Novi Ustav - CRNVO · je jedan od organizatora dana{njeg skupa na temu "Novi Ustav RCG - kara-kter, principi i rje{enja u oblasti demokratije i ljudskih prava". Htjela bih da iskoristim

Novi Ustavkarakter, principi i rje{enja u

oblasti demokratije i ljudskih prava

- izlaganja sa Okruglog stola -

2. novembar 2006. g.

Podgorica

Centar za razvojnevladinih organizacija

(CRNVO)

Fondacija Institut za otvoreno dru{tvoPredstavniš{tvo Crna Gora

(FOSI ROM)

Impresum

Izdava~:Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)Ul. Dalmatinska br. 2281 000 PodgoricaTel/ fax: 081/264-211, 264-267, 265-435, 265-441E-mail: [email protected]

Naziv publikacije:Novi Ustav - karakter, principi i rje{enja u oblasti demokratije i ljudskih prava- izlaganja sa Okruglog stola -

Za izdava~a:Stevo Muk

Urednik publikacije:Milena Milunovi}

Lektura i korektura:Milena Milunovi}

Prepress:Blaò Crvenica

[tampa:Studio Mouse

Tira`:250 primjeraka

Podgorica, 2007. g.

2

Novi Ustav - Karakter, principi i rje{enja u oblasti demokratije i ljudskih prava

Centar za razvoj nevladinih organizacija

Sadràj

Sanja Elezovi}direktorka Fondacije Institut za otvoreno dru{tvo -Predstavni{tvo Crna Gora ............................................................................4

Stevo Mukdirektor Centra za razvoj nevladinih organizacija ........................................5

Mijat [ukovi}Predsjednik Savjeta za ustavna pitanja Skup{tine RCG..............................7

Prof. dr Marijana Pajvan~i}Profesorica Pravnog fakulteta u Novom Sadu............................................22

Blagota Mitri}Profesor Pravnog fakulteta u Podgorici ......................................................29

Vladan \uranovi}Pravni konsultant ........................................................................................31

mr Tea Gorjanc Prelevi}Akcija za ljudska prava ..............................................................................38

Radan Nikoli}Predsjednik Udruènja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore............47

Aleksandar Sa{a Zekovi}Istraìva~ kr{enja ljudskih prava u Crnoj Gori ............................................51

Stanko Mari}Predsjednik Udruènja pravnika Crne Gore ..............................................56

dr Avdul Kurpejovi}Predsjednik Matice muslimanske Crne Gore..............................................59

Fadil Mu~i}Savez slijepih Crne Gore i Savez civilnih invalida rata Crne Gore ............62

PrilogTekst Inicijative nevladinih organizacija Predstavnicima zakonodavne,izvr{ne i sudske vlasti, politi~kim partijama, Univerzitetu Crne Gore,sindikatima, medijima i drugim organizacijama civilnog dru{tva,poslovnom sektoru i ukupnoj javnosti Crne Gore ......................................63


Fondacija Institut za otvoreno dru{tvo - Predstavni{tvo Crna Gora (FOSI ROM) 3

Sanja Elezovi}ddiirreekkttoorrkkaa FFoonnddaacciijjee IInnssttiittuutt zzaa oottvvoorreennoo ddrruu{{ttvvoo -PPrreeddssttaavvnnii{{ttvvoo CCrrnnaa GGoorraa

@elim Vam dobrodo{licu u ime Fondacije Institut za otvoreno dru{tvo kojaje jedan od organizatora dana{njeg skupa na temu "Novi Ustav RCG - kara-kter, principi i rje{enja u oblasti demokratije i ljudskih prava". Htjela bih daiskoristim svoje uvodno obra}anje da Vas ukratko upoznam sa kontekstom izkojega je nastala ideja da se organizuje ovaj Okrugli sto.

Naime, grupa od petnaestak nevladinih organizacija je nakon uspje{nogzavr{etka referenduma odlu~ila da se obrati predstavnicima zakonodavne,izvr{ne i sudske vlasti, svim politi~kim partijama, poslovnom sektoru i svimgra|anima Crne Gore jednom Inicijativom koja je objavljena u dnevnim novina-ma krajem jula mjeseca, a ju~e ponovljena jo{ jedanput u dnevnim novinama.Inicijativa ima za cilj da upozna javnost sa stavovima dijela NVO sektora u vezisa najva`nijim pitanjima koja su od zna~aja za dalji razvoj Crne Gore. Osnovnistavovi NVO sektora i osnovne ideje koje su navedene u ovoj Inicijativi ticale suse sljede}ih oblasti: novog Ustava, demokratije i vladavine prava, ljudskih imanjinskih prava, dobre uprave, odrìvog razvoja i socijalne kohezije. U okvirusvake oblasti, predstavnici dijela NVO sektora naveli su svoje konkretne prijed-loge o tome kako pobolj{ati situaciju u odre|enoj oblasti. Sa svoje strane, pot-pisnici Inicijative su se obavezali da }e otvoriti intenzivan javni dijalog koji }eomogu}iti direktnu razmjenu mi{ljenja o svakoj od navedenih oblasti i dogovo-rili se da se javni dijalog odvija kroz seriju od 5 okruglih stolova.

Dana{nji okrugli sto je prvi u nizu i koincidira sa jednim vrlo zna~ajnimtrenutkom u istoriji Crne Gore, izrade novog Ustava. Iako jo{ nemamozvani~an nacrt novog Ustava, niti je otvorena javna rasprava, namjera nam jeda se usredsredimo na ekspertski tekst i da o njemu razgovaramo u krugupredstavnika civilnog sektora. Svi prijedlozi, primjedbe i sugestije koje sebudu ~ule na dana{njem skupu na}i ce se u publikaciji koju namjeravamo dadistribuiramo svim institucijama dràve, politi~kim partijama i civilnomdru{tvu, s namjerom da omogu}imo da se ovi prijedlozi ozbiljno razmotre pri-likom pravljenja nacrta Ustava. U publikaciji }e se, pored izlaganja sadana{njeg skupa, na}i i prijedlozi i sugestije svih predstavnika civilnogdru{tva koji nijesu bili u mogu}nosti da prisustvuju skupu, ali su izrazili èljuda daju svoj doprinos javnom dijalogu o novom Ustavu.

4



Stevo Mukddiirreekkttoorr CCeennttrraa zzaa rraazzvvoojj nneevvllaaddiinniihh oorrggaanniizzaacciijjaa

Centar za razvoj nevladinih organizacija je prihvatio du`nost da organizu-je okrugli sto o novom Ustavu Crne Gore sa ciljem da pomogne i ohrabri javnidijalog o najva`nijem pravno - politi~kom aktu nove dràve i da pruì prilikustru~noj i nau~noj javnosti, a posebno predstavnicima nevladinih organizaci-ja, da iznesu svoje stavove, prijedloge i sugestije u vezi sa karakterom, pri-ncipima i rje{enjima oblasti demokratije i ljudskih prava.

O novom Ustavu RCG govori se ve} dugo, debata se vodi na stranicama{tampe, gotovo bez izuzetka me|u politi~arima, a to se naj~e{}e ~inipovr{no, pristrasno i subjektivno.

Danas nam u prvom redu nijesu od zna~aja neka od tzv. simboli~kih pita-nja i njihove definicije u novom Ustavu, iako smatramo da je od va`nosti nji-hovo definisanje i na~in koji }e ih novi Ustav u~initi prihvatljivim za {to ve}ibroj gra|ana Crne Gore.

Iz tog razloga èlimo da ovaj skup relaksiramo rasprave o tim pitanjima ida fokus stavimo na pitanja organizacije vlasti, me|usobnih odnosa i kontrolerada tri grane vlasti, civilne kontrole rada vlasti i ljudskih prava. Upravo naokviru i pretpostavkama za razvoj demokratije, i ljudskih prava.

Vjerujem da su javnost i civilno dru{tvo prvenstveno zainteresovani zanezavisnost sudstva i tuìla{tva, za{titnika ljudskih prava i sloboda, meha-nizme parlamentarne kontrole Vlade i posebno bezbjednosnih slu`bi,transparentnost rada svih grana vlasti, status javnih dobara odnosno resursa,punu slobodu udruìvanja i djelovanja civilnog dru{tva.

Mi smatramo da je od najve}e va`nosti da se proces javnog dijaloga otekstu novog Ustava otvori za naj{iru javnost i da formalne procedure zausvajanje novog ustava uklju~e mehanizme za kvalitetnu javnu raspravu, kojabi podrazumijevala obavezu Skup{tine RCG da uvaì konkretne prijedlogegra|ana i njihovih organizacija, ali i pruì odgovore povodom prihvatanja ilineprihvatanja pojedinih prijedloga.

Mi apelujemo na pravovremeno i kontinuirano, a ne naknadno uklju~enjegra|ana i stru~ne javnosti, apelujemo na su{tinsko i kvalitativno umjesto fo-



rmalnog. Ho}emo da pomognemo da svi zajedno kao dru{tvo znamo vi{e oonome {to je predmet Ustava, {to je iskustvo drugih i da novim tekstomrije{imo probleme koje smo imali ranije i otvorimo mogu}nosti za puni razvojdemokratije, civilnog dru{tva i vladavine prava.

@elimo da Ustav bude brana neograni~enoj vlasti, a da nikad vi{e ne budebrana uvo|enju novih mehanizama kontrole i javnosti.

To je bio razlog za otvaranje posebnog linka na web sajtu CRNVO-a nakojem su postavljeni tekstovi Ustava nekih najva`nijih demokratskih dràva ina kojem }e se na}i i izlaganja sa dana{njeg skupa, ali i informacije o drugimkvalitetnim prilozima u toku ukupne debate o Ustavu.

Iako }emo danas ~uti argumente u prilog verzije Ustava RCG koju jepripremio Savjet za ustavna pitanja Skup{tine RCG, mi danas ne èlimo da~ujemo samo kritike ili pohvale na ra~un tog teksta, ve} prije svega su{tinskei argumentovane prijedloge rje{enja koja bi se trebala na}i u novom UstavuRCG.

6



Mijat [ukovi}PPrreeddssjjeeddnniikk SSaavvjjeettaa zzaa uussttaavvnnaa ppiittaannjjaa SSkkuupp{{ttiinnee RRCCGG

NNEEKKOOLLIIKKOO PPRRIINNCCIIPPAA II OODDRREE\\EENNJJAAKKOOJJAA BBII TTRREEBBAALLOO UUGGRRAADDIITTII UU UUSSTTAAVV CCRRNNEE GGOORREE

Uvaèni u~esnici ovog Okruglog stola,

Prije izlaganja o odre|enoj temi, ~inim dvije napomene.

Prvo. Smatram veoma korisnim i zna~ajnim {to je Centar za razvoj nevla-dinih organizacija organizovao dijalog u obliku okruglog stola o principima irje{enjima u oblasti ljudskih prava i demokratije koje bi trebalo ugraditi u noviUstav Crne Gore. Veoma je djelotvorno i zna~ajno uklju~ivanje nevladinihorganizacija, akademske strukture, udruènja, sindikata i drugih subjekatacivilnog dru{tva u procese dono{enja novog Ustava Crne Gore. Zna~ajno jetim vi{e {to postoji tendencija da se strate{ka opredjeljenja koja bi trebalougraditi u taj akt utvr|uju samo od partijsko-politi~kih struktura.

Drugo. Jo{ nema nacrta ustavnog teksta. Ekspertski tekst Ustava CrneGore koji je objavljen, samo je polazna osnova za izradu nacrta. Neizvjesnoje koliko }e iz njega preuzeti tijelo ovla{}eno za izradu nacrta Ustava. Zato senalazimo u situaciji koja opredjeljuje da se govori o tome koje bi principe irje{enja trebalo ugraditi u novi Ustav Crne Gore, a ne da se rasprava usmjerida li se ili ne usvajaju odre|enja u Ekspertskom tekstu.

Tako }e biti usmjereno moje izlaganje.

OO pprreeddmmeettuu ii zznnaa~~aajjuu UUssttaavvaa

Ustav dràve, bilo koje, ima pravnu snagu koja obavezuje i obezbje|ujeda po pravilima utvr|enim u njemu funkcioni{e dràva i da se po tim pravili-ma gra|ani upravljaju u ìvotu. To ~ini da je ustav, u svakoj dràvi i uvijek,bitan za stabilnost, unutra{nji mir i prosperitet dràve, za slobodu dru{tva isvakog gra|anina u dràvi, slobodu pregala{tva i stvarala{tva, za odnoseme|u gra|anima. Njime se uspostavlja i politi~ko-kulturni obrazac dru{tva idràve i postavlja osnova za ìvot u budu}nosti. Ustav je i slika kojom sedràva predstavlja svijetu.



U mjeri u kojoj njegovu koncepciju odlikuju demokratske i moralno-filo-zofske misli i humani sistemi vrijednosti, vid je ljudske emancipacije i pravnasnaga za uve}avanje demokratskih sadràja u dràvnom poretku i ìvotudru{tva. Zato je izuzetno zna~ajno kreiranje ustava u svakoj dràvi i uvijek.Njegovim kreiranjem, u pravilu, pi{e se istorija.

U Crnoj Gori sada je istorijski prelomno vrijeme. Ta ~injenica i sveprethodno kazano ~ini da je sada u njoj velika potreba, obaveza, odgo-vornost, da se izradi i donese Ustav koji }e biti snaga obezbje|ivanja: slo-bode svakog gra|anina i dru{tva kao cjeline; o~uvanja i za{tite jedinstvadràve Crne Gore i demokratskog spajanja djelova u cjelinu; razvijanja iu~vr{}ivanja osje}aja crnogorskog gra|anina u zna~enju pripadnosti dràviCrnoj Gori i njenim vrijednostima nezavisno od nacionalne i vjerske pripa-dnosti. Koji }e biti snaga obezbje|ivanja u~vr{}enja, za{tite i odbrane neza-visne dràve Crne Gore i njenog identiteta.

Duhovno naslje|e, dràvotvorna znanja, pojedina~na i institucionalna,kojim se raspolaè, sada dominantna duhovna konstitucija ve}ine gra|anaCrne Gore, omogu}avaju da se izradi novi Ustav Crne Gore sa sadrìnomkoja sve kazano moè obezbijediti..

Potrebno je samo demokratski dràvotvorni pristup izradi i dono{enjuUstava i otklanjanje u {to ve}oj mjeri ideolo{kih i politi~ko-strana~kih intere-snih pristupa.

Sa Ustavom koji ne bi obezbijedio ostvarivanje su{tine kazanog, istorijau~i, nema stabilne dràve Crne Gore, niti osiguranja izvjesnosti trajnostinjene nezavisnosti.

Ima pitanja koja se ustavno ure|uju a koja se mogu urediti i sa kompro-misima koji mogu biti i djelotvorni. Me|utim, nije djelotvorno, niti je ustavno-dràvni~ki mudro, praviti ustavne kompromise koji }e ra|ati nove probleme irezultirati proma{ajima, pa ni onda kada se sa njima postiè neki politi~kirezultat kratkotrajno dejstvuju}i. Ustavi se grade na istini i demokratskim pri-ncipima, sa kompromisima koji mogu biti izuzetak i ne na podru~jimastrate{kim za budu}nost dràve. Ne sa kompromisima koji }e biti izvor tenzi-ja i sukoba ve}ih od onih koje bi pratilo njihovo principijelno i na istini zasno-vano rje{avanje u ustavnom tekstu.

Bilo bi dobro da se Ustav donese konsenzusom. Ali, bitno je imati u viduda narod nije samo nekoliko desetina ili stotina onih koji glasno vi~u, ve} je i

8



ona ve}ina koja glasno ne govori, a kojoj je ìvotni interes stabilna dràva iizvjesna njena budu}nost.

KKrreeiirraannjjee uussttaavvaa,, uuvviijjeekk ii ssvvuuddaa,, oottvvaarraa oobbiimmaann kkoommpplleekkssnneeddoouummiiccaa,, ttee{{kkoo}}aa,, tteeoorriijjsskkoo-pprraakkttii~~nniihh pprroobblleemmaa

Kreiranje ustava uvijek i svuda neraskidivo je povezano sa duhovnimstanjem i razvojnim usmjerenjem uticajnih ~inilaca u dru{tvu. Neodvojivo jeod istorije naroda i dràve ~iji je ustav. Posebno njihove kulturne i pravneistorije.

To uslovljava da izrada ustava dràve, uvijek i svuda, otvara obiman ko-mpleks nedoumica, dilema, teorijsko-pravnih problema, sloènih i slojevitih.Naro~ito u prelomnim periodima istorije dràve koja pristupa izradi novogustava.

Zato ne treba smatrati da je ne{to izuzetno i nenormalno {to se u CrnojGori iskazuju razli~ita stanovi{ta, pa i me|usobno potpuno protivre~na, otome kakva sadrìna bi trebalo da odlikuje budu}i Ustav Crne Gore.

UUttvvrrddiittii ddaa jjee ddrr`̀aavvaa CCrrnnaa GGoorraa - ggrraa||aannsskkaa ddrr`̀aavvaa

Polazno utvr|enje bitno za razvoj i unapre|ivanje ljudskih prava idemokratije koje bi trebalo ugraditi u novi Ustav Crne Gore je utvr|enje - CrnaGora je gra|anska dràva. To bi trebalo utvrditi definicijom dràve,odre|enjem da je zasnovana na suverenitetu gra|ana, odredbama o ljudskimpravima i slobodama, odredbama o organima vlasti i na~inu dono{enjadràvnih odluka. Tim odre|enjem utvr|uje se da su konstituenti dràve CrneGore svi njeni gra|ani, sa jednakim pravom svakog gra|anina, bez obzira nanacionalnost, vjeru, jezik i druge osobenosti, da u~estvuje u javnom ìvotu irje{avanju dru{tvenih problema, da su gra|ani odlu~uju}i ~inioci u dono{enjudràvnih odluka, bez ~ijeg se odlu~ivanja, neposrednog ili putem slobodnoizabranih predstavnika, ne mogu legalno i legitimno donositi odluke odràvnim poslovima.

Jednakopravnost pripadnika nacionalnih, vjerskih i jezi~kih manjinaobezbijediti i garantovanjem posebnih manjinskih prava, ne samo za o~uva-nje njihovog identiteta ve} i dalje unapre|ivanje vrijednosti zna~ajnih za ma-njinski identitet. Utvr|enje posebnih manjinskih prava nije suprotno principi-ma gra|anske dràve. Naprotiv, utvr|enje manjinskih prava koja su potrebna



za o~uvanje i unapre|ivanje nacionalnog i kulturnog identiteta i za obezbje-|ivanje u~e{}a pripadnika manjina u javnom ìvotu, bez povrede jednako-pravnosti svih gra|ana, uslov je ostvarivanja su{tine gra|anske dràve.

Ovo utvr|enje saglasno se sa dosada{njom istorijom Crne Gore. Izgradnjai funkcionisanje dràve Crne Gore kao gra|anske dràve rezultirao je drago-cjenim me|unacionalnim i vi{evjerskim skladom, multikulturalno{}u, sa {ire-njem i ja~anjem interkulturalnosti, {to su odlike savremene dràve Crne Gore.Rezultiralo je tom dragocjeno{}u koja kazuje da nema ni{ta prirodnije i razu-mnije nego slijediti tu pozitivnu tradiciju i obavezuje da se to ~ini.

Utvr|enje da je Crna Gora gra|anska dràva saglasno je i sa voljom iopredjeljenjem ve}ine gra|ana Crne Gore, iskazanom nebrojeno puta i narazne na~ine, uvijek kada je govoreno i pisano o novom ustavu, u svim kra-jevima Crne Gore. Nau~ni, kulturni i drugi stvaraoci {irom Crne Gore, uposljednjih nekoliko godina, u publikacijama i na razne druge na~ine, argu-mentovano su dokazali prednost izgradnje dràve Crne Gore kao gra|anskedràve.

Ustavno-pravna nauka utvr|uje da je koncept gra|anske dràvedemokratski i perspektivan, da je u savremenosti model dràve u Evropi i svi-jetu, koji je demokratski i koji daje vrlo pozitivne rezultate svuda gdje sedosljedno ostvaruje.

Utvr|enjem da su konstituenti dràve Crne Gore njeni gra|ani svihnacionalnosti, sa jednakim pravima i obavezama, potvr|uje se da su auto-htone sve nacionalne cjeline koje ìve na teritoriji Crne Gore, da su sve dopri-nosile izgradnji i napretku Crne Gore i da su privrène njenom napretku, dasu jednako za{ti}ene, da je pripadnicima svake nacionalne cjeline, premasposobnostima i kredibilitetu - koji se sti~e stepenom po{tovanja dràve CrneGore, njenog ustava i poretka, savjesno{}u u radu - dostupno svako radnomjesto. Ispunjavaju se, dakle, svi zahtjevi, bukvalno svi, kojima je do sadajavno obrazlagan predlog da "narodi i nacionalne manjine" na tlu Crne Gore,kao kolektiviteti, budu konstituenti dràve Crne Gore.

Druga~iji predlog iskazan je u javnoj raspravi o ustavnim pitanjima u imedvije politi~ke partije. Predloèno je da se utvrdi da su konstituenti dràveCrne Gore nacionalni kolektiviteti koji u njoj ìve. Po jednom predlogu da tobudu samo Crnogorci i Srbi, a po drugom da to budu svi nacionalni kole-ktiviteti koji najmanje 3% participiraju u ukupnom broju gra|ana Crne Gore.

