GO

DIN

A X

LII,

BR

OJ

490-

491/

2000

, STU

DE

NI-

PR

OS

INA

C, C

IJE

NA

6,0

0 kn

, IS

SN

035

1-93

84

Po

tari

na p

lae

na u

po

ti 5

1000

Rije

ka

studeni-prosinac 2000

Hitna medicinska pomo- izazov XXI. stoljea

Hitna medicinska pomo- izazov XXI. stoljea

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S Tmjesenik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOfiUPANIJE PRIMORSKO-GORANSKE

Za izdavaaprof. dr. sc. Anto Jonji

UreujeSocijalno-medicinska slubaOdjel za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjet:doc. dr. sc. Vjekoslav Bakaun, dr.Suzana Jankovi, mr. sc. VojkoObersnel, dr. sc. Vladimir Miovi,dr. Vladimir Smeny, doc. dr. sc.Ante 'krobonja, dr. sc. Marija Va-roi, doc. dr. sc. Milan Zgrabli,tel. 21-43-59, centrala 33-38-88 int.110, fax 21-39-48

Odgovorni urednik:dr. Vladimir Smeny

Glavni urednik:dr. Suzana Jankovi

Lektor:prof. Vjekoslava Lenac

Grafika priprema:"Welt" d.o.o. - Rijeka

Grafiko-tehniko ureenje:graf. in. Ines Volf

Rjeenje naslovne stranice:dr. Saa Ostoji

Urednitvo:51000 Rijeka, Kreimirova 52/apot. pret. 382tel. 21-43-59, centrala 33-38-88int. 110, fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godinja pretplata 30.00 kunafiiro raun 33800-603-4489 Godinja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- Devizni raun kodRijeke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X250021-3393585-ZZJZPGfi RIJEKA

TisakNeograf d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Autor fotografije na naslovnoj strani:Edward Mistarka

Rijetko koja medicinska disciplina ili, drugim rijeima, oblikzdravstvene zatite izaziva veu pozornost sveukupne javnosti odhitne medicinske pomoi (HMP). Neosporno je da na to utjeedramatinost neposredne borbe za ivot unesreenog ili teko bolesnog.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), u ciljevima za XX. stoljee,samoj HMP ne posveuje poseban cilj iako se naglaeno bavispreavanjem i smanjivanjem svih oblika nesrea. No, SZO u svojimopim dokumentima o unapreenju, ouvanju zdravlja i lijeenju bolestiupuuje na tri postulata, odnosno razine svih dijelova sustava zatitezdravlja.

To su:n samopomo - samozatita,n uzajamna pomo - suzatita in struna (profesionalna) pomo - medicinska zatita.

Da li se to odnosi i na HMP? Da, ako se ono "medicinska" shvati i kaorazlog, odnosno cilj, a ne samo kao "profesionalnost izvritelja", toodgovara treoj razini u uem smislu. O profesionalnoj HMP, organizaciji,dilemama - drugom prigodom.

'to bi bila prva razina - samopomo? U bezbroj situacija hitnoe, izbog nesrea, i zbog bolesti, postoje relativno jednostavni postupci koji unekim tekim i opasnim situacijama spaavaju ivot. Nije, naalost, ovomjesto pokuaja nabrajanja, ve prigoda za osvrt na sustav. Prosjeni laikmoe neto sustavno doznati i nauiti na ovu temu samo u osnovnoj koli,i to posljednjih tridesetak godina, ili prilikom polaganja vozakog ispita(upravljanje motornim vozilom postalo je prosjean civilizacijski doseg).

Najvei je problem HMP injenica da se uvijek radi o nizu potpunoodreenih postupaka "prepoznavanja dogaaja" (postavljanje dijagnoze)i postupaka otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i/ili nastanka trajnihposljedica po zdravlje (za sve ostalo ima vremena). Ti se postupci,naalost, ne mogu "nauiti jednom zauvjek", ve ih treba vjebati iponavljati. To pitanje nije, naalost, nigdje organizirano.

Uzajamna pomo sadri sve ono to potrebiti mogu pruiti jedandrugomu ili, ee, to namjernici, sugraani, susjedi mogu pruitibolesnima i unesreenima na mjestu dogaaja. Problem usvajanja"laikog" znanja obrazloen je u prethodnom stavku.

Treba oekivati da e se spremnost dostatnog dijela graanstvaiskoristiti za donoenje i razvoj sustava usvajanja i obnavljanja znanjapruanja prve pomoi i tako ublaiti injenicu vjenog nedostatkaprofesionalne HMP.

Odgovorni urednik

studeni-prosinac 20003

Sluba hitne medicinske pomoi funkcionira kroz svojprethospitalni i hospitalni dio. To su funkcionalno me-usobno povezani dijelovi, ali organizacijski, barem zasada, u nas odvojene cjeline. Prethospitalna faza hitne medi-cinske pomoi vremenski je period koji protjee od trenutkanastanka oboljenja/ozljeda pa do definitivnog zbrinjavanja. Tuse podrazumijeva zbrinjavanje na mjestu oboljenja/ozljede,koje se nastavlja u tijeku transporta, sve do prijema u stacio-narnu bolniku ustanovu. U nas je ta faza organizirana unutarUstanove za hitnu medicinsku pomo (UHMP) za podrujegrada Rijeke te susjednih gradova (Bakar, Kastav, Kraljevica)i opina (avle, Jelenje, Klana, Kostrena, Vikovo). Djeluje uobliku terenskih timova hitne medicinske pomoi (HMP) isanitetskog prijevoza (SP), kojima se upravlja iz Prijavno-dojavne jedinice. Tijekom 24 sata stanovnitvu ovoga podru-ja na raspolaganju su dva tima HMP, dok je broj timova SPrazliit tijekom dana i tjedna.

Pod hitnom medicinskom pomoi podrazumijevamo niz mje-ra i postupaka koji se poduzimaju radi uklanjanja/ublaava-nja poremeaja vitalnih funkcija koji neposredno ugroavajuivot bolesnika/ozlijeenog.

PODRUJE RADA HMP SLUfiBE

Temeljne zadae slube HMP svugdje su iste: spaavanjeiznenada ugroenog ivota, prijevoz kritinog pacijenta ubolnicu, prijevoz hitnog pacijenta, pruanje pomoi prilikommasovnih nesrea i katastrofa. Uz te poslove, u nas slubaHMP obavlja i neke druge zadae, kao to su: pruanje pomoibolesnima kojima ivot nije neposredno ugroen, no ako im sepomo ne prui na vrijeme, mogu nastupiti tee posljedice;pruanje pomoi pacijentima koji iznenada poinju fiziki ilipsihiki trpjeti; prijevozi nehitnih pacijenata, manje ili vienepokretnih (ukljueni su i vanjski prijevozi).

Okretanjem telefonskog broja 94 dojavljuje se poziv zahitnu medicinsku pomo. Linija 94 interventna je linija kojase mora znati koristiti. Ona se ne smije zlorabiti za traenjemedicinskih savjeta kada to nije neophodno, odnosno kadamoemo kontaktirati svog obiteljskog lijenika, a niti za trae-nje nemedicinskih informacija (kao to su: radno vrijeme i radambulanti PZZ). Koristi se nakon to prepoznamo hitno stanje.

Kako prepoznati hitno stanje?

Postoje upozoravajui znakovi, npr. znakovi zastoja disa-nja u odraslog (prsni ko se ne mie, nema uma disanja),znakovi guenja stranim tijelom, sranog ili modanog udara.Sva ta stanja mogu uzrokovati besvjesno stanje, a tada se morapruiti hitna medicinska pomo.

Prethospitalna hitna medicinska pomo

Brza intervencija vodi povoljnom ishoduHitna se stanja dogaaju. Ona nas pogode na poslu, kod kue, esto kada najmanje oekujemo.fielja nam je informirati vas o slubi koja se u tim situacijama poziva i od koje se trai pomo, o

pristupu toj slubi te o nekim specifinostima u radu.

KADA ZATRAfiITI HMP:

(1) Kada nedostaju ivotne funkcije: zastoj disanja i/ili zastoj srca,(2) Kada su ivotne funkcije tako poremeene da jeiznenada nastupila, ili postoji vjerojatnost da nastupi,ivotna ugroenost, naprimjer: bol u prsnom kou [dodatni upozoravajui znakovisu: blijedosiva boja koe, slabost (munina, zimica,znojenje i oteano disanje koje traje vie od 10 minu-ta)], oteano disanje (bolesnik hvata zrak, gui se), besvjesno stanje (bez odaziva na poziv), rane (duboke rane kod kojih se krvarenje ne zau-stavlja, zgnjeenja, otrgnua...), prijelomi kostiju (nemogunost optereenja ozlije-ene kosti, neuobiajena pokretljivost kosti, popra-ena jakom boli), ozljede glave (znaci teke ozljede glave jesu: nes-vjestica, smetenost, gubitak pamenja dogaaja ve-zanih uz nesreu), iznenadna jaka bol (ako se ne moe odrediti nitijedan poznati uzrok jake boli, a ona traje dulje od 10min.), opsene opekline (opeena povrina koe od 15%navie), opekline lica, povraanje uz bolove u trbuhu, s tendencijom po-goranja, povraanje ili proljev s primjesom krvi, ili crna stoli-ca, alergijske reakcije (oticanje usnica i vjea, opaslabost i bolovi, oteano disanje...).Slubu HMP treba zatraiti i kada agresivna osobaugroava svoj ivot ili ivote drugih ljudi te remetijavni red i mir.

s

studeni-prosinac 20004

Iz dva primjera iznenadne teke bo-lesti moe se izvui pouka. Ugro-eni bolesnik je pedesetogodi-njak, koji inae troi lijekove zbog po-remeenog sranog ritma. U svom do-mu, u krugu obitelji, hvata se za prsa igubi svijest, ubrzo ostaje bez bila i di-sanja. Prvi primjer: sin odmah poinjeoivljavanje, tj. umjetno disanje i vanj-sku masau srca, a ki poziva Hitnupomo, koja dolazi za osam minuta ipreuzima oivljavanje; EKG indicirakoritenje defibrilatora - srce proradi,bolesnik se pribire, prevozi ga se u bol-nicu. Drugi primjer: sve je isto, ali nit-ko ne zna kako pomoi iznenada obo-ljelom, jedino zovu Hitnu pomo; onadolazi za osam minuta i nae da je ne-sretnik mrtav. Pouka? Znalo se da u

Kako ugroenima osigurati neposredno spaavanje ivota

NAUIMO POMOI SEBII DRUGIMA

Krajnji zahtjev etike je taj da svaki ovjek zna pruiti prvu pomo iznenadnoozlijeenoj ili iznenadno oboljeloj osobi.

obitelji postoji rizini srani bolesnik.Nauilo se i znalo to treba uiniti usluaju sranog udara i - bolesnik jeostao iv. A u sluaju kad nitko nijebio poduen to uiniti pri pojavi sra-nog udara - bolesnik je umro. Moralnaje odgovornost vjerojatno dvostruka:lijenik nije uputio lanove obitelji datrebaju nauiti oivljavanje, a ako je-su, tada nisu odgovorno prionuli da ganaue.

GDJE SMO MI

Do prije deset godina u koli se uosmom razredu prva pomo uila 35sati; budui voza motornog vozila isada mora prvo poloiti ispit iz prua-nja prve pomoi; Crveni kri i jo nekeinstitucije izobraavale su velik broj

ekipa prve pomoi za sluaj elemen-tarnih nesrea i nesrea na poslu. Takose brojilo na stotine tisua izobrae-nih. Idealno? Svojevremeno sam me-u takvima proveo desetak ispitivanjao znanju preostalom poslije jedne dodvadesetak godina. Rezultat je biorazoaravajui: ve poslije tri godine uveine je ostatno znanje bilo minimal-no, npr. ispravno primijeniti oivljava-nje nije znao skoro nitko vie! /Ne/znanje je bilo skoro onoliko kao i prijepolaenja spomenutih raznih teajeva.Pouan je podatak to sam ga svoje-dobno dobio od voditelja Hitne pomo-i u Dubrovniku: jedini vozai koji suznali ispravno pruiti prvu pomo bilisu Francuzi, a oni su bili i jedini koji suobvezno svakih pet godina morali ob-

Ako je rtva u besvjesnom stanju i ne die, pozivalac trebaslijediti sljedee upute:

nazvati 94 prije zapoinjanja umjetnog disanja i vanj-ske masae srca ako je rije o odraslom ovjeku;

nazvati 94 nakon umjetnog disanja i vanjske masaesrca u trajanju od jedne minute ako je rije o djetetu.

KAKO ZATRAfiITI HMP

Pozivalac koji okrene broj 94, treba dopustiti dispeeru(lijeniku pri telefonu) da mu postavi pitanja. Na osnovi po-stavljenih pitanja i dobivenih odgovora lijenik procjenjujepotrebu za intervencijom tima HMP. U vrijeme kada postavljapitanja, lijenik biljei podatke. Informaciju koju dobije pro-slijeuje timu HMP. Odgovori na pitanja koja postavlja lije-nik moraju biti kratki i jasni te se moraju odnositi iskljuivo natraene informacije.

Lijenik e postaviti sljedea pitanja:- 'to se dogodilo? Odgovor moe biti npr.: Otac je

osjetio iznenadni bol u prsima, a sada je izgubio svijest. Nedie.

- 'to se sada dogaa? ... Moja sestra daje umjetnodisanje i vanjsku masau srca.

- Gdje se nalazi oboljeli (na kojoj adresi)? ... Nalazi-

mo se u Rijeci, u ulici ... (adresu treba navesti tono i jasno, uzev. kratki opis najkraeg puta).

