Godina XXII - Broj 62 Srijeda, 12. 8. 2015. godineS A R A J E V O ISSN 1512-7079

PARLAMENT FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE1144

Na osnovu lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosim

UKAZO PROGLAENJU ZAKONA O RADU

Proglaava se Zakon o radu, koji je usvojio ParlamentFederacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni kogdoma 31.07.2015. godine i na sjednici Doma naroda od30.07.2015. godine.

Broj 01-02-639-02/1506. augusta 2015. godine

SarajevoPredsjednik

Marinko avara, s. r.

ZAKONO RADU

I - OSNOVNE ODREDBEPredmet zakona

lan 1.Ovim zakonom ure uje se zaklju ivanje ugovora o radu,

radno vrijeme, pla e, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje pra-va i obaveza iz radnog odnosa, zaklju ivanje kolektivnih ugo-vora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanjaiz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili me unarodnimugovorom nije druga ije odre eno.Gramati ka terminologija

lan 2.Gramati ka terminologija koritenja mukog i enskog roda

za pojmove u ovom zakonu uklju uje oba roda.Ravnopravna zastupljenost spolova

lan 3.Formiranje vije a zaposlenika, mirovnog vije a, ekonom-

sko-socijalnog vije a i drugih organa koji proizilaze iz ovog za-kona i kolektivnih ugovora, odraavat e ravnopravnu zastuplje-nost spolova.

Zasnivanje radnog odnosalan 4.

(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaklju enog ugovora oradu zasniva se radni odnos.

(2) Nakon zaklju ivanja ugovora o radu poslodavac je duanprijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdrav-stveno osiguranje i osiguranje za slu aj nezaposlenosti (udaljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom.

Pojam poslodavcalan 5.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizi ko ili pravno licekoje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu.Pojam radnika

lan 6.Radnik, u smislu ovog zakona, je fizi ko lice koje je zapo-

sleno na osnovu ugovora o radu.Osnovna prava i obaveze radnika

lan 7.(1) Poslodavac utvr uje mjesto i na in obavljanja rada

potivaju i pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnikje obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu saprirodom i vrstom rada li no obavljati preuzeti posao, tepotivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca,kao i zakone i op e akte poslodavca.

(2) Radnik ima pravo na pravi nu pla u, uvjete rada kojiobezbje uju sigurnost i zatitu ivota i zdravlja na radu, tedruga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Osnovi i vrste diskriminacijelan 8.

(1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traizaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bra nostanje, porodi ne obaveze, starost, invalidnost, trudno u, je-zik, vjeru, politi ko i drugo miljenje, nacionalnu pripad-nost, socijalno porijeklo, imovno stanje, ro enje, rasu, bojukoe, lanstvo ili ne lanstvo u politi kim strankama i sindi-katima, zdravstveni status, ili neko drugo li no svojstvo.

(2) Diskriminacija moe biti direktna ili indirektna.

Broj 62 - Strana 2 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.(3) Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, zna i svako

postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovoglana kojim se radnik, kao i lice koje trai zaposlenje stavljaili je bilo stavljeno u nepovoljniji poloaj u odnosu na drugalica u istoj ili sli noj situaciji.

(4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postojikada odre ena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterijili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj radnikakao i lice koje trai zaposlenje zbog odre ene osobine, sta-tusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema kojiine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovoglana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje traezaposlenje.

Uznemiravanje i nasilje na radulan 9.

(1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavcazabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje,nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje naradu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traezaposlenje kod poslodavca.

(2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana je svakoneeljeno ponaanje uzrokovano nekim od osnova iz lana8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredudostojanstva radnika i lica koje trai zaposlenje, a kojeuzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavaju e ili uvredljivookruenje.

(3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana jesvako ponaanje koje rije ima ili radnjama seksualneprirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstvaradnika i lica koje trai zaposlenje, a koje izaziva strah ilistvara poniavaju e ili uvredljivo okruenje.

(4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosifizi ku, psihi ku, seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju,kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica unjihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnostispolova na radu ili u vezi sa radom.

(5) Mobing predstavlja specifi nu formu nefizi kog uznemira-vanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanjeradnji kojima jedno ili vie lica psihi ki zlostavlja i poni-ava drugo lice, a ija je svrha ili posljedica ugroavanjenjegovog ugleda, asti, dostojanstva, integriteta, degradacijaradnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

Zabrana diskriminacijelan 10.

(1) Diskriminacija iz lana 8. ovog zakona zabranjena je uodnosu na:a. uvjete za zapoljavanje i izbor kandidata za obavljanje

odre enog posla,b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,c. obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje,d. napredovanje u poslu ie. otkazivanje ugovora o radu.

(2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da sudiskriminiraju e po nekom od osnova iz lana 8. ovogzakona, nitave su.

Izuzeci od zabrane diskriminacijelan 11.

(1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, isklju-enje ili davanje prvenstva u odnosu na odre eni posaokada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvimuvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova izlana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odlu uju i uvjetobavljanja posla, te da je svrha koja se time eli posti iopravdana.

(2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona,kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose naposebnu zatitu odre enih kategorija radnika u skladu sazakonom.

Zatita u slu ajevima diskriminacijelan 12.

(1) U slu ajevima diskriminacije u smislu odredaba ovogzakona, radnik kao i lice koje trai zaposlenje mogu odposlodavca zahtijevati zatitu u roku od 15 dana od danasaznanja za diskriminaciju.

(2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnoenjazahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu,radnik moe u daljem roku od 30 dana podnijeti tubunadlenom sudu.

(3) Ako radnik odnosno lice koje trai zaposlenje u slu ajuspora iznesu injenice koje opravdavaju sumnju da jeposlodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona ozabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanjada nije bilo diskriminacije, odnosno da postoje a razlikanije usmjerena na diskriminaciju ve da ima svojeobjektivno opravdanje.

(4) Ako sud utvrdi da je tuba iz stava 2. ovog lana osnovanaposlodavac je duan radniku uspostaviti i osiguratiostvarivanje prava koja su mu uskra ena, te mu nadoknadititetu nastalu diskriminacijom.

Pravo na vo enje krivi nog ili gra anskog postupkalan 13.

U slu ajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnoguznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu iliu vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne moe se tuma-iti kao ograni avanje ili umanjivanje prava na vo enje krivi nogili gra anskog postupka.Sloboda udruivanja

lan 14.(1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organi-

zirati sindikat, te se u njega u laniti, u skladu sa statutom ilipravilima tog sindikata.

(2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru,formirati udruenje poslodavaca, te se u njega u laniti, uskladu sa statutom ili pravilima tog udruenja.

(3) Sindikat i udruenja poslodavaca mogu se osnovati bezikakvog prethodnog odobrenja.

Dobrovoljnost lanstvalan 15.

(1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odlu uju o svomstupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruenjaposlodavaca.

(2) Radnik odnosno poslodavac ne moe biti stavljen unepovoljniji poloaj zbog lanstva ili ne lanstva u sindikatuodnosno udruenju poslodavaca.

Zabrana mijeanja u funkcioniranje udruenjalan 16.

(1) Poslodavcima ili udruenjima poslodavaca koji djeluju usopstveno ime ili putem nekog drugog lica, lana ili zastup-nika, zabranjuje se:a. mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravlja-

nje sindikatom;b. zagovaranje ili pruanje pomo i sindikatu sa ciljem

kontroliranja takvog sindikata.(2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog

drugog lica, lana ili zastupnika, zabranjeno je mijeanje uuspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udruenjemposlodavaca.

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 3Nemogu nost zabrane zakonite djelatnosti udruenja

lan 17.Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruenja posloda-

vaca ne moe se trajno ni privremeno zabraniti.Osiguravanje uvjeta za djelovanje sindikata kod poslodavca

lan 18.(1) Poslodavac je duan osigurati odgovaraju e uvjete za

djelovanje sindikata u skladu sa kolektivnim ugovorom.(2) Poslodavac je duan, uz pisanu saglasnost radnika, obra u-

nati i iz pla e radnika, obustavljati sindikalnu lanarinu, teje upla ivati na ra un sindikata, u skladu sa uputamasindikata.

(3) Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kodposlodavca, ali iji sindikat ima lanove kod poslodavca,dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno zaobavljanje sindikalne aktivnosti.

(4) Sindikalni predstavnici iz stava 3. ovog lana ne moguprilikom obavljanja sindikalnih aktivnosti naruavati radne itehnoloke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radukod poslodavca, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Primjena najpovoljnijeg pravalan 19.

(1) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom oradu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od pravautvr enih ovim zakonom.

(2) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom oradu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvr enihovim zakonom.

(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa razli ito ure eno ovimzakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iliugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnijepravo.

II - ZAKLJU IVANJE UGOVORA O RADUUvjeti za zaklju ivanje ugovora o radu

lan 20.(1) Sa licem mla im od 15 godina ivota ne moe se zaklju iti

ugovor o radu, niti se ono moe zaposliti na bilo koju vrstuposlova.

(2) Lice izme u 15 i 18 godina ivota (u daljem tekstu: malo-ljetnik) moe zaklju iti ugovor o radu, odnosno zaposliti seuz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da odovlatenog ljekara ili nadlene zdravstene ustanove pribaviljekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima op uzdravstvenu sposobnost za rad.

Probni radlan 21.

(1) Prilikom zaklju ivanja ugovora o radu moe se ugovoritiprobni rad.

(2) Probni rad iz stava 1. ovog lana ne moe trajati due odest mjeseci.

(3) Ako se probni rad prekida prije roka na koji je ugovoren,otkazni rok je sedam dana.

(4) Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta zavrijeme obavljanja probnog rada, prestaje radni odnos sadanom isteka roka utvr enog ugovorom o probnom radu.

Ugovor o radu na neodre eno i odre eno vrijemelan 22.

(1) Ugovor o radu zaklju uje se:a. na neodre eno vrijeme;b. na odre eno vrijeme.

(2) Ugovor o radu koji ne sadri podatak u pogledu trajanjasmatrat e se ugovorom o radu na neodre eno vrijeme.

(3) Ugovor o radu na odre eno vrijeme ne moe se zaklju iti zaperiod dui od tri godine.

(4) Ako radnik izri ito ili pre utno obnovi ugovor o radu naodre eno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izri ito ilipre utno zaklju i s istim poslodavcem uzastopne ugovore oradu na odre eno vrijeme na period dui od tri godine bezprekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu naneodre eno vrijeme.

Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora oradu

lan 23.Prekidom ugovora o radu iz lana 22. stav 4. ovoga zakona

ne smatraju se prekidi nastali zbog:a. godinjeg odmora;b. privremene sprije enosti za rad;c. poro ajnog odsustva;d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;e. perioda izme u otkaza ugovora o radu i dana povratka

na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugogorgana, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

f. odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;g. vremenskog perioda do 60 dana izme u ugovora o

radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnimugovorom nije utvr en dui vremenski period.

Sadraj zaklju enog ugovora o radulan 24.

(1) Ugovor o radu zaklju uje se u pisanoj formi i sadri, naro-ito, podatke o:a. nazivu i sjeditu poslodavca;b. imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu

radnika;c. trajanju ugovora o radu;d. danu otpo injanja rada;e. mjestu rada;f. radnom mjestu na koje se radnik zapoljava i kratak

opis poslova;g. duini i rasporedu radnog vremena;h. pla i, dodacima na pla u, te periodima isplate;i. naknadi pla e;j. trajanju godinjeg odmora;k. otkaznom rokul. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvr enim

kolektivnim ugovorom.(2) Umjesto podataka iz st. 1. ta . g., h., i., j., k. i l. ovog lana,

moe se u ugovoru o radu nazna iti odgovaraju i lanzakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim suure ena ta pitanja.

(3) Ako poslodavac ne zaklju i ugovor o radu sa radnikom upisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uznaknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodre-eno vrijeme, ako poslodavac druga ije ne dokae.

Upu ivanje na rad u inozemstvulan 25.

Ako se radnik upu uje na rad u inozemstvu, prije odlaska uinozemstvo, mora se posti i pisana saglasnost izme u poslodavcai radnika u pogledu slijede ih uvjeta ugovora:

a. radnog njesta u inozemstvu;b. trajanju rada u inozemstvu;c. mjestu rada i boravka u inozemstvu;d. valuti u kojoj e se ispla ivati pla a i drugim

primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima pravaza vrijeme boravka u inozemstvu;

Broj 62 - Strana 4 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.e. uvjetima vra anja u zemlju.

Rad izvan prostorija poslodavcalan 26.

(1) Ugovor o radu moe se zaklju iti radi obavljanja poslova iizvan prostorija poslodavca (kod ku e radnika ili u drugomprostoru koji osigura radnik), u skladu sa kolektivnimugovorom i pravilnikom o radu.

(2) Ugovor o radu zaklju en u smislu stava 1. ovog lana, po-red podataka iz lana 24. ovog zakona, sadri i podatke o:a. trajanju radnog vremena,b. vrsti poslova i na inu organiziranja rada,c. uvjetima rada i na inu vrenja nadzora nad radom,d. visini pla e za obavljeni rad i rokovima isplate,e. upotrebi vlastitih sredstava za rad i naknadi trokova

za njihovu upotrebu,f. naknadi drugih trokova vezanih za obavljanje

poslova i na in njihovog utvr ivanja,g. drugim pravima i obavezama.

(3) Ugovor iz stava 1. ovog lana moe se zaklju iti samo zaposlove koji nisu opasni ili tetni po zdravlje radnika ilidrugih lica i ne ugroavaju radnu okolinu, u skladu sazakonom.

Radno-pravni status direktoralan 27.

(1) Predsjednik i lanovi uprave, odnosno poslovodni organdrugog naziva (u daljem tekstu: direktor) moe poslovodnufunkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, uskladu sa pravilnikom o radu.

(2) Direktor moe zasnovati radni odnos na neodre eno iliodre eno vrijeme.

(3) Radni odnos na odre eno vrijeme traje do isteka roka nakoji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrjeenja.

(4) Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XIovog zakona.

(5) Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odno-sa, prava, obaveze i odgovornosti se ure uju ugovorom, uskladu sa optim aktom poslodavca.

Dostava radniku fotokopije prijave na obavezno osiguranjelan 28.

Poslodavac je duan radniku, uz pisani dokaz, dostavitifotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 dana oddana zaklju ivanja ugovora o radu, odnosno po etka rada, kao isvake promjene osiguranja koja se ti e radnika.Podaci koji se ne mogu traiti

lan 29.Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto

(razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zaklju ivanja ugovora oradu poslodavac ne moe traiti od radnika podatke koji nisu uneposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naro ito u vezi saodredbom lana 8. ovog zakona.Postupanje sa li nim podacima radnika

lan 30.Li ni podaci radnika ne mogu se prikupljati, obra ivati,

koristiti ili dostavljati tre im licima, osim ako je to odre enozakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obavezaiz radnog odnosa.

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE IUSAVRAVANJE ZA RADPrava i obaveze u vezi sa obrazovanjem, osposobljavanjem iusavravanjem za rad

lan 31.(1) Poslodavac moe, u skladu sa potrebama rada, omogu iti

radniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad.(2) Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvo enja

novog na ina ili organiziranja rada, omogu iti radnikuobrazovanje, osposobljavanje ili usavravanje za rad.

(3) Radnik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima ipotrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravatiza rad.

(4) Uvjeti i na in obrazovanja, osposobljavanja i usavravanjaza rad iz st. 2. i 3. ovog lana ure uju se kolektivnimugovorom ili pravilnikom o radu.

Prijem pripravnikalan 32.

(1) Radi stru nog osposobljavanja za samostalan rad, posloda-vac moe zaklju iti ugovor o radu sa pripravnikom.

(2) Pripravnikom se smatra lice sa zavrenom srednjom iliviom kolom, odnosno fakultetom koje prvi put zasnivaradni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu,obavezno poloiti stru ni ispit ili mu je za rad u zanimanjupotrebno prethodno radno iskustvo.

(3) Ugovor o radu sa pripravnikom zaklju uje se na odre enovrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom nije druga ijeodre eno.

(4) Za vrijeme obavljanja pripravni kog staa pripravnik imapravo na 70% pla e utvr ene za poslove za koje seosposobljava.

(5) Poslodavac i pripravnik mogu se dogovoriti i o ve emiznosu pla e iz stava 4. ovog lana.

Polaganje stru nog ispitalan 33.

Nakon zavrenog pripravni kog staa, pripravnik polaestru ni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ilipravilnikom o radu propisano.Stru no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

lan 34.(1) Ako je stru ni ispit ili radno iskustvo utvr eno zakonom ili

pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odre enogzanimanja, poslodavac moe lice koje je zavrilo kolo-vanje za takvo zanimanje primiti na stru no osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Vrijeme stru nog osposobljavanja iz stava 1. ovog lanara una se u pripravni ki sta i radno iskustvo utvr eno kaouvjet za rad u odre enom zanimanju i moe trajati najdueonoliko vremena koliko traje pripravni ki sta.

(3) Ugovor o stru nom osposobljavanju zaklju uje se u pisanojformi.

(4) Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog lanau roku od osam dana nadlenoj slubi za zapoljavanje, radievidencije i nadzora.

(5) Lice na stru nom osposobljavanju ima pravo na zdravstve-no osiguranje kako je to utvr eno propisima za nezaposlenalica, a prava po osnovu osiguranja za slu aj povrede na radui profesionalnog oboljenja osigurava poslodavac u skladu sapropisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 5(6) Licu za vrijeme stru nog osposobljavanja osigurava se

odmor u toku rada, dnevni odmor izme u dva uzastopnaradna dana i sedmi ni odmor.

IV - RADNO VRIJEMEPojam radnog vremena

lan 35.(1) Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, pre-

ma ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove zaposlodavca.

(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnikpripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanjeposlova, ako se ukae takva potreba.

(3) Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijemepripravnosti ure uje se kolektivnim ugovorom, pravilnikomo radu i ugovorom o radu.

Puno i nepuno radno vrijemelan 36.

(1) Ugovor o radu moe se zaklju iti za rad sa punim ilinepunim radnim vremenom.

(2) Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmi no, ako zakonom,kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom oradu nije odre eno u kra em trajanju.

(3) Puno radno vrijeme za maloljetne radnike ne smije biti dueod 35 sati sedmi no.

(4) Puno radno vrijeme moe se rasporediti na pet, odnosnoest radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom ipravilnikom o radu.

(5) Nepunim radnim vremenom smatra se radno vrijeme kra eod punog radnog vremena.

(6) Radnik koji je zaklju io ugovor o radu sa nepunim radnimvremenom, moe zaklju iti vie takvih ugovora kako bi nataj na in ostvario puno radno vrijeme.

(7) Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava izradnog odnosa ostvaruje zavisno od duine radnog vremenau skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iliugovorom o radu.

Skra ivanje radnog vremenalan 37.

(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti izdravlja na radu, nije mogu e zatititi radnika od tetnihutjecaja, radno vrijeme se skra uje srazmjerno tetnomutjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2) Poslovi iz stava 1. ovog lana i trajanje radnog vremenautvr uju se pravilnikom o sigurnosti i zdravlju na radu, uskladu sa zakonom.

(3) O skra ivanju radnog vremena u smislu stava 1. ovog lanaodlu uje federalno odnosno kantonalno ministarstvonadleno za rad na zahtjev poslodavca, inspektora rada ilisindikata, a na osnovu stru ne analize izdate od ovlatenestru ne organizacije, u skladu sa zakonom.

(4) Pri ostvarivanju prava na pla u i drugih prava po osnovurada i u vezi sa radom, skra eno radno vrijeme u smisluovog lana izjedna ava se sa punim radnim vremenom.

Prekovremeni radlan 38.

(1) U slu aju vie sile (poar, potres, poplava) i iznenadnogpove anja obima posla, kao i u drugim sli nim slu ajevimaneophodne potrebe, radnik je, na zahtijev poslodavca,obavezan da radi due od punog radnog vremena(prekovremeni rad), a najvie do osam sati sedmi no.

(2) Ako prekovremeni rad radnika traje due od tri sedmiceneprekidno ili vie od 10 sedmica u toku kalendarskegodine, o prekovremenom radu poslodavac obavijetavanadlenu inspekciju rada.

(3) Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnom radniku,trudnici, majci odnosno usvojitelju djeteta do tri godineivota, kao i samohranom roditelju, samohranom usvojiteljui licu kojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijetepovjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta.

