn i smanjila se za 14,25%.

Sljedeći grafikon nam pokazuje bruto dobit Euroherc i Jadranskog osiguranja u 2011. i

2012. godini, u milijunima kuna.

Grafikon 7: Bruto dobit Euroherca i Jadranskog osiguranja u 2011. i u 2012. godini

(u mil. kn)

Izvor: HANFA

Bruto dobit Euroherc osiguranja u 2011. godini je iznosila 235.018.649 kn. U toj godini

društvo je ostvarilo i prihod od 1.099.789.141 kn, te rashod od 916.037.858. U 2012.

godini, dobit se smanjila na 177.849.690 kn, odnosno 24,33%. Jadransko osiguranje u 2011.

godini, imalo je 121.679.760 kn bruto dobiti. Prihod je iznosio 703.769.632 kn, a rashod

0

50 000 000

100 000 000

150 000 000

200 000 000

250 000 000

2011.godina 2012.godina

Bruto dobit (u milijunima kn)

Euroherc osiguranje

Jadransko osiguranje

62

582.089.872 kn. U 2012. godini bruto dobit je iznosila 105.824.624 kn, te se također smanjila za

13,33%, odnosno manji postotak od Euroherc osiguranja.

Iako su oba osiguranja osnovana iste, 1991. godine, Euroherc osiguranje s razlogom se

nalazi korak ispred Jadranskog osiguranja. Već velika prednost navedenog osiguranja je u

tome što ima preko 1000 zaposlenih i taj broj stalno raste, dok kod Jadranskog osiguranja

situacija nije takva, dapače u 2012. godini su imali 9 otkaza. Također Euroherc djeluje u 14

moderno opremljenih podružnica i više od 600 prodajnih mjesta, te znatno veći temeljni

kapita dok Jadransko djeluje u 10 podružnica i s manjim kapitalom. Oba su isključivo

neživotna osiguranja, najvišee bazirana na osiguranja od automobilske odgovornosti, što

potvrđuje i najveći udio zaračunate premije na navedenoj vrsti. Prihod od premije Euroherc

osiguranja iznosi 956.382.894 mil.kn, a Jadranskog 627.318.864 mil.kn. Što se tiče same

dobiti poslovanja iz računa dobiti gubitka se vidi da Euroherc osiguranje ostvaruje

136.874.761 mil.kn, dobiti obračunskog razdoblja poslije poreza, iako je smanjena za

25,52% u odnosu na prethodnu godinu. Dok Jadransko osiguranje ostvaruje 80.486.288

mil.kn dobiti obračunskog razdoblja poslije poreza, koja se također smanjila ali nešto

manje, za 14,25% u odnosu na 2011. godinu. Stoga se može zaključiti da su oba osiguranja

jako razvijena i s pravom se nalaze na samom vrhu neživotnih osiguranja, a i među prvima

među mješovitim osiguranjama, Euroherc osiguranje znatno bolje posluje, iako mu se dobit

smanjila u odnosu na 2011. godinu, sam razvoj i širenje ovog osiguranja to potvrđuju, kao i

svi podaci navedeni u petoj cjelini od kojih su izdvojeni samo neki, kao znatni pokazatelji.

Također kao još jedan pokazatelj njihove uspješnosti je da, Euroherc osiguranje je dobitnik

prestižne nagrade Zlatna kuna za 2012. godinu za najbolje osiguravajuće društvo u

navedenoj godin, u vrlo jakoj konkurenciji. To je priznanje koje od 1993. godine dodjeljuje

Hrvatska gospodarska komora za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskom

gospodarstvu u cjelini. (Gajski, 2012)

63

5. ZAKLJUČAK

Povećanjem svih vrsta rizika izražena je sve veća potreba za sigurnošću. Rezultat toga je

porast važnosti osiguranja. Djelatnost osiguranja znatno utječe na razvoj gospodarstva

svake zemlje te je važan čimbenik financijskog sustava.

Sam početak i razvoj osiguranja odvijao se u okvirima burnih političkih i društvenih

previranja toga vremena, međutim to ga nije samo održalo već i ojačalo i dovelo do toga da

danas doprinosi uvelike financijskom sustavu Republike Hrvatske.

Osiguranje označava metodu transfera rizika s osiguranika na osiguravatelja, koji prihvaća

nadoknaditi slučajne štete onima kod kojih su nastale.