- S kojeg broja telefona zovete? ... Telefonski broj je: ...U tom trenutku lijenik moe dati upute pozivaocu: Osta-

nite na liniji sve dok Vam ne kaem da moete spustiti sluali-cu. Tim hitnoe krenuo je na Vau adresu. Molim Vas, upalitesvjetlo kako bi kua bila uoljivija (ako se razgovor vodi tije-kom noi).

Ovo je samo kratak prikaz sheme dojave hitnog sluaja. Zaprocjenu pojedinih hitnih stanja potreban je manji ili vei brojpodataka, pa e o tome ovisiti i broj ciljano postavljenih pita-nja. Valja svakako naglasiti da e pravodobno prepoznavanjehitnog stanja, uz brzu dojavu, pridonijeti kvalitetnom zbrinja-vanju i konano povoljnijem ishodu. Pozivalac mora znati daje lijenik pri telefonu 94 taj koji e, na osnovi dobivenihpodataka, odrediti potrebu za interveniranjem tima HMP te danije mogue izlaziti na sve pozive. Ovisit e iskljuivo o medi-cinskom razlogu da li e tim HMP biti angairan ili ne. Mora-mo biti svjesni da svako optereivanje slube nehitnim zadaa-ma ini tu slubu nedjelotvornom i tromom. Stoga se nadam davam je ovaj kratki prikaz ukazao na potrebu suradnje sa slu-bom koja obavlja tako zahtjevnu i odgovornu zadau.

Mr. sc. Diana Florini, dr. med.

studeni-prosinac 2000

jedinci ili skupine gdje za time postojispecifina obiteljska ili profesionalnapotreba. Svaki polaznik trosatne podu-ke trebao bi kao podsjetnik dobiti (tobi trebao imati i svaki voza) mali le-tak sa skicama kako se to radi. A veli-ka bi bila pomo najgledanijeg medija,televizije, kad bi jednom mjeseno, uudarnom terminu na kraju TV-dnevni-ka, pola minute pokazala jednu od opi-sanih intervencija (u dvanaest mjesecito moe obuhvatiti sve nabrojene te-me, s oivljavanjem). A kako pronainain motivacije i izbora ljudi za tetrosatne teajeve i jednosatno godinjeobnavljanje? To je dunost: prvo, obi-teljskog lijenika, drugo, promidbemedija, tree, poduke profesora biolo-gije u kolama, i etvrto, Crvenoga kri-a, kao najvanijeg provoditelja.

Prim. dr. Ivica Ruika

5

navljati znanje iz pruanja prve pomo-i! U naoj zemlji, kao i u skoro svimdrugim, i puno bogatijim zemljama,skoro je nemogue nai financijskasredstva za takva obnavljanja. U nas jenastava prve pomoi u kolama samoizborna, ostala je za budue vozae, uvojsci i policiji te meu dobrovoljcimau Crvenom kriu, svuda bez obnavlja-nja znanja.

ruja) dovoljno je da znadu spasiti i-vot i odrati ga do pravodobnog dola-ska lijenika ili Hitne pomoi. To jedovoljno da se u prvi as uspjeno suo-e s akutnim iznenadnim oitovanjemporemeenih ivotnih funkcija s pod-ruja jedne od dviju najeih moder-nih epidemija: ili neke ozljede, ili nekebolesti krvoilnog sustava.

DOVOLJNA TRI SATA OBUKE

Kako treba postupiti za to osposob-ljen obian ovjek? 1) Smirit e okoli-nu i koristiti je za pomo. 2) Kratko ese orijentirati ima li znakova ugroe-nosti ivota: gubitak svijesti, presta-nak disanja i kucanja bila, jako krvare-nje. 3) Zvat e Hitnu pomo/lijenika.4) Spaavat e ivot ako su poremee-ne neke ivotne funkcije: boni polo-aj, oivljavanje, zaustavljanje krvare-nja. Ako nisu, vidjet e ima li u blizinikakvih uobiajeno koritenih lijekova,npr. nitroglicerina za srane bolesnike,inzulina za eerae itd. 5) Nadzirat estanje unesreene/oboljele osobe i pru-enu pomo.

Za uspjeno izvoenje svih tih na-josnovnijih radnji, najmanje to trebanauiti iz pruanja prve pomoi jest: 1)orijentacijski pregled o moguoj pore-meenosti ivotnih funkcija, 2) bonipoloaj osobe bez svijesti, 3) zaustav-ljanje jakog krvarenja odmah, direkt-nim pritiskom prstima u ranu preko ga-ze i potom kompresivnim zavojem, 4)nauiti zavoj osmicu i/ili presloe-nim trokutnim rupcem, 5) imobilizaci-ja ekstremiteta trokutnim rupcima: tzv.mitela (podupira) za gornji ekstremi-tet; presloeni trokutni rupci povezujuozlijeenu nogu sa zdravom nogom, 6)ovratnik za vratnu kraljenicu, 7) no-enje na pokrivau, poleuke ili potr-buke (ili na improviziranim nosilima),8) osim izuzetaka, strpljivo ekanjestrune pomoi koja e se pobrinuti zatransport.

Za sve to dovoljna su tri sata podu-ke, ali uz uvjet jednosatnog obnavlja-nja nauenoga jednom godinje. Osta-le oblike pruanja prve pomoi, uklju-ivo prije svega oivljavanje, za totreba tri sata poduke, ue samo oni po-

VISOKO MOTIVIRANI POJEDINCI

'to uiniti? Kako s vjerojatnoumoemo oekivati odreene sluajeveiznenadnih ozljeda ili bolesti, treba pri-hvatiti motivirane pojedince i skupineda naue najpotrebnije iz prve pomoiu takvim sluajevima. Pogotovo se toodnosi na iznenadne bolesti, jer se ve-a prednost daje poduci o pruanju pr-ve pomoi ozlijeenima, a zapostavljase poduka o pruanju prve pomoi iz-nenada oboljelima. Na to i na koga se,silom prilika ograniiti pri izboru zapoduku i za kasnije obnavljanje znanjaiz pruanja prve pomoi? Na one kojiaktivno sudjeluju u prometu, na onekoji su na radnim mjestima izloenispecifinim profesionalnim rizicima,na vojsku i na policiju, na sve lanoveobitelji u kojima ima rizinih bolesni-ka od raznih bolesti, npr. sranih, dija-betiara, astmatiara itd., ili gdje po-stoji ugroenost djece, npr. guenjemili raznim kunim ozljedama, na onekoji slobodno vrijeme esto koriste zaportske ili izletnike aktivnosti. Zaveinu nabrojenih (zbog motiviranostiizabranih pojedinaca, s izabranih pod-

Ako se elite pretplatitina Narodni zdravstveni

list, dovoljno je danazovete telefonski broj

21-43-59 ili poaljetedopisnicu sa svojim

podacima (ime, prezime, adresa) u

Zavod za javnozdravstvo, Socijalno-

medicinska sluba, 51000Rijeka, Kreimirova 52a.

studeni-prosinac 20006

'TO UINITI NA MJESTUPROMETNE NESREE

Ako sluajno naiete na prometnunesreu (PN), ili u njoj sami sudjelujete,a imate lake tjelesne ozljede ili ste neo-zlijeeni, najprije na broj telefona 94dojavite tono mjesto PN. Danas su mo-bilni telefoni, nasreu, sve brojniji iovom prigodom neemo o njima ras-pravljati kao o moguem uzroku nastan-ka PN. Nemojte se ljutiti to e vam li-jenik s druge strane moda postaviti ne-ko pitanje. Najee e se ono odnositina broj ozlijeenih. To je znaajno zatoto je na mjesto PN mogue uputiti naj-vie 3 vozila hitne medicinske pomoi(HMP) s istreniranim ekipama i opre-mom neophodnom za pruanje HMP. Utakvom sluaju vie ne postoji niti jednarezervna ekipa HMP koja bi se moglauputiti na neko drugo mjesto na kojem biu tom trenutku trebalo spaavati ljudskeivote.

Nakon toga nastojte pomoi ozlije-enima. Ako osobama ne prijeti opa-snost ostanu li u vozilu, ostavite ih tamo.Ako postoji opasnost (mogue klizanje,ili zapaljenje vozila, ili pogoranje oz-ljede), nastojte ozlijeene izvesti iz vo-zila. Nakon toga posjednite ih ili poleg-nite i OBVEZATNO UTOPLITE.

Kao laik najee moete razlikovatiteko i lake ozlijeene. Osobe u nesvi-jesti paljivo postavite u boni poloaj.Pokrijte otvorene ozljede gazama i za-vojima iz kutija prve pomoi. Ozlijee-nim osobama ne daje se nita za jelo nipie jer to moe koditi. S druge strane,rije utjehe uvelike e pomoi u prevla-davanju psihikog stresa.

Sve do sada nabrojeno ne ui se sa-mo na teaju prve pomoi prije polaga-nja vozakog ispita, nego jo u osnovnojkoli.

Samo ako znate kako se to radi, po-kuajte zaustaviti krvarenje, imobilizi-rati ozlijeeni ekstremitet ili pristupiteoivljavanju prije dolaska ekipe HMP.Vrijeme neumoljivo tee i svaka je kva-litetna pomo dobrodola.

TKO SVE MOfiE POMOI

Naalost, preesto na mjestu PN na-lazimo teko ozlijeene osobe koje sto-je, osobe koje nisu pokrivene ili ogrnutena kii i hladnom vjetru. To moe pogor-ati ozljedu, osobito ako traje dulje vrije-me.

ak niti djelatnici prometne policije(ast rijetkim izuzecima) ne poduzimajunita da bi pomogli ozlijeenima kadaprvi pristignu na mjesto PN. Tvrde da jeto zbog nedostatka opreme. Opremase u pravilu svodi na par plastinih za-titnih rukavica. Da bi se nekoga pokri-lo, takva oprema zaista nije neophod-na.

Trea su skupina profesionalaca, nemanje vana, koja se pojavljuje na mje-stu PN, vatrogasci u sluajevima kada jeto neophodno (izvlaenje unesreenihkoji su prikljeteni u vozilima ili su vozi-la u teko dostupnim provalijama).

Nakon to na mjesto PN pristigneekipa HMP, vi im, dragi laici, prepustiteozlijeene. Ako sami niste ozlijeeni ili

svjedok dogaaja, najbolje je da se uda-ljite kako ne biste ometali rad ili stvaralinepotrebnu i tetnu guvu u prometu.

Ne zaboravite da je mjesto na kojemse dogodila PN opasno: asfalt postajesklizak od izlivenog ulja, moe doi doeksplozije i/ili poara, ili nekontrolira-nog pomicanja oteenih vozila ili nji-hovih dijelova.

EDUKACIJA NAJVAfiNIJA

Da bismo zajednikim djelovanjemHMP, policije, vatrogasaca i vas, dragisugraani, sveli teke posljedice PN nato je mogue manju mjeru, vano je slje-dee:

1. kontinuirano educirati: laike, dje-latnike interventnih slubi, djelatnikeHMP, uz poboljanje opreme;

2. unaprijediti cestovnu HMP popunktovima, kako bi se skratilo vrijemepotrebno za dolazak HMP na mjesto PN;

3. unaprijediti meusobnu suradnjuHMP, policije i vatrogasaca na zajedni-kim vjebama.

Treba znati da na mjesto PN nastoji-mo stii u to kraem vremenskom roku,pritom esto izlaui opasnosti vlastiteivote. Zbog toga propustite vozila HMPs ukljuenim plavim svjetlima i sirenom.Isto tako vas moliko da shvatite kako sedo Pasjaka ili 'mrike ne moe stii zamanje od tridesetak minuta. Do tadamnogo toga ovisi o vama. Samo zajed-nikim djelovanjem smanjit emo brojpoginulih i ublaiti teke posljedice oz-ljeda (privremeni ili trajni invaliditet, od-sutnost s radnog mjesta).

Ovo je pria o svemu to se dogaanakon PN. O prevenciji na nekom dru-gom mjestu.

Do tada, vozite oprezno i paljivoprelazite kolnik jer: bolje je sprijeiti, noi (najbolje) lijeiti!

Senka 'trbo, dr. med.

'to uiniti kada se dogodi prometna nesrea

AKO NE ZNATE POMOI, NEMOJTE ODMOIJesen kao godinje doba ima dva lica. Ono ljepe donosi pregrt zrelih plodova,

ugodne sunane dane i lagano uhodavanje u zavrni dio radne i poslovne godine. Manje suugodno lice jeseni dugotrajne kie, mokri i skliski kolnici na kojima se, zbog neprilagoenosti

uvjetima vonje, dogaaju prometne nesree. Ponekad je posljedica samo materijalna teta, a udrugim sluajevima, naalost, i ljudske rtve. ak i one najtee.

studeni-prosinac 20007

Upravo zbog tih injenica, rijetkosu gdje u klinikoj medicini odtako bitnog znaenja za hitno po-stavljanje dijagnoze paljivo uzeta ana-mneza i detaljan kliniki pregled koji, uzneto steenog iskustva, u 80% sluaje-va omoguuju otkrivanju uzroka abdo-minalne boli.

PRAVILNO POSTAVLJENA PITANJA

Najvanija je detaljna anamneza.Pitanja postavljena pacijentu moraju

biti jasna i suvisla, a njegove odgovoretreba paljivo sluati. Naroito treba iz-bjegavati sugestivna pitanja, na koja je-dan dio bolesnika odgovara potvrdno ia-ko to nije u potpunosti tono. Panju tre-ba obratiti na poetak i redoslijed pojavesimptoma, posebno na lokalizaciju boli ipravce njena irenja. Kod ena su bitnipodaci o menstrualnom ciklusu, a kodsvih bolesnika o mokrenju i stolici.