(4) Trudnica, majka, odnosno usvojitelj djeteta do tri godineivota, kao i samohrani roditelj, samohrani usvojitelj i licekojem je na osnovu rjeenja nadlenog organa dijetepovjereno na uvanje i odgoj, do est godina ivota djeteta,moe raditi prekovremeno ako da pisanu izjavu odobrovoljnom pristanku na takav rad.

(5) Inspekcija rada zabranit e prekovremeni rad uvedensuprotno st. 1.-4. ovog lana.

Preraspodjela radnog vremenalan 39.

(1) Ako priroda posla to zahtijeva, puno i nepuno radnovrijeme moe se preraspodjeliti tako da tokom jednogperioda traje due, a tokom drugog perioda kra e od punogradnog vremena, s tim da prosje no radno vrijeme u tokutrajanja preraspodjele, ne moe biti due od 52 satasedmi no, a za sezonske poslove najdue 60 sati sedmi no.

(2) O uvo enju preraspodjele iz stava 1. ovog lana,poslodavac je duan donijeti pisanu odluku koju dostavljaradniku.

(3) Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosje noradno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog periodaodre enog kolektivnim ugovorom, ne moe biti due odpunog ili nepunog radnog vremena.

(4) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovre-menim radom.

(5) Maloljetni radnik, trudnica, majka odnosno usvojitelj dje-teta do tri godine ivota, kao i samohrani roditelj, samo-hrani usvojitelj i lice kojem je na osnovu rjeenja nadlenogorgana dijete povjereno na uvanje i odgoj, do est godinaivota djeteta, moe raditi u preraspodjeli radnog vremenasamo ukoliko pisanom izjavom pristane na takav rad.

No ni radlan 40.

(1) Rad u vremenu izme u 22 sata uve er i 6 sati ujutro idu egdana, a u poljoprivredi izme u 22 sata i 5 sati ujutro, smatrase no nim radom, ako za odre eni slu aj zakonom,propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije druga ijeodre eno.

(2) Ako je rad organiziran u smjenama koje uklju uju i no nirad mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik uno noj smjeni radi uzastopno najdue jednu sedmicu.

Posebna zatita radnika koji rade no ulan 41.

(1) Poslodavac je pri organizaciji no nog rada ili rada u smjeniduan voditi posebnu brigu o organizaciji rada prilago enojradniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladus prirodom posla koji se obavlja no u ili u smjeni.

(2) Poslodavac je duan no nim i smjenskim radnicima osigu-rati sigurnost i zdravstvenu zatitu u skladu s prirodomposla koji obavljaju, kao i sredstva zatite i prevencije kojaodgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupnasu u svako doba.

(3) Radnicima koji rade no u poslodavac je duan osiguratiperiodi ne ljekarske preglede najmanje jednom u dvijegodine.

(4) Ako se na ljekarskom pregledu iz stava 3. ovog lana utvrdida radniku prijeti nastanak invalidnosti zbog rada no u,poslodavac mu je duan ponuditi zaklju ivanje ugovora oradu za obavljanje istih ili drugih poslova izvan no nog

Broj 62 - Strana 6 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.rada, ukoliko takvi poslovi postoje, odnosno ako uz prekva-lifikaciju i dokvalifikaciju postoji mogu nost rasporedaradnika na druge poslove.

(5) Zabranjen je no ni rad trudnica po ev od estog mjesecatrudno e, majki i usvojitelja, kao i lica kojem je na osnovurjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanje iodgoj, i to do navrene dvije godine ivota djeteta.

No ni rad maloljetnih radnikalan 42.

(1) Zabranjen je no ni rad maloljetnih radnika.(2) Za maloljetne radnike u industriji, rad u vremenu izme u 19

sati uve er i 7 sati ujutro idu eg dana, smatra se no nimradom.

(3) Za maloljetne radnike koji nisu zaposleni u industriji, rad uvremenu izmedu 20 sati uve er i 6 sati ujutro idu eg dana,smatra se no nim radom.

(4) Izuzetno, maloljetni radnici privremeno mogu biti izuzetiod zabrane no nog rada u slu aju havarija, vie sile i zatiteinteresa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Federacija), na osnovu saglasnosti inspekcije rada kantona(daljem tekstu: nadlena inspekcija rada).

(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljem tekstu:Federalni ministar) e pravilnikom propisati koje se djelat-nosti smatraju industrijom u smislu stava 2. ovog lana.

Obaveza vo enja evidencijalan 43.

(1) Poslodavac je duan svakodnevno voditi evidenciju oradnicima i drugim licima angaovanim na radu.

(2) Evidencija iz stava 1. ovog lana mora sadravati podatke opo etku i zavretku radnog vremena, smjenama i drugepodatke o prisustvu radnika na radu.

(3) Poslodavac je duan, pored evidencija iz stava 1. ovoglana, voditi evidenciju o radnicima koji su kod njegazaposleni-mati na evidencija.

(4) Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjevpredo iti evidencije iz st. 1. i 3. ovog lana.

(5) Federalni ministar e pravilnikom propisati sadraj i na invo enja evidencija iz st. 1. i 3. ovog lana.

V - ODMORI I ODSUSTVAOdmor u toku radnog vremena

lan 44.(1) Radnik koji radi due od est sati dnevno, ima pravo na

odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30minuta.

(2) Poslodavac je duan radniku, na njegov zahtjev, omogu itiodmor iz stava 1. ovog lana u trajanju od jednog sata zajedan dan u toku radne sedmice.

(3) Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog lana ne ura unava se uradno vrijeme.

(4) Na in i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovog lanaure uje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iugovorom o radu.

Dnevni odmorlan 45.

(1) Radnik ima pravo na odmor izme u dva uzastopna radnadana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 satineprekidno.

(2) Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravona dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno,a za maloljetne radnike u trajanju od najmanje 12 satineprekidno.

Sedmi ni odmorlan 46.

(1) Radnik ima pravo na sedmi ni odmor u trajanju odnajmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi nadan svog sedmi nog odmora, osigurava mu se jedan dan uperiodu odre enom prema dogovoru poslodavca i radnikakoji ne moe biti dui od dvije sedmice.

(2) Od radnika se moe traiti da radi na dan svog sedmi nogodmora samo u slu aju vie sile, vanrednog pove anjaobima posla ukoliko poslodavac ne moe primijeniti drugemjere, sprje avanja gubitka kvarljive robe kao i u drugimslu ajevima utvr enim kolektivnim ugovorom ilipravilnikom o radu.

(3) Radniku se ne moe uskratiti pravo na odmor u toku rada,dnevni odmor i sedmi ni odmor.

Minimalni godinji odmorlan 47.

(1) Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na pla enigodinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana, anajdue 30 radnih dana.

(2) Maloljetni radnik ima pravo na godinji odmor u trajanju odnajmanje 24 radna dana.

Sticanje prava na godinji odmorlan 48.

(1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid radaizme u dva radna odnosa dui od 15 dana, sti e pravo nagodinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.

(2) Ako radnik nije stekao pravo na godinji odmor u smislustava 1. ovog lana, ima pravo na najmanje jedan dangodinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, uskladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iugovorom o radu.

(3) Odsustvo sa rada zbog privremene sprije enosti za rad,materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljomradnika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog lana.

Na in koritenja godinjeg odmoralan 49.

(1) Trajanje godinjeg odmora due od najkra eg propisanogovim zakonom, ure uje se kolektivnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu.

(2) U trajanje godinjeg odmora ne ura unava se vrijemeprivremene sprije enosti za rad, vrijeme praznika u koje sene radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje seradniku priznaje u sta osiguranja.

(3) Pri utvr ivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da jeradno vrijeme raspore eno na na in kako je utvr enokolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom oradu.

Koritenje godinjeg odmora u dijelovimalan 50.

(1) Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela.(2) Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio

koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana utoku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. junanaredne godine.

(3) Radnik koji ne iskoristi dio godinjeg odmora u smislustava 2. ovog lana, nema pravo prenoenja godinjegodmora u narednu godinu.

(4) Radnik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kadon to eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavcanajmanje tri dana prije njegovog koritenja.

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 7Zatita prava na godinji odmor

lan 51.(1) Radnik se ne moe odre i prava na godinji odmor.(2) Radniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti

mu se izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjegodmora, osim u slu aju iz lana 52. stav 4. ovog zakona.

Koritenje godinjeg odmoralan 52.

(1) Plan koritenja godinjeg odmora utvr uje poslodavac, uzprethodnu konsultaciju sa radnicima ili njihovim predstav-nicima u skladu sa zakonom, uzimaju i u obzir potrebeposla, kao i opravdane razloge radnika.

(2) Poslodavac je duan pisanom odlukom obavijestiti radnikao trajanju godinjeg odmora i periodu njegovog koritenjanajmanje sedam dana prije koritenja godinjeg odmora.

(3) Radnik za vrijeme koritenja godinjeg odmora ima pravona naknadu pla e, u visini pla e koju bi ostvario da je radio.

(4) U slu aju prestanka ugovora o radu, poslodavac je duanradniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godinjeg odmoraisplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora uiznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostalidio godinjeg odmora, ako godinji odmor ili njegov dionije iskoristio krivicom poslodavca.

Pla eno odsustvolan 53.

(1) Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu pla e dosedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - pla enoodsustvo u slu aju: stupanja u brak, poro aja supruge, teebolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno doma instva, uskladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu iugovorom o radu.

(2) lanom ue obitelji, u smislu stava 1. ovog lana, smatrajuse: bra ni odnosno vanbra ni partner, dijete (bra no,vanbra no, usvojeno, pastor e i dijete bez roditelja uzeto naizdravanje), otac, majka, o uh, ma eha, usvojilac, dedo inana (po ocu i majci), bra a i sestre.

(3) Radnik ima pravo na pla eno odsustvo za vrijemeobrazovanja ili stru nog osposobljavanja i usavravanja, teobrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, utrajanju i uz naknadu odre enu kolektivnim ugovorom ilipravilnikom o radu.

(4) Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako darivanje imapravo na najmanje jedan dan pla enog odsustva.

(5) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi saradnim odnosom, vrijeme pla enog odsustva smatra sevremenom provedenim na radu.

(6) Radnik ima pravo na pla eno odsustvo i u drugimslu ajevima i za vrijeme utvr eno propisom kantona,kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Nepla eno odsustvolan 54.