10



Prihvatanjem bilo jednog bilo drugog ovog predloga poni{tila bi se konsti-tutivnost gra|ana, a time i sve vrijednosti koje donosi. Time bi vi{enaciona-lna, multikulturna i vi{evjerska dràva Crna Gora prestala biti jedinstvenadràva. Transformisala bi se u sloènu dràvu sastavljenu od nekoliko pose-bnih politi~ki i dràvotvorno organizovanih nacionalnih entiteta. Na odgovara-ju}i na~in tome bi se morali prilagoditi organizacija vlasti i na~in dono{enjaodluka u dràvnim organima. Moralo bi se propisati da se odluke o pitanjimaiz nadle`nosti dràve donose na principu uskla|ivanja opredjeljenja naciona-lnih kolektiviteta, kao konstitutivnih ~lanova dràve. Moralo bi se propisati daorgani zakonodavne i izvr{ne vlasti funkcioni{u kao u sloènim dràvama.Moralo bi se odustati od ustavnog utvr|enja da su profesionalnost i radnikredibilitet kriterijum za zapo{ljenje, i utvrditi da je nacionalna pripadnostbitan kriterijum za zapo{ljenje. ~ak bi se morale propisati i kvantitativne pro-porcije koliko pojedinoj nacionalnosti pripada radnih mjesta u dràvnimorganima i institucijama koje vr{e poslove od javnog interesa, iako kvan-tifikacije nijesu ustavna materija. Rezultiralo bi to politi~koj i kulturnoj podjelidru{tvenog tkiva Crne Gore na vi{e nacionalnih entiteta, a to bi vodilo i novimdiobama, produbljivalo bi razlike, uve}avalo tenzije, rivalitete, konfrontacije.Zaustavilo bi progresivan ali jo{ nejaki proces usmjeren na to da multikultu-ralnost u Crnoj Gori sve vi{e poprima obilje`ja i sadràje interkulturalnosti.

U ukupnosti vodilo bi to dezintegraciji dràve Crne Gore po nacionalnojosnovi, mijenjalo bi karakter bi}a Crne Gore. Ne bi vodilo prosperitetu dràveCrne Gore, niti bi doprinijelo prosperitetu bilo koje nacionalne cjeline u CrnojGori, ve} obratno.

Bilo bi to veoma sli~no bosanskom modelu dràve zasnovane napoliti~ko-dràvnoj posebnosti nacionalnih entiteta.

Zato je konstatovana alternativa rje{enje koje ne odgovara ni sada{njojstvarnosti, ni perspektivi dràve Crne Gore.

Na kraju krajeva dràva Crna Gora ne stvara se ustavom koji se donosi,da bi se tek sada utvr|ivali njeni konstituenti. Ona je stvorena u procesimakoji su dovr{eni daleke 1803. godine, prije dva vijeka, a sada se samoustavno preure|uje.

U Ekspertskom tekstu Ustava u definiciji dràve Crne Gore i u odredba-ma o organizaciji vlasti i na~inu dono{enja odluka o dràvnim poslovima,dosljedno je realizovan koncept gra|anske dràve.



UUttvvrrddiittii sskkuupp ii sskklloopp pprriinncciippaa kkoojjiimmaa sseeggrraaddii ddeemmookkrraattsskkii ppoorreeddaakk ddrr`̀aavvee

Da bi se osiguralo ostvarivanje ljudskih prava i sloboda i razvijalidemokratski odnosi u Ustavu Crne Gore trebalo bi utvrditi pravni poredakdràve Crne Gore koji }e odlikovati:

- suverenost gra|ana;

- republikanski oblik vladavine;

- vi{estrano ograni~ena dràvna vlast - da moè ~initi samo ono {to joj jeUstavom i zakonom dozvoljeno, da odluke i sve akte mora donositi samo naosnovu i u granicama Ustava i zakona, da je du`na po{tovati i {tititi ljudskaprava i slobode i da poslove iz svoje nadle`nosti vr{i tako da stvara usloveda se o bitnim pitanjima koje rje{ava mogu djelotvorno izja{njavati nau~ne istru~ne institucije, udruènja, nevladine organizacije, manjinska vije}a i svioblici organizovanja gra|ana, naro~ito stvaralaca duhovnih i materijalnih vri-jednosti;

- vladavina prava i pravna dràva - {to podrazumijeva da nije pravna dràvasa bilo kakvim pravom ve} sa pravednim pravom;

- nezavisno sudstvo i pravo gra|ana na su|enje u razumnom roku;

- ustavnost i zakonitost;

- utvr|enje da su potvr|eni i objavljeni me|unarodni ugovori i op{te-prihva}ena pravila me|unarodnog prava sastavni dio unutra{njeg pravnogporetka, da imaju primat nad unutra{njim pravom i da se neposredno pri-mjenjuju kada odnose ure|uju druga~ije od unutra{njeg prava ili kadaodnosi nijesu ure|eni unutra{njim pravom;

- utvr|enje da se dràva izgra|uje na znanju, to jest da se vr{enje stru~nihposlova u dràvnoj strukturi i svim oblastima povjerava primjenom principaprofesionalnosti, kompetentnosti i kredibiliteta ste~enog po{tovanjemUstava i zakona i efikasnim radom;

- garantovanje korpusa svih ljudskih prava i sloboda, ~iji su sastavni dio imanjinska prava, koja se jem~e op{teprihva}enim pravilima i standardimame|unarodnog prava, a koja se ustavno garantuju;

12



- sloboda nau~nog i umjetni~kog stvaranja i publikovanja rezultata nau~nog iumjetni~kog stvaranja;

- autonomija nau~nih ustanova i univerziteta i garancija akademskih sloboda;

- sloboda organizovanja politi~kih partija, uz obavezu registrovanja, sa zabra-nom politi~kog organizovanja u dràvnim organima, i sloboda djelovanjapoliti~kih partija, uz obavezu po{tovanja pravnog poretka;

- sloboda udruìvanja i djelovanja udruènja sa obavezom po{tovanja Ustavai zakona;

- sloboda misli, opredjeljenja i njihovog javnog iskazivanja bez povrede pravadrugog i pluralizma medija;

- autonomnost lokalne samouprave sa kontrolom dràvnih organa samo radiobezbje|ivanja ustavnosti i zakonitosti;

- odvojenost crkve od dràve;

- sloboda vjeroispovijesti, vjerskih obreda, unutra{njeg organizovanja, vje-rskih {kola i vjerskog djelovanja, uz obavezu po{tovanja Ustava i zakona;

- trì{na privreda zasnovana na slobodi preduzetni{tva, liberalnom spoljno-trgovinskom sistemu i reìmu, jednakim op{tim uslovima privre|ivanja zasve privredne subjekte, garancija stranim investitorima;

- drugi sa ovim komplementarni principi.

Utvrditi, dakle, skup i sklop principa i konkretnih odre|enja kojima sedràva Crna Gora pravno gradi kao dràva sa demokratskim poretkom.Poretkom koji pruà mogu}nost i daje {ansu za njen uspon u razvojni,ekonomskom, kulturnom, obrazovnom, nau~nom, ukupnom.

Svi ovi principi i ova odre|enja ugra|eni su u Ekspertski tekst UstavaCrne Gore. Njihovo preciznije i u tom smislu bolje formulisanje moè seunapre|ivati.



KKooddiiffiikkoovvaattii lljjuuddsskkaa pprraavvaa ii sslloobbooddee uu sskkllaadduu ssaaoopp{{tteepprriihhvvaa}}eenniimm mmee||uunnaarrooddnniimm ii eevvrrooppsskkiimm ssttaannddaarrddiimmaa

Regulisanje ljudskih prava i sloboda u svakom ustavu ima trostruku ulogui domet: obezbje|uje se sloboda i poloàj gra|ana, ograni~ava se vlast iuobli~ava politi~ko-kulturni obrazac sa demokratskim svojstvima. Zato ovojtematici mora biti posve}ena tome odgovaraju}a pa`nja u izradi novogUstava Crne Gore.

Uloga i domet ljudskih prava i sloboda opredjeljuju da se tekst UstavaCrne Gore izradi sa realizacijom metodolo{ko-kodifikatorskog principa, kojise realizuje u svim ustavima koji se donose posljednjih godina i koji je reali-zovan i u Ustavu Evropske unije ~ije je usvajanje u toku, kojem dijelu togustava nije iskazana rezerva ni od jedne dràve. Principa koji obavezuje dase u ustavnom tekstu iscrpno utvrde sva prava i slobode koje se ustavnojam~e, pa i kada su utvr|ena u potvr|enim i objavljenim me|unarodnim ugo-vorima, op{teprihva}enim pravilima me|unarodnog prava i pozitivnim zako-nima Crne Gore; da se opi{e sadrìna i smisao svakog onog prava ~ije je opi-sivanje potrebno za potpunije razumijevanje; da se propi{u na~ela o njihovomostvarivanju i utvrde instrumenti kojima se obezbje|uje njihovo ostvarivanje,osnove i okvir za mogu}a ograni~enja i sve drugo {to podrazumijeva ustavnoregulisanje ove materije.

To i obavezuje i opredjeljuje da se utvrdi i na~elo jedinstvenosti ljudskihprava i sloboda, po kojem su manjinska prava integralni dio ljudskih prava isloboda. Na~elo koje opredjeljuje da se odredbe o manjinskim pravima, u si-stematici, nalaze u dijelu u kojem su odredbe o ljudskim pravima i slobodamasvih gra|ana. Naravno, da se u okviru tog dijela, u posebnom poglavlju, saodgovaraju}im naslovom, utvrde manjinska prava. To je adekvatnije konsta-tovanom na~elu nego da se ta prava izdvajaju u poseban dio.

Sa ovim rukovodnim na~elima napisane su odredbe o ljudskim pravima islobodama u Ekspertskom tekstu Ustava Crne Gore. Ogleda se to i u obimuodredbi o ljudskim pravima i slobodama, koje . ~ine vi{e od jedne tre}ineukupnog ustavnog teksta, od ~lana 18. do 86, a ukupni tekst ima 188 ~lano-va.. Osim toga, niz drugih odredaba u ustavnom tekstu sadrì odre|enja oljudskim pravima i slobodama i o njihovoj institucionalnoj za{titi.

Gledano kompoziciono i sadrìnski, dio o ljudskim pravima i slobodamavrijednosno jezgro Ekspertskog teksta Ustava.

14



Nijedno ljudsko djelo nije tako dobro da se ne moè unaprijediti. Vaì to iza odredbe o ljudskim pravima u Ekspertskom tekstu Ustava Crne Gore. Zatoje ukazivanje na nedostatke odre|enja u tekstu, veoma poèljno. Ali je ukazi-vanje djelotvorno samo onoliko koliko ta~no identifikuju nedostatke, bezprevi|anja i odre|enja u cjelini teksta, bez uveli~avanja, i koliko ukazivanjesadrì predloge sa ~ime nedostatke otkloniti i ~ime pogre{no zamijeniti.

U debati koja se vodila proteklih dana kazana je kategori~ka ocjena da nezadovoljavaju, da su "ispod o~ekivanja", odredbe o ljudskim slobodama ipravima u Ekspertskom tekstu Ustava Crne Gore. Kao dokaz za utemeljenostte ocjene ozna~ene su "odredbe o manjinskim pravima".

âk i da postoje manjkavosti u odredbama o manjinskim pravima samona osnovu njih nije primjereno, ni metodolo{ki ni sadrìnski, izvoditi kate-gori~ne nihilisti~ke sudove o cjelini odredbi o ljudskim pravima i slobodama io cjelini ustavnog teksta. Osnovno je pravilo da se generalne ocjene osvakom ustavnom tekstu, bile one pohvalne ili nihilisti~ke, daju na osnovuanalize kompozicione koncepcije, sadrìnskog jezgra i ~vori{nih sadràja utom jezgru i na osnovu sadrìne njegove cjeline, a ne na osnovu jedne ilisamo nekoliko odredbi. Pravilo je tako|e da se vrijednosne ocjene i o svakojodredbi daju na osnovu rezultata ukr{tanja njene sadrìne sa cjelinomustavnog teksta, a ne izolovano.

Da li konstatovana ocjena ima utemeljenje i potvrdu u Ekspertskom tekstuUstava Crne Gore ?

U Ekspertskom tekstu Ustava izri~ito je zajam~eno nekoliko desetinamanjinskih prava bitnih ne samo za o~uvanje ve} i za unapre|enje manjinskihidentiteta. Nije izostavljeno nijedno poznato pravo iz te oblasti koje imaustavni rang. Utvr|eno je da je pripadnicima manjina, kao i svima drugima,dostupno svako radno mjesto u dràvnoj strukturi i javnim slu`bama poduslovom ispunjenja uslova o profesionalnoj sposobnosti i kredibilnostidokazanoj odnosom prema radu, kvalitetom rada i dosljedno{}u po{tovanjaUstava i zakona. Manjinama, kao kolektiviteta, zajam~eno je pravo da putemsvojih manjinskih vije}a u~estvuju u javnom ìvotu, u dono{enju odluka,pravnih propisa, obrazovnih programa koji se odnose na njih, osnivanjaprosvjetnih i kulturnih ustanova, medija. Dat je izri~it pravni osnov (odredba u~lanu 83) da se "radi potpunije manjinske zastupljenosti u javnom ìvotu,naro~ito u organima koji vr{e zakonodavnu vlast", dinami~no kako se {iremogu}nosti i opredjeljenja, "zakonom mogu utvrditi i druga manjinska prava".



Dalje konkretizovanje, naro~ito kvantifikacije koje se iskazuju u procentimaili apsolutnim brojevima, svako ulaènje u materiju sli~no odredbama uZakonu o manjinskim pravima i slobodama koje je Ustavni sud Crne Gore pro-glasio neustavnim, bilo bi neprimjereno ustavnom normiranju. Dovoljno je {tou datom ustavnom tekstu nema nijedne odredbe koja bi mogla biti osnov zaanuliranje bilo ~ega {to je propisano u vaè}im zakonima i odlukama i {to se,kako je ve} re~eno, daje ustavni osnov da se sve kvantifikacije, koje su pri-hvatljive i ne naru{avaju jednakopravnost gra|ana, mogu utvr|ivati zakonima.Ukoliko je neko o~ekivao da se sve kvantifikacije iz zakona prenesu u ustavnitekst, bez sumnje, nije uvaàvao na~elo {to obuhvata ustavna materija.

U vezi sa tvrdnjom da je sistem za{tite ljudskih sloboda i prava u Ekspertskomtekstu Ustava Crne Gore slabiji nego u postoje}em Ustavu, nekoliko ~injenica

Ekspertski tekst Ustava Crne Gore preuzima sve instrumente i sredstvaza{tite ljudskih prava i sloboda koje ima sada{nji Ustav. Nije izostavljennijedan instrument, nijedno sredstvo za{tite. Me|utim, pro{iren je i preciznijeutvr|en osnov za podno{enje ustavne àlbe, {to je ~ini djelotvornijom u odno-su na sada{nje stanje, a ustavnim garantovanjem budètske samostalnostisudija i propisivanjem nove procedure izbora sudija koja je pruà vi{e {ansida stru~nost i moralna kredibilnost budu kriterijumi koji }e opredjeljivati izbordjelilaca pravde, stvaraju se bolji uslovi za obezbje|ivanje efikasnije, u odno-su na sada{nje stanje, sudske za{tite ljudskih prava i sloboda.

Sa ustanovljenjem pet potpuno novih pravnih instrumenti za za{titu lju-dskih prava i sloboda, u Ekspertskom tekstu Ustava Crne Gore oboga}en jedosada{nji sistem za{tite ljudskih sloboda i prava, uklju~uju}i i za{titu manji-nskih prava. Tih pet novih odre|enja su:

1) Ustavno garantovanje prava gra|aninu na dono{enje odluke o njegovimpravima i slobodama u razumnom roku;

2) Ustavno garantovanje prava na ustavnu tu`bu za za{titu ljudskih prava isloboda - novog pravnog sredstva za preispitivanje pravosna`nih sudskihpresuda, uklju~uju}i i presude vije}a Vrhovnog suda, kojima je odlu~eno onekom ustavno zajam~enom pravu ili slobodi;

3) Ustavno garantovanje prava na za{titu prava i sloboda od me|unarodnihsudskih institucija i prava na zahtjev za pravnu pomo} od dràvne institu-cije Za{titnika ljudskih prava i sloboda, koja prava do sada nijesu bilaustavno zajam~ena;

16



4) Ustavno obavezivanje dràvnih organa i institucija koje vr{e javnaovla{}enja da u procesima dono{enja odluka stvaraju uslove kojiomogu}avaju da gra|ani, putem svojih organizacija i oblika djelovanja,nau~nih i stru~nih ustanova, udruènja i nevladinih organizacija, u~estvuju urazmatranju nacrta i predloga odluka o svim bitnim pitanjima, i

5) Ustavno utvr|enje obaveze organa dràve i lokalne samouprave, ustano-va i organizacija koje vr{e javna ovla{}enja ili poslove od javnog interesa,u svim oblastima, da stru~ne poslove, a to su poslovi ~ijim se vr{enjemnajvi{e odlu~uje o ljudskim pravima, povjeravaju licima po kriterijumima:profesionalna sposobnost i kompetentnost za odre|eni posao, dosljednostu po{tovanju i primjeni Ustava i zakona, savjesnost i moralna ~estitost,~ime se implicitno progla{ava protivustavnim povjeravanje stru~nih poslo-va favorizovanjem partijske pripadnosti kao kriterijuma za povjeravanjestru~nih poslova, {to je jedna od bitnih garancija za za{titu ljudskih prava isloboda.

Ni autori konstatovanih ocjena, ni bilo ko drugi, do sada nije predloìo sa~ime zamijeniti, dopuniti ili unaprijediti date odredbe o za{titi ljudskih prava isloboda.. Dok to ne u~ine, njihove kategori~ke ocjene ostaju gole tvrdnje, kojesa prazninom koja ih odlikuje ne pomaù unapre|ivanju ustavnog teksta.

PPaarrllaammeennttaarrnnii ssiisstteemm CCrrnnoojj GGoorriivvii{{ee ooddggoovvaarraa oodd pprreeddssjjeeddnnii~~kkoogg

U uslovima postojanja parlamentarne tradicije, institucionalizovanog par-lamentarnog organizma i dominacije sklonosti ka autoritarizmu u Crnoj Gori,postojanja parlamentarizma u Evropskoj uniji kojoj stremi Crna Gora, pre-dnost u Crnoj Gori ima parlamentarni oblik organizacije vlasti u Crnoj Gori uodnosu na predsjedni~ki oblik organizacije vlasti. Parlamentarni sistemoblikovan po modelu koji se u teoriji naziva racionalizovani parlamentarni si-stem, koji je zasnovan na na~elima podjele vlasti na zakonodavnu, izvr{nu isudsku i odnosima izme|u te tri vlasti primjerenim parlamentarizmu.

Parlamentarni sistem, ne bitno manje od predsjedni~kog, podrazumijevai omogu}ava racionalnost do granice koja odgovara stvarnim potrebama, jernema nijednu sistemsku prepreku da se broj ministarstava svede na granicuodgovaraju}u stvarnim potrebama. Omogu}ava, tako|e, {irok prostor zaobezbje|ivanje efikasnosti. Efikasnost se obezbje|uje dosljednim ostvariva-njem principa profesionalnosti, kompetentnosti i odgovornosti, a ne nijednimsistemom, samim za sebe i po sebi.



Sa druge strane gledano, parlamentarni sistem vi{e od predsjedni~kogpruà mogu}nosti za djelotvorni uticaj gra|ana na vr{enje vlasti, za snaènjedemokratskih procesa. Pogotovu u dru{tvima naklonjenim autoritarnosti.

Ekspertski tekst Ustava Crne Gore utvr|uje parlamentarni sistem organi-zacije vlasti.

MMaakkssiimmaallnnoo mmoogguu}}ee uussttaavvnnoo oossiigguurraattii nneezzaavviissnnoosstt ssuuddsskkee vvllaassttii

Ustavno utvr|enje nezavisnosti sudske vlasti i maksimalno mogu}epravno obezbje|enje uslova bitnih za nezavisno vr{enje sudske vlasti u pra-ksi, veoma su bitni za ostvarivanje ljudskih prava i uspostavljanje u praksidemokratskih odnosa u dru{tvu. Za postizanje dru{tva reda, pravde ipravi~nosti. Za pravnu dràvu i vladavinu prava. Za sveukupni prosperitetdru{tva i dràve. Bez sudijske nezavisnosti nema u praksi ni{ta od toga.

Dva su na~ela koja morala biti ustavno utvr|ena da bi se ustavno-pravnoobezbijedila nezavisnost sudija. To su: sudija i sud kao institucija "ne smijuodlu~ivati po zahtjevima, uputima i sugestijama za dono{enje sudske odlukebilo od koga da dolaze" i "niko ne smije vr{iti uticaj na odlu~ivanje sudije".

^vrstina ljudskog karaktera, li~na privrènost istini i pravdi, moralna ieti~ka svojstva sudije i stru~na sposobnost najbitnija su garancija sudijskenezavisnosti u vr{enju sudske vlasti. Ta i druga li~na svojstva i stru~nasposobnost se samoizgra|uju, a ne mogu se utiskivati u li~nost sudije. Ali, uustavni tekst bi trebalo utvrditi nekoliko rje{enja koja mogu biti impulsi koji }epodsticati, snaìti, uticati da sudije odlu~no odbijaju da sudske odluke donosekako se od njih drugi traè. Treba propisati da sudije imaju imunitet za sve {to~ine i ne ~ine zakonito, da sudije imaju pravo na kontinuirano stru~nousavr{avanje i du`nost dràve da im to obezbje|uje, da se predmeti zasu|enje raspore|uju primjenom objektiviziranih kriterijuma, da se primanjasudija ure|uju posebnim zakonom, {to bi trebalo da rezultira odre|ivanjemsudijama plata u visini koja je primjerena teìni i zna~aju posla koji vr{e sudi-je, visini koja omogu}ava sudiji da sa punom snagom posveti sudijskom poslui svom stru~nom usavr{avanju. Isto tako potrebno je da se postupak i na~inizbora sudije i organi koji }e birati sudiju ustavno utvrde tako da se obezbije-di da se u najve}oj mogu}oj mjeri obezbijedi da se za sudije biraju na~in ipostupak izbora sudija koji u maksimalno mogu}oj mjeri pravno obezbje|ujuda se za sudije biraju samo li~nosti sa takvim svojstvima, da se ne biraju onikandidati koji ne garantuju da }e nezavisno donositi sudske odluke.