Stanje kod kojeg je neophodna hitnaintervencija nazivamo AKUTNI AB-DOMEN.

Akutni abdomen oznaava akutnoopasno zbivanje, izazvano oboljenjemjednog ili vie organa u abdomenu, kojeje praeno naglom i estokom boli trbu-ne stijenke i ostalim simptomima i zna-cima. Pritom je potrebno odrediti mjestoi vrstu patolokog procesa, no najvanijeje odrediti hitnost i potrebu eventualnogoperacijskog postupka.

Postoje stanja koja u kratko vrijemedovedu do upale potrbunice i klinikeslike akutnog abdominalnog zbivanja.'iroka je lepeza moguih uzroka, koji suei ili rjei. Meu najeima su: akut-na upala crvuljka, akutna upala unihvodova, prsnue vrijeda eluca ili dva-naesnika, maligni proces, uklijetena ki-la, akutna nekrotizirajua upala gutera-e itd. Ima takoer mnogo bolesti kojemogu oponaati sliku akutnog abdome-na, npr.: tumor crijeva, una kolika,upalna suenja crijeva, bubrena kolika,zastoj mokrae, upala plua, upala po-plunice, oboljenja kraljenice, obolje-nja kuka, akutna upala jetre, herpes zo-

ster itd. Stoga je postavljanje ispravnedijagnoze neobino vano. Kao to jeve napomenuto, najvanija je paljivouzeta anamneza. U anamnezi se osobitapozornost obraa na karakter boli, di-spepsiju, nauzeju, pojavu povraanja, di-jareju, konstipaciju ili opstipaciju, groz-nicu ili povienu temperaturu. Dispepsi-ja, munina i povraanje esti su i karak-teristini znaci akutnog abdominalnogzbivanja i korisni za prepoznavanje i di-ferenciranje akutnog abdomena.

SIMPTOMI KOJI PRATE BOL

Nauzea (munina) je osjeaj nela-godnosti koji prati blijedilo, pojaanoizluivanje sline, usporen rad srca i sni-enje tlaka, a esto prethodi povraanju.

Dispepsia je nespecifian osjeaj ne-lagode, vezan uz uzimanje hrane, s po-pratnim bolovima u abdomenu, muni-nom, garavicom, podrigivanjem i na-dutou.

Vomitus (povraanje) je snano re-fleksno izbacivanje eluanog sadraja,praeno grevitom aktivnou oita i tr-bunih miia. Povraanje je karakteri-stino za akutni gastroenteritis (prviznak), akutni abdomen, akutne infektiv-ne bolesti i uzimanje lijekova. Stoga jepotrebno ispitati karakter povraanja,nastup, vrijeme pojavljivanja, vezanostuz hranu, to esto razjanjava klinikusliku.

Regurgitacija je izbacivanje malekoliine sadraja na usta, bez greva mi-ia.

Hematemeza je povraanje velikihkoliina krvi tamne boje.

Dijareja (proljev) je poveanje koli-ine tekuine u stolici i/ili poveanjeuestalosti stolice. Akutni proljev obi-no je karakteristian za akutni gastroen-teritis, odnosno infekciju sluznice crije-va stafilokokima i salmonelama, ili tok-sinima u hrani.

Opstipacija oznaava zatvor stolice,izrazito suhe stolice, male po koliini iuz rijetko pranjenje. Posljedica je naj-ee neadekvatne prehrane, funkcional-

nog poremeaja crijeva, ali uz ostale pri-sutne simptome, moe biti i znak ileusaili nekog drugog akutnog zbivanja u ab-domenu.

Poviena tjelesna temperatura i ubr-zano bilo nazoni su kod veine akutnihabdominalnih zbivanja.

Procjena boli od najveeg je znae-nja. Bol moe biti eksplozivna (prsnuevrijeda, aneurisma), intenzivna, stalna,progresivna, promjenjiva, kolina.

Kolika je grevita bol, izazvana po-jaanom peristaltikom upljih organa dabi se svladala neka prepreka. Mjesto boliupuuje na dijagnozu, stoga je dobroznati lokalizaciju boli i irenje u abdo-men.

Uzrok boli moe se esto dokuiti izodgovora na 4 pitanja: Kakav je karak-ter i vrsta boli, kada se javlja, gdje sebol lokalizira i iri, te zato se javlja?To su i najee pitanja koja se upuu-ju pacijentu ve pri samom pozivu hit-ne slube.

Pokuava se dobiti informacija o pri-sutnosti ili izostanku ostalih nebrojenihsimptoma. Cilj tih kratkih i saetih in-formacija o pojedinim simptomima kojise javljaju vezano za abdomen bio je po-moi pacijentu da ih to lake prepozna iobrati panju na njih, kako bi svojim za-paanjima pomogao lijeniku u procjenihitnosti abdominalne boli.

Izuzetno je vano da pacijent koji seobraa za pomo vjeruje lijeniku i sura-uje s njim.

Jasna Jane Kovaevi, dr. med.

Abdominalna bol

Ciljano odgovarajte na pitanja lijenikaAkutna bol u trbuhu vrlo je esto dramatino zbivanje, koje zahtijeva neodloan dijagnostiki

postupak, odnosno tono postavljanje dijagnoze bolesti i otkrivanje uzroka boli. To je tim tee tose s takvim pacijentima susreemo izvan hospitalne ustanove, bez dostupne dijagnostike opreme.Najee se to deava u stanu pacijenta, na ulici, gdje s jedne strane stoji lijenik sa svojim znanjem,

iskustvom i savjeu, a s druge strane bolesnik koji pati i oekuje to bru i efikasniju pomo.

studeni-prosinac 20008

Hitno je ono to treba uiniti bez odgaanja jer od-gaanje dovodi do posljedica opasnih po zdravlje iivot. Svaki simptom (od loeg osjeanja do fizi-kih znakova) upozorava da se neto u nama i s nama doga-a, da negdje nismo u skladu sa sobom. Kad zanemaruje-mo prethodne znakove, koji su ponekad tako suptilni da ihne ujemo ili se o njih ogluimo (to esto inimo) todovodi do jo vee neravnotee, patnje, bolesti... Stoga susvi ti, u poetku tanahni znakovi, hitnoa za intervenci-ju. Nema razlike izmeu velikih i malih stvari!

JAANJE SPOSOBNOSTI PRILAGODBE

Svako novo vrijeme nosi svoje promjene, prilagoava-nje, napredovanje u evoluciji. Kao pojedinci i kao ljudskarasa, stalno smo u izazovu promjena. Zakoraili smo nesamo u novo stoljee, ve i cijelo jedno tisuljee. Prihva-aju se nove paradigme. Nije lako kroiti novim, neutaba-nim stazama, mijenjati dosadanji nain razmiljanja, usta-ljene navike..., no novi nas putovi ekaju!

Dakle, mogli bismo rei da nas u novom vremenu ekapreusmjeravanje s negativnog aspekta zdravlja, tj. bolesti,na pozitivno zdravlje.

Unapreenje zdravlja bio bi stoga proces u kojem stal-no, svjesno i budno motrimo na ravnoteu u sebi te svakipomak van te ravnotee shvatimo kao hitnou, tj., po-trebu da se to prije vratimo u svoj balans, jer odgaanjastvari ne unapreuju, pogoravaju ih. Hitnoa u tomsmislu znai reagirati odmah.

Osjeaji su najbolji znakovi za prepoznavanje gdjesmo na ljestvici zdravlja. Da bismo postigli sklad, osjea-je je potrebno primijetiti, promatrati, izraavati ih!Upravo potiskivanje osjeaja dovodi do niza poremeajazvanih bolest. Danas je ve poznato da su uzroci veinebolesti psihosomatskog podrijetla. Prepoznavanjem unu-tarnjih znakova koje govori nae bie izbjegavamo bolesti nesreu. Uz ispravno ivljenje mi neemo doznati kojesmo teke putove bolesti, patnje i nesree izbjegli, ali e-mo biti zdravi i sretni.

ODLUKA JE U NA'IM RUKAMA

Zato, slijedimo svoje unutarnje znakove, odluimouzeti zdravlje u svoje ruke odmah sada, preuzmimo odgo-vornost za svoj ivot. Izaberimo sklad, zdravlje i blagosta-nje u svom ivotu. Lake rei nego uiniti! Potreban jenapor volje da se provedu odluke u djela, ali vrijedi ustra-jati na putu. Vano je znati da imamo mo stvaranja i daje svaki trenutak - trenutak izbora, npr. pojesti jabuku ilisladoled.

Hitnoa u unapreenju zdravlja, kako je ja vidim, sa-stoji se u proirenju svijesti o moi i odgovornosti sva-kog pojedinca za osobno i ope dobro, razumijevajui dasmo svi povezani i pod meusobnim utjecajem, shvaajuida, kad drugome sja sunce, i nama sja.

HITNOA u unapreenju zdravlja

GRADIMO ZDRAVO OKRUENJEU dananje vrijeme velik dio ljudi pati od ove ili one bolesti pa se ponekima ini da je bolestprirodnija od zdravlja, no nije tako. Prirodno je stanje ljudskog tijela i duha zdravlje, i to

potpuno zdravlje, ono koje obuhvaa uravnoteen duh, a to znai upotrebu svih svojihpotencijala. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje nije samo odsustvo

bolesti..., zdravlje je dobro osjeanje, radost, blagostanje u svakom pogledu.Neki primjeri novih smjerova u razmiljanju i ponaanju

Simptom Stari obrazac Novi obrazac

prehlada

Ve kod prvih simptoma loegosjeanja treba stati, svom tijelupruiti odmor i prehranu kojaproiuje i jaa tijelo te promisli-ti to nas je dovelo u neravnoteui to trebamo korigirati, s imsmo nezadovoljni.

esto se prvi znakoviignoriraju. Simptomi setada pogoraju i dovedunae tijelo u stanjeiscrpljenosti i nemoi.Oporavak je tei i dui.

visoki tlak,sraniinfarkt,modaniudar...

esto se zanemarujusimptomi visokog tlaka,pa ak i sam nalaz, domomenta kad se pojaveozbiljniji simptomi.

Potrebno je shvatiti da visoki tlakznai da na organizam radi sveim optereenjem i to moedovesti do opasnih, estoiznenadnih posljedica.Stoga je jako vano dovesti ga unormalu i poduzeti sve tomoemo kako bismo organizmupruili rastereenje i ravnoteu.

prometnenezgode

esto se deava daljudi popiju iako voze,da zanemaruju umor isimptome spavanja, davoze prebrzo...

Svjesno i dosljedno izabrati bititrijezan prilikom vonje. Isplani-rati put s najmanje umaranja.Odmah, kod prvih znakovapospanosti zaustaviti se, maloodspavati i nastaviti vonju.I moda najvanije: u prometuimati leeran stav, bez urbe,svjesni i koncentrirani na sa-danji trenutak, tj. na vonju.

rak

Freutag kae da je rakizraz neshvaene ljubavi,vlastite zarobljenosti.Viegodina prije poetkatjelesnih simptomadjeluju uzroci: traume izdjetinjstva, negativnidoivljaji, potiskivanje iosjeaj krivnje,neproivljeni ivot, jakdestruktivan stav premaivotu, duevne ozljede,dugo zadravanjetuge...Svemu tomeprikljuuje se ivljenje unezadovoljstvu i stresu,nezdrave navike uprehrani...

Radi obrade uzroka, prvo setreba vratiti u vrijeme nastankatrauma. Potrebno je oprostitisebi i drugima, otpustiti traumeprolosti, prihvatiti i voljeti sebetakve kakvi jesmo...Uiscjeljivanju vanu ulogu imajupozitivne misli i osjeaji...A na raspolaganju nam je uvijekdostupan i besplatni lijek -smijeh.

naj ...odnosi

Odnosi koje gradimonajvei su izazov kojisvakodnevno imamo.esto se deava da seosjeamo loe u nekomodnosu, ali zanemaruje-mo taj osjeaj i nepoduzimamo nita.Potiskujemo svoj osjeajnezadovoljstva i gnjeva,preputamo vremenu,no u tom sluaju odnosse pogorava ...

Svaki lo osjeaj, koji nas ininesretnima, trebamo primijetiti,pokuati definirati to on u namastvara i zato, izraziti -iskomunicirati svoj osjeaj iodluiti promijeniti odnos kojiremeti nas i nae zdravlje.

Mr.sc. Zlata Jaka-Blaina, dr.med.

studeni-prosinac 20009

Ishemijska bolest srca, a posebno naj-tei oblik te bolesti, a to je infarktmiokarda, ima veliko znaenje u su-vremenoj medicini zbog visokog po-boljevanja i smrtnosti.

Smrtnost u akutnom infarktu miokar-da iznosi oko 30%, pri emu se vie odpolovice smrti dogaa prije nego obolje-li stignu do bolnice. Premda se preivlje-nje nakon hospitalizacije u posljednjadva desetljea poboljalo, ipak dodatnih5-10% preivjelih umire u prvoj godininakon infarkta srca. U bolesnika koji seoporave, postoji trajan rizik od poveanesmrtnosti i novih infarkta.