(1) Poslodavac moe radniku, na njegov pisani zahtjev,odobriti odsustvo sa rada bez naknade pla e - nepla enoodsustvo.

(2) Uvjeti i vrijeme koritenja nepla enog odsustva ure uju sekolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(3) Poslodavac je duan omogu iti radniku odsustvo do etiriradna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovolja-vanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s timda se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu pla e -pla eno odsustvo.

(4) Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obavezeradnika koji se sti u na radu i po osnovu rada, miruju.

VI - ZATITA RADNIKASigurnost i zdravlje na radu

lan 55.(1) Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je duan

omogu iti radniku da se upozna sa propisima u vezi saradnim odnosima i propisima u vezi sa sigurno u izdravljem na radu, te ga je duan upoznati sa organizacijomrada.

(2) Radnici imaju pravo i obavezu da koriste sve mjere zatitepredvi ene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu idrugim vae im propisima.

(3) Radnik ima pravo da odbije da radi ako mu neposrednoprijeti opasnost po ivot i zdravlje zbog toga to nisuprovedene mjere zatite predvi ene propisima o sigurnosti izdravlju na radu i o tome je duan odmah obavijestitiposlodavca i nadlenu inspekciju rada.

(4) Radnik koji odbije da radi iz razloga navedenih u stavu 3.ovog lana ima pravo na naknadu pla e kao da je radio, a zavrijeme dok se ne provedu propisane mjere predvi enepropisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugimpropisima, ako za to vrijeme nije raspore en na drugeodgovaraju e poslove.

Obaveze radnika i poslodavcalan 56.

(1) Prilikom zaklju ivanja ugovora o radu i tokom trajanjaradnog odnosa,radnik je duan obavijestiti poslodavca obolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogu ava ili bitnoometa u izvravanju obaveza iz ugovora o radu ili kojaugroava ivot ili zdravlje lica s kojima radnik dolazi udodir u izvravanju ugovora o radu.

(2) Radi utvr ivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanjeodre enih poslova, poslodavac moe uputiti radnika naljekarski pregled.

(3) Trokove ljekarskog pregleda iz stava 2. ovog lana snosiposlodavac.

Zatita maloljetnikalan 57.

(1) Maloljetnik ne moe da radi na naro ito tekim fizi kimposlovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, ni naostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa pove animrizikom da uti u na njegov ivot i zdravlje, razvoj i moral, sobzirom na njegove psihofizi ke osobine.

(2) Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove izstava 1. ovog lana.

(3) Inspektor rada zabranit e rad maloljetnika na poslovima izstava 1. ovog lana.

(4) U slu aju iz stava 3. ovog lana poslodavac je duanmaloljetnom radniku ponuditi zaklju ivanje ugovora o raduza obavljanje drugih odgovaraju ih poslova, a ako takvihposlova nema, duan mu je ponuditi prekvalifikaciju ilidokvalifikaciju za druge odgovaraju e poslove.

(5) Ukoliko nakon prekvalifikacije ili dokvalifikacije iz stava 4.ovog lana ne postoje poslovi koje maloljetni radnik moeobavljati poslodavac mu moe otkazati ugovor o radu nana in i pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Ljekarski pregled maloljetnikalan 58.

(1) Maloljetni radnik, u cilju zatite njegovog zdravlja ipsihofizi kog razvoja, ima pravo na ljekarski preglednajmanje jednom u dvije godine.

(2) Trokove ljekarskog pregleda iz stava 1. ovog lana snosiposlodavac.

Broj 62 - Strana 8 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.Zatita ena

lan 59.ena ne moe biti zaposlena na poslovima pod zemljom (u

rudnicima), osim u slu aju ako je zaposlena na rukovode emmjestu koje ne zahtijeva fizi ki rad ili u slubama zdravstvene isocijalne zatite, odnosno ako ena mora provesti izvjesno vrije-me na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemnidio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne uklju uje fizi kirad.Zabrana nejednakog postupanja

lan 60.(1) Poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene

trudno e niti moe za vrijeme trudno e, koritenjaporo ajnog odsustva, te za vrijeme koritenja prava iz l.63., 64. i 65.ovog zakona otkazati ugovor o radu eni,odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.

(2) Prestanak ugovora o radu na odre eno vrijeme ne smatra seotkazom ugovora o radu u smislu stava 1. ovog lana.

(3) Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudno i,osim ako radnica zahtijeva odre eno pravo predvi enozakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.

Privremeni raspored ene za vrijeme trudno elan 61.

(1) Poslodavac je duan enu za vrijeme trudno e, odnosnodojenja djeteta, rasporediti na druge poslove ako je to uinteresu njenog zdravstvenog stanja, koje je utvrdioovlateni ljekar.

(2) Ako poslodavac nije u mogu nosti da osigura raspore i-vanje ene u smislu stava 1. ovog lana, ena ima pravo naodsustvo sa rada uz naknadu pla e, u skladu sa kolektivnimugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Privremeni raspored iz stava 1. ovog lana ne moe imati zaposljedicu smanjenje pla e ene.

(4) enu, iz stava 1. ovog lana, poslodavac moe premjestiti udrugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.

Poro ajno odsustvolan 62.

(1) Za vrijeme trudno e, poro aja i njege djeteta, ena imapravo na poro ajno odsustvo u trajanju od jedne godineneprekidno.

(2) Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara ena moe da otpo neporo ajno odsustvo 28 dana prije o ekivanog datumaporo aja.

(3) ena moe koristiti kra e poro ajno odsustvo, ali ne kra eod 42 dana poslije poro aja.

(4) Nakon 42 dana poslije poro aja pravo na poro ajnoodsustvo moe koristiti i radnik - otac djeteta, ako seroditelji tako sporazumiju.

(5) Radnik otac djeteta moe koristiti pravo iz stava 1. ovoglana i u slu aju smrti majke, ako majka napusti dijete iliako iz drugih opravdanih razloga ne moe da koristiporo ajno odsustvo.

Rad sa polovinom punog radnog vremena nakon istekaporo ajnog odsustva

lan 63.(1) Nakon isteka poro ajnog odsustva, ena sa djetetom

najmanje do jedne godine ivota ima pravo da radi polovinupunog radnog vremena, a za blizance, tre e i svakoslijede e dijete ima pravo da radi polovinu punog radnogvremena do navrene dvije godine ivota djeteta, akopropisom kantona nije predvi eno due trajanje ovog prava.

(2) Pravo iz stava 1. ovog lana moe koristiti i radnik - otacdjeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnomvremenu.

Rad sa polovinom punog radnog vremena do tri godineivota djeteta

lan 64.Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja

ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do tri godineivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadlene zdravstveneustanove, potrebna poja ana briga i njega.Pravo ene na odsustvo radi dojenja

lan 65.(1) ena koja doji dijete, a koja nakon koritenja poro ajnog

odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvujes posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radidojenja, do navrene jedne godine ivota djeteta.

(2) Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana ra una se u punoradno vrijeme.

Pravo na poro ajno odsustvo u slu aju gubitka djetetalan 66.

Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije istekaporo ajnog odsustva, ima pravo da produi poro ajno odsustvoza onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog ljekara,potrebno da se oporavi od poro aja i psihi kog stanja prouzroko-vanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poro aja odnosnood smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava poosnovu poro ajnog odsustva.Pravo na odsustvo nakon isteka poro ajnog odsustva

lan 67.(1) Jedan od roditelja moe da odsustvuje sa rada do tri godine

ivota djeteta, ako je to predvi eno kolektivnim ugovoromili pravilnikom o radu.

(2) Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovoglana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

Naknada pla e za vrijeme poro ajnog odsustva i rada sapolovinom punog radnog vremena

lan 68.(1) Za vrijeme koritenja poro ajnog odsustva, radnik ima

pravo na naknadu pla e, u skladu sa posebnim zakonom.(2) Pored prava iz stava 1. ovog lana, radniku se moe isplatiti

i razlika do pune pla e na teret poslodavca.(3) Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz l.

63. i 64. ovog zakona, radnik ima za polovinu punogradnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu pla e, uskladu sa posebnim zakonom.

Prava roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvojulan 69.

(1) Jedan od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju(tee hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovinupunog radnog vremena, u slu aju da se radi o samohranomroditelju ili da su oba roditelja zaposlena, pod uvjetom dadijete nije smjeteno u ustanovu socijalno - zdravstvenogzbrinjavanja, na osnovu nalaza nadlene zdravstveneustanove.

(2) Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, pripadapravo na naknadu pla e, u skladu sa zakonom.

(3) Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog lana, ne moese narediti da radi no u, prekovremeno i ne moe mu sepromijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisanipristanak.

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 9Prava usvojioca djeteta i lica kojem je dijete povjereno nauvanje i odgoj

lan 70.Prava iz lana 62. st. 1. i 3. i l. 63., 64., 67., 68. i 69. ovog

zakona moe koristiti jedan od usvojilaca djeteta ili lice kojem jena osnovu rjeenja nadlenog organa dijete povjereno na uvanjei odgoj.Zatita radnika u slu aju privremene sprije enosti za radzbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja

lan 71.(1) Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od

profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovoro radu za vrijeme privremene sprije enosti za rad zboglije enja ili oporavka, osim ako je po inio tei prijestup iliteu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(2) U slu ajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog lana, radnikune moe prestati ugovor o radu koji je zaklju en naodre eno vrijeme, osim ako je po inio tei prijestup ili teupovredu radne obaveze iz ugovora o radu.

(3) U slu aju iz stava 2. ovog lana ugovor o radu na odre enovrijeme se ne e smatrati ugovorom o radu na neodre enovrijeme u smislu lana 22. stav 4. ovog zakona.

Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestankaprivremene sprije enosti za rad

lan 72.(1) Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu

tetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnogodnosa.

(2) Radnik koji je bio privremeno sprije en za rad do estmjeseci, a za kojeg nakon lije enja i oporavka nadlenazdravstvena ustanova ili ovlateni ljekar utvrdi da jesposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojimaje radio prije nastupanja privremene sprije enosti za rad.

(3) Ukoliko ne postoji mogu nost da se radnik koji je bioprivremeno sprije en za rad due od est mjeseci vrati naposlove na kojima je radio ili na druge odgovaraju eposlove, poslodavac ga moe rasporediti na druge posloveprema njegovoj stru noj spremi i radnim sposobnostima.