18



U parlamentarnom sistemu postoji vi{e modela izbora sudija. Rezultatinjihovog izu~avanja i me|usobnog upore|ivanja kazuju da nijedan nije ide-alan. Pojedinim segmentima svakog od njih mogu se dati ~injeni~no ilina~elno utemeljeni prigovori. Na~ela parlamentarnog sistema opredjeljuju daSkup{tina, kao predstavni{tvo naroda, daje legitimitet za vr{enje sudskefunkcije, a to opredjeljuje da ih ona bira. Na~elima parlamentarizma nije pri-mjereno da sudska vlast samostalno sama sebi daje legitimitet za vr{enjesudske funkcije. Ni druge grane vlasti same sebi ne daju legitimitet zadono{enje odluka koje donose. To opredjeljuje da predloge za izbor sudijapodnosi Sudski savjet u kojem, prilikom utvr|ivanja predloga, sudije ne mogubiti preglasani. Naravno, da se pri tome mora otklanjati politizacija postupkaizbora sudija, kako u dijelu utvr|ivanja predloga, tako i prilikom izbora uSkup{tini.

OODDGGOOVVOORRII NNAA PPIITTAANNJJAA PPOOSSTTAAVVLLJJEENNAA UU RRAASSPPRRAAVVII

1. Odredba iz dosada{njeg Ustava kojom je utvr|eno postojanje Republi~kogsavjeta za za{titu prava pripadnika nacionalnih i etni~kih grupa nije preuze-ta u Ekspertski tekst Ustava Crne Gore iz dva razloga. Prvo, zato {toza{titu prava, pa i pravo pripadnika nacionalnih manjina, mogu vr{iti samoorgani koji mogu donositi meritorne odluke. Prava ne mogu {tititi nikakvisavjeti, pa ni Savjet na ~ijem je ~elu predsjednik dràve. Savjeti nijesu insti-tucije za za{titu prava. Drugo, zato {to za 14 godina Republi~ki savjet zaza{titu prava pripadnika nacionalnih i etni~kih grupa nije u~inio ni{ta bitnoza za{titu manjinskih prava i time potvrdio da nema mogu}nosti da bilo {tobitno u~ini na podru~ju za{tite prava . Nije glavni razlog za to {to predsje-dnici dràve, kao predsjednici Savjeta, nijesu kvalitetno vr{ili svoj posao,kako se tvrdi. Su{tina je tome {to Savjet nije ni mogao ni{ta bitno u~initi davi{e {titi prava, jer su sistemom svi instrumenti i sredstva za za{titu ljudskihprava data u nadle`nost drugim organima.

2. Predsjednik dràve, kao institucija, samostalni je organ u sistemu vlasti. Usistemu podjele vlasti, institucija Predsjednik dràve, iako je samostalanorgan, pripada izvr{noj grani vlasti. Pripada izvr{noj vlasti i kada ga birajugra|ani i kada ga bira Skup{tina. U poziciji te institucije na~in izbora ni{tane mijenja. Bez obzira da li gra|ani ili Skup{tina biraju li~nost predsjedni-ka Republike, on ima isti status. On je nosilac dràvne izvr{ne funkcije, ane predstavnik gra|ana u zna~enju koje ima sintagma "predstavni{tvogra|ana". Broj funkcija ni u jednom ni u drugom slu~aju, ne mijenja ni{ta.Sa druge strane gledano, parlamentarnom sistemu imanentno je da



gra|ani, kao nosioci suvereniteta, imaju predstavni{tvo u licu usta-votvornog i zakonodavnog organa, a ne i u licu organa koji vr{i izvr{nuvlast. Paralelizam u davanju izvornog legitimiteta za vr{enje zakonodavnei za vr{enje makar dijela izvr{ne vlasti, nije imanentno svojstvo parlame-ntarizma. Na ovim ~injenicama zasnovan je predlog da se predsjednikdràve Crne Gore bira u Skup{tini. No, uvaàvaju}i uvjerenje brojnihgra|ana, koje nije rezultat sistemskog promi{ljanja, da predsjednikadràve treba da biraju gra|ani, to je ugra|eno kao alternativa. Ako buduopredjeljivali principijelni sistemski razlozi, utvrdi}e se da ga biraSkup{tina, a ako se bude dao primat drugim razlozima, usvoji}e se alte-rnativa.

3. Crna Gora je do 1992. godina imala pet ustava. Sedam puta je ama-ndmanima dopunjavala i mijenjala ustave. Ni u jednom od tih ustavnihakata nije bilo propisano da je u Crnoj Gori u slu`benoj upotrebi "srpskijezik". To je prvi put u istoriji ustavnosti Crne Gore u~injeno 1992. godinena talasima takozvane "antibirokratske revolucije", doga|anja koje je rezul-tiralo u~e{}em u ratovima koji su najsramnija etapa u istoriji Crne Gore. Daime jezika u slu`benoj upotrebi ne postoji u sada{njem Ustavu ne bi bilopotrebe da se upisuje koji je jezik u slu`benoj upotrebi u Crnoj Gori. To jerazlog {to se sada mora unijeti ime jezika koji je u slu`benoj upotrebi. Izdràvotvornih razloga, a zasnovano je na istorijskim i kulturolo{kim razlo-zima, a to su bitni razlozi za opredjeljenja u Ustavu kao osnovnomdràvnom aktu, u Ekspertskom tekstu upisano je da je u slu`benoj upotre-bi "crnogorski jezik". Izno{enje tih razloga traì vi{e vremena odraspoloìvog, zato moram odgovor ovim zavr{iti.

4. Imam razumijevanje za kriti~an odnos prema imenovanju crkava i vjerskihzajednica u Ekspertskom tekstu Ustava Crne Gore. Ali taj kriti~ki odnosname}e pitanje: kako to da od 1992. do sada nikome nije smetalo {to sucrkve imenovane u vaè}em Ustavu. Pitanju ima mjesta tim vi{e {to je veli-ka razlika izme|u imenovanja crkava u vaè}em Ustavu i njihovog imeno-vanja u Ekspertskom tekstu. U vaè}em Ustavu njihovo imenovanje je uOsnovnim na~elima Ustava, u ~lanu 11, {to tom imenovanju daje rangosnovnih ustavnih utvr|enja, a u Ekspertskom tekstu one su imenovane udijelu o ljudskim pravima i samo su imenovane u odredbi u kojoj je njimazagarantovalo pravo na slobodu obreda i unutra{njeg organizovanja, {tonjihovo imenovanje svodi na prava njihovih vjernika, a njihovim imenima nedaje rang jednog od osnovnih ustavnih utvr|enja. Garantovanje slobodevjerskih obreda i unutra{njeg organizovanja, bez imenovanja kome se togarantuje, zna~ilo bi garantovanje bez odre|enja subjekta kome se gara-

20



ntuje. Na ovo pitanje analiza daje odgovor: kritika se ~ini sa ciljem da sesprije~i ime Crnogorske pravoslavne crkve u ustavnom tekstu i da se uoblasti pravoslavlja sa~uva do sada utvr|eni monopol u Ustavu u jedniniimenovane "pravoslavne crkve", to jest organizacionih djelova Srpskepravoslavne crkve na teritoriji Crne Gore. Da se sprije~i sloboda vjernika uCrnoj Gori da biraju u kojoj }e pravoslavnoj crkvi, kao zajednici gra|ana,jer crkva to jeste, ispovijedati svoja vjerska osje}anja. U pitanju su, dakle,prava gra|ana, a ne crkve. Crnogorska crkva postoji u realnosti duè oddecenije. Desetinama hiljada vjernika u toj crkvi iskazuje i zadovoljavasvoja vjerska osje}anja. Njima se mora zajem~iti sloboda i pravo da to idalje ~ine. Nema nijedan valjan osnov da se svima drugim vjernicimagarantuje to pravo, a da se njima to isto pravo oduzme. To {to ona nijekanonski priznata, ne moè poni{titi gra|ansko pravo vjernika te crkve daslobodno ostvaruju vjerska osje}anja u crkvi koju su odabrali. Za njenoimenovanje postoje i dràvotvorni razlozi. Ho}e li to usvojiti Ustavni odbor,ostaje da se vidi.

5. Ustanovljenje institucije Manjinsko vije}e je institucionalizacija razli~itosti.Ova institucija se ustanovljava radi zajedni~kog ostvarivanja prava pripa-dnika manjina koja oni jedino zajedni~ki mogu cjelovito i uspje{no ostvari-vati. Ime "vije}e" vi{e odgovara ovoj instituciji nego ime "savjet", jer ima dadjeluje sa inicijativama i predlozima prema organima dràve, a ne da neko-ga savjetuje. Ustanovljenje Manjinskog vije}a ne podrazumijeva da se bilo{to mijenja u statusu i kompetencijama drugih oblika kulturnog, politi~kog idrugog organizovanja i djelovanja pripadnika manjina. Svi ti oblici djelova-nja mogu opstojati paralelno sa Manjinskim vije}em. Razlika je samo utome {to svi drugi oblici dobrovoljno djeluju i sami sebi odre|uju djelokrugrada, a Manjinsko vije}e kada se obrazuje ima pravne du`nosti da djelujeu okviru pravom mu odre|enog djelokruga. Propisano je da se izbor ma-njinskog vije}a propisuje zakonom. Autori Ekspertskog teksta ne smatrajuda karakteru ove institucije odgovara na~in izbora koji je sada propisan upostoje}em zakonu koji ure|uje oblast manjinskih prava. Zato kriti~niodnos prema ustanovljenju ove institucije ne treba graditi na sadazakonom propisanom postupku.



1 Prof. Pajvan~i} je bila planirana kao panelistkinja na skupu, me|utim, iz objektivnih razloga nijemogla da prisustvuje, pa je dostavila svoje izlaganje u pisanoj formi.

Prof. dr Marijana Pajvan~i}1

PPrrooffeessoorriiccaa PPrraavvnnoogg ffaakkuulltteettaa uu NNoovvoomm SSaadduu

NNeekkoolliikkoo pprreetthhooddnniihh nnaappoommeennaa

Kada u zajednici zapo~ne debata o ustavnom pitanju, potrebno je imatijasnu predstavu o subjektu ustavotvorne vlasti, o tome kako do}i do ustavnogkonsenzusa (procedura) i o dru{tvenim prilikama u kojima se Ustav donosi(momenat usvajanja Ustava).

Ustavna revizija ima svoj supstancijalni i proceduralni aspekt.Supstancijalni aspekt je osnova legitimiteta. Proceduralni je merilo legaliteta.Spremnost da se uvaì podjednak zna~aj obe komponente ustavotvornogprocesa, pove}ava izglede ka uspostavljanju ustavne dràve jer uvaàvadvostruko svojstvo ustava:

- ustava kao instrumenta (skup pravila koji reguli{u politi~ki poredak ipravila politi~kih odluka) i

- ustava kao simbola (vrednosni poredak - identitetska funkcija ustava).

Ustavnim promenama postavljaju se temelji koji stavljaju u izgleduspostavljanje kvalitativno nove zajednice. To zahteva povratak su{tinskimvrednostima ustava (primat ljudskih prava i ograni~ena vlast) i postizanje ko-nsenzusa "koji ne moè stalno iznova biti stavljan na raspolaganje" (H.Forlander).

U momentu dono{enja ustava, ne smeju se izgubiti iz vida dru{tvene pri-like u kojima se donosi ustav, posebno dva momenta:

Prvi je su{tinska razlika izme|u uslova nastanka politi~ke zajednice nazapadu i uslova u kojima se ona uspostavlja u postsocijalizmu. To imaposledice po ustav, jer nema socijalnih pretpostavki ustavne dràve. U takvimokolnostima ustav nije akt u kome se pozitiviraju konsenzualno prihva}eniprincipi na kojima po~iva zajednica. On preuzima ulogu instrumenta kojistvara normativne pretpostavke kvalitativno druga~ije zajednice. Utoliko jeteà uloga koju ustav ima u procesu tranzicije. O~ekivanja od njega su ve}a,a izgledi na uspeh neizvesni.

22



Drugi je strah kao potencijalna prepreka promenama (strah od obnove autori-tarnog reìma i mogu}eg socijalnog kolapsa izazvanog promenama). On moèuticati na tok i ishod ustavne debate. Pomenu}u neke vidove. Ustav se koristi kaosredstvo preraspodele politi~ke mo}i. Normativno je preoptere}en. Izrazit jeustavni dinamizam. Gubi se su{tinska razlika izme|u ustavne i zakonske politike.

Osvrt na konkretna ustavna re{enja

U daljem tekstu iznosimo, u kratkim crtama nekoliko osnovnih napomenau vezi sa konkretnim tekstom ustava.

Razgrani~enje ustavne i zakonske materije - pitanje kojim su se kriteriju-mima rukovodili pisci?

Moj je utisak da su u ustavu na{la mesto mnoga pitanja koja nije nu`nourediti ustavom, ve} ih je mogu}e delegirati zakonodavcu (st. 3 ~l. 12; st. 1 ~l.11; ~l. 108 st. 4 i 5; ~l. 110; ~l. 127 neka pitanja postupka izbora vlade; ~l. 106st. 3 profesionalizacija poslani~ke pozicije )

Sa druge strane, neka pitanja koja bi poèljno da ustav uredi nisu na{lamesto u tekstu (npr. izvorne nadle`nosti lokalne zajednice bi bilo poèljnourediti ustavom - ~l. 88 ure|uje samo preno{enje poslova).

Definisanje nekih op{tih ustavnih kategorija ne uzima u obzir klju~neodrednice ovih kategorija:

^l. 12 Ograni~enje vlasti ne uzima u obzir princip podele vlasti - vertikalnei horizontalne, re{enja koja garantuju odvojenost partije od dràve i neke ododredbi iz poglavlja o organizaciji vlasti (npr. ~l. 101 st. 1 - 3).

^l. 16 Odvojenost verskih zajednica od dràve ne govori eksplicitno osvetovnom karakteru dràve {to bi bio smisao ove odredbe, u kojoj su, ukontekstu osnovnih ustavnih odredbi stavovi 2 i 3 suvi{ni)

^l. 18 Zabrana diskriminacije, nema odredbi koje dopu{taju dràvi da vodipolitiku jednakih mogu}nosti, da preduzima posebne mere (otklanja neravno-pravnost), nediskriminatorni karakter ovih mera i njihovo temporarno dejstvo.

^l. 101 st. 1 do 3 Definisanje ograni~enja vlasti

^l. 104 st. 5 uporediti sa ~l. 106 st. 2. (Slobodan mandat)



Sistematika - neki instituti (npr. obaveza pla}anja poreza) na{li su mestou osnovnim odredbama {to nije uobi~ajeno (sistematizuju se kod du`nostigra|ana), dok drugih koji bi se mogli o~ekivati u sadràju osnovnih na~elanema (npr. odredbe koje garantuju otklon od partijske dràve, odredbe oograni~enju i podeli vlasti, op{ta odredba o integrativnoj klauzuli i sl.).

Nejasno je za{to su se u delu o organizaciji vlasti, u uvodnim odredbama(~l. 101) koje defini{u vlast u granicama prava, na{le odredbe o zakletvi kojupolaù poslanici i druga lica (~l. 101 st. 4), tehni~ke upu}uju}e norme da setekst zakletve ure|uje zakonom.

^l. 133 O po~etku i prestanku mandata vlade bi bilo logi~nije da sledi iza~lana koji ure|uje izbor vlade.

Izvestan nesklad u odnosima izme|u deklaratornih proklamacijskih i pro-gramskih normi koje nije mogu}e efektivno primeniti i realnih normi.

^l. 21 st. 3 Dràva je du`na stvarati uslove da svaki moè blagovremenoostvarivati svoja prava i uìvati ustavno zajem~enu slobodu.

^l. 19 st. 2 Kakvo je zna~enje norme kojom se sud, ustavni sud i drugidràvni organi obavezuju na efikasnu za{titu ljudskih prava.

^l. 18 st. 3 "Ravnopravnost ène i mu{karaca mora biti obezbe|ena usvim oblastima". Ovo pravo trebalo bi saglasno standardima CEDAW defin-isati kao ravnopravnost èna i mu{karaca i obavezu dràve da vodi politikujednakih mogu}nosti. Tada norma od deklarativne postaje realna.

^l. 85 "Organi vlasti du`ni su da, uzimaju}i u obzir sve uslove i okolnostiutvr|uju politike i mere za njihovo sprovo|enje uz po{tovanje zajem~enihljudskih prava".

Opisne norme - ekstenzivnost u normativnom tekstu treba svesti na naj-manju mogu}u meru.

^l. 22 Prava i slobode svakog ograni~eni su jednakim pravima i slobodamadrugih. Svako je duàn da po{tuje prava i slobode drugih. Niko nema prava dasvoja prava i slobode ostvaruje na na~in kojim povre|uje slobode i prava drugih"

^l. 56 st. 5 Pravo glasa ima sudsku za{titu / svako pravo pa i ovo uìvasudsku za{titu (videti ~l. 19 st. 1 i ~l. 33 st. 1).

24



^l. 81 st. 4 "Posebna manjinska prava ne mogu se ostvarivati suprotnoustavu...." valjda se ni jedno drugo, a ne samo posebno manjinsko pravo nemoè koristiti suprotno ustavu.

^l. 85 "Organi vlasti du`ni su da, uzimaju}i u obzir sve uslove i okolnostiutvr|uju politike i mere za njihovo sprovo|enje uz po{tovanje zajem~enihljudskih prava".

^l. 120 u stavovima 3, 4 i 5 tekst je mogu}e racionalizovati i saèti.

^l. 185 stav 2 je suvi{an, a st. 3 istog ~lana je odredba poslovni~kogkaraktera.

Terminologija

Sinonimi se koriste {to u prakti~noj primeni moè stvoriti te{ko}e i zahte-vati naknadne interpretacije.

^l. 6 st. 5 "upotreba i kori{}enje" ~l. 19 st. 2 "efikasna i delotvorna"

^l. 104 st. 2 ta~ka 4 "utvr|uje i ure|uje"

Zna~enje termina bi moralo biti precizno a kori{}enje konsekventno

^l. 82 st. 3 i ~l. 12 st. 2 Koriste se dva termina javna ovla{}enja / posloviod javnog interesa, a u st. 3 samo javna ovla{}enja

^l. 87 paralelno se koriste termini "op{tina" ili "jedinica lokalnesamouprave"

Rubrum ~lana 102 "Funkcionalno odre|enje i nadle`nost" ostavlja ~itao-ca u nedoumici {ta se ozna~ava terminom funkcionalno odre|enje, budu}i dase sadràj norme odnosi na nadle`nosti skup{tine.

"Funkcija" ili "nadle`nost" ili "poslovi"

^l. 149 u rubrumu se navode "funkcije" tuìoca, a u tekstu "poslovi gonjenja"

^l. 119 u rubrumu koristi termin nadle`nost, a u tekstu termin poslovi

^l. 153 u rubrumu koristi termin "funkcija" u smislu nadle`nosti



^l. 155 u rubrumu "prestanak funkcije" termin se koristi u zna~enju pozicije

"funkcija" u smislu pozicije - poloàja (javna funkcija, funkcija ~lana vlade~l. 127; funkcija za{titnika gra|ana ~l. 155)

^l. 186 u rubrumu koristi naziv "akt o promeni ustava" i u svim stavovimaizuzev Ustava 1 koristi isti naziv. U stavu 1 navodi se amandman kao aktkojim se menjaju pojedine odredbe ustava. Mislilo se verovatno na potpunu idelimi~nu reviziju i na razli~ite nazive akata kojima se ustav menja potpuno ilidelimi~no, ali nije jasno saop{teno.

Nekonzistentnost nedoslednosti koje tako|e mogu biti izvor nesporazumai razli~itih naknadnih interpretacija.

Roditeljska prava nisu konsekventno definisana. Jednom su garantovanasamo kao pravo majke (npr. ~l. 66 stav 3), drugi put, u skladu sa me|unaro-dnim standardima, kao roditeljska prava (npr. u ~l. 64). Porodiljsko odsustvogarantuje se samo kao pravo majke, ne i kao pravo koje ima svaki od rodite-lja i koje podjednako mogu koristiti i majka i otac deteta (npr. ~l. 66 stav 4)

^l. 101 st. 2 "Vlast je ograni~ena Ustavom. Niko nije iznad Ustava izakona". I u st. 2 "Svako vr{i poverene mu poslove u granicama Ustava izakona". Ostaje nejasno da li se radi o razli~itim okvirima ograni~enja kojimapodleè vlast (ustav) i svi ostali (ustav i zakon).

^l. 111 st. 3 propisuje da se trajanje zasedanja skup{tine utvr|ujeposlovnikom. Takvo re{enje moè fakti~ki obesmisliti periodi~nost zasedanjakoju ustav utvr|uje kao pravilo rada skup{tine.

Odredbe o imunitetu narodnih poslanika koje se preuzimaju za sve imu-nitete nisu odgovaraju}e. One obuhvataju i materijalni i procesni imunitet, {tonije slu~aj obavezno i sa drugim imunitetima, osobito ako je u pitanju sadràjmaterijalnog imuniteta koji je jedan ako su u pitanju poslanici, a drugi ako jeu pitanju npr. {ef dràve. Imunitete bi trebalo bri`ljivo sadrìnski odrediti za-visno od toga ko uìva imunitetsku za{titu. Izostalo je pravilo o mirovanjurokova za vreme imunitetske za{tite.

Re{enje prema kome je Vlada koja ne uìva poverenje parlamentaograni~ena samo u pravu da raspusti skup{tinu i predloì reviziju ustava,zapravo ostavlja vladi sve njene redovne nadle`nosti. Pitanje je da li vladakoja ne uìva poverenje parlamentarne ve}ine treba da raspolaè pravom

26



predlaganja zakona. Da li ona uop{te ima smisla pravo vlade da predlaèzakone budu}i da za predlog nema parlamentarnu ve}inu.

Odsustvo instituta premapotpisa.

^l. 112 st. 2 i ~l. 131 st. 2 neobi~no re{enje prema kome se ministrima uvladi kancelarskog tipa izglasava nepoverenje u skup{tini.

Implementacija standarda ne bi mogla biti samo delimi~na

^l. 18 zabranjuje diskriminaciju (direktnu i indirektnu) ali ne predvi|a obavezudràve da vodi politiku jednakih mogu}nosti niti da donosi posebne mere radi otk-lanjanja nejednakosti; nediskriminatorni i temporarni karakter ovih mera.