Ovim diplomskim radom je usredočenost bila na neživotna osiguranja u Republici

Hrvatskoj, na njihove značajke, važnosti i podjele. Najvažniji dio je svakako analiza samih

osiguravajućih društava s osvrtom na detaljnu analizu neživotnih osiguravajućih društava iz

2012. godine.

Neživotna osiguravajuća društva zauzimaju veliki dio tržišta u samim osiguranjima, čak

više od društava koja se bave samo životnim osiguravajućim društvima. Posebno

zastupljeno je osiguranje od automobilske odgovornostim, za koje se slobodno može reći

da danas svako kućanstovo ima. Stoga su navedena i dva primjera neživotnih

osiguravajućih društava, Euroherc osiguranje i Jadransko osiguranje, po kojima se također

vidi kako posluju neživotna osiguranja i kojim tempom se šire. Ova dva osiguravajuća

društva se s pravom nalaze na vrhu osiguravajućih društava i po svojem kapitalu,

podružnicama i nagradama u osiguravajućim društvima.

Danas u Republici Hrvatskoj posluje 26 društava za osiguranje i jedno društvo za

reosiguranje. Taj broj se mijenjao tijekom povijesti, ali ne u prevelikim razmjerima.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko tržište osiguranja postaje dio

jedinstvenog tržišta Unije, koja je u području osiguranja ipak najveće svjetsko tržište,

samim tim se konkurencija povećava. Ali za neživotna osiguravajuća društva,a i druge vrste

osiguranja sigurno ne postoji opasnost. Svojim poslovanjima su dokazala da mogu stati u

korak s konkurentima i nastaviti se širiti i u Europskoj uniji.

64

LITERATURA

1) Knjige

1. Andrijašević, S i Petranović, V 1999, Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb

2. Klasić, K i Andrijanić, I 2007, OSNOVE OSIGURANJA načela i praksa, TEB, Zagreb

3. Klobučar, D 2007, Risk menagment i osiguranje, Tectus, Zagreb

4. Andrijanić, I i Klasić, K 2002, Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad, Zagreb

5. Ćurak, M i Jakovčević, D 2007, Osiguranje i rizici, RRIF plus, Zagreb

6. Frančišković, I 2004, Ekonomika međunarodnog osiguranja, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

7. Bijelić, M 2002, Osiguranje i reosiguranje, Tectus, Zagreb

2) Članci

8. Barbir, V 2004, „Čimbenici uspješnosti prodaje usluga osiguranja“, Ekonomski pregled,

vol. 55, no. 9-10, p. 815-840

9. Barbir, V 2002, “ Ugovor o osiguranju imovine”, Pravo i porezi, vol.11, no.4, p.60-61

10. Matijević, B 2005, “Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti i nedostatnost

osigurane svote”, Svijet osiguranja,vol.8, no. 2, p.41

11. Gajski, Z 2012, “Poslovni svijet traži jasna i nedvosmislena pravila”, Svijet osiguranja,

vol.15, no.3, p.14

12. Zelenika, R i Babić, M 2004. “Korporativni imidž - osnovni čimbenik opstanka i

razvitka osiguravajućeg društva na globalnome tržištu”, Ekonomski pregled, vol.56, no. 7-

8, p. 502-522

13. Gajski, Z 2012, “Četiri godine nizbrdice”, Svijet osiguranja, vol.15, no.1, p. 16

3) Ostali izvori

14. Moje-osiguranje, Neživotno-osiguranje, pogledano 5. ožujka 2014, < http://www.moje-

osiguranje.info/content/neživotno-osiguranje>

15. Zakon o osiguranju 2005, pogledano 5. ožujka 2014, < http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/290442.html>

65

16. Generali, Uvjeti proširenog osiguranja od automobilske odgovornosti “AO - plus”,

pogledano 7. ožujka 2014, < http://www.generali.hr/__upload__/files/110-

0201_uvjeti_prosirenog_osiguranja_od_automobilske_odgovornosti_aoplus.pdf>

17. Euroherc, Odgovornost prijevoznika za robu u domaćem i/ili u međunarodnom

cestovnom prijevozu, pogledano 7.ožujka 2014, <http://www.euroherc.hr/osiguranje-

transporta-tvrtke/odgovornost-vozara-za-stetu-na-robi>

18. Euroherc, Osiguranje od odgovornosti vlasnika/korisnika zračnih letjelica, pogledano

7. ožujka 2014, <http://www.euroherc.hr/osiguranje-odgovornosti/odgovornost-vlasnika-

korisnika-zracnih-letjelica>

19. Generali, Obvezno osiguranje od odgovornosti brodica i jahti, pogledano 13.ožujka

2014, <http://www.generali.hr/osiguranja/fizicke-osobe/pomorska-osiguranja/obvezno-

osiguranje-od-odgovornosti-brodica-i-jahti >

20. Pomorsko osiguranje, Obvezno osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika

brodice na motorni pogon od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, pogledano