(4) Ukoliko ne postoji mogu nost raspore ivanja iz stava 3.ovog lana, poslodavac moe, nakon provedenih konsulta-cija sa vije em zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.

(5) Radnik je duan, najkasnije u roku od tri dana od dananastupanja sprije enosti za rad, pisanim putem obavijestitiposlodavca o privremenoj sprije enosti za rad.

Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnostilan 73.

Ako nadlena ustanova za medicinsko vjeta enjezdravstvenog stanja ocijeni da kod radnika postoji promijenjenaradna sposobnost (invalid II kategorije), poslodavac mu je duanu pisanoj formi ponuditi novi ugovor o radu za obavljanjeposlova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovi postoje,odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postojimogu nost rasporeda radnika na druge poslove.Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnomsposobnosti

lan 74.(1) Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost vije a

zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o raduradniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost,ukoliko je kod poslodavca vije e zaposlenika odnosnosindikat formiran.

(2) Ukoliko vije e zaposlenika odnosno sindikat uskratisaglasnost iz stava 1. ovog lana rjeavanje spora povjerava

se arbitrai u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilni-kom o radu. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitrae,poslodavac moe u roku od 15 dana od dana dostavljanjaarbitrane odluke zatraiti da predmetnu saglasnostnadomjesti sudska odluka.

(3) U slu aju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lana,radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uve anom zanajmanje 50% u odnosu na otpremninu iz lana 111. ovogzakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog krenjaobaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obavezaiz ugovora o radu od strane radnika.

VII - PLA A I NAKNADA PLA EPravo na pla u

lan 75.(1) Pla a radnika utvr uje se kolektivnim ugovorom, pravilni-

kom o radu i ugovorom o radu.(2) Pla a za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu sastoji

se od osnovne pla e, dijela pla e za radni u inak i uve anepla e uz lana 76. ovog zakona, u skladu sa kolektivnimugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

(3) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvr uju seelementi za odre ivanje osnovne pla e i dijela pla e poosnovu radnog u inka.

Pravo na pove anu pla ulan 76.

Radnik ima pravo na pove anu pla u za oteane uvjeterada, prekovremeni rad i no ni rad, te za rad na dan sedmi nogodmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonomodre eno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu i ugovorom o radu.Jednakost pla a

lan 77.(1) Poslodavac je duan radnicima isplatiti jednake pla e za rad

jednake vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu,vjersku, spolnu, politi ku i sindikalnu pripadnost kao idrugi diskriminatorni osnov iz lana 8. stav 1. ovog zakona.

(2) Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad kojizahtijeva isti stepen stru ne spreme, istu radnu sposobnost,odgovornost, fizi ki i intelektualni rad, vjetine, uslove radai rezultate rada.

Najnia pla alan 78.

(1) Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvr uje senajnia pla a.

(2) Najnia pla a odre uje se na osnovu najnie cijene radautvr ene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

(3) Uskla ivanje najnie pla e vri Vlada Federacije uzprethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vije emza teritoriju Federacije BiH, u skladu sa kretanjem indeksapotroa kih cijena, najmanje jednom godinje.

(4) Poslodavac ne moe radniku obra unati i isplatiti pla umanju od pla e utvr ene kolektivnim ugovorom ipravilnikom o radu.

Isplata pla elan 79.

(1) Pla a se ispla uje nakon obavljenog rada, u periodimaisplate koji ne mogu biti dui od 30 dana.

(2) Pla a i naknada pla e se ispla uje u novcu.(3) Prilikom isplate pla e poslodavac je duan radniku uru iti

pisani obra un pla e.(4) Pojedina ne isplate pla e nisu javne.

Broj 62 - Strana 10 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.Obra un pla e

lan 80.(1) Poslodavac koji ne isplati pla u u roku iz lana 79. stav 1.

ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti duan je do krajamjeseca u kojem je dospjela isplata pla e, radniku uru itiobra un pla e koju je bio duan isplatiti.

(2) Obra un iz stava 1. ovog lana smatra se izvrnomispravom.

Naknada pla elan 81.

(1) Radnik ima pravo na naknadu pla e za period odsustvo-vanja sa rada iz opravdanih razloga predvi enih zakonom,propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom oradu (godinji odmor, privremena sprije enost za rad,poro ajno odsustvo, pla eno odsustvo i sl.).

(2) Period iz stava 1. ovog lana za koji se naknada ispla uje nateret poslodavca utvr uje se zakonom, propisom kantona,kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom oradu.

(3) Radnik ima pravo na naknadu pla e za vrijeme prekida radado kojeg je dolo zbog okolnosti za koje radnik nije kriv(via sila, privremeni zastoj u proizvodnji i sl.), u skladu sakolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom oradu.

Zatita pla e i naknade pla elan 82.

(1) Poslodavac ne moe, bez izvrne sudske odluke ili bezsaglasnosti radnika, svoje potraivanje prema njemu napla-titi uskra ivanjem isplate pla e ili nekog njenog dijela,odnosno uskra ivanjem isplate naknade pla e ili dijelanaknade pla e.

(2) Saglasnost radnika iz stava 1. ovog lana ne moe se datiprije nastanka potraivanja.

Prisilna obustava pla e i naknade pla elan 83.

Pla a ili naknada pla e radnika moe se prisilno obustaviti,u skladu sa propisom kojim se regulira izvrni postupak.VIII IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA ITEHNI KA UNAPRE ENJA RADNIKAPostupanje u slu aju izuma, predmeta industrijskog dizajna itehni kog unapre enja na radu ili u vezi sa radom

lan 84.(1) Radnik je duan da obavijesti poslodavca o izumu,

predmetima industrijskog dizajna odnosno tehni komunapre enju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom.

(2) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna u smislustava 1. ovog lana, odre eni su propisima iz oblastiindustrijskog vlasnitva.

(3) Radnik je obavezan da uva kao poslovnu tajnu podatke oizumu, odnosno predmetima industrijskog dizajna i nesmije ih bez odobrenja poslodavca dati tre em licu.

(4) Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni naradu ili u vezi s radom pripadaju poslodavcu, a radnik imapravo na nadoknadu utvr enu kolektivnim ugovorom,ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(5) O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nijeostvaren na radu ili u vezi s radom, radnik je duanobavijestiti poslodavca ako je izum u vezi s djelatno uposlodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u vezis izumom.

(6) Ako poslodavac primijeni tehni ko unapre enje odnosnotehni ko rjeenje ostvareno racionalizacijom odnosnonovatorskim rjeenjima koje je predloio radnik, obavezan

je radniku isplatiti naknadu koja se utvr uje kolektivnimugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

IX - ZABRANA TAKMI ENJA RADNIKA SAPOSLODAVCEMZakonska zabrana takmi enja

lan 85.Radnik moe, samo uz prethodno odobrenje poslodavca, za

svoj ili tu i ra un ugovarati i obavljati poslove iz djelatnosti kojuobavlja poslodavac.Ugovorena zabrana takmi enja

lan 86.(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odre eno

vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvijegodine, radnik ne moe zaposliti kod drugog lica koje je utrinoj utakmici sa poslodavcem i da ne moe za svoj ili zara un tre eg lica, ugovarati i obavljati poslove kojima setakmi i sa poslodavcem.

(2) Ugovor iz stava 1. ovog lana zaklju uje se u pisanoj formiili moe biti sastavni dio ugovora o radu.

Naknada u slu aju ugovorene zabrane takmi enjalan 87.

(1) Ugovorena zabrana takmi enja obavezuje radnika samo akoje ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da e radniku zavrijeme trajanja zabrane ispla ivati naknadu najmanje uiznosu polovine prosje ne pla e ispla ene radniku uperiodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(2) Naknadu iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan isplatitiradniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

(3) Visina naknade iz stava 1. ovog lana uskla uje se na na ini pod uvjetima utvr enim kolektivnim ugovorom,pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Prestanak ugovorene zabrane takmi enjalan 88.

Uvjeti i na in prestanka zabrane takmi enja ure uju seugovorom izme u poslodavca i radnika.X - NAKNADA TETEOdgovornost radnika za tetu prouzrokovanu poslodavcu

lan 89.(1) Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog

krajnje nepanje prouzrokuje tetu poslodavcu, duan jetetu naknaditi.

(2) Ako tetu prouzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovaraza dio tete koju je prouzrokovao.

(3) Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi dio tete koju jeon prouzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednakoodgovorni i tetu nakna uju u jednakim dijelovima.

(4) Ako je vie radnika prouzrokovalo tetu krivi nim djelomsa umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.

Odre ivanje paualnog iznosa tetelan 90.

(1) Ako se naknada tete ne moe utvrditi u ta nom iznosu ilibi utvr ivanje njenog iznosa prouzrokovalo nesrazmjernetrokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radumoe se predvidjeti da se visina naknade tete utvr uje upaualnom iznosu, na in utvr ivanja paualnog iznosa iorgan koji tu visinu utvr uje kao i druga pitanja u vezi saovom naknadom.

(2) Ako je prouzrokovana teta mnogo ve a od utvr enogpaualnog iznosa naknade tete, poslodavac moezahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 11Odgovornost za tetu prouzrokovanu tre em licu

lan 91.Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog

krajnje nepanje prouzrokuje tetu tre em licu, a tetu jenaknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznosnaknade ispla ene tre em licu.Smanjenje i osloba anje od obaveze naknade tete

lan 92.Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvr uju se

uvjeti i na in smanjenja ili osloba anja radnika od obavezenaknade tete.Odgovornost poslodavca za tetu prouzrokovanu radniku

lan 93.(1) Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom,

poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po op impropisima obligacionog prava.

(2) Pravo na naknadu tete iz stava 1. ovog lana, odnosi se i natetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredomnjegovih prava iz radnog odnosa.

(3) Naknada pla e koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkazane smatra se naknadom tete.

XI - PRESTANAK UGOVORA O RADUNa ini prestanka ugovora o radu

lan 94.Ugovor o radu prestaje:a. smr u radnika;b. sporazumom poslodavca i radnika;c. kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa

osiguranja, ako se poslodavac i radnik druga ije nedogovore;

d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnosradnika traje 40 godina, ako se poslodavac i radnikdruga ije ne dogovore;

e. danom dostavljanja pravosnanog rjeenja opriznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitkaradne sposobnosti;

f. otkazom ugovora o radu;g. istekom vremena na koje je zaklju en ugovor o radu

na odre eno vrijeme;h. ako radnik bude osu en na izdravanje kazne zatvora

u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja naizdravanje kazne;

i. ako radniku bude izre ena mjera bezbjednosti,vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od trimjeseca - po etkom primjene te mjere;

j. pravosnanom odlukom nadlenog suda, koja ima zaposljedicu prestanak radnog odnosa.