^l. 27 koji reguli{e zabranu ropstva i prinudnog rada nejasno je mesto st.4 koji se odnosi na zabranu seksualnog i ekonomskog iskori{}avanja, upra-vo stoga jer je izostalo eksplicitno ukazivanje da je to jedan vid prinudnograda i da je kao takav ka`njiv.

^l. 104 st. 5 "poslanik raspolaè svojim mandatom" nije standardKopenhagena koji se odnosi na mandat. To pravilo je na odgovaraju}i na~ini saglasno standardima Kopenhagena definisano u ~l. 106 st. 2.

^l. 141 st. 2 mere ograni~enja ljudskih prava za vreme vanrednog stanja,prema PGP ne uklju~uju i suspendovanje ("ne mogu se oduzimati"), ve}samo ograni~enje prava.

Za{tita ljudskih prava. Odnos izme|u instituta ustavne àlbe (predustavnim sudom) i ustavne tu`be (pred Vrhovnim sudom). To je neobi~nore{enje i dobro bi bilo znati razloge kojima su se pisci rukovodili kada suneposrednu ustavosudsku za{titu ljudskih prava ograni~ili samo za pravo-sna`ne pojedina~ne upravne akte, a sudsku za{titu. (~l. 34 st. 3 i 4).

Manjinska prava (oprez i strah od manjinskih prava) ilustruju

^l. 81 st. 4 "Posebna manjinska prava ne mogu se ostvarivati suprotnoustavu.... valjda se ni jedno drugo, a ne samo posebno manjinsko pravo nemoè koristiti suprotno ustavu...."

^l. 85 "Organi vlasti du`ni su da, uzimaju}i u obzir sve uslove i okolnosti utvr|u-ju politike i mere za njihovo sprovo|enje uz po{tovanje zajem~enih ljudskih prava"



^l. 83 zakonom se mogu ustanoviti i druga prava vezana za zastupljenostu javnom ìvotu naro~ito u organima koji vr{e zakonodavnu vlast ...." u grani-cama koje ne povre|uju jednakost gra|ana, integritet dràve Crne Gore,op{teprihva}ena pravila me|unarodnog prava i me|uetni~ki sklad.

- postoji samo jedan organ zakonodavne vlasti (ne moè se koristiti plural)- potpunija zastupljenost pretpostavlja posebne mere u ~l. 18 zabrana

diskriminacije, nema odredbi koje obavezuju dràvu i omogu}uju joj davodi politiku jednakih mogu}nosti, da preduzima posebne mere (otklanjaneravnopravnost), nediskriminatorni karakter ovih mera i njihovo tempo-rarno dejstvo.

- izostale su ratifikovane me|unarodne konvencije i standardi koje oniutvr|uju

Princip decentralizacije i regionalizacije kao evropske vrednosti nijena{ao mesta u konceptu. U ustavu nije zastupljen koncept decentralizovanedràve. Mnoga va`na na~ela Evropske povelje o lokalnoj samoupravi nisuuzeta u obzir prilikom odre|ivanja statusa lokalne zajednice.

- princip subsidijariteta- pravo lokalne zajednice da prenete poslove prilago|ava svojim potrebama- garantovanje za{tite prava na lokalnu samoupravu (organi koji o tome

odlu~uju, instrumenti, procedure...)- pravo jedinica lokalne samouprave na pristup nacionalnom trì{tu kapi-

tala i dr.

Ponavljanje odredbi ili izostavljanje odredbi

^l. 102 me|u nadle`nostima skup{tine ne navode se neke koje su nave-dene kada su u pitanju nadle`nostima vlade (~l. 126) dono{enje poslovnika oradu, pravo skup{tine da formira stru~ne slu`be

^l. 104 st. 7, ~l. 101 st. 4 i ~l. 108 st. 4 i 5 govore o zakletvi poslanika.

^l. 116 st. 1 i ~l. 119 st. 1 ta~ka 9 sadrè istovetne norme o progla{enjuzakona ukazom predsednika republike.

^l. 120 u stavovima 3, 4 i 5 tekst je mogu}e racionalizovati izostavljanjemponavljanja "pre isteka mandata predsednika kome mandat isti~e".

28



Blagota Mitri}PPrrooffeessoorr PPrraavvnnoogg ffaakkuulltteettaa uu PPooddggoorriiccii

Ja sam èlio da kaèm samo odre|ene dileme vezano za neka konkre-tna rje{enja. U crnogorskoj stvarnosti ostvaren je jedan od najve}ih mogu}ihstrate{kih ciljeva, bar ve}inske volje crnogorskog naroda odnosno gra|ana, ato je nezavisna, suverena, me|unarodno priznata dràva Crna Gora. Druginajve}i strate{ki cilj trebalo bi da bude ostvarenje vjekovnog i demokratskogi civilizacijskog na~ela koje postoji u svim demokratskim dràvama, a to jevladavina prava. Bojim se da neki najnoviji potezi vezani za usvajanje zakonao na~inu i postupku dono{enja Ustava (koji je done{en potpuno nezakonito,mimo vaè}eg zakona o ustavotvornoj skup{tini i mimo poslanika) i nekarje{enja u novoj verziji Ustava, ne idu u tom pravcu. Neka su rje{enja ko-ntraproduktivna; bio sam jedan od u~esnika koji su radili na Ustavu iz 1992.g. i imam slobodu i to mogu da kaèm sasvim javno, neka rje{enja su nesamo dezavuisana nego su i pogor{ana i to na radikalan na~in.

Op{te je poznato da je Crna Gora multietni~ka i multikonfesionalnadràva, a onda imamo ~lan 81 i 82 koji se ti~u manjinskih naroda i koji su po-tpuno konfuzni i kontraproduktivni.

Institut predsjednika dràve (iako kod nas po ustavnom rje{enju nije jakpredsjednik) je po ovom Ustavu pro{irio svoje ustavne nadle`nosti i to nakapitalan, vaàn na~in, a da se predlaè njegov izbor u Skup{tini voljomnekoliko politi~kih partija? Trebalo je da se poja~a uloga predsjednika dràvekad su mu date ove nadle`nosti, a da ga narod bira da bi pokrio svoj legi-timitet.

Institut referenduma, je rije{en suprotno Povelji UN i nedemokratsko. Nepi{e da se na referendumu ne moè odlu~ivati o dràvnom statusu, ali postoji~lan 117 i posljednja norma gdje stvarno to sad predstavlja onaj tvrdi Ustav.Mo`da je ta norma dobra gdje se kaè da se 2/3 ve}inom ne mogu mijenjatiustavna rje{enja koja se ti~u osnovne slobode, bira~ko pravo itd.

^lan 117 je interesantan, ali se bojim da stav 1 i stav 3 su kompatibilnijedan drugom. U stavu 1 kaè da: "O pitanju svoje nadle`nosti Skup{tinamoè raspisati referendum." U stavu 3 stoji:"Predmet referenduma ne mogubiti...", pa se navodi i prakti~no je pola nadle`nosti izba~eno o ~emu narod nemoè da raspravlja, a u ~lanu 3 stoji: "U Crnoj Gori vlast pripada gra|anima i



gra|ani vlast ostvaruju preko svog izabranog predstavnika ili neposrednoputem referenduma...." itd. Ovo je rogobatno rje{enje, jer se gra|aniograni~avaju.

Izbor sudija - ovo pitanje treba izmjestiti iz Skup{tine, jer je ona glavnizakonodavni organ Crne Gore. Sudski savjet je najstru~nije mogu}e tijelo zaizbor sudija - tu bi trebalo da budu recimo 5 sudija Vrhovnog suda na ~elu sapredsjednikom tog suda koji bi bio i predsjednik tog savjeta, 3 renomiranaprofesora Pravnog fakulteta sa zvanjem redovnog profesora, 3 renomiranaadvokata sa najve}im mogu}im stru~nim i drugim moralnim i profesionalnimreferencama, Ministar pravde. Ovo bi bilo tijelo od 14-15 ljudi koje je po svimmjerilima i kriterijumima potpuno legitimno, legalno i stru~no.

30



Vladan \uranovi},PPrraavvnnii kkoonnssuullttaanntt

KKRRAATTAAKK KKOOMMEENNTTAARR PPOOJJEEDDIINNIIHH DDJJEELLOOVVAAEEKKSSPPEERRTTSSKKOOGG TTEEKKSSTTAA UUSSTTAAVVAA RRCCGG

Po{tovani u~esnici,

Prije svega èlim da Vas pozdravim i da se zahvalim organizatoru napozivu da u~estvujem u radu ovog Okruglog stola. èlio bih da napomenemda sam, imaju}i u vidu {irinu materije i kratko}u vremena, odlu~io da izloìmnekoliko op{tih komentara i da malo detaljnije prokomentari{em odredbe kojese odnose na ìvotnu sredinu, lokalnu samoupravu i sudsku vlast.

OP[TI KOMENTARI

1. Postupak za dono{enje Ustava ure|en je Zakonom o postupku zadono{enje i progla{enje novog Ustava Crne Gore. Mislim da se odmah vidida je procedura tako definisana da ne obezbje|uje niti transparentnostrada Odbora za ustavna pitanja, niti adekvatno u~e{}e gra|ana i svih zai-nteresovanih subjekata. Ustav se priprema i usvaja u okviru Skup{tineCrne Gore, sa svega 30 dana za javnu raspravu. Ono {to je posebno lo{eje ~injenica da Zakon ne uspostavlja bilo kakvu obavezu (za bilo kojidràvni organ) da obezbijedi u~e{}e {iroke javnosti u pripremi teksta, tj. ufazi kada se utvr|uju su{tinska re{enja i kada se defini{e da li }e i na kojina~in pojedina pitanja biti ure|ena Ustavom. Gra|anima }e se predstavitiNacrt Ustava, dakle ve} formirani tekst koji u u sebi ve} sadrì gotovare{enja o kojima nije lako raspravljati, ~ak ni sa stru~nog aspekta. Dalje,Zakon ne utvr|uje bilo kakvu obavezu, za bilo koji dràvni organ daomogu}i gra|anima u~e{}e u javnoj raspravi povodom Nacrta. Jedinaobaveza je objavljivanje teksta Nacrta na web stranici i u dnevnoj {tampi.Autor se pita: da li neko moè da zamisli gra|ane Crne Gore kako ~itajuNacrt, pi{u primjedbe i dostavljaj ih Odboru koji, uzgred budi re~eno, nemanikakvu obavezu da na te primjedbe odgovara? Na kraju ovog dijela samozaklju~ak da niz pravnih akata mnogo manje snage donosi se u procedurikoja zahtijeva obezbje|ivanje uslova gra|anima da neposredno iznesusvoje mi{ljenje o njima.



2. Nadalje, bilo bi dobro da je uz tekst priloèno i obrazloènje pojedinih insti-tuta kako bi se jasno vidio koncept Ustavnih re{enja, tj. {ta se i zbog ~egahtjelo posti}i pojedinom normom. Bilo bi lak{e imati politi~ki konceptUstava i onda raspravljati bilo o konceptu, bilo o tome da li tekstpredloènih normi sluì ostvarivanju tog koncepta. U tom pravcu, uputio bihsugestiju da se, ukoliko je to mogu}e, organizuje posebna rasprava o ci-ljevima Ustava i sadrìnskim rje{enjima, a zatim, tako|e posebna raspra-va, o tome da li se predloènim tekstom ta sadrìnska rje{enja adekvatno{tite i ostvaruju.

3. Naàlost, ono {to se primje}uje na prvi pogled je jedan izuzetno lo{ stil kakojezi~ki, tako i pravno - tehni~ki, kojim je Ustav napisan i koji ~esto ~itaocadovodi u nedoumicu i pruà mogu}nost razli~itih tuma~enja. Mislim da nemoram posebno elaborirati ove navode, samo nekoliko primjera: ~lan 13:svako je duàn da pla}a poreze i da`bine srazmjerno svojoj ekonomskojsnazi - ako bi se norma posmatrala izdvojeno iz konteksta, moglo bi sepomisliti da poreski obveznik treba da odlu~i koliko }e platiti: Vjerujem da sehtjelo re}i da se porezi i da`bine odre|uju u skladu sa ekonomskomsnagom poreskih obveznika, ali ovakva formulacija zaista proizvodinedoumice. Jo{ primjera: odredbe ~lana 11, 12, U pravno tehni~kom smi-slu: postoji odre|eni broj normi koje se ponavljaju (jedan primjer pominje seu daljem toku ovog izlaganja), sistemati~nost bi svakako mogla biti bolja, itd.Kona~no, u tekstu je niz odredbi koje po svojoj prirodi mnogo vi{e pripada-ju zakonima, ili ~ak podzakonskim aktima, a ne Ustavu. (Npr. ~lan 100/5-obaveza iskazivanja prihoda i rashoda u budètima, ~l. 145/1 itd.), o ~emu}e jo{ biti govora u daljem toku izlaganja.

4. Nema odre|enja o tome {ta se mora ure|ivati Zakonom (kao {to je to u~lanu 12. postoje}eg Ustava), a mi{ljenje ovog izlaga~a je da bi takvaodredba trebala da postoji i to iz razloga pravne sigurnosti.

5. Odredbe ~lana 34. st. 3. (ustavna àlba) i st. 4. (ustavna tu`ba) nijesujasno definisane, u potpunosti su u suprotnosti sa pravnim sistemom kojise utvr|uje tekstom, a onako kako su odre|ene u tekstu, ne pripadajuustavnim odredbama. Prije svega, autor nije protiv odre|enih institutaza{tite pred Ustavnim sudom i ako se postave kao krajnja mjera, svakakosu korisni. Me|utim, ustavna àlba i ustavna tu`ba u ovom tekstu moguvoditi samo konfuziji i komplikovanju postupaka, bez ikakvog su{tinskogdejstva. Razlozi koji se predvi|aju za podno{enje obije àlbe su, po priro-di stvari takvi da se mogu pojaviti maltene u svim slu~ajevima. Kada segovori o ustavnoj àlbi, ustanovljava se pravo na pokretanje postupka pred

32



Ustavnim sudom protiv pravosna`nih akata u upravnom postupku. To zna~ida se prakti~no, kao redovni pravni lijek, uvodi ustavna àlba koja se po-dnosi Ustavnom sudu koji na taj na~in postaje àlbena instanca Upravnomsudu {to, sigurni smo, ne treba da bude zadatak Ustavnog suda. Za{titaljudskih prava i sloboda je zadatak sudova (~lan 142. st. 2. teksta), dokUstavni sud {titi ustavnost i zakonitost (~lan 167. st. 1. teksta), dakle pravniporedak. Za{tita pojedina~nih prava od strane Ustavnog suda treba dabude izuzetak, a ne pravilo. Vrlo sli~na situacija je i sa ustavnom tu`bom izstava 4, s tim {to se ovdje u ulozi Ustavnog suda pojavljuje Vrhovni sud,mada nije jasno zbog ~ega je kod Ustavne àlbe nadleàn Ustavni sud(iako u upravnom postupku postoje vanredni pravni lijekovi koji se ulaùkod Vrhovnog suda), a kod ustavne tu`be Vrhovni sud.

6. Na kraju ovog dijela, sugerisali bi smo i uspostavljanje jednog principa naosnovu kojeg bi se svi pojedina~ni akti dràvne uprave i lokalnesamouprave koji sadrè odre|ene nejasno}e morali tuma~iti u koristfizi~kog ili pravnog lica koje je stranka u postupku, naravno uz ograni~enjada se time ne nanosi {teta ili povre|uju prava drugih gra|ana. Razradaovog prijedloga zahtijeva detaljnu elaboraciju za koju sada nema dovoljnovremena, ali se u su{tini radi o za{titi prava gra|ana od nemara admini-stracije i, istovremeno, ja~anju obaveze dràvnih i lokalnih organa upraveda kvalitetno vr{e poslove.

@IVOTNA SREDINA

ìvotna sredina se tretira na izuzetno uop{ten na~in, generalnim odredba-ma (~lan 1, 79, 99). Ovaj izlaga~ smatra da bi Ustav morao uspostaviti me-hanizme primjene propisa o ìvotnoj sredini (u ovom tekstu takvi mehanizmipredvi|eni su za stvari koje su mnogo manje va`ne) i ispitati da li postojimogu}nost da se o~uvanje i za{tita ìvotne sredine inkorporira i u neke drugedjelove teksta i to iz dva osnovna razloga: preko 30% prava EU kojoj èlimoda pristupimo su propisi o ìvotnoj sredini, i, drugo: jedna dràva koja je sebedefinisala kao ekolo{ku dràvu trebalo bi da tu definiciju elaborira na pravina~in i u Ustavu. U tom pravcu, autor ukazuje da bi o~uvanje ìvotne sredinemoralo biti na nivou osnovnih na~ela Ustava, uz uspostavljanje principa''zaga|iva~ pla}a'' odnosno obavezne kompenzacije za {tete u ìvotnoj sredi-ni, uz jasno uspostavljeni primat u odnosu na niz ekonomskih i drugihaktivnosti koje po svojoj prirodi dovode do zaga|enja ìvotne sredine.



IMOVINA OP[TINE

U ovom dijelu komentari{u se odredbe kojima se ure|uje pravo op{tine(lokalne samouprave) na imovinu. Prije svega, ukazao bih na odredbu ~lana92. st. 4. kojom se defini{e imovina op{tine, tj. da je ~ine nepokretne ipokretne stvari... i druga imovinska prava.... Htio bih da ukaèm da je poop{tem stanovi{tu na{e pravne teorije imovina skup prava i obaveza, a neskup stvari bilo pokretnih, bilo nepokretnih. Stvari ~ine imovinsku masu, a neimovinu. Mislim da bi je tako trebalo definisati i u Ustavu. Kada se ovaj ~lanuporedi sa ~lanom 96. (nosioci prava svojine), posebno sa stavom 2. i 3.proizilazi da op{tina nema pravo svojine, nego da ima samo imovinu, a nadràvnoj svojini ima pravo kori{}enja. Dalje, ~lan 98. govori o prirodnimbogatstvima i dobrima u op{toj upotrebi pa se u stavu 2 govori da gradskogra|evinsko zemlji{te, poljoprivredno zemlji{te, {ume i {umsko zemlji{temogu biti u dràvnoj i privatnoj svojini. Dakle, op{tina ne moè imati pravosvojine ni na jednoj stvari. Mislim da je ovaj koncept u potpunosti suprotanprocesu decentralizacije promovisanom prije nekoliko godina i da u praksirazvijenih zemalja nije prihva}en, barem ne u velikoj mjeri. Smatram da biop{tina morala imati pravo svojine na nepokretnim i pokretnim stvarima kojasluè za obavljanje djelatnosti, na prihodima iz u skladu sa zakonom, nazemlji{tu kao i na drugim pokretnim i nepokretnim stvarima u skladu sa propi-som koji bi se, izme|u ostalog, temeljio i na analizi {ta od sada{nje dràvnesvojine, {ta po prirodi treba da ostane u dràvnoj svojini a {ta da bude u svo-jini op{tina.

SUDSKA VLAST

Sudska vlast ure|ena je ~lanom 142-149.

Na~ela vr{enja sudske vlasti (~l. 142)

Na po~etku ovog dijela èlimo da ukaèmo na stav 12. koji govori o ko-ntroli efikasnosti rada sudske vlasti koje vr{i ministarstvo nadle`no za poslovepravosu|a (opet se ne zna {ta pravosu|e obuhvata) i Za{titniku ljudskihprava i sloboda. Ovako definisana norma direktno zadire u nezavisnostsudske vlasti. Efikasnost, makar u uobi~ajenom shvatanju, u sebi sadrì i ele-ment uspje{nosti rada {to se kod sudova moè ustanovljavati kroz brojpotvr|enih, preina~enih i ukinutih odluka. Kontrola efikasnosti, kako se moèshvatiti iz ove formulacije, nu`no bi zna~ila i kontrolu presu|enja {to se nesmije dopustiti.

34



Na~ela vr{enja sudske vlasti utvr|ena su ~lanom 142. koji je, u su{tinikompilacija osnovnih na~ela vaè}eg Zakona o sudovima. Politi~ko je, a nepravno pitanje da li sva ta na~ela treba da budu izdignuta na nivo ustavnihna~ela i postoje li argumenti za oba pristupa. Me|utim, radi jasno}e i doslje-dnosti, onda je trebalo unijeti i normu iz sada{njeg ~lana 2. st. 2. Zakona osudovima: ''Sudsku funkciju vr{i sudija i sudija-porotnik''. Uno{enjem oveodredbe, izbjegla bi se situacija kakva je u tekstu - da se ne zna {ta su sudi-je. Naime, pojam ''sudije'' uvodi se u st. 3. gdje se nakon st. 1. i 2. u kojimase govori isklju~ivo o sudovima, odjednom govori o sudijama kao nezavisnimu su|enju pri ~emu nije jasno {ta su, u stvari, sudije.

Odredba stava 2. ovog ~lana je problemati~na jer se postavlja pitanje da lisu obuhva}ene sve nadle`nosti sudova. Ako se Ekspertski tim ve} odlu~io zametod enumeracije funkcija, za {ta mislim da je nepotrebno, onda se moralopovesti ra~una o tome da ta enumeracija ne ostavlja mjesto sumnji i da se zas-niva na jasnom kriterijumu. Ovako, postoji generalna odrednica (za{tita lju-dskih prava i sloboda), a onda jedna stilski i pravno tehni~ki veoma lo{a odre-dnica: ''...{tite...prava i zakonite interese privrednih i drugih subjekata...''. Nijejasno ko su subjekti, niti kako su podijeljeni na privredne i ''druge''. U ovu fo-rmulaciju se veoma te{ko mogu uklopiti nadle`nosti Vrhovnog suda, Upravnogi Apelacionog suda, sem u odrednicu za{tite ljudskih prava i sloboda. Me|utim,onda se postavlja pitanje ~emu odrednica o privrednim i drugim subjektima.Mislim da je nabrajanje funkcija u potpunosti nepotrebno i da nu`no vodi prepi-sivanju svih nadle`nosti iz Zakona o sudovima {to, mislim, nije cilj Ustava.Dovoljno je re}i da sudovi vr{e sudsku vlast. Ako se ipak ̀ eli nabrajanje funkci-ja, onda se negdje mora ubaciti odre|enje da sudovi svoju funkciju vr{e krozzakonom ure|ene postupke i u okviru nadle`nosti utvr|enih zakonom.