KAKO INFARKT NASTAJE

Infarkt miokarda dogaa se zbog na-glog smanjenja protoka krvi kroz nekuod koronarnih arterija. Navedene su ar-terije ile kojima se krvlju opskrbljujesrani mii i, ako doe do naglog sma-njenja, odnosno prekida protoka krvi,uslijedi odumiranje jednog dijela sra-nog miia, to nazivamo infarktom mio-karda. Nagli prekid protoka krvi kroz ko-ronarnu arteriju nastaje zbog zaepljenjaile, i to na mjestu gdje je ila ranije bilasuena zbog ateroskleroze, koju karak-terizira nastajanje aterosklerotskih ploaili ateroma u stijenci krvne ile. Aterominastaju taloenjem masti, nakon ega do-lazi do odlaganja kalcija, pa ila postajesuena. Uestalost ateroskleroze pove-ana je ako su prisutni neki faktori rizi-ka. Najvaniji su: povien krvni tlak, po-viene masnoe, puenje, eerna bolest,debljina.

Uza sve to, od znaenja su ivotnadob, spol i porodino optereenje.

U prevenciji ateroskleroze treba suzbi-jati faktore rizika, tj. kontrolirati krvnitlak; ako su poviene masnoe, primi-jeniti odgovarajue dijetetske mjere.Kod bolesnika sa eernom bolesti po-trebna je redovita kontrola i lijeenjezbog prevencije komplikacija.

SIMPTOMI INFARKTAMIOKARDA

Prvi je i vodei simptom infarktagrudna bol. Nastaje iznenadno, obino umiru, ali se moe javiti u tijeku napora ilistresa. Bol je obino jakog intenziteta,stiskajua i razdirua. Obino je lokal-izirana u sredini prsnog koa - iza prsnekosti, esto se iri u ruke, neto rjee ugornji dio trbuha, lea, donju eljust ivrat. Uz bolove se javljaju i guenje, zno-jenje, munina, povraanje te strah. Na-padi bolova u akutnom infarktu srcaobino traju vie od 30 minuta. Intenzi-tet bola postepeno se pojaava, a potompostepeno opada. Premda je bol naje-e izraena tegoba, ipak ne mora uvijek

uvijek biti sluaj pa negativan nalaz elek-trokardiograma u prvim satima ne isklju-uje infarkt miokarda.

Osim elektrokardiograma, rano utvr-ivanje infarkta miokarda omoguavajunam biohumoralni znaci nekroze mio-karda, tj. laboratorijska analiza serum-skih enzima. Naime, kod infarkta dolazido odumiranja jednog dijela sranog mi-ia te raspada stanica, zbog ega se oslo-baaju enzimi pa je porast vrijednostienzima u serumu dokaz za novonastaliinfarkt.

LIJEENJE OBOLJELIH

Oboljeli od akutnog infarkta srca li-jee se u specijaliziranim jedinicama,gdje se stavljaju pod monitor, uz stalnukontrolu sranog rada i ostalih vitalnihfunkcija. Tim bolesnicima treba osigu-rati poseban tretman i mogunost da semogu uraditi svi medicinski postupci ko-ji se odnose na kardiorespiratornu reani-maciju ako se za to ukae potreba.

U poetku lijeenja oboljelom trebaosigurati apsolutno mirovanje. Od medi-kamenata se najprije primjenjuju lijeko-vi za uklanjanje boli, tj. analgetici (npr.Analgin ili opijatski analgetici). Daju senitrati (Nitroglycerin) koji djeluju na ko-ronarne arterije i koji poboljavaju krvniprotok kroz neoteeno, ali i tkivo ishe-mine zone miokarda.

U ranoj fazi sranog infarkta esto sejavljaju poremeaji sranog ritma zbogega se primjenjuju antiaritmici. Upravosu poremeaji sranog ritma i pojava ma-lignih aritmija glavni uzrok smrti u ranojfazi infarkta.

Infarkt miokarda

NAGLO I ESTO POGUBNO OBOLJENJEIshemijska bolest srca stanje je koje nastaje zbog smanjene ili poremeene cirkulacije u sranom

miiu i smanjenog priljeva krvi u srani mii. Poremeena je cirkulacija kroz srani miiposljedica anatomsko-patolokih promjena na koronarnim arterijama, pri emu dominira

zaepljenje ili suenje lumena razliitog stupnja.

s

Ako se jave tegobe kojepobuuju sumnju na srani

infarkt, neophodno je tohitnije javljanje lijeniku da

bi se mogle navrijemepoduzeti odgovarajue

dijagnostike i terapijskemjere te da se to ranije

uoe i lijee akutnekomplikacije infarkta.

biti prisutna. Oko 15-20% infarkta javljase bez bolova. Takvi bezbolni infarktiei su u ena, u bolesnika sa eernombolesti te u poodmakloj ivotnoj dobi.Ponekad se infarkt moe javiti kao izne-nadni nastup oteanog disanja ili osjeajnagle slabosti, iznenadni pad krvnog tla-ka.

Pri sumnji na infarkt srca vano je dase bolesnik to ranije javi lijeniku radiadekvatne i pravovremene dijagnostike iterapije. Dijagnoza akutnog infarkta sr-ca zasniva se na tri osnovna parametra, ato su: 1) klinika slika s tipinim grud-nim bolovima, 2) elektrokardiografskepromjene, 3) biohumoralni znaci nekro-ze miokarda. U elektrokardiogramu serano javljaju promjene, iako to ne mora

studeni-prosinac 200010

Za pojavu odreenih nepravilnih krva-renja vana je ivotna dob:- u djetinjstvu, uzroci krvarenja mogu

biti ozljede, strana tijela u rodnici, vrlorijetko tumori i eventualno prerani puber-tet;

- u pubertetu su obino menstrualnenepravilnosti takve da krvarenja dugo tra-ju i javljaju se u nepravilnim razmacima;takva zbivanja mogu izazvati teke sla-bokrvnosti, pa ak moe biti ugroen ivotbolesnice;

- u prvoj polovici reproduktivne dobi,uzroci mogu biti trudnoa i disfunkcional-na krvarenja (poremeaj funkcije jajnika,a promjene se odigravaju u sluznici mater-nice); takva krvarenja mogu biti povreme-na, razliitog trajanja i intenziteta;

- u srednjim godinama reproduktivnedobi, uz nabrojene uzroke krvarenja, uzro-ci mogu biti miomi, endometrioza (kada sesluznica maternice ili sluznici slino tkivonalaze izvan upljine maternice, npr. u mu-skulaturi maternice ili na bilo kojem dru-gom organu ili tkivu), kronine bolesti ja-jovoda i jajnika, tumori;

- u perimenopauzi i menopauzi eese javljaju, osim hormonskih promjena,karcinomi genitalnih organa, krvarenjaizazvana koritenjem hormonskih prepa-rata i bolestima mijene tvari.

Zbog svih tih promjena, nezamislivo jepostaviti dijagnozu bez ginekolokog pre-gleda. Takvim pristupom mogu se mnogoputa utvrditi uzroci, kao to su:

- polipi koji se esto manifestiraju ne-pravilnim meumenstrualnim krvarenjimaili krvarenjima nakon snoaja; takva krva-renja obino nisu obilna;

- ozljede su vidljive, a i uzroci se mogupojasniti razgovorom;

- isto tako se mogu vidjeti upale rodni-ce i dijela maternice (cerviks), gdje je kr-varenje vie kao sukrvav iscjedak;

- trudnoa moe biti uzrokom krvare-nja od poetka do poroda, bilo da se radi opobaaju, prijeteem pobaaju, izvanma-terninoj trudnoi, patolokim promjena-ma na posteljici;

- rak rodnikoga dijela maternice (cer-viksa), krvarenja iz proirenih krvnih ila(variksa), posteljice koja je nisko poloenau maternici ili koja prelazi unutranji otvormaternice (placenta praevia) te zbog prije-vremenog odvajanja normalno nasjele po-steljice (abruptio placentae);

- upale jajnika i jajovoda (adneksitis),sluznice maternice (endometritis), miomi(dobroudno zadebljanje maternice sastav-ljeno od miinih vlakana), krvarenja zboguzimanja nekih lijekova koji remete zgru-avanje krvi, anemija, bolesti titnjae, ne-kontrolirana eerna bolest, nagle promje-ne u tjelesnoj teini, psihogeni faktori.

Krvarenja u ena od djetinjstva do se-nijuma razlog su za redovite, a esto ihitne preglede. Krvavo obojeni iscje-dak, esto s neugodnim zadahom, vie- manje gnojni iscjedak bez krvi moebiti nagovjetaj teke bolesti.

Nepravilno krvarenje razliite vrste,koje je neovisno od menstruacije, sumnji-vo je bez obzira na to da li je u tragu iliobilno, a naroito je sumnjivo kontaktnokrvarenje poslije odnosa ili stolice. Naa-lost, to nisu rani simptomi, ve prvi simp-tomi karcinoma.Zbog takvih moguih po-java, a da se izbjegnu teke posljedice, pre-poruuju se godinji pregledi, kao preven-tiva, kod svake ene od prvog spolnog od-nosa do kasne ivotne dobi.

Mr. sc. Ivan Vlasteli, dr. med.

Danas je pristup lijeenju sranog in-farkta drugaiji nego to je to bilo ranije,kada se bolesnik lijeio na konzervati-van nain, uz praenje tijeka bolesti telijeenje komplikacija u akutnoj fazi bo-lesti. Mogue je da se, ako bolesnik doeu bolnicu u to kraem roku od poetkategoba, primijeni fibrinolitika terapijakojoj je cilj otapanje ugruka u koronar-noj arteriji te uspostavljanje ponovneprohodnosti krvne ile, to moe dovestido toga da se infarkt uope ne razvije ilimu se smanji veliina (propada manjamasa sranog miia). Budui da se spa-avanje sranog miia moe dogoditisamo prije nego to miokard postane de-finitivno oteen, vrijeme je primjenetrombolitike terapije od najveeg zna-enja za postizanje njezine maksimalnekoristi. Ponekad se, u kombinaciji strombolitikom terapijom ili neovisnood nje, pokuava mehaniki otvoriti za-epljena koronarna arterija i taj postu-pak zove se perkutana transluminalnakoronarna angioplastika (PTCA). Na-ravno da je navedene postupke mogueizvriti samo u specijaliziranim ustano-vama.

U bolesnika treba lijeiti i sve kom-plikacije koje nastaju u akutnom infark-tu srca, kao to su: akutno poputanjesrca, kardiogeni ok i zastoj srca.

Trena naroito naglasiti vanost pre-vencije ateroskleroze, na koju bolesnikmoe djelomino utjecati promjenomstila ivota i navika (puenje, prehra-na) te pravovremenim i adekvatnim li-jeenjem povienog krvnog tlaka i e-erne bolesti.

fieljka Dikli, dr. med.

Krvarenja iz genitalnih organa ene

Vanost redovitih pregledaPravilne promjene u jajniku i sluznici maternice, od prve

menstruacije (menarhe) do menopauze (zadnjegmenstruacijskog krvarenja), zovu se ciklusi. Ciklus poinjemenstruacijom i normalno traje 28 (vie ili manje 3) dana.Tijekom ivota ene moe doi do krvarenja iz genitalnih

organa, koja mogu biti fizioloka i patoloka.

studeni-prosinac 200011

Ugljini monoksid stvara se sago-rijevanjem tvari koje sadre ug-ljik, a bez dovoljnog pristupa ki-sika, odnosno zraka. U prirodi rijetkodolazi u istom stanju, obino ga nalazi-mo u smjesi raznih plinova, kao npr. urasvjetnom plinu koji sadri 6 do 10%ugljinog monoksida te u dimu koji sadr-i 0,1 do 3% ugljinog monoksida.

Kod izgaranja celuloze stvaraju sevelike koliine ugljinog monoksida -46%, a u eksplozivnim plinovima od 3do 10%, pa ak i do 60%. U ispunimplinovima motora nalazi se 7% uglji-nog monoksida.

Mogue trovanje i udomainstvu

Opasnosti od trovanja ugljinim mo-noksidom postoje manje - vie svugdje:u plinarama, talionicama, visokim pei-ma, ciglanama, ljevaonicama metala, ugraevinarstvu, kada se za suenje pro-storija koriste otvorene metalne koare ukojima izgara ugljen. Treba napomenutida se ugljini monoksid stvara i kod eks-plozija u rudnicima, a esto predstavlja iuzrok smrti kod unesreenih rudara.

Opasnosti vrebaju i u domainstvu:kod glaanja peglom na ugljen, kod upo-trebe loih pei centralnog i sobnog gri-janja i u kupaonicama, kod upotrebe ras-vjetnog plina, kao i plina iz butan-boca.

U domainstvu, trovanja ugljinimmonoksidom mogu nastati i kod neis-pravnih dimnjaka, a u zimskim mjeseci-ma i upotrebom kamina i pei.

esta su takva trovanja prilikom ku-hanja, kada npr. plin dugo gori u malojprostoriji, tako da se potroi kisik i slije-dom toga nastaje nepotpuno sagorijeva-nje, odnosno umjesto CO

2 - ugljinog

dioksida, nastaje CO - ugljini monok-sid. Takva trovanja nastaju i kada plinskiplamen bude pokriven velikim loncem(postoji nerazmjer izmeu plamenika idna lonca). Zbog tog nerazmjera zrak nemoe dospjeti ispod dna lonca do plame-

nika i tako nastaje nepotpuno sagorije-vanje plina, sa stvaranjem oveih kolii-na ugljinog monoksida.

Opasnost od trovanja ugljinim mo-noksidom nastaje i kada se male prosto-rije griju propan-plinom te zbog potro-ka kisika u maloj prostoriji dolazi tako-er do nepotpunog sagorijevanja propa-na, sa stvaranjem velikih koliina uglji-nog monoksida. Potrebno je, stoga, ta-kve prostorije vrlo esto ventilirati, od-nosno ozraiti otvaranjem prozora.