17. ožujka 2014, <http://www.online-osiguranje.net/pomorsko-osiguranje.php>

21. Osiguranje, Tržište osiguranja u RH za dvanaest mjeseci 2012., pogledano 17.ožujka

2014, <http://www.osiguranje.hr/ClanakDetalji.aspx?14565>

22. HUO 2013., Tržište osiguranja u RH za dvanaest mjeseci 2012., pogledano 19. ožujka

2014, <https://www.huo.hr/hrv/arhiva/1/trziste-osiguranja-u-rh-za-dvanaest-mjeseci-2012-

/294/detalji/>

23. HANFA, Statistički podaci, pogledano 23. ožujka 2014,

<http://www.hanfa.hr/HR/nav/106/statistika.html#section2>

24. Premija, Ulaskom u EU osiguranici dolaze na svoje, pogledano 16. Svibnja 2014, <

http://www.premija.net/Vijesti/Ulaskom_u_EU_osiguranici_dolaze_na_svoje>

25. EFZG, Računovodstvo osiguravajućih društava, pogledano 17. Svibnja 2014, <

http://web.efzg.hr/dok/RAC/Računovodstvo%20osiguravajućih%20društava.pdf>

26. Euroherc, EH godišnje izvješće 2012, pogledano 23. ožujka, <

http://www.euroherc.hr/financijska-izvjesca-euroherc-osiguranja>

27. Jadransko, Izvještaj o stanju društva za 2012., pogledano 25. Ožujka 2014, <

http://www.jadransko.hr/files/6913/6852/7839/Izvjetaj_o_stanju_Drutva_za_2012.pdf>

66

POPIS TABLICA

Tablica 1. Kretanje broja društava za osiguranje i reosiguranje u razdoblju od 2008. do

2013. godine 38

Tablica 2: Zaračunata premija osiguravajućih društava u razdoblju od 2003. do 2012.

godine (u mil. kn) 46

Talica 3: Zaračunata premija neživotnih osiguravajućih društava u razdoblju od 2011. do

2012. godini (u mil. kn) 47

Tablica 4: Zaračunata premija po vrstama neživotnih osiguranja u razdoblju od 2011. do

2012. godini (u mil.kn) 50

Tablica 5: Ukupne likvidirane štete u razdoblju od 2003. do 2012. godine (u mil.kn) 52

Tablica 6: Likvidirane štete neživotnih osiguranja u razdoblju od 2009. do 2012. godine (u

mil.kuna) 53

Tablica 7: Račun dobiti i gubitka Euroherc osiguranja u razdoblju od 01.01.2011. do

31.12.2012. godine (u mil. kn) 56

Tablica 8: Račun dobiti i gubitka Jadranskog osiguranja u razdoblju od 01.01.2011. do

31.12.2012. godine ( u mil. kn) 60

67

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Tržišni udio životnih osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj u 2012.

godini (u %) 40

Grafikon 2: Tržišni udio neživotnih osiguravajućih društava u Republici Hrvatskoj u 2012.

godini (u %) 42

Grafikon 3: Tržišni udio složenih (životnih i neživotnih) osiguravajućih društava u

Republici Hrvatskoj u 2012. godini (u %) 44

Grafikon 4: Premija neživotnih osiguravajućih društava 49

Grafikon 5: Struktura zaračunate premije Euroherc osiguranja za 2012. godinu raspoređena

po vrstama neživotnih osiguranja (u %) 55

Grafikon 6: Struktura zaračunate premije Jadranskog osiguranja za 2012. godinu

raspoređena po vrstama neživotnih osiguranja (u %) 59

Grafikon 7: Bruto dobit Euroherc i Jadranskog osiguranja u 2011. i u 2012. godini (u mil

kn) 61

POPIS SHEMA

Shema 1: Podjela osiguranja u užem smislu 18

Shema 2: Vrste transportnih osiguranja 29

68