Odredba iz stava 3. (sudije ne smiju primati ni od koga upute ili sugestijeza dono{enje odluke) tako|e je nejasna, jer se ne moè sa sigurno{}u re}ida li termini ''uput'' i ''sugestija'' obuhvataju sve vrste uticaja. Kao i ranije, akose smatra da ovu normu treba izdi}i na ustavni nivo, bolje je bilo iskoristitinormu iz ~l. 3. st. 2. Zakona o sudovima (sudijska funkcija ne smije se vr{itini pod ~ijim uticajem).

Odredba iz stava 4. (sudije ne mogu biti obavezne da o su{tini predmetau kojima postupaju obavje{tavaju bilo koga van pravosudnih organa) tako|eje nejasna i moè se tuma~iti na razne na~ine {to moè izazvati probleme upraksi. Prije svega nema definicije pravosudnih organa tako da se ne zna nakoga se ovo ograni~enje odnosi. Zatim, nije jasno {ta se podrazumijeva pod''su{tinom'' predmeta.



Odredba iz stava 5. koja govori o izvorima prava koje sudovi mogu pri-mijeniti nije jasna u dijelu u kojem govori o ''op{teprihva}enim pravilimame|unarodnog prava'', a posebno je nepotrebno pozivanje na ''objavljene''me|unarodne ugovore. Nejasno je {ta su op{teprihva}ena pravila me|una-rodnog prava, a me|unarodni ugovori potvr|uju se zakonom tako da poziva-nje na objavljivanje nema nikakve svrhe.

Osnivanje, ukidanje i utvr|ivanje nadle`nosti sudova (143-1145)

Prije svega, ukazujemo da odredbe iz ~lana 146. ure|uju utvr|ivanjebroja sudija, izbor sudija, sastav Sudskog savjeta, izbor predsjednika suda,izbor predsjednika Vrhovnog suda, trajanje sudijskog mandata, zakletvu,nespojivost sudske funkcije sa ~lanstvom u politi~koj partiji i imunitet. Saspekta pravne tehnike, stila i sistemati~nosti, neprihvatljivo je da jedan ~lansadrì sve ove institute.

Generalno gledano, smatramo da je predloèno re{enje da Skup{tinabira sudije najbolja opcija.

Nadalje, odredba iz ~lana 146. istovjetna je sa odredbom ~lana 143. st. 1.(utvr|ivanje broja sudija) tako da jednu treba brisati.

Treba zaista razmotriti da li sve odredbe koje se odnose na Sudski savjettreba da ostanu u Ustavu jer me|u njima ima i onih koje po svojoj prirodi pri-padaju podzakonskim aktima (poslovnik) i to odredba da akte Sudskog sa-vjeta potpisuje predsjednik Sudskog savjeta. Ako takva odredba stoji uUstavu, onda u Ustavu treba da se rije{i {ta se de{ava u slu~aju sprije~eno-sti predsjednika Sudskog savjeta, bolesti, itd. Ukoliko se opet èli da sve oveodredbe ostanu u Ustavu, onda makar treba da budu unutar jednog dijela kojigovori samo o Sudskom savjetu. Isto vaì i za ostale odredbe ovog ~lana.

Ono {to posebno treba uraditi je utvrditi da se postupak izbora ~lanovaSudskog savjeta ure|uje zakonom, i navesti kako se osniva Sudski savjet ikoje su njegove uloge jer izbor i razre{enje sudija ne bi trebalo da budujedine.

Smatramo da sastav Sudskog savjeta (~l. 146. st. 3.) nije definisan napravi na~in. Naime, prisustvo poslanika u Sudskom savjetu moè zna~iti ko-nflikt interesa (ista lica imaju i poziciju predlaga~a i poziciju u kojoj o predloguodlu~uju i to o radu tijela koje nije skup{tinsko), a posebno, pro{iruje partijskiuticaj na izbor sudija. Situacija predvi|ena ~lanom 146. st. 5. (odbijanje pred-

36



loga Sudskog savjeta za izbor sudije ili predsjednika od strane Skup{tine,mogu}nost istog predloga i neophodne 2/3 ve}ine za odbijanje) je krajnjediskutabilna. Skup{tina koja je jednom odbila prijedlog mora ga odbijati pono-vo, sada sa dvotre}inskom ve}inom. Prije svega, nelogi~no je da Sudski sa-vjet predlaè istog kandidata Skup{tini koja je ve} jednom odbila taj prijedlog,a jo{ je manje logi~no da ga Skup{tina sada mora odbiti sa dvotre}inskomve}inom. Ako se èli poja~ati zna~aj i uloga Sudskog savjeta, onda jedovoljno re}i da }e prijedlog biti odbijen ukoliko dvije tre}ine poslanika glasajuprotiv i time zavr{iti postupak. Me|utim, ako je, a jeste, Skup{tina ta kojatreba da da legitimitet nekome da vr{i sudijsku funkciju, onda je najpravilnijere{enje da Skup{tina moè odbiti prijedlog prostom ve}inom od ukupnogbroja poslanika, ~ime se prihvata da su odsutni poslanici glasali za prijedlog.

Nije jasno zbog ~ega se daje poseban zna~aj izboru predsjednika sudo-va kada tekst ne utvr|uje nikakva posebna ovla{}enja predsjednika sudova.

Odredba iz ~l. 147. st. 2. da se sudija smatra razrije{enim ukolikoSkup{tina u roku od 30 dana ne odlu~i o prijedlogu za razre{enje sudije ilipredsjednika suda je kompletna dezavuacija sudijske funkcije. Pitanje je zarje mogu}e dozvoliti zrnce mogu}nosti da se Skup{tina uop{te ne izja{njavao prijedlogu za razre{enje sudije?

Sredstva za rad sudova (~l. 148)

Autor smatra da je ure|enje finansiranja sudova u tekstu napredak uodnosu na postoje}a re{enja. Ovdje se, naime, uloga izvr{ne vlasti svodi nanajmanju mogu}u mjeru kako u postupku predlaganja, tako i u postupkuodlu~ivanja. Isto tako, smatramo da je i re{enje iz stava 3. da se budètutvr|uje za svaki sud ponaosob jedino pravilno. Treba samo re}i da }e pri-mjena ovih re{enja zahtijevati odre|enu osposobljenost administrativnogkadra u sudovima, kako bi se potrebe sudova potpuno utvrdile i na pravi na~inprezentovale tijelima koja odlu~uju o budètu.



mr Tea Gorjanc Prelevi}AAkkcciijjaa zzaa lljjuuddsskkaa pprraavvaa

Pohvaljujemo entuzijazam organizatora da organizuju raspravu obudu}em Ustavu Crne Gore i zahvaljujemo na pozivu da u njoj u~estvujemo.

Smatramo da bi ovaj skup trebalo da uputi apel nadle`nima da obezbi-jede da se Ustav donese na osnovu odgovaraju}e javne debate, uzuvaàvanje sugestija stru~ne javnosti i svih zainteresovanih gra|ana kojiracionalno obrazloè svoje prijedloge. Usvajanje Ustava po principu "uzmi iliostavi", nedavno primijenjenom u Srbiji, nedostojno je zna~aja i ozbiljnostinajvi{eg pravnog akta koji bi jedna ozbiljna dràva trebalo da moè da usvo-ji i konsenzusom.

Akcija za ljudska prava svoje komentare ekspertskog Nacrta Ustava svodina odredbe kojima se obezbje|uje za{tita ljudskih prava. U najkra}em, sma-tramo da je Nacrt Ustava od 08.09.2006. g. neophodno unaprijediti tako daobezbijedi:

1. za{titu nezavisnosti sudstva, 2. djelotvornu ustavnu àlbu i 3. jemstvo ste~enih prava.4. Prilaèmo i sugestije o potpunijem definisanju normi kojima se pojedi-

na~no garantuju ljudska prava, kako one ne bi bile u suprotnosti same|unarodnim standardima.

1. Nezavisnost sudske vlasti: Smatramo da se nezavisnost sudske vlastiNacrtom ne {titi na odgovaraju}i na~in. Predvi|a se da sudije i dalje biraSkup{tina, iako se u praksi to pokazalo kao lo{e rje{enje. Sastav Sudskogsavjeta se mijenja u odnosu na postoje}e zakonsko rje{enje i to na gore.Sudski budèt ponovo nije odgovaraju}e osamostaljen, iako je to jedna odosnovnih pretpostavki nezavisnosti sudske vlasti. Na~elo stalnosti sudijskefunkcije, klju~na pretpostavka nezavisnosti, poni{tava se predvi|anjem re-izbora poslije 5 godina staà, i to u Skup{tini, od strane politi~ara! Sudijemoraju imati obavezu da se stru~no usavr{avaju, a ne samo pravo da to ~ine.U nastavku detaljnije o svakoj primjedbi:

- Izbor sudija (~l. 146). Sudije bi trebalo da bira Op{ta ili Pro{irena sjedni-ca sudija Vrhovnog suda na prijedlog Sudskog savjeta, ili sam Savjet u po-

38



stoje}em sastavu (u ovom smislu vidjeti Na~elo I, st. 2, ta~. c Preporuke br.R (94) 12 Komiteta ministara Savjeta Evrope dràvama ~lanicama o nezavi-snosti, efikasnosti i ulozi sudija i prate}e obrazloènje). Neophodno jeUstavom obezbijediti da se izbor sudija zasniva isklju~ivo na objektivnim kri-terijumima. U~e{}e Skup{tine u izboru sudija u Crnoj Gori do sada nijeobezbje|ivalo ovo na~elo. Pri pozivanju na uporedna iskustva, treba imati uvidu da se rje{enja koja obuhvataju u~e{}e vlade, skup{tine ili predsjednikadràve u nekim zapadnim demokratijama uspje{no primjenjuju vjekovima ilidecenijama naj~e{}e zbog toga {to se uvijek prihvataju sugestije nezavisnogi stru~nog tijela koje predlaè kandidate za izbor. S druge strane, treba imatiu vidu da u sve vi{e dràva sudije bira stru~no tijelo, Sudski savjet, ~ije~lanove djelimi~no bira samo sudstvo, a djelimi~no Skup{tina.

- Sastav Sudskog savjeta (~l. 146, st. 3). Sudski savjet mora biti stru~no,nepristrasno i nezavisno tijelo. Zbog ~ega se u Nacrtu odstupa od postoje}egsastava Savjeta, predvi|enog u ~l. 76 Zakona o sudovima? U svakom slu~ajune treba mijenjati postoje}i sastav Savjeta, pogotovo u pravcu uklju~ivanja unjegov sastav predstavnika zakonodavne i izvr{ne vlasti, tj. politi~ara. Trebaimati u vidu da prema postoje}em zakonskom rje{enju, svih deset ~lanovaSavjeta bira Skup{tina, iako u nekim dràvama ve}inu ~lanova Savjeta bira isamo sudstvo.

- Izbor i mandat predsjednika Vrhovnog suda i ostalih sudova (~l. 146, st. 8).Predsjednike sudova bi trebalo da biraju isklju~ivo njihove kolege, sudije, naop{toj sjednici. Predsjednika Vrhovnog suda mogla bi, eventualno, da imenu-je i Skup{tina na prijedlog Op{te sjednice Vrhovnog suda, ali tako {to bi pri-jedlog Vrhovnog suda mogla odbiti samo 2/3 ve}inom ukupnog broja poslani-ka. Mandat predsjednika Vrhovnog suda od 6 godina i ostalih predsjednika odpet godina je neopravdano dug.

- Reizbor sudija (~l. 146, str. 9). Neophodno je odustati od predvi|enogreizbora sudija jer se na taj na~in ukida stalnost sudijske funkcije, {to je jednaod osnovnih garancija nezavisnosti (vidjeti ta~ku 12 Osnovnih na~ela neza-visnosti sudstva, Rezolucija Generalne skup{tine UN br. 40/32, 29.11.1985.g, i na~elo I, ta~. 2, a), ii, Preporuke br. R (94) 12 Komiteta ministara SavjetaEvrope dràvama ~lanicama o nezavisnosti, efikasnosti i ulozi sudija)2 . Akoje cilj ideje reizbora bio obezbijediti, odnosno provjeriti, stru~nost i efikasnost,onda to treba u~initi s kandidatima prije nego se izaberu za sudije, npr. dok



2 Prevod objavljen u publikaciji "Nezavisan i nepristrasan sud", Centar za obuku sudija RCG,oktobar 2001.

su stru~ni saradnici. Reizbor, pogotovo od strane politi~ara u Skup{tini,obezbje|uje kontrolu politi~ke podobnosti, umjesto stru~nosti, {to je u po-tpunom neskladu sa obavezom obezbje|enja nepristrasnosti i nezavisnostisudstva. Podsje}amo da su sudije, u skladu sa Zakonom o sudovima, po-dvrgnute disciplinskoj odgovornosti kao i postupku razrje{enja u slu~ajunesavesnog i nepristrasnog rada, pa zaista ne vidimo opravdanje za politi~kireizbor u cilju preispitivanja kvaliteta njihovog rada, ako je stvarni cilj obezbi-jediti nezavisnost sudske vlasti.

- Sredstva za rad sudova (~l. 148, st. 1, 3 i 4). Samostalnost sudskogbudèta je od izuzetnog zna~aja za nezavisnost sudske vlasti. Trebalo biprovjeriti mogu}nost da sudski budèt bude izvan dràvnog budèta, kao npr.op{tinski budèt. U protivnom, obezbijediti da sudstvo neposredno predlaèSkup{tini prijedlog sudskog budèta, da sastavni dio sudskog budèta buduprihodi od sudskih taksi i da godi{nja sredstva koja Skup{tina odobri sudstvune mogu biti manja od, na primjer, 10% ukupnog dràvnog budèta (do sadaje ovaj procenat bio manji od 2%, {to je zaista nesrazmjerno, imaju}i u viduda je sudstvo posebna grana vlasti). Stav 2 treba dopuniti na slijede}i na~in:"Sredstva za zarade i rje{avanje stambenih pitanja sudija obezbje|uju se uokviru sudskog budèta i ure|uju posebnim zakonom." Do sada je KomisijaVlade odlu~ivala o tome koji sudija }e dobiti stan. Mislimo da je neophodnoda se ovo ovla{}enje prenese na samo sudstvo, tj. na sudski budèt.

- Na~ela vr{enja sudske vlasti (~l. 142, st. 4 i 8). Stav 4 treba izmijenititako da "Sudije ne mogu biti obavezane da o su{tini predmeta u kojima po-stupaju obavje{tavaju bilo koga osim nadle`nog suda u postupku po àlbi,odnosno vanrednim pravnim lijekovima (BRISATI: van pravosudnih organa),a du`ni su ovla{}enim kontrolorima efikasnosti pruàti podatke o rokovimapostupanja." U stavu 8 dodati da pored "prava" sudije imaju i obavezu profe-sionalnog usavr{avanja, {to je u skladu i sa ~l. 4 Zakona o edukaciji u pravo-sudnim organima donijetim u aprilu 2006. godine.

2. Ustavna àlba (~lanovi 34, 168 i 174 Nacrta): Ustavna àlba je krajnjimehanizam za{tite ljudskih prava u unutra{njem pravu. Do sada je bila neo-dgovaraju}e normirana tako da se ispostavila kao krajnje nedjelotvorno sre-dstvo za{tite. Predlaèmo da se ona normira po uzoru na uporedna iskustvaNjema~ke, Austrije, [panije, Hrvatske, Makedonije, na slijede}i na~in3:

40



3 Vidi "Upravna stvar i ustavna àlba", mr Draèn Cerovi}, Pravni fakultet Univerziteta Crne Gorei Slu`beni list Crne Gore, Podgorica, 2004; Vladimir \uri}, "Ustavna àlba", Beogradski centarza ljudska prava, 2000.

a) Ustavni sud mora biti nadleàn da odlu~uje o povredi Ustavom garanto-vanih prava i sloboda koji su povre|eni pojedina~nim aktom, kako upravnim,tako i sudskim i to kako u parni~nom, tako i u krivi~nom postupku, koji je neo-pravdano izostavljen iz Nacrta. Smatramo da je neophodno predvidjetimogu}nost da se ustavna àlba podnese i protiv pravosna`ne presude donijeteu krivi~nom postupku, jer i ovaj postupak pruà izuzetne mogu}nosti za povre-du ustavom garantovanih prava, {to je praksa pokazala i kod nas i u svijetu.

b) Predvidjeti mogu}nost da se ustavna àlba podnese i protiv materija-lnih akata uprave, tj. upravnih radnji, kao i zbog propusta koji dovode dopovrede ustavnih prava - npr. nepostupanje dràvnih organa kada suobavezni na ~injenje (kao {to je na primjer, neodlu~ivanje u razumnom roku).

c) Smatramo da je apsolutno neodgovaraju}e da Vrhovni sud rje{ava poustavnoj àlbi, tj. "tu`bi" jer je to isti sud ~ije odluke mogu biti predmet preispi-tivanja na osnovu ustavne àlbe, tj. "tu`be". Ako je bio cilj da se Ustavni sudpo{tedi prevelikog posla, onda ga treba ostvariti na drugi na~in, tako {to }ese predvidjeti vi{e sudija, obezbijediti odgovaraju}a podr{ka stru~nih sarad-nika, a nikako ne upropa{tavanjem prava na podno{enje djelotvorne ustavneàlbe Ustavnom sudu, {to je od su{tinskog zna~aja za za{titu ljudskih pravau praksi. U protivnom, dove{}e do masovnog obra}anja Evropskom sudu zaljudska prava u Strazburu.

d) Trebalo bi propisati jedinstven rok za podno{enje ustavne àlbe protivsvih pravosna`nih odluka, npr. 3 mjeseca od pravosna`nosti.

3. Jemstvo ste~enih prava (~lan 10, str. 2 Nacrta): Ustav Crne Gore, kaosamostalne dràve, treba da obezbijedi neposrednu primjenu op{te-prihva}enih pravila me|unarodnog prava i ratifikovanih me|unarodnih ugo-vora, odnosno njihov primat nad doma}im pravom. Ovo jeste prihva}eno u ~l.10 Ustava, ali bi u posebnom stavu istog ~lana na slijede}i na~in trebalo na-glasiti da }e Crna Gora nastaviti da primjenjuje sve me|unarodne ugovore uoblasti ljudskih prava koji su vaìli i u dràvnoj zajednici Srbija i Crna Gora:

"Dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava, individualnih i kolektivnih, nemoè se smanjivati.

Ovim Ustavom se ne ukidaju niti mijenjaju ljudska prava, odnosno pravapripadnika nacionalnih manjina, ste~ena propisima koji su se primjenjivali donjegovog stupanja na snagu, uklju~uju}i prava ste~ena na osnovu me|una-rodnih ugovora koji su vaìli u dràvnoj zajednici Srbija i Crna Gora."



Odredba je formulisana po uzoru na ~l. 57 Povelje o ljudskim i manjinskimpravima i gra|anskim slobodama dràvne zajednice SiCG, koju je usvojila iSkup{tina RCG, 26. februara 2003. godine.

4. Pojedina~ne garancije ljudskih prava: Prihva}eno rje{enje da odredbeme|unarodnog prava ljudskih prava imaju primat i nad odredbama Ustavazna~i da u su{tini i nije va`no da li su ustavne odredbe u suprotnosti same|unarodnim garancijama. Me|utim, ako stvarno èlimo da postignemoza{titu ljudskih prava u Crnoj Gori, onda bi Ustav trebalo da pomogne da ovaprava svim crnogorskim gra|anima budu jasno predstavljena, u duhu i najeziku Crne Gore, ali i tako da se vjerno predstave minimalni me|unarodnistandardi i eventualno vi{i standard prava koji bi garantovala Crna Gora.Zbog toga iznosimo primjedbe na odredbe Nacrta u kojima me|unarodnistandardi nijesu odgovaraju}e garantovani:

a) ^l. 12, st. 2: "Rad organa i institucija dràve i jedinica lokalnesamouprave, ustanova, organizacija koje vr{e javna ovla{}enja ili poslove odjavnog interesa, javan je. Zakonom i na osnovu kriterijuma utvr|enihzakonom, pojedini akti i radnje mogu se, u propisanom postupku, proglasititajnom."

- Pravo na pristup informacijama od javnog zna~aja predstavlja vid slobodeizraàvanja i informisanja i kao takvo bi ga trebalo jasno garantovati u okviruodredbe ~l. 49. Ograni~enje ovog prava, kao {to je progla{avanje odre|enihakata ili radnji za tajne, koje se ovdje predvi|a, mogu}e je propisatizakonom i to samo ako bi se njihovim objelodanjivanjem zna~ajno ugrozilinacionalna i javna bezbjednost, krivi~ni postupak i pravo na privatnost lica.Smatramo da bi sve ovo trebalo garantovati u jednom ~lanu, posve}enomslobodi izraàvanja i informisanja (vidjeti dolje ta~. l))

b) ^l. 16, st. 3: "Protivustavna je i ka`njiva zloupotreba vjere, crkve idrugih vjerskih zajednica u politi~ke svrhe."

- Ova odredba otvara vrata arbitrernom ka`njavanju (KZ RCG ne predvi|a niisto ni sli~no krivi~no djelo), ograni~avanju slobode misli, izraàvanja ivjeroispovijesti, a moè dovesti i do neèljenog efekta poja~anja vjerskenetolerancije.

c) ^l. 18, st. 1: "Svakome u Crnoj Gori jam~e se ljudska prava i slobode",treba dopuniti na slijede}i na~in:

42



- Svakome u nadle`nosti Crne Gore jem~e se najvi{i me|unarodni standardiljudskih prava i sloboda (razmisliti da se ova garancija poveè sa ~l. 9, st. 1i izbjegne ponavljanje).

d) ^l. 18, st. 4: "Zabranjena je bilo kakva, neposredna ili posredna diskri-minacija po osnovu pola, nacionalnosti, rase, vjere, jezika, boje koè,etni~kog ili dru{tvenog porijekla, politi~kog ili drugog uvjerenja, imovnog stan-ja ili bilo kakvog drugog li~nog svojstva."

- Zabranjena je svaka diskriminacija po osnovu ... imovnog stanja, ro|enja, polnogopredjeljenja, invaliditeta, bra~nog stanja i bilo kakvog drugog li~nog svojstva ...