Prepoznavanje znakova trovanjaod unesreenika

Navedeno je ve da je ugljini mo-noksid podmukao plin jer je bezbojan ibez mirisa, tako da se njegova prisutnostmoe registrirati jedino u sastavu drugihplinova koji imaju miris, a koji sadre iugljini monoksid. Naalost unesreeni-ci registriraju prisutnost ugljinog mo-noksida tek kada se jave prvi simptomitrovanja, a to je jaka glavobolja, obostra-no sljepoono, opa slabost, a kasnije inesvjestica.

Kako nastaje trovanjeugljinim monoksidom

Ugljini monoksid vee se za krvnuboju - hemoglobin, a prema njemu ima150 do 300 puta vei afinitet nego kisik.Stoga, ako u prostoriji postoji kisik i ug-ljini monoksid, za krvnu boju se 150 do300 puta bre vee ugljini monoksid i ukrvi nastaje novi spoj koji se zove kar-boksihemoglobin. Novonastali spoj izri-ito je crvene boje. Treba, meutim, na-pomenuti da se ugljini monoksid vee iza mioglobin koji predstavlja rezervoarkisika miinih stanica i ima slinu ke-mijsku strukturu kao hemoglobin. To jevana injenica jer kod otrovanih uglji-nim monoksidom iz tih razloga nastaje imiina slabost, tako da unesreenici ne-maju snage hodati do izlaznih vrata pro-storija, niti otvoriti prozor kada postanusvjesni da se s njima neto dogaa.

Trovanje ugljinim monoksidomovisi o nekoliko faktora:

1. o koncentraciji ugljinog monok-sida u zraku: koncentracija od 0,02 do0,05% toksina je granina doza; kon-centracija od 0,1% CO u zraku uzrokujesmrt nakon viesatnog disanja; koncen-tracija od 0,2% u zraku izaziva smrt na-kon disanja od oko sat vremena; koncen-tracija od 0,6% u zraku izaziva smrt na-kon disanja od oko 15 minuta;

2. o trajanju izloenosti tijela u zaga-enoj atmosferi;

3. o frekvenciji, odnosno ritmu disa-nja;

4. o individualnim osobinama orga-nizma, kao to su ope zdravstveno sta-nje, ivotna dob, spol i anemija.

Prva pomo

Prva pomo sastoji se u udaljavanjuunesreenih iz zagaene prostorije te udavanju umjetnog disanja i masai srca.Kod teih otrovanja u obzir dolazi i za-mjena krvi.

Ugljini monoksid izluuje se u nepro-mijenjenom stanju izdisanim zrakom tetreba imati u vidu da je veza izmeuugljinog monoksida i krvne boje labil-na, odnosno nije vrsta, tako da ener-gino pruanje prve pomoi vrlo estoima pozitivan ishod.

Doc. dr. sc. Renata Dobi-Babi,dr. med.

Trovanje ugljinim monoksidom

UNESREENI RUMENA LICAUgljini monoksid podmukao je plin jer je bez boje, okusa i mirisa, tako da se njegova prisutnost uprostoriji ne moe registrirati. Osim navedenih karakteristika, odlikuje se jakom prodornou pa sustoga trovanja ugljinim monoksidom mogua i u prostorijama koje su udaljene od izvora plina.

studeni-prosinac 200012

Prema razliitim procjenama, 2do 5% djece ispod pete godineivota ima febrilne konvulzije.Veina izvora, naime, smatra petu go-dinu ivota krajnjom granicom dob-nog javljanja, dok se najvei broj slu-ajeva javlja izmeu estog mjeseca ikraja tree godine (vrak dobne ue-stalosti je u drugoj godini). ee su udjeaka nego u djevojica (omjer izno-si otprilike 3:2 i za tu pojavu nema jouvijek sigurnog tumaenja) i uz viru-sne infekcije. U odnosu na sezonskojavljanje, najee su u zimskim mje-secima.

UZROCI NASTAJANJA

Uzrok i patogeneza nisu u potpu-nosti razjanjeni te postoji vie teorijakoje nastoje objasniti njihovo nastaja-nje. Prema grupi strunjaka Svjetskezdravstvene organizacije, radi se o po-javi koja je rezultat iznenadnog poja-avanja konstitucionalne i dobne sklo-nosti konvulzijama, kada povienatemperatura napade samo provocira.Familijarna anamneza pozitivna je u10 do 30% sluajeva. Postoji miljenjeda se sklonost za febrilne konvulzijenasljeuje. U praksi bi to znailo da e50% djece majke ili oca koji su imalifebrilne konvulzije imati iste smetnje,a u svakom daljem koljenu uestaloste biti 50% nia. Nema sigurnih doka-za o genetskoj vezi febrilnih konvulzi-ja i epilepsije.

SIMPTOMI KONVULZIJA

Klinika slika esto je vrlo drama-tina. Febrilne konvulzije najee sejavljaju u obliku generaliziranih toni-

ko-klonikih greva (dijete se najprijeukoi cijelim tijelom, zatim ima trzaje-ve rukicama i nogicama) s gubitkomsvijesti. Najvei dio djece prestane di-sati, to roditelje navodi na pomisao dadijete umire i u takvom strahu dolazelijeniku. Drugi po uestalosti obliknapada jesu generalizirani napadi klo-nikog tipa (trzajevi cijelim tijelom),zatim toniki (ukoenje cijelog tijela),pa atoniki (dijete omlitavi cijelim ti-jelom). U male dojenadi ea je slikatzv. fragmentarnih konvulzija, buduida mozak nije sazrio do te mjere da bimogao proizvesti zreli tip visokoor-ganiziranog generaliziranog napada.Fragmentarne konvulzije oituju sekao jedna ili kombinacija ovih pojava:devijacija pogleda ili niz trzajeva o-nim jabuicama; stereotipni automa-tizmi sisanja, gutanja, slinjenja; migri-rajui trzajevi gornjim ili donjim ek-stremitetima i sl.

Febrilne konvulzije obino se jav-

ljaju tijekom prvih 6 do 12 (24) satifebrilne bolesti, katkad prije nego suroditelji zamijetili povienu tempera-turu. U najveem broju sluajeva kon-vulzivne krize su kratkotrajne (u 60%sluajeva do 5 minuta). U pravilu setijekom jedne febrilne bolesti grevijavljaju jednokratno.

VRSTE NAPADAJA

U sklopu pojma febrilne konvul-zije razlikujemo dva, u osnovi razli-ita prognostika entiteta: tipine (si-nonimi: jednostavne, nekomplicirane,benigne) i atipine ili komplicirane fe-brilne konvulzije. Jo je Livingston1954. godine postavio kriterije za razli-kovanje jednostavnih od komplicira-nih febrilnih greva. Kasnije modifici-rani kriteriji sloenosti znaajno serazlikuju u pojedinih autora. Na tabelisu prikazani tzv. restriktivni kriterijiza ocjenu febrilnih konvulzija koji senajee rabe u pedijatrijskoj praksi.

Febrilne konvulzije

Dramatina slika izazivastrah roditelja

Pod nazivom febrilne konvulzije podrazumijeva se napad greva u tijeku poviene tjelesnetemperature, koja nije primarno uzrokovana infekcijom sredinjeg ivanog sustava.Febrilne konvulzije najei su neuroloki poremeaj u ranom djetinjstvu i najei

konvulzivni poremeaj uope.

Restriktivni kriteriji za ocjenu febrilnih konvulzija

1. dob: 6 mjeseci do 3 godine ivota (gornja granica 5 godina),2. povienje temperature: preko 38C (obino preko 38,5C),3. kliniki oblik napada: generalizirane krize, uz odsutnost arinih ele-menata, za vrijeme napada ili nakon njega,4. trajanje napada: do 10 minuta (obino 1-5 minuta),5. prethodni podaci: odsustvo moguih prethodnih neurolokih oteenja(preboljele infekcije sredinjeg ivanog sustava, oteenja mozga uporodu i sl.),6. kliniki nalaz: uredan neuropedijatrijski status,7. elektroencefalogram: normalan snimak (nakon 8 dana po padu tempe-rature),8. recidivi: ne vie od 3 napada.

Kri M: Konvulzivni poremeaji i slina stanja. U: Velisavljev M, Kora D, Jureti M:Klinika pedijatrija, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1987.

studeni-prosinac 200013

PROGNOZA

Ako se uzmu u obzir izneseni re-striktivni kriteriji, tipine febrilne kon-vulzije ine oko 70%, a atipine 30%svih sluajeva. Prema toj podjeli, dje-ca koja imaju kratkotrajne febrilnekonvulzije generaliziranog karaktera,uredan neuropedijatrijski nalaz s nor-malnim elektroenecefalogramom(EEG) u afebrilnom razdoblju izvannapada, bez podataka o prethodnomneurolokom oteenju (tipine ili jed-nostavne febrilne konvulzije), spadajuu prognostiki povoljnu skupinu, u ko-joj rizik za epilepsiju u kasnijoj dobinije vei od nekoliko postotaka (premarazliitim autorima 2 do 5%). Sasvimje drugaija situacija u djece s febril-

Febrilne konvulzije pokazuju sklo-nost ponovnom javljanju (recidivima).Stopa recidiva je puno vea u djece satipinim febrilnim konvulzijama(70%) od tipinih (20%). Openito jestopa recidiva oko 40%. Djeca s tipi-nim febrilnim konvulzijama imajuuglavnom jedan napad, dok 40% djeces atipinim febrilnim konvulzijamaima dva ili vie recidiva, to moe do-vesti do dodatnog oteenja mozga.Recidivi se najee javljaju unutarjedne godine od inicijalne krize.

'TO UINITI

Dijete s febrilnim konvulzijama po-trebno je primiti u bolnicu da se sprije-i ponovni napad, da se iskljue kon-vulzije uz povienu temperaturu dru-gih uzroka, a u tijeku naknadne obradei epilepsije. Od najvee je vanosti is-kljuiti akutni meningoencefalitis. Sto-ga, iako nije openito prihvaeno, di-jete s febrilnim konvulzijama u pravilutreba lumbalno punktirati radi analizecerebrospinalne tekuine. Lumbalnapunkcija je, meutim, apsolutno indi-cirana ako je dijete prethodno primaloantibiotik koji moe prikriti meningi-tis. Uz dobro organiziranu slubu i do-bru suradnju s roditeljima, a uz uvjetda je blai infekt uzrok febriliteta, do-voljno je dijete zadrati u bolnici dan-dva, a zatim ambulantno kontrolirati.Elektroencefalogram treba uiniti tektjedan dana po padu temperature, bu-dui da sam febrilitet mijenja EEG sni-mak.

Terapija febrilnih konvulzija pod-razumijeva prekidanje napada greva.Zbog kratkoe napada, medikamentoz-na terapija najee se ne primjenjujebudui da u najveem broju sluajevadijete dovode lijeniku nakon to jenapad spontano prestao. Sam napad fe-brilnih konvulzija lijei se kao i svakidrugi oblik epileptikog napada. Lijekizbora je diazepam (Apaurin), polakointravenski. Jedina je i stoga vrlo va-na mogunost da roditelji pokuaju li-jeiti napad do dolaska strune pomoidiazepam rektalno, u obliku mikrokliz-me. Dijete treba poloiti na bok i nijemu potrebno nasilno otvarati usta od

straha da se ne ugui. Potrebno je pro-vesti intenzivne mjere za sniavanjetemperature, a zatim esto i paljivokontrolirati temperaturu.

Profilaksa febrilnih konvulzija oz-naava spreavanje ponovnog javlja-nja napada. Jo uvijek nisu potpunousuglaeni stavovi o medikamentoznojprofilaksi. U djeteta s tipinim febril-nim konvulzijama nije indicirana kon-tinuirana profilaksa. Uz energine an-tipiretske mjere, najvei broj centaraza tu djecu preporua tzv. intermitent-nu profilaksu - u asu javljanja noveepizode poviene temperature daje semikroklizma diazepama. Kontinuira-na profilaksa provodi se trajno, iz danau dan, u djeteta koje je imalo atipinefebrilne konvulzije te u djece s tipi-nim febrilnim konvulzijama nakon pr-vog recidiva. Lijek izbora je fenobar-biton. Profilaksa se daje najmanje dvi-je godine od prvog napada, a zatim sedoza lijeka postepeno smanjuje.

Zbog relativno velike uestalosti, dra-matine klinike slike koju doivi oko-lina djeteta, diferencijalne dijagnozeprema meningoencefalitisu, kao izbog eeg kasnijeg javljanja epi-lepsije u usporedbi s drugom djecom,smatrali smo potrebnim febrilnim kon-vulzijama posvetiti veu panju.Osnovno sredstvo suzbijanja mogu-nosti njihovog javljanja ostaje u ruka-ma roditelja, koji trebaju provoditienergine antipiretske mjere u viso-ko febrilnog malog djeteta, a o emuje u ovom listu ve pisano.

Dr. sc. Jelena Roganovi, dr. med.

nim konvulzijama koje se ne uklapajuu navedene restriktivne kriterije (ati-pina dob, konvulzije pri temperaturi

studeni-prosinac 200014

Od bitne je vanosti lijeenje dija-betine ketoacidoze, ali isto takovano je otkriti uzrok njenog na-stanka jer ta informacija moe pomoi uspreavanju sljedeih epizoda, s potenci-jalno fatalnim posljedicama.