Sporazum o prestanku ugovora o radulan 95.

(1) Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanojformi.

(2) Sporazumom iz stava 1. ovog lana utvr uju se rok u kojemradni odnos prestaje, te sva ostala me usobna prava iobaveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

Otkaz ugovora o radulan 96.

(1) Poslodavac moe otkazati radniku ugovor o radu, uzpropisani otkazni rok, ako:a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehni kih ili

organizacijskih razloga, ilib. radnik nije u mogu nosti da izvrava svoje obaveze iz

radnog odnosa.

(2) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu u slu ajevima izstava 1. ovog lana, ako se ne moe osnovano o ekivati odposlodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da gaprekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora oradu u smislu stava 1. ta ka a. ovog lana, poslodavacnamjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama istepenom stru ne spreme ili na istom radnom mjestu, prijezapoljavanja drugih lica duan je ponuditi zaposlenje onimradnicima iji su ugovori o radu otkazani.

Otkaz poslodavca bez obaveze potivanja otkaznog rokalan 97.

(1) Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku, bezobaveze potivanja otkaznog roka, u slu aju da je radnikodgovoran za tei prijestup ili za teu povredu radnihobaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bibilo osnovano o ekivati od poslodavca da nastavi radniodnos.

(2) U slu aju lakih prijestupa ili lakih povreda radnihobaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moeotkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.

(3) Pisano upozorenje iz stava 2. ovog lana sadri opisprijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radniksmatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae ugovor oradu bez davanja predvi enog otkaznog roka za slu aj da seprijestup ponovi u roku od est mjeseci nakon izdavanjapisanog upozorenja poslodavca.

(4) Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvr uju sevrste prijestupa ili povreda radnih obaveza iz st. 1. i 2. ovoglana.

Neopravdani razlozi za otkazlan 98.

Neopravdani razlozi za otkaz su:a. privremena sprije enost za rad zbog bolesti ili

povrede;b. podnoenje albe ili tube odnosno sudjelovanje u

postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona,drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika oradu odnosno obra anje radnika nadlenim organimaizvrne vlasti;

c. obra anje radnika zbog opravdane sumnje na korup-ciju ili u dobroj vjeri podnoenje prijave o toj sumnjiodgovornim licima ili nadlenim organima dravnevlasti

Otkaz radnika bez obaveze potivanja otkaznog rokalan 99.

(1) Radnik moe otkazati ugovor o radu bez obaveze potivanjaotkaznog roka, u slu aju da je poslodavac odgovoran zaprijestup ili povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji sutakve prirode da ne bi bilo osnovano o ekivati od radnikada nastavi radni odnos.

(2) U slu aju otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog lanaradnik ima sva prava u skladu sa zakonom, kao da jeugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

Rok za otkaz ugovora o radu bez potivanja otkaznog rokalan 100.

U slu ajevima iz l. 97. i 99. ovog zakona, ugovor o radumoe se otkazati u roku od 60 dana od dana saznanja za injenicuzbog koje se daje otkaz, ali najdue u roku od jedne godine oddana u injene povrede.

Broj 62 - Strana 12 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.Omogu avanje iznoenja odbrane radnika

lan 101.Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili

rada radnika, obavezan je omogu iti radniku da se izjasni oelementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret.Teret dokazivanja

lan 102.U slu aju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu

je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkazugovora o radu u smislu lana 96. stav 1. ta . a. i b. i lana 97. st.1. i 2. ovog zakona.Saglasnost za otkaz sindikalnom povjereniku

lan 103.(1) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove

dunosti i est mjeseci nakon prestanka obavljanja tedunosti, poslodavac, bez prethodne saglasnosti federalnogministarstva nadlenog za rad, ne moe:a. otkazati ugovor o radu, ilib. na drugi na in ga staviti u nepovoljniji poloaj u

odnosu na radno mjesto prije nego to je imenovan nafunkciju sindikalnog povjerenika.

(2) Sindikalnim povjerenikom u smislu stava 1. ovog lanasmatra se radnik koji je ovlateni predstavnik sindikataorganiziranog kod poslodavca u skladu sa propisima oorganiziranju i djelovanju sindikata.

(3) Ukoliko nadleno ministarstvo uskrati saglasnost iz stava 1.ovog lana, poslodavac moe u roku od 30 dana od danadostave takve odluke zatraiti da saglasnost zamijeni sudskaodluka.

Pisana forma otkazalan 104.

(1) Otkaz se daje u pisanoj formi.(2) Poslodavac je obavezan, u pisanoj formi, obrazloiti otkaz.(3) Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se

otkazuje.Trajanje otkaznog roka

lan 105.(1) Otkazni rok ne moe biti kra i od sedam dana u slu aju da

radnik otkazuje ugovor o radu, ni kra i od 14 dana u slu ajuda poslodavac otkazuje ugovor o radu.

(2) Otkazni rok po inje da te e od dana uru enja otkazaradniku odnosno poslodavcu.

(3) Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom oradu moe se utvrditi due trajanje otkaznog roka, ali nedue od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu,odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

Prava radnika u slu aju nezakonitog otkazalan 106.

(1) Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prijeisteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezanda mu isplati naknadu pla e i prizna sva ostala prava kao daje radio do isteka otkaznog roka.

(2) Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavcaobavezati da:a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na

kojima je radio ili druge odgovaraju e poslove i isplatimu naknadu pla e u visini pla e koju bi radnikostvario da je radio i nadoknadi mu tetu, ili

b. isplati radniku:- naknadu pla e u visini pla e koju bi radnik

ostvario da je radio;- naknadu tete za pretrpljenu tetu;

- otpremninu na koju radnik ima pravo u skladusa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu;

- druge naknade na koje radnik ima pravo, u skla-du sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pra-vilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(3) Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanogotkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac imapravo na naknadu tete prema optim propisima o naknaditete.

(4) Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moetraiti da sud donese privremenu mjeru o njegovomvra anju na rad, do okon anja sudskog spora.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radulan 107.

(1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjujuse i u slu aju kada poslodavac otkae ugovor i istovremenoponudi radniku zaklju ivanje ugovora o radu podizmijenjenim uvjetima.

(2) Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stava 1. ovoglana, zadrava pravo da pred nadlenim sudom osporavadoputenost takve izmjene ugovora.

(3) O ponudi za zaklju ivanje ugovora o radu pod izmijenjenimuvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odrediposlodavac, a koji ne moe biti kra i od osam dana.

Privremeni raspored radnika na drugo radno mjestolan 108.

(1) U hitnim slu ajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika,iznenadno pove anje obima posla, sprje avanje nastankave e tete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode isl.) poslodavac moe donijeti jednostranu odluku orasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najdue do 60dana u toku jedne kalendarske godine.

(2) U slu aju iz stava 1. ovog lana, pla a radnika i drugenaknade se obra unavaju kao da je radio na radnom mjestuza koje ima zaklju en ugovor o radu.

(3) Zahtjev za zatitu prava, podnesen protiv odluke iz stava 1.ovog lana ne odlae njeno izvrenje.

Program zbrinjavanja vika radnikalan 109.

Poslodavac koji zapoljava vie od 30 radnika, a koji uperiodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonom-skih, tehni kih ili organizacijskih razloga otkae ugovor o radunajmanje petorici radnika, duan je da se konsultira sa vije emzaposlenika i sindikatom.Obaveza konsultiranja

lan 110.(1) Obaveza konsultiranja u smislu lana 109. ovog zakona:

a. zasniva se na aktu u pisanoj formi koji je pripremioposlodavac;

b. zapo inje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti ootkazu radnicima na koje se odnosi.

(2) Akt u pisanoj formi iz stava 1. ovog lana dostavlja sevije u zaposlenika ili sindikatu prije po etka konsultiranja,a sadri, naro ito, slijede e podatke:- razloge za predvi eno otkazivanje ugovora o radu;- broj, kategoriju i spol radnika za ije je ugovore

predvi en otkaz;- mjere za koje poslodavac smatra da se pomo u njih

mogu izbje i neki ili svi predvi eni otkazi (npr.raspore ivanje radnika na drugo radno mjesto kodistog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebno,privremeno skra ivanje radnog vremena);

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 13- mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomo i

radnicima da na u zaposlenje kod drugog poslodavca;- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti

u cilju prekvalifikacije radnika radi zapoljavanja koddrugog poslodavca.

(3) Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora oradu, u smislu lana 109. ovog zakona, poslodavac namje-rava da zaposli radnike sa istim kvalifikacijama i stepenomstru ne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapolja-vanja drugih lica duan je ponuditi zaposlenje onimradnicima iji su ugovori o radu otkazani.

Otpremninalan 111.

(1) Radnik koji je sa poslodavcem zaklju io ugovor o radu naneodre eno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor oradu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osimako se ugovor otkazuje zbog krenja obaveze iz radnogodnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o raduod strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji seodre uje u zavisnosti od duine prethodnog neprekidnogtrajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.

(2) Otpremnina iz stava 1. ovog lana utvr uje se kolektivnimugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.Otpremnina se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jednetre ine prosje ne mjese ne pla e ispla ene radniku uposljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, zasvaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3) Otpremnina iz stava 2. ovog lana ne moe biti ve a od estprosje nih mjese nih pla a ispla enih radniku u posljednjatri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(4) Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog lana,poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidunaknade.

(5) Na in, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovoglana, utvr uju se pisanim ugovorom izme u radnika iposlodavca.

XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOGODNOSAOdlu ivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

lan 112.(1) O pravima i obavezama radnika iz ugovora o radu odlu uje,

u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i drugimpropisima, poslodavac ili drugo ovlateno lice odre enostatutom ili aktom o osnivanju.

(2) Ako je poslodavac fizi ko lice moe pisanom punomo iovlastiti drugo poslovno sposobno punoljetno lice da gazastupa u ostvarivanju prava i obaveza iz radnog odnosa iliu vezi sa radnim odnosom.

Ostvarivanje pojedina nih prava radnikalan 113.