Predloène dopune u skladu su sa ~l. 2, st. 1 Predloga Zakona o za{titiravnopravnosti gra|ana. Treba imati u vidu da }e ovaj Zakon iscrpno ureditiovu materiju, definisati posrednu i neposrednu diskriminaciju i da zbog togane treba optere}ivati tekst Ustava.

e) ^l. 23 Ograni~enja ljudskih prava i sloboda: Me|u predvi|enimna~elima za tuma~enje odredaba o ljudskim pravima i slobodama u ~l. 20,nedostaje uputstvo dràvnim organima, pogotovo sudovima, o primjenina~ela proporcionalnosti prilikom tuma~enja ustavom i zakonom propisanihograni~enja ljudskih prava, koje je predvi|eno u ~l. 23 ali nedovoljno potpunoi jasno. ~l. 23, st. 2 i 3 trebalo bi izmijeniti na sljede}i na~in i spojiti sa ~l. 20:

"Zajem~eno ljudsko pravo i sloboda ne smiju se ograni~iti u obimu ve}em nego{to je Ustavom dopu{teno i neophodno u slobodnom, demokratskom dru{tvu.

Dràvni organi du`ni su uvijek voditi ra~una:- o svrsi zbog koje je ograni~enje propisano i o zna~aju te svrhe;- da ograni~enje ne zadire u su{tinu prava koje se ograni~ava;- da se ograni~enje primjenjuje u mjeri koja je srazmjerna njegovoj svrsi, - da li se ista svrha moè posti}i manjim ograni~enjem prava."

Ovo uputstvo predstavlja tzv. na~elo proporcionalnosti koje primjenjujeEvropski sud za ljudska prava, a koje je novina u na{em zakonodavstvu ipogotovo praksi, pa smatramo da je va`no da u|e u tekst Ustava. Sli~no jebilo uklju~eno u tekst Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i gra|anskimslobodama dràvne zajednice SiCG (~l. 5, st. 3,4,5).



f) ^l. 24, st. 1: "Ljudski ìvot je neprikosnoven."

- [ta stvarno zna~i da je ljudski ìvot neprikosnoven? Trebalo bi precizirati daje pravo na ìvot za{ti}eno zakonom, da dràva ima obavezu da preduzmesve nu`ne mere za{tite ìvota, kao i da efikasno istraì uzroke smrti, pogo-tovo ubistva (vidjeti praksu Evropskog suda za ljudska prava u pogledu pro-ceduralnog aspekta ~l. 2 Evropske konvencije o ljudskim pravima, npr.Mahmut Kaya protiv Turske, 2000, Gongadze protiv Ukrajine, 2005,Byrzykowski protiv Poljske, 2006 itd.).

g) ^l. 28 Jemstva za{tite u slu~aju li{enja slobode

- Ovdje nedostaje garancija prava na bezbjednost li~nosti koje zna~i obavezudràve da za{titi svako lice u njenoj nadle`nosti kome se prijeti napadom nafizi~ki integritet, odnosno li{enjem ìvota, itd. (Ne zove se bez razloga topravo u me|unarodnim instrumentima Pravo na slobodu i bezbjednost).

h) ^l. 29, st 1 dopuniti: "Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvr{ilokrivi~no djelo, moè biti pritvoreno na osnovu odluke nadle`nog suda samoako je to neophodno radi vo|enja krivi~nog postupka, u skladu sa zakonom."

i) ^l. 30 skratiti tako da glasi: "Zabranjeno je svako nasilje, iznu|ivanjeiskaza, ne~ovje~no i poniàvaju}e postupanje prema licu koje je li{eno slo-bode, pritvoreno ili na izdràvanju kazne."

j) ^l. 33, str. 1 i 2: Ovdje od 2 stava treba napraviti jedan, koji bi glasio:

- "Svako ima pravo da o njegovim pravima, obavezama, kao i optu`bamaprotiv njega, bez odlaganja, u zakonom propisanom postupku, odlu~ujenezavisan, nepristrasan i zakonom ustanovljeni sud ili drugi organ i da urazumnom roku dobije odluku i ostvari svoje pravo".

Pravo na pravi~no su|enje obuhvata i pravo da se u razumnom roku nesamo "dobije", ve} i izvr{i odluka (vidjeti praksu Evropskog suda za ljudskaprava, Scopelliti protiv Italije, 1993, Deweer protiv Belgije, 1980)

k) ^l. 44, st. 4 treba dopuniti: "Svako ima pravo na uvid, na na~in utvr|enzakonom, u prikupljene podatke koji se odnose na njega, pravo na ispravlja-nje neistinitih podataka i na sudsku za{titu u slu~aju njihove zloupotrebe."

- Pravo na sudsku za{titu u slu~aju zloupotrebe li~nih podataka garantovano

44



je postoje}im crnogorskim Ustavom i mislimo da nema opravdanja da seovo pravo ne predvidi i u novom Ustavu.

l) ^l. 49, st. 1: "Svako ima pravo na slobodu izraàvanja govorom,pisanom rije~ju, slikom ili na drugi na~in, da traì, prima i {iri obavje{tenja iideje."

- Predlaèmo dopunu, odnosno preciziranje ovog stava na sljede}i na~in:

"Svako ima pravo na slobodu izraàvanja govorom, pisanom rije~ju,slikom ili na drugi na~in. Ovo pravo uklju~uje i slobodu posjedovanja so-pstvenog mi{ljenja, traènja, primanja i saop{tavanja obavje{tenja i ideja."

- Predlaèmo da se doda sljede}i stav:

"Niko se ne smije ugroàvati zbog svog mi{ljenja, niti obavezati da seizja{njava o svom mi{ljenju."

(Prvi dio odredbe je stav 1 ~l. 19 Pakta o gra|anskim i politi~kim pravima,a drugi dio ~ini postoje}i ~l. 34, st. 2 Ustava RCG).

- Problem predstavlja formulacija ~l. 49 st. 2,

"Pravo na slobodu izraàvanja zloupotrebljava se ako se koristi tako dase povre|uju dostojanstvo, ugled i ~ast drugoga, javni moral, ugroàvadràva ili njena bezbjednost i bez ~injeni~nog osnova ru{i autoritet suda."

i ~l. 25, st. 2:

"Svako ima pravo na za{titu svog dostojanstva, ~asti i ugleda, a duàn jepo{tovati dostojanstvo, ~ast i ugled drugoga."

Sti~e se utisak da je u Crnoj Gori najva`nije za{titi pravo na ~ast i ugled,iako to pravo, na primjer, uop{te nije izri~ito za{ti}eno Evropskom konvenci-jom o ljudskim pravima. Konvencija dozvoljava da se sloboda izraàvanja,kao osnovno pravo koje se {titi, ograni~i zakonom, samo ako je to neopho-dno u demokratskom dru{tvu da bi se za{titila prava i ugled drugih lica,o~uvao autoritet i nepristrasnost suda itd. Drugim rije~ima, ako se insistira naformulaciji iz stava 2 ~l. 49, onda u istom ili sljede}em stavu treba napisati dasloboda izraàvanja, ako se radi o stvari od javnog interesa, obuhvata i pravona {okiranje javnosti, pretjerivanje i vre|anje i to pogotovo politi~ara, koji su



du`ni da trpe mnogo ve}u kritiku od obi~nih gra|ana. U suprotnom, izgleda}ekao da se u Crnoj Gori ne razumije su{tina prava na slobodu izraàvanja,koju je Evropski sud za ljudska prava vi{e puta nazvao "stubom", "kamenomtemeljcem" Konvencije, itd.

- ^l. 49, st. 4: "Izuzetno, zakonom se moè propisati pod kojim uslovima poje-dini dokumenti ili podaci u posjedu organa dràve i jedinica lokalnesamouprave ne mogu biti dostupni drugima."

Trebalo bi gornji stav spojiti sa ~l. 12, st. 2 (vidjeti gore ta~ku 1) na sljede}i na~in:

"Zakonom i na osnovu kriterijuma utvr|enih zakonom, pojedini akti i rad-nje mogu se, izuzetno, u propisanom postupku, proglasiti tajnom, samo akobi se njihovim objelodanjivanjem zna~ajno ugrozili nacionalna i javna be-zbjednost, krivi~ni postupak i pravo na privatnost lica."

lj) ^l. 51, st. 1: "Jam~i se sloboda mirnog okupljanja, bez oru`ja."

Brisati "bez oru`ja", jer se to podrazumijeva pod "mirnim" okupljanjem,odnosno precizira se zakonom. U suprotnom, trebalo bi dodati "i bez munici-je, bojnih otrova i sl.", jer termin "oru`je" sve to ne obuhvata.

m) ^l. 47, st. 1: nepotrebno je nabrajati pojedine vjerske zajednice, ve}ovaj ~lan po~eti sa "Sve vjerske institucije slobodne su ...".

n) ^l. 48, Prigovor savjesti: Ako ~l. 184, st. 3 ("Vojsku sa~injavaju crno-gorski dràvljani, koji profesionalno vr{e vojne du`nosti") zna~i da se ukidaobavezni vojni rok i rezervni sastav, a uvodi profesionalna vojska, onda nevidimo razlog za dalje garantovanje prava na prigovor savjesti.

nj) ^l. 73 Prava boraca, vojnih invalida i civilnih `rtava antifa{isti~kog nar-odnooslobodila~kog rata: Neopravdano su izostavljeni borci, invalidi i `rtveratova vo|enih u periodu od 1991. g. do 1995. godine.

o) Posebna manjinska prava (~l. 81, 82) bi trebalo urediti po uzoru na glavuIII Povelje o ljudskim i manjinskim pravima SiCG, pri ~emu posebno treba uzetiu obzir ~l. 47 ove Povelje "Osnov i okvir prava pripadnika nacionalnih manjina".

p) Crnogorski Ustav bi trebalo da garantuje i pravo na stanovanje, tj.smje{taj besku}nika, predvi|eno ~l. 11, str. 1 Me|unarodnog pakta o eko-nomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

46



Radan Nikoli}PPrreeddssjjeeddnniikk UUddrruu`̀eennjjaa bboorraaccaa rraattoovvaa oodd 11999900.. ggooddiinnee CCrrnnee GGoorree

Po~e}u sa ocjenom da je na~inom dono{enja i sadràjem Zakona o po-stupku za dono{enje i progla{enje novog Ustava Crne Gore napravljen nepo-voljan politi~ki ambijent za dono{enje ovog akta i postizanje konsenzusa pa-rlamentarnih stranaka po ovom pitanju. Nije dobra poruka Evropi da navedeniZakon izglasaju poslanici partija na vlasti bez prisustva opozicije, a uz pomo}glasova aktuelnog predsjednika Vlade i ministara, koji su, uprkos ustavnomna~elu nespojivosti funkcije poslanika i ~lana Vlade, za ovaj Zakon glasalipred televizijskim kamerama.

Na osnovu pojedinih rje{enja iz ekspertskog teksta, nije te{ko zaklju~iti daiza njega stoji politi~ka volja ljudi iz vlasti. Na~elno, smatram da je ekspertskitekst Ustava mnogo lo{iji od teksta postoje}eg Ustava zbog ~ega sam, ispredUdruènja, nedavno saop{tio stav da bi za izradu novog Ustava kao polazniradni materijal trebalo uzeti vaè}i Ustav. Uporedo sa ocjenom da kao pravniksmatram da je Zakon o postupku za dono{enje i progla{enje novog UstavaCrne Gore protivan Ustavu Republike, zbog ~injenice da je tim zakonompropisano da }e Ustavni odbor kao polaznu osnovu za izradu nacrta Ustavakoristiti ekspertski tekst Ustava, osvrnu}u se na pojedine diskriminatorske inedemokratske odredbe iz toga teksta.

^lanom 73. ekspertskog teksta Ustava sa naslovom "Prava boraca,vojnih invalida i civilnih `rtava antifa{isti~kog narodnooslobodila~kog rata"posebna socijalna prava zajam~ena su samo borcima, porodicama boraca,vojnim invalidima i civilnim `rtvama antifa{isti~kog narodnooslobodila~kograta, ~ime se borci, vojni invalidi i porodice boraca iz drugih ratova dovode uneravnopravan poloàj. Podsje}am ustavopisce da je pravo na jednakost iravnopravnost jedno od prvih prava za koje su se ljudi zalagali i koje su te{koizborili. Nagla{avam da je ~lanom 69. radne verzije ekspertskog teksta, kojije 28.09.2006. g. objavio dnevni list "Dan", bilo propisano da se zakonommogu propisati posebna socijalna prava borcima i invalidima drugih ratova.Navedenim ~lanom 73. ekspertskog teksta Ustava, ta mogu}nost jeodba~ena. Zbog navedenog, podsje}am glavnog ustavopisca - gospodinaMijata {ukovi}a, da je po postoje}em Ustavu protivustavno i ka`njivo svakoizazivanje bilo kog oblika neravnopravnosti. Tako|e ga podsje}am da je uratovima 1991-1999. godine, na poziv dràve, odnosno biv{e JNA i VojskeJugoslavije, u~estvovalo oko 40000 crnogorskih gra|ana i da su u tim ratovi-



ma poginula 242 borca iz Crne Gore iza kojih su ostale unesre}ene porodicei vi{e od 150-oro ratne siro~adi. Ratovi su proizveli i preko 500 ratnih vojnihinvalida i neutvr|en broj boraca sa ratnim traumama. Citiranom odredbomekspertskog teksta, navedena populacija se dovodi u neravnopravan poloàji vrije|a. U vezi sa tim, konkretno po ovom pitanju, predlaèm da se citirani~lan 73 ekspertskog teksta ustava bri{e, a da se promijeni stav 2 ~lana 72istog teksta koji treba da glasi: "Invalidi, ratni veterani i `rtve rata imaju pravona posebnu za{titu, u skladu sa zakonom".

Ideolo{ka ostra{}enost i partijski zadatak ustavopisaca najbolje se vidikroz nedemokratske odredbe ekspertskog teksta koje se odnose na jezik ivjerske zajednice. Naime, suprotno ve}inskoj izjavi crnogorskih gra|ana nazadnjem popisu stanovni{tva da govore srpskim jezikom, koji je po vaè}emUstavu u slu`benoj upotrebi, voljom naru~ioca ekspertskog teksta Ustava,kao jezik u slu`benoj upotrebi, promovi{e se crnogorski jezik. Tako|e, supro-tno na~elu odvojenosti vjerskih zajednica od dràve i ne mije{anja dràve uustrojstvo i rad vjerskih zajednica, odredbama ekspertskog teksta Ustava pro-movi{e se nevladina organizacija Crnogorska pravoslavna crkva kao vjerskazajednica, ~ime Ustav poprima karakter osniva~kog akta te zajednice, a topredstavlja jedinstven slu~aj u istoriji dràve i prava. Po na{em mi{ljenju, ovadva pitanja moraju se Ustavom rije{iti na demokratski na~in, a to zna~i da seispo{tuje iskazana volja ve}ine sa popisa stanovni{tva i u slu`benoj upotrebiostane srpski jezik, ili da se, ukoliko se ne postigne konsenzus po ovom pita-nju, to pitanje razrije{i referendumom. {to se pak ti~e vjerskih zajednica, topitanje treba rije{iti bez njihovog pojedina~nog imenovanja u tekstu Ustava,uz primjenu na~ela odvojenosti vjerskih zajednica od dràve i jednakosti predzakonom, odnosno garanciju slobode vjeroispovijesti i slobodnog vr{enjavjerskih obreda i drugih poslova uz za{titu i pomo} dràve. Napominjem dasam, interesuju}i se po ovom pitanju i nekim drugim re{enjima iz ekspertskogteksta Ustava, pogledao tekstove Ustava vi{e dràva iz neposrednogokruènja, od kojih bih izdvojio one novije kao {to su Ustav Republike Srbijei Ustav Republike Hrvatske, kao i Ustav Italije kao zemlje ~lanice Evropskeunije. Upravo navedenim ustavima pitanje vjerskih zajednica je rije{eno nana~in koji sam izloìo, dakle uz striktnu primjenu na~ela odvojenosti vjerskihzajednica od dràve i bez njihovog pojedina~nog imenovanja u Ustavu. Uprilog navedenom, ukazao bih i na ~injenicu da bi re{enje iz ekspertskog te-ksta ustava kojim se pojedina~no imenuju vjerske zajednice, izme|u ostalog,imalo za posljedicu da bi formiranje novih vjerskih zajednica (u skladu sa nji-hovim pravilima) iziskivalo promjenu Ustava kao najvi{eg pravnog aktadràve. Dakle, va`no je da dràva garantuje jednakost vjerskih zajednicapred zakonom, slobodu vr{enja vjerskih obreda i da ih pomaè, kao i da se u

48



Ustav ne unose prijete}e, dnevno-politi~ki motivisane odredbe. Konkretno,predlaèm da po ovom pitanju ne budemo "ve}i katolici od pape" i ovo pita-nje rije{imo na na~in propisan ~lanom 44 Ustava Republike Srbije, odnosnona na~in propisan ustavima Italije ili Hrvatske.

Ocjenu o lo{im rje{enjima u ekspertskom tekstu ustava potkrepljujem i~injenicom da njime nije dosljedno izveden koncept gra|anske dràve, aodredbe koje se odnose na manjinska prava su nedore~ene, konfuzne ipreop{irne. Mi se u Udruènju zalaèmo za jasan koncept gra|anske dràvekoji garantuje sprovo|enje principa jednakosti i ravnopravnosti svih gra|anaCrne Gore i ostvarivanje posebnih specifi~nih prava nacionalnih manjina ietni~kih grupa. ~lanom 9. ekspertskog teksta, s pozivom u fus noti na formu-lacije iz ~lana 1 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, a {to sa pravnogstanovi{ta smatram veoma problemati~nim, uvedeni su pojmovi "manjinskinarodi", "nacionalne manjine" i "etni~ke manjine", da bi se ve} stavom 3 ~lana15 pravo na slu`benu upotrebu svoga jezika garantovalo samo nacionalnimmanjinama.

Poznato je da su pojedine odredbe Zakona o manjinskim pravima i slobo-dama, neposredno po njegovom dono{enju, progla{ene neustavnim. Mislimda su i mnoge druge odredbe tog zakona koje jo{ uvijek nijesu do{le pod lupuUstavnog suda, tako|e neustavne. Kao ~ovjek iz sektora obrazovanja, upo-zoravam da se pojedinim odredbama Zakona o manjinskim pravima i slobo-dama grubo zadire u ranije done{ene zakonske propise iz oblasti obrazova-nja, {to je tema za posebnu raspravu. U vezi sa tim, samo }u napomenuti daje za mene neprihvatljiv propis iz tog Zakona da za izvo|enje nastave najeziku manjine prvenstvo imaju nastavnici iz reda te manjine. Bojim se da kodve}ine politi~kih stranaka sa nacionalnim predznakom postoje jasne namjere,odnosno veliki apetiti da se zarad politi~kog profiterstva ugrozi upravogra|anski koncept dràve, kao i dràvnost Crne Gore.

Podsje}am da Zakon o manjinskim pravima i slobodama jedinstveno defi-ni{e manjinske narode, nacionalne i etni~ke manjine kao dràvljaneRepublike broj~ano manje od ostalog preovla|uju}eg stanovni{tva, koji imajuzajedni~ke etni~ke, vjerske ili jezi~ke karakteristike razli~ite od ostalogstanovni{tva. Pri tome je potpuno nejasno koje je to "preovladavaju}estanovni{tvo" isto kao {to je jasno da se prilikom definisanja toga pojma morapo}i od nekih konkretnih pokazatelja, odnosno statisti~kih podataka sa popisastanovni{tva. Po zadnjem popisu stanovni{tva u Crnoj Gori, nijedna naciona-lna grupacija ne broji vi{e od polovine ukupnog stanovni{tva, a crnogorska jeve}inska samo u odnosu na pojedine druge nacionalne grupacije. Jedino



ubjedljivo preovla|uju}e stanovni{tvo je pravoslavno stanovni{tvo, koje ~inioko 75% ukupnog stanovni{tva, a koje, u poznatom odnosu, ~ine oni koji senacionalno izja{njavaju kao Crnogorci i oni koji se izja{njavaju kao Srbi.Napominjem da su u prethodnom tekstu nacrta Zakona o manjinskim pravi-ma i slobodama koji nije u{ao u skup{tinsku proceduru, kao manjinski naro-di bili nabrojani Srbi, Bo{njaci, Muslimani, Hrvati, Albanci. U done{enomZakonu toga nema, ve} se pojam manjina defini{e u odnosu na nedefinisanopreovladavaju}e stanovni{tvo, a {to je apsurdno i veliko otvoreno pitanje upostupku ustavnog ure|enja posebnih prava manjinskih naroda, nacionalnihmanjina i etni~kih manjina. Hrvatska je Ustavom definisana kao dràvahrvatskog naroda i ostalih nacionalnih manjina, a Ustav Srbije kaè da jeSrbija dràva srpskog naroda i drugih gra|ana. Vaè}i crnogorski Ustav neodgovara direktno na pitanje ~ija je Crna Gora dràva, mada se u njegovojpreambuli navodi "istorijsko pravo crnogorskog naroda na sopstvenu dràvu".Po ekspertskom tekstu Ustava, Crna Gora je dràva svih njenih gra|ana, a upreambuli teksta Ustava, navedena je problemati~na teza da se dràva CrnaGora, nastala u vjekovnoj borbi crnogorskog naroda za slobodu, od krajadevetnaestog vijeka voljom gra|ana izgra|ivala kao gra|anska dràva.Konkretno, po ovom pitanju, smatram da termin manjinskih narod trebaizbaciti iz teksta Ustava i, kako je to ura|eno ustavima Srbije i Hrvatske, kaoi vaè}im tekstom crnogorskog Ustava, upotrebljavati termine nacionalnihmanjina i etni~kih grupa. Na kraju, isti~em da je neophodno da se u ~lan 23ekspertskog teksta Ustava, koji govori o ograni~enju ljudskih prava i sloboda,ugradi odredba koja glasi: "Dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava nemoè se smanjivati". Tako|e, posebno ukazujem na potrebu da se u tekstnovog Ustava ugrade odredbe kojima se precizira na~in upotrebe crnogorskevojske van granica Crne Gore, kao i kori{}enje teritorije Crne Gore u vojnesvrhe.