Dijabetina ketoacidoza nastaje zbognedovoljne koliine inzulina s konkomi-tantno poveanim izluivanjem tzv. stre-snih hormona: glukagona, kortizola, adre-nalina i hormona rasta.

U metabolizmu glukoze inzulin jeneophodan u veini tkiva: kad je razinainzulina nedovoljna, a u prisustvu povea-ne koliine glukagona, pojaano je stvara-nje glukoze (glukoneogeneza).

Zbog nedostatka inzulina i poveanjastresnih hormona, dolazi do povienja razi-ne glukoze u krvi (hiperglikemija). Bezpravilne nadoknade tekuine, elektrolita iinzulina, ketoacidoza dovodi do tekog po-remeaja stanja svijesti, sve do kome i smrti.

ZNACI KETOACIDOZE

Prema podacima iz literature, samo10% dijabetiara ketoacidoza javlja se kodnovootkrivenih bolesnika s inzulin-ovi-snim dijabetesom, kao prva pojava bolesti,dok je puno ea kod bolesnika koji veod ranije imaju dijabetes. Kod tih bolesni-ka ketoacidoza nastaje ili zbog davanja ne-dovoljne koliine inzulina, ili rezistencijena inzulin koja je uvjetovana akutnom bo-leu ili stresom.

Prema naem iskustvu, dijabetina ke-toacidoza rijetko se javlja kod dobro kon-troliranih i dobro educiranih pacijenata,koji e se kod svake pojave akutne bolesti(respiratorni infekti, gripa, febrilna stanjaitd.) savjetovati o primjeni inzulina, odno-sno poveanju doze kratko djelujueg in-zulina, s obzirom na poveane potrebe.Treba znati da svaka bolest, svaka trauma,ali i psihogeni ok, podiu razinu razliitihhormona u krvi (kortizol, adrenalin i dru-gi). Ti, tzv. hormoni oka, pribavljaju tije-lu glukozu iz razliitih priuva. Onaj tkonema eernu bolest, izluit e vie inzuli-

na, a u sluaju eerne bolesti, jasno je datreba dodati u takvim situacijama vie in-zulina.

Ponavljanje epizode ketoacidoze kodistog djeteta zapravo viamo rijetko, i to jeobino sluaj kada postoje izraeni psiho-socijalni problemi u obitelji i nedovoljnabriga odraslih, odnosno nedovoljna kon-trola roditelja. Da bi se dobio uvid u ketoa-cidozu, vrlo je vano uzeti podrobne po-datke: trajanje poliurije (uestalo mokre-nje), trajanje polidipsije (pojaana e),pojava nonog mokrenja, gubitak tjelesneteine.

Podaci o trajanju slabosti, pospanosti,munine i povraanja te promjenama u sta-nju svijesti s produbljenim disanjem (Kus-smaulovo disanje), koje je tipino za meta-boliku acidozu, pomau nam u procjeniteine dijabetine ketoacidoze.

Duina trajanja simptoma koji pretho-de ketoacidozi moe biti prediktivni faktorteine same ketoacidoze, a zna se da jeteka ketoacidoza faktor rizika za razvojkomplikacija centralnog nervnog sustava.Isto tako, teka ketoacidoza kod novoot-krivenog dijabetesa, gdje simptomi trajudue, implicira vee oteenje beta-stanicapankreasa i manju ansu za produenu re-misiju.

Kod pregleda djeteta s dijabetinomketoacidozom treba obratiti panju, u pr-vom redu, na stanje svijesti, teinu dehid-racije i acidozu. Stanje svijesti moe bitiod potpune svijesti do kome, ali je vanonapomenuti da esto laboratorijski nalazine koreliraju s teinom poremeaja. U od-luivanju o stupnju dehidracije pomau:krvni tlak, puls, napetost koe i tjelesnateina. Crveni obrazi, miris po acetonu ko-ji se osjea u dahu, produbljeno disanje ibol u leima ili trbuhu ukazuju na stupanjacidoze.

Uz to, vano je pratiti neuroloki status.Iako anamnestiki podaci i fizikalni

pregled ukazuju na dijabetinu ketoacido-zu, neophodni su i prvi laboratorijski na-lazi za potvrdu te dijagnoze, a oni su:razina glukoze u krvi, elektroliti, ureja,kreatinin, bikarbonati i pH te kompletnakrvna slika, analiza mokrae za eer, ke-tone, bjelanevine, elektrokardiogram.

TERAPIJA KETOACIDOZE

Temelj svake terapije je nadoknada te-kuine i elektrolita, korekcija acidoze i na-domjesna terapija inzulinom.

Terapija dijabetine ketoacidoze zah-tijeva paljivo i stalno praenje vitalnihznakova (tlak, puls, disanje, svijest) i labo-ratorijskih parametara. Iako su rehidracijai inzulin osnova terapije, u sluaju nedo-voljne kontrole unosa tekuine i inzulina,moe doi do hipoglikemije, tekih elek-trolitskih poremeaja, nepotrebnog produ-enja acidotinog stanja ili komplikacijacentralnog nervnog sustava, ukljuujui iedem mozga.

Dijabetina ketoacidoza

Hitna intervencija spaava ivotDijabetina ketoacidoza je, uz hipoglikemiju, najtea akutna komplikacija dijabetesa s tekimmetabolikim poremeajima, a uzrokovana je manjkom inzulina. Kod djece s novootkrivenim

dijabetesom nastaje zbog neprepoznavanja prvih simptoma bolesti, a kod ve postojeeg dijabetesaobino nastaje zbog pogreke u samokontroli bolesti. U osnovi se razvija u sluaju nedovoljne

koliine inzulina za trenutane potrebe organizma.

MOfiE SE SPRIJEITI

imbenici koji doprinose razvoju ke-toacidoze moraju se jasno odrediti. Ako seradi o bolesniku s ve utvrenim dijabete-som, treba ispitivanje usmjeriti premaeventualnoj akutnoj bolesti, traumi i, to jejako vano, provjeriti dnevnik samokon-trole kod kue, odnosno ako ima glukome-tar s memorijom, provjeriti rezultate.

Danas, kad su djeca opskrbljena svimmoguim pomagalima, od glukometra dotest-traka na urin, ako postoji redovna sa-mokontrola, znai redovno mjerenje glu-koze u krvi te eera i acetona u urinu i,konano, ako su dobro educirani u prepoz-navanju prvih simptoma, praktiki je ne-mogue da se razvije teka ketoacidoza.

studeni-prosinac 200015

Udobi malog djeteta postoji neraz-mjer izmeu jakog djejeg nago-na za osamostaljenjem i otkriva-nje okoline i nerazvijenog osjeaja opa-snosti. Nakon estog mjeseca ivota, zbogizraene oralne faze, dojene stavlja sve uusta, pa i potencijalno toksine supstanci-je. Malo dijete puzanjem pretrauje sve pokui, pa je sadraj kune apoteke i koa zasmee njegov plijen. Dijete voli sirupe ko-ji imaju ugodan okus, tablete i draeje raz-nih boja te esto voli oponaati odrasle.Prema pojedinim procjenama, u SAD go-dinje svako deseto do petnaesto dijete do-lazi u kontakt s otrovom. Broj prijavljenihsluajeva otrovanja ne predstavlja stvarnuuestalost jer se blai sluajevi otrovanjane registriraju, ili ih roditelji esto preu-uju.

TVARI S KOJIMA DJECA DOLAZEU DODIR

Djeca se najee otruju lijekovima ko-ji su nepanjom ostavljeni nadohvat njiho-vih ruku; zatim po uestalosti slijede ke-mijsko-tehnika sredstva (deterdenti, de-

'TO JE DIJETE PROGUTALO

Kao i u drugim stanjima koja nepo-sredno ugroavaju ivot, potrebno je toprije postaviti dijagnozu jer pruanje prvepomoi nakon otrovanja ne doputa odu-govlaenje. Anamneza i fizikalni pregledmoraju se izvriti paralelno sa stabilizaci-jom vitalnih funkcija. Anamneza ukljuu-je pet pitanja:

- tko se otrovao (dob, spol, teina),- ime se otrovao (naziv otrova i doza),- kada se otrovao (datum i vrijeme otro-

vanja),- put ulaska otrova (probavni ili dini

sustav, koa, sluznice, ubod),- razlog otrovanja (namjerno ili sluaj-

no otrovanje).Ostali vani anamnestiki podaci

ukljuuju pitanja u vezi sa simptomatolo-gijom otrovanja pojedinih organskih su-stava, osobito konvulzijama, poremeaji-ma svijesti i ponaanja, glavoboljom, po-vraanjem i dr. Nasreu, veina bolesnikadolazi lijeniku prije nego to su se simp-tomi razvili i u najveem broju sluajevadobiva se podatak o kojem se otrovu radi i

rivati nafte, agrotehnika sredstva i dr.),alkohol te otrovne biljke. Oko 85-95% svihakcidentalnih otrovanja peroralno je, do suotrovanja preko koe, skuznica ili dinogsustava rjea. Akcidentalna otrovanja spa-daju u preventibilne bolesti - gotovo 95%svih otrovanja u djece mogue je sprijeiti.Iskustva iz razvijenih zemalja pokazala suda je stvaranjem regionalnih centara zakontrolu otrovanja mogue smanjiti poboli smrtnost u znaajnom postotku. Akcijetih centara sastoje se u stalnoj analizi epi-demioloke situacije, usavravanju meto-da lijeenja te mjerama da do otrovanja nedoe. Prevencija podrazumijeva nepresta-no zdravstveno prosvjeivanje roditelja,koje zapoinje ve kod prvog pregleda do-jeneta u pedijatrijskoj ambulanti. Rodite-lji se upoznaju s najeim lijekovima ko-je dijete prima u odreenoj dobi (D-vitamin, preparati eljeza, antibiotici i dr.),ukazuje im se da se koriste iskljuivo si-gurnosna pakovanja (lijekovi u vrstoj fo-liji, suprotan navoj i sl.), govori o selekcijilijekova u kunoj apoteci, koja mora bitinedostupna malom djetetu i sl.

Otrovanja u djejoj dobi

OTROVE POD KLJUOtrovanja u djece nastaju najee nesretnim sluajem (akcidentalna), rjee zbog pogreke udoziranju lijeka (jatrogena) ili namjere (suicidalna i homicidna). Akcidentalna otrovanja

predstavljaju najei nesretni sluaj u djece predkolske dobi. Ona nastaju kada dijete, zbogznatielje, eksperimentiranja ili oponaanja, stavi u usta ili proguta potencijalno otrovne

supstancije, koje se nekritiki ostavljaju u njegovom okoliu.

KOMPLIKACIJE DIJABETINE KETOACIDOZE

Najee komplikacije u tijeku lijeenja ketoacidoze, koje zapravo nepredstavljaju velik problem u rjeavanju, jesu elektrolitski poremeaji,hipoglikemija i slabost miia zbog niskih vrijednosti fosfora. Opisani sui poremeaji bubrega, kao akutna tubularna nekroza zbog teke dehidraci-je, plua, kao pluni edem i respiratorni distres - sindrom zbog unosaprevelikih koliina tekuine, iako samo kod odraslih, te kardiovaskularnekomplikacije. To su rijetke komplikacije u djejoj dobi. Najtee su kom-plikacije centralnog ivanog sustava, koje se javljaju i kod djece, iodraslih, a odgovorne su za veinu smrtnih sluajeva. Stopa smrti u djeceiznosi 2,5-10:1000 sluajeva dijabetine ketoacidoze. Uzrok je uglavnomedem mozga, koji se moe javiti u samom poetku ili u kasnijem tijeku,ak i u fazi oporavka od dijabetine ketoacidoze.

Toan uzrok nastanka cerebralnog edema ne zna se, a taj edem vrlo serijetko via kod odraslih.

Svaka dijabetina ketoacidoza u pravilu se lijei u bolnici, to je irazumljivo s obzirom na teko stanje pacijenta.

Katarina Cvijovi, dr. med.

Jedini siguran nain da se sprijei pojava tekih kom-plikacija jest prevencija ketoacidoze. Kod djetetakoje se prvi put javlja kao bolesnik od dijabetesa,treba sprijeiti da doe do dekomprenzacije tako toe se pomno obratiti panja na simptome uestalogmokrenja, pojaane ei, gubitka na teini i malak-salosti. Svako dijete s takvim simptomima treba po-slati na pretrage glukoze u krvi, eera i ketona umokrai te ostale, ve ranije spomenute. Djeca kojave imaju dijabetes, moraju biti pod stalnom kontro-lom odraslih, u veini sluajeva roditelja, koji e upo-zoriti na svaku pojavu akutne bolesti, na pojavu viso-kih vrijednosti glukoze u krvi, pojavu ketonurije, da bise sprijeio nastanak dijabetike ketoacidoze. Zatoje neophodna dobra edukacija u svrhu prepoznava-nja prvih simptoma koji, ako ostanu neprepoznati ilineadekvatno lijeeni, mogu dovesti do njenog raz-voja.

s

studeni-prosinac 200016

u kojoj je moguoj koliini uzet. Ako sa-mo na osnovi anamneze nije mogue doido tih podataka, smatra se da se radi ootrovanju nepoznatim sredstvom i postupase prema unaprijed isplaniranoj i uvjeba-noj dijagnostikoj shemi (algoritmi ili ta-blice u kojima su pojedini otrovi povezanis karakteristinim simptomima koje izazi-vaju). Budui da se pojedini otrovi prezen-tiraju karakteristinim klinikim manife-stacijama, toksinim sindromima, mogu-e je orijentirati se o uzroku otrovanja naosnovi simptoma. Treba uvijek razmotritimogunost i drugih poremeaja kao to sunpr. ozljede glave, infekcije sredinjeg iv-anog sustava, ili hipoglikemija, koji ima-ju slinu kliniku simptomatologiju ili mo-gu biti udrueni s otrovanjem.