U ostvarivanju pojedina nih prava iz radnog odnosa radnikmoe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, prednadlenim sudom i drugim organima, u skladu sa ovim zakonom.Zatita prava iz radnog odnosa

lan 114.(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko

pravo iz radnog odnosa moe u roku od 30 dana od danadostavljanja odluke kojom je povrije eno njegovo pravo,odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati odposlodavca ostvarivanje tog prava.

(2) Ako poslodavac u roku od 30 dana od dana podnoenjazahtjeva za zatitu prava ili postizanja dogovora o mirnomrjeavanju spora iz lana 116. stav 1. ovog zakona ne

udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljem roku od 90dana podnijeti tubu pred nadlenim sudom.

(3) Zatitu povrije enog prava pred nadlenim sudom ne moezahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podniozahtjev iz stava 1. ovog lana, osim u slu aju zahtjevaradnika za naknadu tete ili drugo nov ano potraivanje izradnog odnosa.

Zastara nov anih potraivanjalan 115.

Sva nov ana potraivanja iz radnog odnosa zastarjevaju uroku od tri godine od dana nastanka obaveze.Mirno rjeavanje sporova

lan 116.(1) Prije podnoenja tube radnik i poslodavac mogu se

dogovoriti o mirnom rjeavanju spora na na in i poduvjetima predvi enim zakonom.

(2) Ukoliko se postupak iz stava 1. ovog lana ne okon a urazumnom roku, koji ne moe biti dui od 60 dana ili sepostupak mirenja okon a neuspjeno, radnik ima pravo dapodnese tubu nadlenom sudu, u rokovima iz lana 114.ovog zakona koji teku od dana okon anja postupka mirenja.

Prenoenje ugovora o radu u slu aju promjene poslodavcalan 117.

(1) U slu aju statusne promjene poslodavca, odnosno promjeneposlodavca u skladu sa zakonom (spajanja, pripajanja,podjele, promjene oblika drutva i dr.) ili u slu ajupromjene vlasnitva nad kapitalom poslodavca, svi ugovorio radu koji vae na dan promjene poslodavca, uz pisanusaglasnost radnika, prenose se na novog poslodavca(poslodavac pravni sljednik).

(2) Radnik iji se ugovor o radu prenese na na in iz stava 1.ovog lana zadrava sva prava iz radnog odnosa koja jestekao do dana prenosa ugovora o radu.

(3) Poslodavac - pravni prethodnik duan je o prenoenjuugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanimputem obavijestiti radnike iji se ugovori o radu prenose.

XIII - PRAVILNIK O RADUObaveza donoenja pravilnika o radu

lan 118.(1) Poslodavac koji zapoljava vie od 30 radnika donosi i

objavljuje pravilnik o radu, kojim se ure uju pla e,organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebniuvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja zna ajnaza radnika i poslodavca, u skladu sa zakonom i kolektivnimugovorom.

(2) O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obaveznokonsultira sa sindikatom odnosno vije em zaposlenikaukoliko su formirani.

(3) Pravilnik iz stava 1. ovog lana objavljuje se na oglasnojtabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja.

(4) Sindikat odnosno vije e zaposlenika moe od nadlenogsuda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegoveodredbe oglasi nevae im.

XIV - SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLU IVANJU -VIJE E ZAPOSLENIKAPravo formiranja Vije a zaposlenika

lan 119.(1) Radnici kod poslodavca koji zapoljava najmanje 30 radni-

ka, imaju pravo da formiraju vije e zaposlenika, koje e ihzastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.

Broj 62 - Strana 14 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.(2) Ako kod poslodavca nije formirano vije e zaposlenika,

sindikat ima obaveze i ovlatenja koja se odnose naovlatenja vije a zaposlenika, u skladu sa zakonom.

Prijedlog za formiranje Vije a zaposlenikalan 120.

Vije e zaposlenika formira se na prijedlog reprezentativnogsindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca.Na in i postupak formiranja Vije a zaposlenika

lan 121.Na in i postupak formiranja vije a zaposlenika, kao i druga

pitanja vezana za rad i djelovanje vije a zaposlenika, ure uju sezakonom.XV - REPREZENTATIVNOST SINDIKATA IUDRUENJA POSLODAVACAUvjeti reprezentativnosti sindikata

lan 122.(1) Sindikat se smatra reprezentativnim:

a. ako je registrovan kod nadlenog organa, u skladu sazakonom;

b. ako se finansira preteno iz lanarina i drugih vlastitihizvora;

c. ako ima potreban procenat u lanjenosti zaposlenih, uskladu sa ovim zakonom.

Reprezentativnost sindikata kod poslodavcalan 123.

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra sesindikat u koji je u lanjeno najmanje 20% zaposlenih od ukupnogbroja zaposlenih kod poslodavca.Reprezentativnost sindikata za podru je djelatnosti

lan 124.Reprezentativnim sindikatom za jedno ili vie podru ja

djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz lana 122.ovog zakona ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% lanova odukupnog broja zaposlenih u podru ju djelatnosti (grani) nateritoriji Federacije, odnosno podru ju kantona.Reprezentativnost sindikata za teritoriju Federacije

lan 125.Reprezentativnim sindikatom za teritoriju Federacije smatra

se onaj sindikat koji, pored uvjeta iz lana 122.ovog zakona, imanajmanje 30% lanova, u odnosu na ukupan broj zaposlenih uFederaciji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.Uvjeti za reprezentativnost sindikata kantona

lan 126.Ukoliko je sindikat kantona organizacioni dio sindikata iz

l. 124. i 125. ovog zakona smatra se da ispunjava uvjete iz lana122. ta . a. i b.Reprezentativni sindikat

lan 127.Ako sindikat iz l. 123., 124. i 125. ovog zakona ne ispu-

njava uvjet u pogledu procenta broja lanova u odnosu na ukupanbroj zaposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikatsa najve im brojem u lanjenih od ukupnog broja zaposlenih.Uvjeti za reprezentativnost udruenja poslodavaca

lan 128.(1) Udruenje poslodavaca smatra se reprezentativnim:

a. ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;b. ako ima potreban broj lanova;c. ako se finansira preteno iz lanarina i drugih vlastitih

izvora.(2) Reprezentativnim udruenjem poslodavaca u smislu stava

1. ovog lana smatra se udruenje poslodavaca iji lanovi

zapoljavaju najmanje 20% od ukupnog broja zaposlenih uprivredi na teritoriju Federacije, odnosno podru ju kantona.

(3) Ako ni jedno udruenje poslodavaca ne ispunjava uvjet izstava 2. ovog lana, reprezentativnim udruenjem posloda-vaca smatra se udruenje iji lanovi zapoljavaju najve ibroj zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije, odnosnopodru ju kantona.

(4) Ukoliko je udruenje poslodavaca kantona organizacionidio Udruenja poslodavaca Federacije, smatra se daispunjava uvjete iz stava 1. ovog lana.

Postupak utvr ivanja reprezentativnosti sindikata kodposlodavca

lan 129.(1) Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvr uje

poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavcau prisustvu predstavnika zainteresiranih sindikata, u skladusa ovim zakonom.

(2) Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta repre-zentativnosti utvr enih u lanu 122. ovog zakona i izjavalica ovlatenog za zastupanje i predstavljanje sindikata.

(3) Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikataregistrovanog kod nadlenog organa u skladu sa zakonom,uz zahtjev za utvr ivanje reprezentativnosti podnosirjeenje o upisu tog sindikata u registar udruenja i potvrdutog sindikata da je njegov sastavni dio.

(4) O zahtjevu iz stava 1. ovog lana poslodavac odlu ujerjeenjem na osnovu podnesenih dokaza o ispunjavanjuuvjeta reprezentativnosti, u roku od 15 dana od danapodnoenja zahtjeva.

(5) Ako poslodavac u roku iz stava 4. ovog lana ne utvrdireprezentativnost sindikata ili ukoliko sindikat smatra damu reprezentativnost nije utvr ena u skladu sa ovimzakonom, o reprezentativnosti sindikata kod poslodavcamoe, na zahtjev sindikata, da odlu uje federalno odnosnokantonalno ministarstvo nadleno za rad.

Postupak utvr ivanja reprezentativnosti sindikata iudruenja poslodavaca na teritoriji Federacije odnosnopodru ju kantona

lan 130.(1) Reprezentativnost sindikata odnosno udruenja poslodavaca

na teritoriji Federacije, odnosno podru ju kantona, nazahtjev zainteresiranih strana utvr uje federalno, odnosnokantonalno ministarstvo nadleno za rad.

(2) Broj zaposlenih utvr uje se na osnovu podataka nadlenihinstitucija, koje nadleno ministarstvo pribavlja slubenimputem.

(3) Poslodavac je duan da na zahtjev sindikata izda potvrdu obroju zaposlenih.

(4) Federalno, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno zarad, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stava1. ovog lana, donosi rjeenje o utvr ivanju reprezenta-tivnosti sindikata, odnosno udruenja poslodavaca ako suispunjeni uvjeti utvr eni ovim zakonom.

(5) Protiv rjeenja iz stava 4. ovog lana moe se pokrenutiupravni spor.

Ovlatenja reprezentativnog sindikata i udruenjaposlodavaca

lan 131.(1) Sindikat odnosno udruenje poslodavaca kome je utvr ena

reprezentativnost u skladu sa ovim zakonom ima pravo:a. zastupati svoje lanove pred poslodavcem, organima

vlasti, udruenjima poslodavaca, drugim institucijamaodnosno pravnim licima;

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 15b. kolektivno pregovarati i zaklju ivati kolektivne

ugovore;c. u estvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima

sastavljenim od predstavnika organa vlasti, udruenjaposlodavaca i sindikata i

d. na druga prava u skladu sa zakonom.(2) Pravo zastupanja svojih lanova pred poslodavcem imaju

svi sindikati u skladu sa pravilima o organiziranju idjelovanju sindikata.

Preispitivanje utvr ene reprezentativnostilan 132.

Sindikat i poslodavci, odnosno njihova udruenja mogupodnijeti zahtjev za preispitivanje utvr ene reprezentativnosti,ukoliko smatraju da su promijenjene injenice na osnovu kojih jeutvr ena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine oddostave rjeenja o utvr ivanju reprezentativnosti.Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata kodposlodavca

lan 133.(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osno-

vanog kod poslodavca, podnosi se poslodavcu kod kojeg jeosnovan sindikat.