50



Aleksandar Sa{a Zekovi}IIssttrraa`̀iivvaa~~ kkrr{{eennjjaa lljjuuddsskkiihh pprraavvaa uu CCrrnnoojj GGoorrii

UUSSTTAAVV JJEE OOKKVVIIRR ZZAA PPRRIINNCCIIPPIIJJEELLNNOO II DDOOSSLLJJEEDDNNOOPPOO[[TTOOVVAANNJJEE SSVVIIHH LLJJUUDDSSKKIIHH PPRRAAVVAA

Dobro je {to se debata o potrebi definisanja stavova, koncepta javnosti obudu}oj sadrìni ili o~ekivanoj sadrìni budu}eg Ustava {iri, prije svega nastru~nu i ekspertsku javnost, zatim na akademsku javnost, i naravno, civilnodru{tvo. Za{to ovo isti~em? Zato {to je u dosada{njem periodu o~iglednadefinitivna dominacija uticaja politi~kih stranaka na formiranje stavova javnogmnjenja uop{te i kreiranje odre|enih rje{enja va`nih za ìvot i funkcionisanjedru{tva, bez obzira da li je rije~ o Ustavu, zakonima, politikama u praksi. Ta"diktatura stranaka" definitivno ne proizvodi dovoljno kvalitetna i dru{tvenoprihvatljiva rje{enja. Naravno, postavlja se pitanje i koliko }e ustavotvorci iuvaìti sve {to budemo mi danas ov|e i u svim narednim prilikama i situaci-jama rekli, jer znamo koliko se stav koji ne dolazi iz politi~kih stranaka u CrnojGori dovoljno dobro i glasno ~uje.

Mislim da je dobro podràti gra|anski koncept crnogorske dràve, ali kadse to kaè, mislim da ne treba ispustiti iz vida motive ili razloge onih koji pre-dlaù i druga rje{enja. Mislim da su uglavnom u tim stavovima i predlaganjualternativa vo|eni praksom primjene postoje}eg Ustava. Gotovo svi autoriteti- pravni eksperti, me|unarodni i doma}a javnost se slaù da Ustav iz 1992.godine i danas sadrì veoma kvalitetna i pozitivna rje{enja, posebno kada jerije~ recimo o manjinama. Posebno je pitanje odnosno problem koja se od tihrje{enja jesu ili nijesu primijenila. Gotovo je jedinstvena ocjena javnostiposve}ene za{titi ljudskih i manjinskih prava da su odre|ena rje{enja izcrnogorskog Ustava (a imaju}i u vidu vrijeme i ambijent njegovog dono{enja)zna~ajno bila ispred onda{njeg vremena. U svakom slu~aju, ovaj Ustav ne bitrebalo da ide ispod pozitivnih rje{enja iz sada{njeg Ustava, ispod onog {togarantuje Ustavna povelja biv{e dràvne zajednice i posebno ispod onog {topredstavlja trenutno dostignu}e i potreba razvoja savremenog konceptaza{tite ljudskih prava.

Mislim da ideja koju neki predlaù oko minimalnog praga konstitutivnostiod 3% za narode nije dobra. To ne kaèm samo iz razloga {to bi se time, prijesvega, diskvalifikovale broj~ano manje manjinske zajednice od kojih su neke~ak i autohtone u Crnoj Gori (poput Hrvata - jer oni ne bi imali taj prag da u|u



u ova rje{enja), ve} i {to bi to proizvelo mno{tvo problema i kolektiv bi biosna`no postavljen ispred sloboda i volje pojedinca, gra|anina. Dalje, mislimda bi to rje{enje oteàlo relacije i odnose u dru{tvu i dràvi, posebno postu-pak dono{enja odluka. Vi|ite kako i sad to sve funkcioni{e, a kamoli kad bipotpuno promijenili praksu i postoje}i koncept dràve. I, kona~no, mislim dabi takvo opredjeljenje proizvelo produbljivanje etni~ke(ih) distance(i) koja je uCrnoj Gori i te kako sna`na, iako nas ima puno koji bu~no govore o Crnoj Gorikao par exelanse gra|anskoj i posebno multikulturalnoj dràvi. Vjerujem i dame|u nama ov|e ima onih koji ne samo {to }e na}i mno{tvo primjera koji neidu tome u prilog, ve} ima i onih koji ustvari ne znaju {to to u praksi zna~i. Toje postala jedna politi~ka floskula koja je nezaobilazni element brojnihpoliti~kih govora i demagogija. Uvijek isti~emo Crna Gora je multikulturalna,multikonfesionalna, itd. Istina je da na ovom prostoru ìve razli~iti narodi,razli~ite vjeroispovijesti, ali kakav je kvalitet tih odnosa i koliko smo svidovoljno dobro uklju~eni u sve dru{tvene tokove, je potpuno druga stvar koju(ne)namjerno zaobilazimo. ~ujemo da je zvani~na sveobuhvatna politika mu-ltikulturalna. Postavlja se pitanje {to je uistinu sadràj te zvani~ne multikultu-ralne politike. Koji su to njeni pokazatelji, koji su to njeni indikatori, koji surezultati. Barem posljednjih 15-tak godina konstantno pri~amo o multikultura-lnoj politici ali vrlo malo govorimo o njenim efektima i djelotvornosti. Mo`da jeprvenstveno pitanje koje traì po{ten odgovor - da li doista ona i postoji? Izovih iznijetih razloga, mislim da ne moèmo prihvatiti te prijedloge i po menije dobro {to tih ideja i nema u ekspertskoj verziji prijedloga Ustava.

Zaklju~io bih ovaj dio svojih zapaànja afirmi{u}i ono prvotno pitanje - dali je sve {to se nalazi u ovom prijedlogu za razmi{ljanje o Ustavu (to je ustvaritzv. ekspertska verzija Ustava akademika {ukovi}a) uklju~uju}i i kritike kojese na isti odnose (pogotovo one koje dolaze od nekih politi~kih stranaka iliNVO, da kaèm uslovno i oprezno, desnog opredeljenja) frustracija iliposljedica straha od neke ranije dru{tvene prakse i ~vrstog opredjeljenja bro-jnih dru{tvenih grupa, da novim Ustavom, ne èle biti dodatno ili ponovnomarginalizovane.

Rje{enja oko ljudskih i manjinskih prava moraju biti sna`nija i dovoljnoprecizna, posebno sa aspekta trenutnog i budu}eg traènja osnova zadono{enje novih zakona (iskustvo sa primjenom Zakona o slobodama i prav-ima manjina i progla{enje neustavnim njegove dvije klju~ne odredbe).Posebno je va`no imati i vidu djelotvorno u~e{}e manjina u javnom ìvotu.Ekspertski prijedlog za razmi{ljanja o Ustavu takva opredjeljenja ne sadrì.

52



Sloìo bih se sa ocjenom profesora dr. Mitri}a da ne treba odustati odSavjeta pri predsjedniku Republike za za{titu manjina. To je kvalitetnorje{enje koje nije zaìvjelo u praksi. Razlog za to nije Ustav ve} persone kojesu od 1992. godine obavljale du`nost predsjednika Republike. Mo`da sugospoda biv{i i aktuelni predsjednik mogli imati vi{e inicijative, vi{e spre-mnosti, vi{e sluha za javnu debatu o ljudskim pravima i usmjeravanju nji-hovog razvoja. Predsjednik Republike je odgovoran za funkcionisanje togSavjeta. On je taj koji je bio u prilici da zakaè i vodi njegova zasijedanja kadgod je postojala kakva dru{tvena dilema i potreba, a imali smo ih jako puno.Savjet zbog ne~injenja njegovog doma}ina, predsjednika Republike, naàlost nije postao tijelo koje ho}e i moè pospje{iti dru{tvenu debatu ova`nim pitanjima iz oblasti ljudskih prava i manjinske politike. Svi znamokoliko je sjednica odrào taj Savjet, no i ne treba mo`da zbog te lo{e prakseodustati od tog, ponavljam, kvalitetnog rje{enja. Sugerisao bih njegovo pro-gramsko i strukturalno {irenje - pored manjinske za{tite, Savjet bi mogao dase bavi svim va`nim pitanjima iz oblasti realizacije ljudskih prava u Crnoj Gori- sloboda i prava pojedinca, negativni aspekti tradicija, rodna ravnopravnost ijednakost mu{karaca i èna, prava lica sa hendikepom, seksualne manjine.Radi se o rje{enju koje je zaista dobro i kojemu treba dati {ansu da na nekina~in nastavi svoj ìvot. Za{to ovo isti~em? Mislim da Savjet za ljudska i man-jinska prava moè da unaprijedi crnogorsku dru{tvenu koheziju koja jeposebno ugroèna te da time dobijamo jednu ozbiljnu adresu kojoj se moguobra}ati organizacije civilnog dru{tva i me|unarodne institucije i koja na nekina~in moè biti generator i usmjeriva~ jedne pozitivnije dru{tvene atmosfere.

Mislim da je neprihvatljivo da u evropskom Ustavu stoji da Crna Goraisklju~ivo priznaje borce NOR-a. Potpuno bih podrào gospodina profesoraNikoli}a koji kaè da borce, iz razli~itih istorijskih dimenzija, u Crnoj Gori trebaizjedna~iti u statusu i pravima. Ne treba isticati samo one iz NOB-a, mislim daje dovoljno re}i da svi borci imaju konkretna prava koja }e se zakonima daljeurediti. Moè se pomisliti da se novim Ustavom dràva ho}e distancirati odsvoje pro{losti na taj na~in {to }e i ustavno potvrditi svoje antifa{isti~ke vri-jednosti. Ipak, name}e se i pitanje - da li se to dràva stidi drugih ratnika kojeje li~no otpremila na rati{ta {irom biv{ih jugoslovenskih prostora. Da li su zadràvu dru{tveno prihvatljivi samo ratnici iz perioda 1941-45 ili je to posljedi-ca restriktivne javne potro{nje s obzirom da se ova kategorija, isklju~ivo izbiol{kih razloga, osipa. Ipak, nijesu ratnici iz 1991. godine samoinicijativnouzeli oru`je i krenuli u ratne pohode, kao {to to ~esto moèmo vi|eti prekonekih filmova zvani~ne produkcije. Umjesto da se stidimo ratnika, mi tebamoda se stidimo ratne pro{losti i da se stidimo te politike, ali ne konkretnih ljudikoji zaista moraju da imaju neku vrstu na{e podr{ke.



Nije ta~no da je u ekspertskoj verziji Zakona o manjinama bilo rje{enje ukojem se taksativno nabrajaju koji to manjinski narodi ìve u Crnoj Gori. Ovdjese to ~ulo i mislim da je va`no da kao ~lan grupe koja je pisala taj prijedlogzakona, to sna`no demantujem.

Va`no je zbog aktuelne ustavne debate sugerisati da izgradimo pristupkonstruktivne kritike {to zna~i da kada imamo potrebu ne{to kritikovati, toonda i uradimo, ali upu}uju}i odnosno predlaù}i i novo konkretno i boljerje{enje. Kritizerstvo napokon treba pro}erati sa crnogorskih prostora. Za{toovo isti~em u slu~aju gospodina Nikoli}a? Iz razloga {to to nije prihvatljivo najednom mjestu zalagati se za punu ravnopravnost svih lica, svih gra|ana,svih dru{tvenih i socijalnih grupa, a sa druge strane onemogu}avati opetodre|enim kategorijama neka konkretna i veoma va`na prava. Ni|e uekspertskoj verziji Ustava ne pi{e nekakav primat Crnogorske pravoslavnecrkve u odnosu na bilo koju drugu, nego se isti~e puna sloboda vjeroispovi-jesti, te da je Crkva odvojena od Dràve. Mislim da Ustav ne treba da pratiizja{njavanja gra|ana (popis) jer bi onda bili u obavezi da ga mijenjamo svak-ih deset godina shodno rezultatima novog popisa stanovni{tva. Tim prije akoimamo u vidu rezultate popisa stanovni{tva 1991. godine i ranije. Mislim daje ovo rje{enje {to se ti~e vjerskih sloboda dobro iz razloga {to ne daje pri-mat bilo kome, ali nijesam ni protiv mogu}nosti da u Ustavu nabrojimo svezvani~no registrovane vjerske organizacije. Iz kojeg razloga? Zato da sekona~no prihvati da nije lo{e da bude neko vjernik i Crnogorske pravoslavnecrkve, da nije to nikakva sekta, da to nije satanizam, kao i da oni koji su mu-slimani nijesu Turci, kako ih je ranije prepoznavao dio politi~ke elite.Tako|e,uop{te nije neprihvatljivo da neko bude pristalica "Jehovinih svjedo-ka" za koje znamo kakav je stav javnosti o njima, ili Adventisti~ke crkve.Mo`da se treba opredijeliti za stav da ih sve nabrojimo, ali da nikako ne pri-hvatimo rje{enje "i druge". Ovim èlim da u|em u zavr{nicu izlaganja; va`noje da ustavno prepoznamo ljudska prava, mogu}e osnove diskriminacije kaoi sve vjere i vjerske organizacije i to upravo zbog prepoznavanja ljudskihprava jer brojni gra|ani, brojne ~ak politi~ke strukture uop{te nijesu svjesne{to su to ljudska prava i {to je savremeni koncept ideje ljudskih prava. Mnogii dalje nijesu senzibilisani za ta pitanja i time bi preventivno sprije~ili svakodjelovanje koje vodi ka kr{enju ljudskih prava. Tako|e, takvim opredjeljenjembismo po~eli otklanjati distancu koju kao dru{tvo, gajimo prema odre|enimvjerskim zajednicama, konkretno naveo sam primjer alternativnih tzv. malihvjerskih zajednica koje ve}ina u Crnoj Gori doìvljava kao vjerske sekte. TimeUstav moè jednostavno da unaprijedi, pobolj{a i radi na koheziji i po ovompitanju. Prilikom diskusije o ljudskim pravima i konkretnim rje{enjima moramobiti principijelni i dosljedni. Svako ljudsko pravo treba {tititi, bilo |e i bilo kada,

54



a ne samo onda kada je eventualno ugroèno neko od prava grupe ili grupakojima pripadamo. Ustavnu zabranu, diskriminacije, tako|e treba upotpuniti ipo osnovu hendikepa, ali i seksualnog opredjeljenja. Predlaèm da se vodi-mo rje{enjima iz Evropske povelje o ljudskim pravima iz 2000. godine. Nakraju, sugerisao bih da koliko god moèmo ohrabrujemo razgovore o Ustavu.Posebno je va`no da se kompromisi politi~ara ne kreiraju na {tetu ljudskih imanjinskih prava i savremenih tendencija iz te oblasti.



Stanko Mari}PPrreeddssjjeeddnniikk UUddrruu`̀eennjjaa pprraavvnniikkaa CCrrnnee GGoorree

Zahvaljujem se organizatoru na pozivu da prisustvujem ovom va`nomskupu. Nastoja}u da budem {to kra}i u obra}anju. Ne}u da govorim oekspertskom tekstu, iz prostog razloga {to nijesam siguran koliko }e taj tekstbiti osnova nacrta novog Ustava. Poseban problem je sama procedura, kojaje propisana za dono{enje novog Ustava i koja je takva da ne garantuje dase u Ustavu uspostave odnosi kako to zahtjeva jedan demokratski Ustav.Ustav treba da bude garancija stabilnosti svake dràve, ali kako moè bitigarancija Ustav koji donosi prosta ve}ina ukupnog broja poslanika uSkup{tini i gdje se amandmani na Ustav usvajaju dvotre}inskom ve}inom? Toupu}uje da se tekst koji bude utvrdio Ustavni odbor ne}e biti mogu}e mije-njati. Zna~i, sama procedura ne obezbje|uje harmoni~ne i uskla|ene odnose{to je neophodno za stabilnost dràve i {to moè da bude ve}i problem odbilo kog ustavnog rje{enja o kojem smo do sada ovdje govorili.

Drugo pitanje koje je po meni jako va`no, su ljudska prava i slobode i tuuvijek ima prostora da se ona {to bolje defini{u u Ustavu. Mislim da su onarelativno dobro ili sasvim dobro definisana u postoje}em Ustavu. Me|utim,svjedoci smo koliko je bilo koje ljudsko pravo ili sloboda svih ovih 14 godinabilo za{ti}eno, ili koliko je i na koji na~in neko mogao da ostvari ta svoja pravai slobode. Zato su za mene mnogo va`niji mehanizmi za{tite prava i slobodakoji, na àlost, u postoje}em Ustavu nijesu adekvatno izvedeni. Imaju}i to uvidu, poglavlje u Ustavu u kojem se defini{u ljudska prava i slobode, u stvaripredstavlja deklaraciju kao formalni izraz demokratskog dru{tva. Moèmonastojati da sadràj ljudskih prava i sloboda bude jo{ kvalitetnije izraèn unovom Ustavu, ali ne znam da li }e zbog procedure o kojoj sam govorio tomo}i da pro|e.

Po meni, jedno od su{tinskih pitanja je i za{tita prirodnih resursa. To jejako va`no jer bez prirodnih resursa koji ~ine esenciju svakog dru{tva, nemani za{tite ljudskih prava.

I kona~no, {to je su{tina, {ta treba definisati u Ustavu? Adekvatnu podjelui me|usobnu kontrolu vlasti, {to tako|e u postoje}em Ustavu nije adekvatnoizvedeno. U postoje}em Ustavu imamo kancelarski sistem, a ne parlame-ntarni za koji se, naravno, zalaèm. Izvr{na i sudska vlast su bez su{tinskekontrole. Nije samostalnost i nezavisnost, odsustvo transparentnosti i javno-

56



sti rada, bez adekvatnosti kontrole. Gra|anin je suveren, ali je i te kako ko-ntrolisan i mora se pona{ati po Ustavu i zakonu. Garantuje se ~itava lepezaprava i sloboda ali, prekr{i li zakon, znaju se posljedice. A {ta biva ako izvr{nai sudska vlast kr{e zakon? {to }emo ako se sudovi ne pridràvaju Zakona osudovima, ako se ne pridràvaju procedure koja garantuje svakom gra|aninupravo na pravi~no su|enje i su|enje u razumnom roku? Kad je neko vidioizvje{taj sudova na Parlamentu, koji je izraz suverene volje gra|ana? Nijenezavisnost sudstva da o svom radu ne informi{e gra|ane i Parlament. Zamene je jedina nezavisnost slobodno sudijsko uvjerenje prilikom re{avanjapredmeta i to je po~etak i kraj nezavisnosti. Naravno, treba stvoriti sveneophodne uslove za efikasan i zakonit rad sudova. Neophodno je obezbi-jediti kontrolu su|enja u razumnom roku, ali svakako ne preko ministarstva,ve} preko Sudskog savjeta, kako je to u razvijenim zemljama.

Vidim da se u preporuci jednog broja relevantnih nevladinih i drugih orga-nizacija traì transparentnost i javnost rada i traì se dono{enje Zakona oza{titi li~nih podataka i o slu`benoj tajni. ~im prije treba donijeti te zakone dase zna koji se li~ni podaci {tite i {ta je slu`bena i dràvna tajna. Sve ostalotreba da je javno i to treba da stoji u Ustavu.

Kada govorimo o za{titi prirodnih dobara, postavlja se veoma ozbiljnopitanje - kako se moè raspolagati sa prirodnim dobrima na na~in koji nijedostupan javnosti. To ne moè da bude i to mora u Ustavu da se utvrdi dasvako raspolaganje dràvnom imovinom i prirodnim dobrima i dobrima odop{teg interesa uìva posebnu za{titu i transparentnost raspolaganja.

Samo jo{ nekoliko napomena. Svako ovo i niz drugih pitanja zahtjevaposeban okrugli sto i posebne rasprave. Napravi}u samo jednu paraleluizme|u sudske i izvr{ne vlasti. Po Ustavu, sudovi su samostalni i nezavisni usvom radu, ali sva pitanja vezana za rad sudstva ure|uje Parlament, pa ~ak iministarstva i Vlada. S druge strane, Vlada sama ure|uje sve za sebe - i svojuorganizaciju, i broj ministarstava, i na~in rada, itd. Apsolutno je izgubljenaravnoteà izme|u zakonodavne i izvr{ne vlasti, {to je posljedica odre|enja upostoje}em Ustavu da Vlada utvr|uje i vodi unutra{nju i spoljnu politiku, a daza svoj rad ne odgovara Parlamentu. Problemati~an je i na~in obrazovanja irada kontrolnih i regulatornih tijela. Koji je to odnos u samostalnosti u raduVlade i nezavisnosti u radu sudova? To nije ustavno izvedeno i to je jedno odpitanja koja zasluùju posebnu pa`nju. Kada je u pitanju izborni sistem - morase Ustavom garantovati da je predstavni~ki organ izraz volje gra|ana. Da li jeu Ustavu i Zakonu o izboru odbornika i poslanika to garantovano?



I na samom kraju, lokalna samouprava. Razvijena lokalna samouprava jegarancija razvoja demokratije u jednom dru{tvu i koliko je lokalna samoupra-va razvijena, to su izraz demokratski kapaciteti jednog dru{tva ve}i. Minemamo garantovanu lokalnu samoupravu onako kako to treba kada je upitanju svojina, finansiranje i poslovi - Ustavom treba da se utvrdi koji suposlovi lokalne samouprave i uslovi njihovog vr{enja, u skladu sa Evropskompoveljom o lokalnoj samoupravi.

Zavr{avam jednom konstatacijom da svi mi treba da dobro pogledamokada bude na javnoj raspravi Nacrt Ustava kao zvani~ni dokument. Ovo jeneka preliminarna pri~a koja moè da posluì za pripremu Nacrta Ustava,kojemu treba da posvetimo posebnu pa`nju kada bude na javnoj raspravi.

58



dr Avdul Kurpejovi}PPrreeddssjjeeddnniikk MMaattiiccee mmuusslliimmaannsskkee CCrrnnee GGoorree

Ja smatram, a podosta se razumijem u ovu materiju, da je tekst Ustavasavremen, saèt, stru~no napisan, jasan, obuhvatan, razumljiv i time u cjeliniuzeto prihvatljiv kao solidna osnova pisanja kona~nog teksta za javnuraspravu. No, to ne zna~i da se nema {to re}i u pogledu pojedinih rje{enja,manjkavosti i propusta.