POMONE DIJAGNOSTIKEMETODE

Pored uoavanja simptoma otrovanja ifizikalnog pregleda (posebice kardiopul-monalnog i neurolokog statusa), nune suu pojedinim sluajevima i neke laborato-rijske pretrage (krvna slika, elektroliti, e-er u krvi, acidobazni status, toksikolokaanaaliza i dr.), osobito ako se radi o na-mjernom otrovanju, o nepoznatom otrovuili o otrovu gdje se oekuje umjerena ilijako razvijena klinika slika otrovanja.Kod trovanja triklikim antidepresivimapotrebno je uiniti elektrokardiogram, ra-dioloki pregled plua kod derivata naftete rtg-snimku abdomena ako se radi o ra-dioopanim lijekovima (litij, eljezo, olo-vo i drugi teki metali).

LIJEENJE OTROVANJA

Osnovni su postupci u lijeenju otro-vanja: odravanje vitalnih funkcija, odga-anje apsorpcije, eliminacija apsorbiranogotrova te primjena specifinih protuotro-va.

Odravanje vitalnih funkcija. Otrova-nja u djece mogu se vrlo brzo manifestiratiporemeenim vitalnim funkcijama (disa-nje, cirkulacija), s posljedinim otee-njem mozga, pa i smrtnim ishodom. Stogamedicinsko, a i drugo osoblje (osobitoroditelji), moraju unaprijed teorijski ipraktiki poznavati reanimacijski po-stupak i biti tako educirani da odmahzaponu bazinu reanimaciju (odrava-nje prohodnosti dinih putova, adekvat-na ventilacija i cirkulacija), koja se na-stavlja tijekom transporta u bolnicu. Pe-dijatrijska jedinica intenzivne terapije op-timalno je mjesto prijema teko otrovane

djece jer je mogu kontinuirani monito-ring, uz primjenu uobiajenih mjera inten-zivnog lijeenja (kontrolirano disanje, de-fibrilacija, peritonealna dijaliza i dr.).

Odgaanje apsorpcije otrova. Postu-pak ovisi o nainu ulaska otrova u organ-izam. Ako je otrovanje nastalo inhalaci-jom, unesreeno dijete treba to prije uklo-niti iz kontaminirane sredine te, po potre-bi, primijeniti umjetno disanje i kisik. Kodotrovanja preko koe ili sluznice, dovoljnoje kontaminirana podruja isprati vodom.U sluaju peroralnog unosa otrova, sve do-nedavno kao prva mjera odgaanja apsorp-cije otrova preporualo se pranjenje elu-ca, izazivanjem povraanja (sirup Ipeca-cuianhae) ili ispiranjem eluca, te primje-na lokalnih antidota.

Spontano povraanje, koje se javljanakon otrovanja pojedinim lijekovima (sa-licilati, tefilin), nije dovoljno djelotvornou uklanjanju toksine tvari iz eluca. Izazi-vanje povraanja mehanikim draenjemkorijena jezika i drijela najstarija je meto-da to je u prvoj pomoi poslije ingestijeotrova primijenjuju laici. Taj postupaksmatra se najmanje djetovornim jer uspije-va samo u manjeg broja djece. Pored toga,koliina sadraja koju dijete povrati veo-ma je mala, tako da je i dalje mogua ap-sorpcija otrova. Izazivanje povraanja pri-mjenom sirupa Ipecacuanhae bilo je svedo sredine devedesetih godina metoda iz-bora u uklanjanju otrova iz eluca u djece.Pojedini autori, iako danas u manjem bro-ju, i dalje primjenjuju sirup Ipecacuanhe, ito samo ako je dijete pri svijesti i ako je odotrovanja prolo najvie 60 minuta. Ispira-nje eluca se, prema preporukama Ame-rike akademije za kliniku toksikologiju(AACT), takoer ne preporuuje rutinskiu lijeenju otrovane djece, zbog moguihkomplikacija. Ako se ipak primijeni, po-trebno je zatititi dine putove te provestiadekvatni postupak. Dijete se stavi u lijeviboni poloaj, s glavom nie od trupa. Naj-ee se koristi iroka orogastina sonda,koja na proksimalnom kraju ima lijevak, ana distalnom najmanje dva vea otvora ko-ji e omoguiti izlaz veih komadia otrov-nog sredstva. Poslije izvlaenja eluanogsadraja (i uzimanja materijala za toksiko-loku analizu), ispire se mlakom otopinom(fizioloka otopina ili fizioloka otopina ivoda u omjeru 1:1), i to u djece s 15 ml/kgu jednom ciklusu, a u odraslih s 200 do 400ml po ciklusu. Ispire se sve dok se nekoli-ko puta uzastopce ne dobije bistar sadraj.Zadnji ciklus s dodatnim aktivnim uglje-nom treba ostaviti u elucu i izvaditi son-

du. Ispiranje eluca se, osobito u odraslih,preporuuje unutar jedan do dva sata odotrovanja ako se radi o tekim otrovanjima(-blokeri, blokeri kalcijevih kanala, ci-kliki antidepresivi, teofilin) ili o otrovi-ma koji dovode do konkremenata ili pilo-rospazma.

Prema preporukama Amerike akade-mije za kliniku toksikologiju (AACT), od1997. godine kao metoda izbora dekonta-minacije probavnog trakta preporua seaktivni medicinski ugljen (activatedcharcoal). Veina autora danas na krajumilenija vjeruje da je aktivni medicinskiugljen najuinkovitiji i najbezopasniji na-in resorpcije otrova iz crijeva. Pojedina-na doza iznosi 50 g za odrasle, a 1 g/kg zadjecu do 12 godine, suspendiranog u malovode. Djelotvornost je znaajno manja akose primijeni nakon jednog sata. Postupakse moe ponavljati svakih nekoliko sati,osobito kod sljedeih otrovanja: fenobar-biton, salicilati, teofyline, digoxin, cikli-ki antidepresivi, fentoin, karbamezepine,Amanita phaloides i dr. Slabije je djelo-tvoran kod otrovanja bornom kiselinom,cijanidima, alkoholom, etilen glicolom,korozivima, nekim pesticidima, eljezom,jodom, litijem i dr.

Eliminacija apsorbiranog otrova. Zaubrzanu eliminaciju apsorbiranog otrovaprimjenjuje se forsirana diureza, perito-nealna dijaliza, hemodijaliza i hemoperfu-zija. Zbog relativnog rizika, ti postupci in-dicirani su samo u pojedinim sluajevima,kada oekivana pomo premauje rizik.

Specifini protuotrovi (antidoti). Si-stemni protuotrovi dostupni su u manje od5% svih otrovanja. Primjenjuju se paralel-no s ostalim navedenim mjerama. Antidotikoji se moraju odmah primijeniti jesu atro-pin (organofosforni insekticidi), metilen-sko modrilo (methemoglobinemija), na-lokson (opijati) i kisik (ugljik monoksid).

Doc. dr. sc. Vojko Romani,dr. med.

studeni-prosinac 200017

Kamenci (lithi ili calculi) su naku-pine i/ili kristalizirane soli (krista-loidi) u nekoj od upljina mokra-nog sustava, ija je topivost u vodi (mo-kraa) ovisna o:- njihovoj koncentraciji,- stupnju njihove mogunosti otapanja te- odnosu prema tzv. zatitnim koloidima.

Uestalost

Kamenci se najee javljaju u dobiizmeu 20. i 45. godine ivota. Tri puta suei kod mukaraca nego kod ena. Jed-nostrano se javljaju etiri puta ee negoobostrano, a omjer izmeu pojave pojedi-nanih u odnosu na mnogobrojne je oko60:40%.

Uestalost urolitijaze u svijetu kree seizmeu 0,1-0,6%. Ona se u ekonomski ja-im zemljama pojavljuje oko 0,5-3,0%,dok je u nerazvijenim zemljama, prven-stveno zbog loe prehrane, puno vea.

Teorije i uzroci stvaranjakamenca

Postoje mnoge teorije o nainu stvara-nja kamenca u mokranom sustavu, meukojima su najpoznatije sljedee tri:- Randolova (ozljede bubrenih kanalia -tubula),- Boskamerova (poremeaj inervacije au-tonomnog ivevlja),- Kohova (toksina prehrana uz oteenjebubrene funkcije).

imbenici koji utjeu na stvaranje ka-menaca (litijazu) mnogobrojni su i vrlorazliiti, a barem neke bi se grubo moglosvrstati u dvije skupine, tj. u izvanbubre-ne i bubrene imbenike.

Smjetaj kamenca i/ili mjestonastanka

Veina kamenaca nastaje u bubregu pase onda sputaju kroz mokraovod premadolje, ali neki mogu nastati i u mokranommjehuru. U asu postavljanja dijagnozemogu se nai u bilo kojem dijelu mokra-nog sustava pa prema lokaciji nose i ime:

- bubreg (nephros, ren): nephrolithiasis- mokraovod (ureter): ureterolithiasis- mokrani mjehur (vesica urinalis): calcu-lus vesicae urinalis- vanjska mokrana cijev (urethra): calcu-lus urethrae.

Po konzistenciji razlikujemo meke itvrde kamence, a prema veliini dijelimoih na:- mikrolite (malene): pijesak, detritus;- makrolite (velike): jednostavni (glatkiili grubi), razgranati (koraljni).

s

Kamenci mokranog sustava (urolitijaza)

OD PIJESKA DO KORALJAMokraa (urin) je produkt i ekskret organizma u obliku otopine organskih i anorganskih tvari,

odstranjenih iz krvi kao suvinih, nepotrebnih ili ak tetnih. Dobila je ime prema svomnajmarkantnijem sastojku, koji se zove mokraevina (urea). Mokraa se sastoji od vode (90-95%),

soli (3-4%) te mnogih drugih izluevina (otpadne tvari, ali i izlueni vitamini, hormonii drugi suvini sastojci).

KARAKTERISTIKE NORMALNE MOKRAEIzgled: svjee izmokrena mokraa je bistra,Boja: raspon od svjetloute (boje limuna) do tamnoute (oker boje),Specifina teina: od 1002 do 1040 (obino izmeu 1015 i 1030),Kiselost: pH izmeu 4,8 i 7,4 (prosjeno oko 6,0),Miris: vrlo esto ovisan o hrani (najee zadah po amonijaku),Okus: slankast,Koliina u 24 sata: kod ena 1200 do 1600 ml, kod mukaraca 1500 do 2000 ml).

Lokalizacijamokranih kamenaca

Sastav

Najee kamence dijelimo prema gra-i - na organske i anorganske. I jedni idrugi mogu biti graeni od samo jednogkemijskog sastava, ali se puno puta javlja-ju i mjeoviti.

Sastav organskih kamenaca ine naj-ee fibrinske ili druge bjelanevinskemase, zatim amiloid, pojedine nakupinebakterija itd., a tu ubrajamo i tzv. urostea-tolite.

Anorganski kamenci znatno su kom-pliciraniji, pa ih moemo razlikovati i pre-ma kemijskom sastavu i prema kristalnojstrukturi.

Operativno odstranjeni cistinskikamenci. Pored velikog broja omanjih,

vidi se jedan vrlo velik,masivan, odljevni (pijelon)

studeni-prosinac 2000

mikroradiografija, metoda infracrvenespektrometrije, metoda rtg-difrakcije.

Lijeenje

Ako je kamenac malen i pokretan, tre-ba nastojati da ga pacijent izmokri sponta-no, uz sljedee preporuke:- hodati i skakutati po stubama ili se vozitineravnim terenom,- lokalno osigurati toplinu (termofor ili ne-to slino),- propisati spazmolitike i analgetike,- odrediti uzimanje velikih koliina teku-ine (i do 6 litara na dan).

Pritom treba naglasiti da, dok god ka-menac ne brtvi odvoenje mokrae i nestvara hidronefrozu, stanje nije hitno zabilo kakvu drugu intervenciju. Svakako jepotreban i trajni nadzor stanja.

U svakom drugom sluaju treba seobratiti lijeniku (urologu), jer se stanjeocjenjuje kao hitno zbog:

- prvenstveno smirivanja infekcije, akopostoji (davanje antibiotika prema antibio-gramu),

- regulacije pH mokrae,- po mogunosti neoperativnog odstra-

njenja kamenca (litotripsijom najrazliiti-jih metoda),

- u krajnjem sluaju primjene klasineoperacije.

U daljnjem je postupku neophodna su-radnja urolog-nefrolog zbog:

- propisivanja odreene dijete (naime,za svaku vrstu kamenca odreuje se po-sebna dijeta),

- uzimanje poveanih koliina tekui-ne, uz kontrolu specifine teine mokrae(ona ne smije biti vea od 1020), a koliinaizmokrene mokrae ne smije biti manja od2 litre na dan,- suzbijanja infekcije i/ili reinfekcije te- po mogunosti, pojaanja zatite koloidi-ma.

Prognoza

Ona je uvijek dubiozna i ovisi o:- smjetaju i veliini kamenca,- popratnoj upali i drugim posljedicama,- funkciji bubrega,- opem stanju organizma,- socijalno-ekonomskim uvjetima,- nizu drugih imbenika.

Doc. dr. sc. Milan Zgrabli, dr. med.

18

No, tu moemo uvrstiti i:- nefrosklerozu (milijarna ovapnjenja),- lipomatozu (infiltraciju masnim tkivom),- bubreni infarkt (pigmentom, vapnom imokranom kiselinom).