(2) U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registra-ciji, razlozi zbog kojih se zahtijeva preispitivanje repre-zentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.

(3) Poslodavac je duan da u roku od osam dana od danaprijema zahtjeva isti dostavi sindikatu ija reprezentativnostse preispituje.

(4) Sindikat je duan da u roku od 15 dana od dana prijemazahtjeva iz stava 3. ovog lana dostavi poslodavcu dokaze oispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

(5) Na odluku poslodavca o utvr enoj reprezentativnosti moese uputiti alba federalnom odnosno kantonalnom ministar-stvu nadlenom za rad u roku od 15 dana od dana prijemaodluke.

Postupak preispitivanja reprezentativnosti sindikata iudruenja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosnokantona

lan 134.(1) Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata odnos-

no udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije odnosnopodru je kantona, podnosi se federalnom odnosnokantonalnom ministarstvu nadlenom za rad i sadri brojakta o registraciji, razloge zbog kojih se zahtjevapreispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju.

(2) Nadleno ministarstvo iz stava 1. ovog lana je duno uroku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostavitisindikatu odnosno udruenju poslodavaca ija se repre-zentativnost preispituje, radi dokazivanja postoje e repre-zentativnosti, u skladu sa ovim zakonom.

(3) Sindikat odnosno udruenje poslodavaca duni su da u rokuod 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 2. ovog lanadostave dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

Primjena Zakona o upravnom postupkulan 135.

Na postupak u vezi sa utvr ivanjem reprezentativnostisindikata odnosno udruenja poslodavaca koji nije ure en ovimzakonom shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku.

Objavljivanje rjeenja o reprezentativnosti odnosnogubitku reprezentativnosti

lan 136.Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti

sindikata i udruenja poslodavaca za teritoriju Federacije,objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH".XVI - KOLEKTIVNI UGOVORIVrste kolektivnih ugovora

lan 137.(1) Kolektivni ugovor moe se zaklju iti kao op i, granski i

pojedina ni (kod poslodavca).(2) Op i kolektivni ugovor zaklju uje se za teritoriju Federa-

cije, a granski kolektivni ugovori za teritoriju Federacije ilipodru je jednog ili vie kantona.

Strane u kolektivnom pregovaranjulan 138.

(1) Op i kolektivni ugovor zaklju uju reprezentativno udru-enje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani nateritoriji Federacije.

(2) Granski kolektivni ugovor zaklju uju reprezentativnoudruenje poslodavaca i reprezentativni sindikat jednog ilivie podru ja djelatnosti osnovani na teritoriji Federacijeodnosno podru ju jednog ili vie kantona.

(3) Granske kolektivne ugovore za zaposlene u organimadravne slube, sudske vlasti, javnih ustanova i drugihbudetskih korisnika zaklju uju nadlena ministarstva,odnosno Vlada Federacije i nadlena ministarstva i vladekantona s jedne strane i reprezentativni sindikati dravnihslubenika i namjetenika, javnih ustanova i drugihbudetskih korisnika s druge strane.

(4) Pojedina ni kolektivni ugovor zaklju uje reprezentativnisindikat kod poslodavca i poslodavac.

(5) U postupku pregovaranja radi zaklju ivanja kolektivnihugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog lana, reprezentativnisindikat duan je da sara uje sa drugim sindikatima samanjim brojem lanova, radi izraavanja interesa izaposlenih koji su u lanjeni u taj sindikat.

Postupak kolektivnog pregovaranjalan 139.

(1) Sve strane u kolektivnom pregovaranju vodit e pregovoreu dobroj vjeri i preduzet e razumne napore da se zaklju ikolektivni ugovor.

(2) Postupak kolektivnog pregovaranja i zaklju ivanjakolektivnih ugovora pokre e se na osnovu pisane inicijativejedne od ugovornih strana.

(3) Ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postignesaglasnost za zaklju ivanje kolektivnog ugovora, u esnicimogu da obrazuju arbitrau za rjeavanje spornih pitanja.

Forma i trajanje kolektivnih ugovoralan 140.

(1) Kolektivni ugovor zaklju uje se u pisanoj formi.(2) Kolektivni ugovor moe se zaklju iti na odre eno vrijeme,

koje ne moe biti due od tri godine.(3) Kolektivni ugovor prestaje da vai istekom roka iz stava 2.

ovog lana, a primjenjiva e se najdue 90 dana nakonisteka roka na koji je zaklju en.

(4) Kolektivni ugovor iz stava 2. ovog lana moe se produitisporazumom strana koje su ga zaklju ile najkasnije 30 danaprije isteka vaenja tog ugovora.

Broj 62 - Strana 16 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 12. 8. 2015.Sadraj kolektivnog ugovora

lan 141.(1) Kolektivnim ugovorom ure uju se prava i obaveze strana

koje su ga zaklju ile, te prava i obaveze iz radnog odnosa iliu vezi sa radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugimpropisima.

(2) Kolektivnim ugovorom ure uju se i pravila o postupkukolektivnog pregovaranja, postupak otkazivanja kolektiv-nog ugovora i razlozi i rokovi za njegovo otkazivanje,sastav i na in postupanja tijela ovlatenih za mirno rjea-vanje kolektivnih radnih sporova.

Obaveznost kolektivnog ugovoralan 142.

Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su gazaklju ile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.Proirenje primjene kolektivnog ugovora

lan 143.(1) Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar moe

proiriti primjenu op eg i granskog kolektivnog ugovora ina druge poslodavce koji nisu lanovi udruenjaposlodavaca - strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijenida postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske isocijalne politike u Federaciji u cilju obezbje enja jednakihuvjeta rada.

(2) Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnogugovora, Federalni ministar je obavezan zatraiti miljenjeEkonomsko-socijalnog vije a Federacije Bosne iHercegovine.

(3) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe seopozvati na na in utvr en za njezino donoenje.

(4) Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovoraobjavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH".

Izmjene i dopune kolektivnih ugovoralan 144.

Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju seodredbe ovog zakona koje vae i za njihovo donoenje.Dostavljanje kolektivnih ugovora

lan 145.(1) Zaklju eni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune,

za teritoriju Federacije ili podru je dva ili vie kantonadostavljaju se federalnom ministarstvu nadlenom za rad, asvi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se nadlenomorganu kantona.

(2) Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stava 1. ovoglana pravilnikom e propisati Federalni ministar, odnosnonadleni kantonalni ministar.

Objavljivanje kolektivnih ugovoralan 146.

Kolektivni ugovor, zaklju en za teritoriju Federacije ilipodru je vie kantona, objavljuje se u "Slubenim novinamaFederacije BiH", a za podru je jednog kantona u slubenomglasilu kantona.Otkazivanje kolektivnih ugovora

lan 147.(1) Kolektivni ugovor moe se otkazati iz razloga, po postupku

i u rokovima utvr enim tim kolektivnim ugovorom.(2) Otkaz kolektivnog ugovora obavezno se dostavlja svim

ugovornim stranama.

Primjena kolektivnog ugovora u slu aju promjeneposlodavca odnosno djelatnosti

lan 148.(1) U slu aju promjene poslodavca iz lana 117. ovog zakona,

na radnike se, do zaklju ivanja novog kolektivnog ugovora,nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njihprimjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.

(2) U slu aju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike seprimjenjuje kolektivni ugovor novog podru ja djelatnosti ito od dana promjene djelatnosti.

Zatita prava iz kolektivnog ugovoralan 149.

Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvarujuprava iz tog kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudomzahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora.XVII - MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIHSPOROVAMirenje

lan 150.(1) U slu aju spora o zaklju ivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni

odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugogsli nog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivniradni spor), ako strane nisu dogovorile na in mirnog rjea-vanja spora, provodi se postupak mirenja, u skladu sazakonom.

(2) Mirenje iz stava 1. ovog lana provodi mirovno vije e.Mirovno vije e

lan 151.(1) Mirovno vije e moe biti formirano za teritoriju Federacije,

odnosno za podru je kantona.(2) Mirovno vije e za teritoriju Federacije sastoji se od tri

lana, i to: predstavnika poslodavca, sindikata i predstav-nika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvr ujeFederalni ministar.

(3) Lista iz stava 2.ovog lana utvr uje se za period od etirigodine.

(4) Mirovno vije e iz stava 2. ovog lana donosi pravila opostupku pred tim vije em.

(5) Administrativne poslove za mirovno vije e formirano zateritoriju Federacije, vri federalno ministarstvo nadleno zarad.

(6) Trokove za lana mirovnog vije a sa liste koju utvr ujeFederalni ministar, snosi federalno ministarstvo nadleno zarad.

Mirovno vije e za podru je kantonalan 152.

Formiranje mirovnog vije a za podru je kantona, njegovsastav, na in rada i druga pitanja koja se odnose na rad togmirovnog vije a, ure uju se propisom kantona.Dejstvo prijedloga mirovnog vije a

lan 153.(1) Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog

vije a, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu idejstvo kolektivnog ugovora.

(2) O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjetavajuu roku od tri dana od dana zavretka mirenja federalnoministarstvo, odnosno nadleni organ kantona u skladu sapropisom kantona.

Srijeda, 12. 8. 2015. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 62 - Strana 17Arbitraa

lan 154.(1) Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora

sporazumno povjeriti arbitrai.(2) Imenovanje arbitara i arbitranog vije a i druga pitanja u

vezi sa arbitranim postupkom ure uju se kolektivnimugovorom ili sporazumom strana.

Arbitrana odlukalan 155.

(1) Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu,kolektivnom ugovoru i na pravi nosti.

(2) Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane usporu ne odlu e druga ije.

(3) Protiv arbitrane odluke alba nije doputena.(4) Arbitrana odluka ima pravnu snagu i dejstvo kolektivnog

ugovora.XVIII - TRAJKOrganiziranje trajka

lan 156.(1) Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom

zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava iinteresa svojih lanova.

(2) trajk se moe organizirati samo u skladu sa Zakonom otrajku, pravilima sindikata o trajku i kolektivnim ugo-vorom.

(3) trajk ne moe zapo eti prije okon anja postupka mirenjapredvi enog ovim zakonom, odnosno prije provo enjadrugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su sestrane sporazumjele.

Zatita radnika u esnika u trajkulan 157.

(1) Radnik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj oddrugih r