îtaju}i tekst Ustava i slu{aju}i izlaganje autora akademika dr Mijata{ukovi}a, za mene se postavlja pitanje - da li postoji jedinstvena opredije-ljenost da budu}i Ustav bude Ustav gra|anske, demokratske i kapitalisti~kedràve Crne Gore, Ustav sada{njosti i daleke budu}nosti.

To zna~i, da li u polaznim osnovama imamo decidno pojmovno odre|enje,definiciju dràve za koju treba napisati Ustav, tj. ho}emo li gra|ansku dràvuili dràvu gra|ana. Svaka dràva, bila feudalna, kapitalisti~ka ili socijalisti~kaje dràva gra|ana, {to nije isto sa gra|anskom dràvom koju poznaje istorijapro{losti. Iz ~lana 2 Ustava se ne vidi kakva }e dràva biti Crna Gora kojaprolazi kroz tranziciju iz socijalisti~ke dràve. Ho}e li biti dràva liberalnogkapitalizma koja nije ~isto liberalnog, niti dràvnog kapitalizma?

Ja ne vidim objektivno date uslove da se Crna Gora preobrazi iz socija-listi~ke, balkanske, nerazvijene dràve u kapitalisti~ku, demokratsku, evropskudràvu. Nije ostvarljivo usvajati evropske demokratske standarde u Crnoj Gorikoja se po ekonomskoj razvijenosti nalazi u grupi nerazvijenih afri~kih dràva.

Da li }e stvarno Crna Gora biti gra|anska i demokratska ako u Ustavunapi{emo da je dràva gra|ana, a ne i naroda, kada su svi identiteti prisutni,posebno nacionalni, vjerski i jezi~ki. Mi se tih identifikacija gra|ana nemoèmo osloboditi time {to ~emo tako napisati u Ustavu.

Ja se zalaèm za svestranu i nau~no utemeljenu raspravu o pojmovnomodre|enju, definisanju dràve Crne Gore u novom Ustavu, jer to pitanje nijeizu~eno niti jedinstveno prihva}eno. Kada ovo kaèm, upozoravam na pitanjeda li smo mi u Crnoj Gori dostigli intelektualni i samosvjesni nivo da stvaramodràvu gra|ana, a da vjerska, kulturna i nacionalna pripadnost budu privatna,li~na stvar svakog gra|anina? Ja tvrdim da nijesmo.



Ako se u gra|anskoj, demokratskoj i razvijenoj evropskoj dràvi vr{iodabir poslanika i slu`benika po sposobnosti i djelimi~no po politi~koj pripa-dnosti, a ne po nacionalnoj, moè li tako biti i u Crnoj Gori? Ne moè, jer kodnas je dominantna nacionalna i politi~ka identifikacija, a ne znanje, sposo-bnosti i umije}e. To su pokazali i najnoviji parlamentarni izbori i sve {to posli-je njih slijedi.

Crna Gora }e jo{ dugo biti dràva gra|ana i naroda, odnosno dràva nar-oda i gra|ana. Ove ~injenice se ne smiju prenebre}i, niti potcijeniti.

Predlaèm da Ustav Crne Gore neizostavno sadrì odredbe:

1. Da garantuje i predvidi mehanizme ostvarivanja ravnomjernijeg regionalnograzvoja i brèg razvoja nerazvijenog kontinentalnog regiona. Ne moè sebrè razvijati Crna Gora, niti iza}i iz ovako duboke ekonomsko-socijalne isvake druge krize, bez ravnomjernijeg razvoja, zapo{ljavanja, smanjenjasiroma{tva i kori{}enja ljudskog faktora i prirodnih resursa. Bez ravno-mjernijeg ekonomsko-socijalnog razvoja, nema stvarne ravnopravnosti ijednakosti gra|ana. Za Crnu Goru je ravnomjerniji regionalni razvoj i brìrazvoj kontinentalnog regiona uslovljen i time {to gro pripadnika manjinskihnaroda i pripadnika nacionalnih manjina ìvi na tom prostoru.

2. Ustavom treba decidno zabraniti svaki vid djelovanja kojim se namjerava ilidirektno vr{i diskriminacija i asimilacija pripadnika neke nacionalnosti ilivjeroispovijesti. U tekstu se zabranjuje diskriminacija, ali ne i asimilacija,iako skoro sva dokumenta Ujedinjenih Nacija i Evrope aminuju zabranusvih vidova asimilacije. Kod nas u Crnoj Gori se sprovodi bo{nja~ka asi-milacija Muslimana skoro deset godina, a to niko ne sprje~ava i time se kr{i~lan 67 Ustava Crne Gore.

3. Umjesto podnaslova Posebna manjinska prava, treba da stoji podnaslov:Posebna prava pripadnika manjinskih naroda, nacionalnih manjina i etni~kihgrupa - jer to je crnogorska stvarnost i specifi~nosti. U Crnoj Gori postojeautohtoni malobrojni narodi: Muslimani, Albanci i Hrvati i pripadnicinacionalnih manjina, Bo{njaci, Makedonci i drugi kao i pripadnici etni~kihgrupa Romi, Egip}ani i dr. Tekst napisan u Ustavu nije prilago|en ustavnimnormama, ve} ima karakter nekog izlaganja ili novinarskog teksta.Predlaèm da se u cjelosti preuzme tekst iz sada{njeg Ustava, od ~lana 67do zaklju~no sa ~lanom 76, uz potrebno prilago|avanje i dopunjavanje. Utom se cilju treba promijeniti naslov, kako sam ve} predloìo. ~lan 81. trebazamijeniti tekstom iz sada{njeg Ustava uz odbacivanje teksta koji nije

60



ustavna materija. Posebno je diskutabilan ~lan Manjinsko Vije}e, kome sedaju prevelika i sveobuhvatna ovla{}enja i time onemogu}avaju svaki drugioblici djelovanja na polje kulture, obrazovanja, medija i dr. Vije}e postajeneka vrsta AOR-a, Administrativno operativnog tijela za manjinske narode,iz doba administrativnog upravljanja privredom i centralisti~kog dru{tva.Kome to treba takvo Vije}e? Sigurno da nije potrebno pripadnicima manji-nskih naroda i nacionalnih manjina, nego politi~kim liderima, karijeristima isvima kojima je li~ni interes iznad interesa naroda kome pripadaju.

4. Predlaèm da se {to prije napi{e tekst Ustavnog zakona i istovremenovodi rasprava, jer taj tako ra|eni dokument pro|e olako, {to se negativnoodràva na sprovo|enje Ustavom garantovanih prava, kakav je slu~aj samnogim pravima pripadnika manjinskih naroda koja se ne ostvaruju iz sub-jektivnih, a ne objektivnih razloga.

5. Ustavom treba garantovati pravo glasanja za pojedinca, a ne poslani~ku iliodborni~ku listu politi~ke partije, jer se sada{njim sistemom kr{e pasivnabira~ka prava i omogu}ava izbor lica koja nemaju povjerenje bira~a, ali ihposlani~ka lista {titi, odnosno umjesto bira~a bira. Vrijeme je da se to eli-mini{e i demokratizuju izbori, neposredni. Ne smije se dozvoliti ustavna lega-lizacija kolektivnih ljudskih prava, na ~emu insistiraju lideri nekih nacionalnihpartija, jer ona nijesu dozvoljena, niti su u interesu naroda, gra|ana, pa ni pri-padnika manjinskih naroda. Presedan je napravljen Zakonom o manjinskimpravima i slobodama kojim su legalizovana kolektivna prava.



Fadil Mu~i}SSaavveezz sslliijjeeppiihh CCrrnnee GGoorree ii SSaavveezz cciivviillnniihh iinnvvaalliiddaa rraattaa CCrrnnee GGoorree

PRIJEDLOZI NA EKSPERTSKI TEKST USTAVA CRNE GORE

DIO DRUGI

LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

^lan 18U stavu 4, iza rije~i: "imovnog stanja", dodaje se rije~ "invalidnost"

^lan 35U stavu 2, iza rije~i: "na kome se vodi postupak", dodaju se rije~i "a za

gluva lica tuma~a za gestovni govor".

^lan 68U stavu 2, rije~ "invalidi", zamjenjuje se rije~ima "osobe sa invaliditetom"

^lan 71U stavu 6, iza rije~i :"zakonom", dodaju se rije~i "i osobama sa 100% inva-

liditetom"

^lan 73U stavu 1, rije~i: "civilnih `rtava", zamjenjuju se rije~ima "civilnih invalida"U stavu 2, rije~i: "civilnim `rtvama", zamjenjuju se rije~ima "civilnim invalidima"

^lan 75Iza stava 6, dodaje se stav 6a koji glasi:"Dràva je du`na stvarati sistemske i druge uslove za specijalno i

inkluzivno osnovno i srednje obrazovanje osoba sa invaliditetom."

62



PrilogTTeekksstt IInniicciijjaattiivvee nneevvllaaddiinniihh oorrggaanniizzaacciijjaa PPrreeddssttaavvnniicciimmaa zzaakkoonnoo-ddaavvnnee,, iizzvvrr{{nnee ii ssuuddsskkee vvllaassttii,, ppoolliittii~~kkiimm ppaarrttiijjaammaa,, UUnniivveerrzziitteettuuCCrrnnee GGoorree,, ssiinnddiikkaattiimmaa,, mmeeddiijjiimmaa ii ddrruuggiimm oorrggaanniizzaacciijjaammaa cciivviillnnooggddrruu{{ttvvaa,, ppoosslloovvnnoomm sseekkttoorruu ii uukkuuppnnoojj jjaavvnnoossttii CCrrnnee GGoorree

Polaze}i od potrebe u~e{}a svih dru{tvenih snaga u procesu integracijeCrne Gore u sistem vrijednosti i standarda Evropske unije,

Uvjereni u potrebu intenzivnijeg razvoja demokratije, vladavine prava icivilnog dru{tva,

Vjeruju}i da nevladine organizacije i mediji moraju prepoznati novi prostorza svoje intenzivnije djelovanje i uklju~enje u procese demokratizacije,

Ohrabreni ~injenicom da kona~no rje{enje pitanja dràvnog statusa CrneGore otvara {iri prostor javnog dijaloga i djelovanja o pitanjima demokratije,ekonomije, socijalne politike i drugim ìvotnim pitanjima i temama,

Smatraju}i da je na{a obaveza da kontinuirano ukazujemo na va`nadru{tvena pitanja i probleme, nudimo odgovore i alternative i uti~emo na onekoji imaju formalnu mo} i legitimitet da izvedu dru{tvene promjene,

Upu}ujemo

IINNIICCIIJJAATTIIVVUU

Predstavnicima zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti, politi~kim partijama,Univerzitetu Crne Gore, sindikatima, medijima i drugim organizacijamacivilnog dru{tva, poslovnom sektoru i ukupnoj javnosti Crne Gore da predu-zmu odgovaraju}e mjere i aktivnosti u sljede}im oblastima:

Dràva i Ustav RCG

- Pozivamo sve politi~ke partije i dru{tvene subjekte da javno, ali i u svojimprogramima i politi~kim platformama u potpunosti priznaju legalitet i legi-timitet rezultata referenduma koji je odràn o dràvno-pravnom statusuRepublike Crne Gore,



- Pozivamo Vladu RCG i Skup{tinu RCG da u cjelosti i efikasno ispunjavajupreporuke Evropske komisije i iskaù punu posve}enost procesu evropskihintegracija Crne Gore,

- Pozivamo Predsjednike Skup{tine RCG i Vlade RCG da proces izradenovog Ustava RCG otvore za adekvatno u~e{}e politi~kih partija,Univerziteta Crne Gore i organizacija civilnog dru{tva,

- Polaze}i od ~injenice da su postoje}e sektorske strategije ograni~ene na posti-zanje pojedina~nih ciljeva i da nijesu me|usobno uskla|ene, pozivamo VladuRCG da hitno pristupi izradi sveobuhvatnog Nacionalnog plana razvoja (NPR)koji bi predstavljao integrisanu viziju Crne Gore i po~ivao na imperativu daekonomske reforme moraju biti pra}ene napretkom u demokratiji, ukupnimdru{tvenim razvojem i smanjenjem socijalnih tenzija. Posebno isti~emo neo-phodnost da se kroz NPR dugoro~no reguli{e pitanje odrìvog razvoja i o~uvan-ja dva najvrednija resursa Crne Gore - prostora i ljudi. Pozivamo Vladu RCG daproces izrade NPR otvori za u~e{}e kako civilnog, tako i poslovnog sektora.

Demokratija i vladavina prava

- Pozivamo politi~ke partije da revidiraju svoje programe u skladu sa realnimdru{tvenim i ekonomskim problemima, da ponude modalitete za rje{avanje tihproblema i da daju svoj doprinos kreiranju {irokog dru{tvenog konsenzusavezanog za ukupni razvoj Crne Gore i za njen put ka evropskim integracijama,

- Pozivamo sve politi~ke partije da bez rezervi priznaju va`nost uloge kojunevladine organizacije u Crnoj Gori igraju u promociji demokratije, kultureljudskih i manjinskih prava,

- Pozivamo Univerzitet Crne Gore, studente i studentske organizacije i grupeda u punoj mjeri otvore Univerzitet Crne Gore za intelektualnu debatu o svimdru{tvenim temama i pitanjima,

- Pozivamo Skup{tinu RCG i Vladu RCG da omogu}e sve potrebne organi-zacijske, tehni~ke i finansijske uslove za nesmetan, nezavisan, odgovoran ifunkcionalno-djelotvoran rad Savjeta za gra|ansku kontrolu policije,

- Pozivamo politi~ke partije, Vladu RCG i Skup{tinu RCG i vjerske zajedniceda u dobroj volji pristupe postizanju konsenzusa o novom Zakonu o vjerskimzajednicama koji bi uredio pravni status svih vjerskih zajednica, pravnu si-gurnost imovine i punu slobodu vjeroispovijesti,

64



- Pozivamo Vladu RCG i Skup{tinu RCG da pripremi odnosno usvoji Zakono transparentnosti i sprje~avanju medijske koncentracije u oblasti {tampanihi elektronskih medija,

- Pozivamo na hitne izmjene Zakona o javnim radio difuznim servisima"Radio Crne Gore" i "Televizija Crne Gore" kako bi se {to prije obezbijedilesna`nije garancije nezavisnosti Savjeta RTCG i istinska reprezentacijanaj{ire crnogorske javnosti,

- Pozivamo javni servis RTCG da kroz redovne emisije otvorene za naj{iri krugpoliti~kih, dru{tvenih i akademskih subjekata podstakne intelektualnuraspravu o najva`nijim politi~kim, ekonomskim, socijalnim i drugim pitanjima,

- Pozivamo privatne medije da sna`nije, posebno kroz istraìva~ko novina-rstvo, doprinesu borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i punojodgovornosti nosilaca javnih funkcija.

Ljudska i manjinska prava

- Pozivamo Vladu RCG i druge organe da u punoj mjeri primijene me|una-rodne i doma}e standarde u oblasti za{tite ljudskih i manjinskih prava,unaprijede u~e{}e manjinskih naroda u javnim poslovima, kao i da doprine-su izgradnji odrìve i op{teprihva}ene vizije multikulturalnosti Crne Gore itime doprinesu pozitivnoj interakciji etni~kih grupa u Crnoj Gori,

- Pozivamo Vladu RCG da se intenzivnije posveti uklju~enju osoba sa inva-liditetom u crnogorsko dru{tvo, posebno da finansijski podstakne i podrìobrazovanje i zapo{ljavanje ove marginalizovane grupe, kao i da zakonski ifinansijski podstakne i podrì prilago|avanje fizi~ke sredine potrebama ovepopulacije shodno evropskim standardima,

- Pozivamo Vladu RCG da se intenzivnije posveti uklju~ivanju Roma ucrnogorsko dru{tvo, posebno da finansijski podstakne i podrì obrazovanjei zapo{ljavanje ove etni~ke grupe,

- Pozivamo sve dru{tvene aktere da pristupe procesu suo~avanja sa pro{lo{}u,a nadle`ne pravosudne organe da efikasno sprovedu i okon~aju postupke uslu~ajevima deportacije gra|ana BiH 1992. godine, {trbaca i Bukovice,

- Pozivamo Vladu RCG da se intenzivnije posveti rje{enju problema i obezbje|enjuprava izbjeglicama i raseljenim licima u skladu sa me|unarodnim standardima.



- Pozivamo Vladu RCG da pripremi a Skup{tinu RCG da usvoji djelotvoran iefikasan Zakon o rodnoj ravnopravnosti kao i da stvore potrebne finansijske,organizacione i tehni~ke uslove za implementaciju Nacionalnog AkcionogPlana za rodnu ravnopravnost

Dobra uprava

- Pozivamo Vladu RCG i Skup{tinu RCG da otvore proces izradenacionalnog budèta za organizacije civilnog dru{tva i omogu}e da te info-rmacije budu dostupne i razumljive gra|anima,

- Pozivamo pravosudne organe i Ministarstvo pravde RCG da dosljedno iefikasno primijene Zakon o sudovima, a posebno u dijelu koji se odnosi naslu~ajne dodjele predmeta, funkcionisanje Administrativnog ureda, odgo-vornost predsjednika sudova i pravo nadzora Ministarstva pravde nadradom sudske uprave,

- Pozivamo Vladu RCG da u punoj mjeri pristupi realizaciji Akcionog planaprograma borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te da najhitnijeusvoji odnosno primijeni unaprije|ene tekstove Zakona o javnim nabavka-ma, Zakona o konfliktu interesa i Zakona o finansiranju politi~kih partija, iuti~e na dono{enje Zakona o dràvnoj izbornoj komisiji,

- Pozivamo Vladu RCG da pristupi temeljnim reformama Agencije zanacionalnu bezbjednost (ANB-a), a Skup{tinu RCG da u punoj mjeri iskoristisvoja prava nadzora nad radom ANB-a, kao i da pripreme i usvoje Zakon opristupu dosijeima koji se vode kod ANB-a,

- Pozivamo Vladu RCG i Skup{tinu RCG da pripremi odnosno usvoji Zakono za{titi li~nih podataka i Zakon o dràvnoj tajni radi efikasnije primjeneZakona o slobodnom pristupu informacijama,

- Pozivamo Vladu RCG i lokalne samouprave da pristupe postizanju konse-nzusa o narednim koracima u su{tinskoj i odrìvoj decentralizacijinadle`nosti,

- Pozivamo Vladu RCG da pristupi ispunjavanju obaveza iz dokumenta oosnovama saradnje sa nevladinim organizacijama, da imenuje koordinatoreza saradnju sa NVO na nivou Vlade RCG i organa dràvne uprave, dapripremi i usvoji Strategiju odnosa sa NVO.

66



Odrìvi razvoj i socijalna kohezija

- Pozivamo Vladu RCG i lokalne samouprave da se u punoj mjeri i krozaktivnu socijalnu politiku posvete borbi protiv siroma{tva i socijalnomuklju~ivanju najugroènijih grupa, a u skladu sa preuzetim obavezama izStrategije za razvoj i smanjenje siroma{tva, kao i da rade na ravnomjerni-jem regionalnom razvoju Crne Gore,

- Pozivamo Vladu RCG i lokalne samouprave da sa punom pa`njom i u najbo-ljem interesu dràve Crne Gore i njenih gra|ana za{tite prirodne resurse, kaoi da u punoj mjeri realizuju principe odrìvog razvoja i da uvedu nove odnos-no rigoroznije kontroli{u primjenu postoje}ih ekolo{kih standarda,

- Pozivamo Vladu RCG i sindikate da pristupe izradi Zakona o sindikatima koji}e doprinijeti stvarnoj pluralizaciji i boljim efektima sindikalnog organizovanja,

- Pozivamo na dono{enje Zakona o transparentnosti privatizacije kojim bi seobavezalo na potpunu transparentnost svih privatizacionih ugovora,vlasni{tva kompanija koje u~estvuju u privatizacijama, kao i onemogu}ilou~e{}e nepoznatih kompanija u privatizacijama crnogorskih preduze}a,

- Pozivamo privredna preduze}a i preduzetnike da u punoj mjeri pristuperealizaciji koncepta dru{tvene odgovornosti preduze}a kroz sna`nija dava-nja u humanitarne i razvojne svrhe, kvalitetniji i odgovorniji odnos premazapo{ljenima, ìvotnoj sredini i zajednici u kojoj djeluju.

Sa svoje strane, potpisnici ove Inicijative se obavezuju da }e angaòvatisve svoje ljudske i intelektualne resurse da daju puni doprinos ostvarenjunavedenih ciljeva, kako kroz saradnju sa pomenutim akterima, tako i krozmonitoring postignutih rezultata i preporuke za njihovo unapre|enje.

- Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)- Centar za gra|ansko obrazovanje (CGO)- Evropski pokret u Crnoj Gori (EPuCG)- Centar za monitoring (CEMI)- Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)- Fondacija za stipendiranje Roma (FSR)- Omladinski kulturni centar Juventas- Almanah, udruènje i ~asopis za izu~avanje, prezentaciju i za{titu kulturno-

istorijske ba{tine Bo{njaka/Muslimana Crne Gore- SOS telefon Podgorica



- Evropsko udruènje studenata prava u Crnoj Gori (ELSA)- Bonum- Green Home- Udruènje politikologa Crne Gore- Savez slijepih Crne Gore- Udruènje paraplegi~ara Crne Gore- Matica Muslimanska- Udruènje za pomo} licima ometenim u psihofizi~kom razvoju Nik{i} - Udruènje "Staro Tuze"- Omladinski centar Herceg Novi- Forum Bo{njaka/ Muslimana u Crnoj Gori- Fondacija Institut otvoreno dru{tvo, Predstavni{tvo Crna Gora (FOSI ROM)

68



Documents

Novi Ustav - CRNVO · je jedan od organizatora dana{njeg skupa na temu "Novi Ustav RCG - kara-kter, principi i rje{enja u oblasti demokratije i ljudskih prava". Htjela bih da iskoristim