Simptomatologija

Kada je kamenac pokretan, tada je vo-dei simptom vrlo jaka bol, lokalizirana uslabinskoj regiji lea (lijevo ili desno), sairenjem prema naprijed, dolje i ka sredini,tj. prema spolovilu. Praena je obino na-gonom na mokrenje. Ako je bol vrlo inten-zivna, moe doi do tzv. refleksnog preki-da mokrenja. Ako uz kamenac mokraamoe protjecati u donje dijelove mokra-nog sustava i bolesnik ju moe izmokriti,onda je ona vie ili manje krvava, ali moebiti i vie ili manje zamuena u sluajupopratne infekcije.

Kada kamenac posve sprijei odljevmokrae i ako to potraje dugo, doi e doproirenja svih upljih dijelova iznad za-epljenja, ukljuujui i upljine u bubregu(hidronefroza), to moe dovesti i do odu-miranja njegove funkcije. Tada u mokraine moramo nai nikakvih promjena jer bo-lesnik mokri samo iz zdravog bubrega.

im je kamenac u bubregu vei (on se,naime, s vremenom uvijek poveava), to jemanje pokretan. On postupno poprimaoblike aica i nakapnice u bubregu, pagovorimo o tzv. odljevnom kamenu (moedosei veliinu i veu od muke ake). Utom sluaju mogu neki, a i svi navedenisimptomi nestati, pa bolesnik i ne zna daima mokrani kamenac u sebi.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju:- podataka dobivenih od pacijenta (anam-neze) i izvrenog pregleda,- laboratorijskih nalaza krvi i (naroito)mokrae,- rtg radioizotopnih pretraga,- cisto i ureteroskopije.

Za budue ponaanje bolesnika premasvojoj bolesti te za sprjeavanje ponovnogpojavljivanja (javlja se oko 13-20%), kao iza vrstu dijete koju mu trebamo preporui-ti, nuna je analiza kamenca. To uvijektreba naglasiti bolesniku, jer veina od njihsmatra da su nakon odstranjenja kamencazdravi. U tu svrhu upotrebljava se danasniz metoda, kao: inspekcija kamenca(oblik, boja, tvrdoa itd.), kemijska anal-iza (uzimaju se uzorci iz razliitih dijelo-va), analiza izbrusaka i odreivanje loma,

'to su hemoroidi

Radi se, naime, o venama koje odno-se krv iz analne regije. Postoje takozvanivanjski hemoroidalni pleksus i unutra-nji hemoroidalni pleksus. Vanjski plek-sus je vie na povrini, a smetnje drenaeu sistemu donje uplje vene mogu izaz-vati bolest vanjskih hemoroida. Naje-e obolijevaju trudnice, zbog pritiskauveane maternice na donju uplju venu.Veliki, nabrekli modrikasti nabori obi-no se povlae nakon poroda, no na njiho-vu mjestu zaostaju takozvane analne pli-ke, u obliku veih konih nabora. Njimase esto pridruuju analna fisura i pove-ana analna papila. Najmanje jedna odtih promjena ostaje eni poslije poroda.Dalji razlozi vanjskim hemoroidima mo-gu biti: dugotrajno sjedenje, kroninaopstipacija, neprimjerena ishrana, jakfiziki napor i dr. Meutim, niti mukar-ci nisu poteeni od vanjskih hemoroi-da. Osnovna simptomatologija je poslje-dica komplikacija. Vrlo esto bolesnicidolaze k lijeniku zbog toga to su sami

Hemoroidalna bolest

voriikoji

uljajuTo je bolest koja izaziva smetnjeu velikog broja bolesnika. Izazi-va i razne nedoumice, kao istrahove, pogotovo od malignogoboljenja. S jedne strane taj jestrah pozitivan jer tjera ljudek lijeniku, no iako je taj strah uveini sluajeva neopravdan,dolazak k lijeniku omoguavadijagnosticiranje nekog teegoboljenja, dodue u vrlo malompostotku. Iako postoje raznepretpostavke, pravi je uzrok na-stanka hemoroidalne bolesti ne-poznat.

studeni-prosinac 200019

sebi napipali kuglasto otvrdnue velii-ne do ljenjaka, glatke povrine. Koaiznad otvrdnua je plavkasta. Tako iz-gleda trombozirani vanjski hemoroid.

Unutarnje hemoroidi nalaze se dub-lje u analnom kanalu. Tu su takoer pro-irene vene koje su smjetene na tipi-nim mjestima. Obino postoje tri hemo-roidalna vora, a kod nekih ljudi razvija-ju se i sekundarni hemoroidalni vorovi.Uzrok nastanka poveanih hemoroidal-nih vorova i ovdje je nepoznat (sklo-nost?). Treba naglasiti da su unutranjihemoroidi uvijek prisutni, ali predstav-ljaju oboljenje u onom trenutku kadaprolabiraju (poveaju se i izlaze krozmarni otvor) ili kada krvare.

krvarenja iz analnog kanala. Krvarenjeje simptom i drugih oboljenja anorektu-ma, i benignih, i malignih. Svakog bole-snika trebalo bi po krvarenju podvrgnutiproktolokom pregledu (digitorektalnipregled, rektosigmoidoskopija), a ako jestariji od 45 godina, i irigografiji, odno-sno kolonoskopiji.

Lijeenje hemoroidalne bolesti

Nakon to je pregledom utvreno dasu hemoroidi uzrok bolesnikovih teko-a, zapoinjemo lijeenje koje je u po-etku konzervativno. Najee je dovolj-no regulirati stolicu i osigurati bolesnikumekanu stolicu, i to dijetom i blagim lak-sativima. Kako je ranije reeno, bilo bidobro izregulirati stolicu u veernjim sa-tima, tj. prije spavanja, jer se u snu he-moroidi povlae. Osim regulacije stoli-ce, bitno je izbjegavanje prezainjenehrane, kao i svakodnevna higijena anal-ne regije (pranje hladnom vodom). Natritu postoji niz antihemoroidalnih kre-ma i epia. Bitno je znati da ti preparatine lijee hemoroidalno oboljenje, negoolakavaju simptome bolesti.

Ako se kod bolesnika javlja uestalokrvarenje, koje je uzrokom anemije ili susmetnje u obliku bolova ili upale uesta-le, treba se odluiti za aktivno lijeenje.Postoji vie naina lijeenja, ovisno ostadiju oboljenja. Hemoroidalni voroviprvog stupnja mogu se lijeiti (ako ue-stalo krvare) utrcavanjem sklerozatnogsredstva, ali i drugim tehnikama, kaonpr. krioterapijom ili koagulacijom in-fracrvenim zrakama. Hemoroidalni vo-rovi drugog stupnja mogu se lijeiti po-stavljanjem takozvanih elastinih liga-tura po Baronu. Sve te navedene metodepraene su veim brojem komplikacija,a dugorono gledano, javlja se velik brojrecidiva oboljenja. Za hemoroidalnevorove treeg i etvrtog stupnja indici-ran je operacijski zahvat kojim se od-stranjuju i unutranji i vanjski hemoroi-dalni vorovi. Ako je korektno uinjenavrlo je mali broj recidiva, kao i poslijeo-peracijskih komplikacija u obliku jakebolnosti, relativne inkontinencije i po-slijeoperacijske stenoze.

Akutne komplikacijehemoroidalne bolesti

Akutne komplikacije mogu se mani-festirati na nekoliko naina, i to kao kr-varenja koja mogu biti uestala i manjegobujma pa mogu dovesti do anemije, ali

i kao vrlo jako krvarenje iz prsnutog he-moroidalnog vora, koje moe dovestido oka, to jest do ivotne ugroenosti.Takvo prsnue predmetom je hitnosti inajee zahtijeva hitan operacijski tret-man. Sljedea je komplikacija infekcijakoja moe nastupiti u svakoj fazi. Uklje-tenje hemoroida nastaje u uznapredo-valom stadiju hemoroidalne bolesti, i toobino naglo nakon stolice. Zbog uklje-tenja, u hemoroidalnim vorovima na-staje tromboza. Takvo je stanje poprae-no jakim bolovima u anorektumu, a anusizgleda poput rascvjetane rue. Tera-pija takvog stanja u najveem je brojusluajeva konzervativna. Manualna re-pozicija u pravilu ne pomae. Bolesnikutada preporuamo mirovanje, toaletu, re-gulaciju stolice, analgetika i antihemo-roidalne masti s anestetikim djelova-

Stupnjevi hemoroidalne bolesti

Sama hemoroidalna bolest nije kodsvih ljudi jednaka. U pravilu su smetnjevezane uz opseg prolapsa unutranjih he-moroida. S obzirom na prolaps, imamoetiri stadija oboljenja. Kod prvog stadi-ja hemoroidalni vorovi su neto uvea-ni, ali ne prolabiraju. Oni, meutim, mo-gu krvariti. Kod drugog stadija oboljenjahemoroidalni vorovi prolabiraju kadase bolesnik napree, kao npr. prilikomdefekacije. Tada su hemoroidi vidljiviizvana. Po prestanku naprezanja, povu-ku se u analni kanal. Trei stadij hemo-roidalne bolesti karakterizira prolaps ko-ji je dugotrajan. Ponekad je potrebna ma-nualna repozicija. Ipak se u veini slua-jeva povlae tijekom spavanja. Zato bibolesnicima bilo preporuljivo obavlja-nje nude u veernjim satima. Hemoroi-di etvrtog stupnja predstavljaju termi-nalnu fazu oboljenja. vorovi su stalnoprolabirani zbog izrazitog venskog za-stoja. Ne mogu se manualno reponirati,a vrlo se esto zakompliciraju krvare-njem, ukljetenjem i upalom.

Na ovome mjestu treba naglasiti dasu unutranji hemoroidi najei razlog

njem. U pravilu se smetnje smiruju zadva tjedna. Ako su promjene toliko izra-ene ili toliko bolne da se ne mogu kupi-rati analgeticima, indicirano je operacij-sko lijeenje. Analna tromboza je trom-boza vanjskih hemoroida, a nastaje upravilu nakon mehanike povrede ili na-kon fizikih napora. Ako opseg trombo-ze nije velik, tada je jedini simptom bol-no peckanje u maru. Jaka tromboza do-vodi do formiranja lividne otekline naanalnom rubu. Bolesnik osjea jak priti-sak u podruju anusa, a oteklina postajetvrda i izrazito bolna. Katkada koa ne-krotizira te dolazi do ispranjenja koa-gula, pri emu bolesnik osjea olaka-nje. Terapija je prva tri dana konzerva-tivna: mirovanje, antitrombotine mastii analgetici. Nakon treeg dana, ako kon-zervativna terapija nije pomogla, terapi-ja je kirurka.

Mr. sc. ordano Bai,dr. med.

studeni-prosinac 200020

Bol u vratuPogodovni faktori

Svatko je od nas bar jednom u ivo-tu imao takozvani ukoeni krivi vrat,kada smo obino prisilno drali vrat ujednom poloaju, i to najee ukoenna jednu stranu. Pogodovni faktor ta-kvog stanja, to se javlja kod sve veegbroja ljudi, svakako je nain ivota su-vremenog ovjeka. Naime, sve se viesjedi, i u kui, i na radnom mjestu, te sepri tome esto kraljenica dri u prisil-nom poloaju. Svjedoci smo pojave bo-la kod sve mlaih ljudi, emu sigurnopogoduju rad s kompjutorima, duevonje automobilima, gledanje TV.Osim toga, dizanje i noenje teih tere-ta, nagli pokreti vrata, izlaganje hladno-i, vlazi i vjetru, a danas i sve vea ineracionalna upotreba klimatskih ure-aja, takoer pogoduju razvitku bolnogi ukoenog vrata. Nekada ak i nepri-kladan jastuk, obino veliki, moe izaz-vati takve tegobe. Jedan su od posebnihuzroka tog stanja i trzanje ozljede vrat-ne kraljenice koje, osim u prometu na-staju i nakon padova, npr. na ledu, prili-kom sportskih aktivnosti, pri tui i sl.

Uzroci bolnoga vrata

Takve epizode ukoenog, bolnogvrata najee nastaju zbog degenera-tivnih promjena vratne kraljenice usmislu promjena na diskusima, malimzglobovima, ali i zbog promjena na me-kim tkivima, kao to su ligamenti, mii-i, tetive.

Simptomi bolnoga vrata

Od simptoma to se javljaju svaka-ko je najvaniji bol u vratu koji je vezanza nagnutost vrata na jednu stranu, toje tzv. zatitni poloaj. Bol se moe iri-ti prema ramenima, lopaticama, glavi teprema prednjem dijelu prsnog koa, alii prema jednoj ili obje ruke. Osim bolo-va javlja se zakoenost vrata, uz manjeili vee ogranienje pokretljivosti. U

miiima se mogu napipati bolne tokei zadebljanja, tzv. miogeloze.

Lijeenje kod kue i samopomo

1. Svakako bi trebalo nekoliko danamirovati i odmarati, odnosno relaksirativratnu kraljenicu, to bi trebalo uinitina malenom, mekanom i valjkastom ja-stuiu koji treba staviti ispod vrata dokse lei na leima ili na boku.

2. Takoer bi trebalo uzeti lijekovekoji smanjuju bol i upalu, tzv. nestero-idne protuupalne lijekove (Aspirin, Pa-racetamol, Voltaren, Ketonal) ili pak,to je rjee, steroidne protuupalne lije-kove (Pronison). Te se lijekove moeuzeti u obliku t