ZAKON O LOVSTVU

I. OSNOVNE ODREDBE

lan 1.

Ovim Zakonom ureuje se: organizacija lovstva i lovita, uzgoj, zatita, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova, katastar lovita, lovno-gospodarska osnova i planiranje, lovouvarska sluba, upravni i inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od znaenja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Lovstvo, u smislu ovog Zakona, predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zatite i uzgoja divljai, ureenje lovita, lovljenje divljai i racionalnu upotrebu divljai i lovita, koji doprinosi ouvanju bioloke raznolikosti ekolokih sistema i ekoloke ravnotee prirodnih stanita divljai.

lan 2.

U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedeim znaenjem: Divlja u smislu ovog Zakona jesu odreene vrste ivotinja (lovna divlja) koje slobodno ive u prirodi; Pravo lova je ovlatenje da se na odreenoj povrini zemljita i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja, zatite, lova i upotrebe divljai; Korisnik zemljita je vlasnik i korisnik zemljita na kojem je osnovano lovite; Lovite jeste odreena povrina zemljita koja predstavlja zaokruenu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekoloki i drugi uvjeti za uzgoj, zatitu, lov i upotrebu divljai; Otvoreno lovite je ono u kojem je mogua neometana dnevna i sezonska migracija divljai; Ograeno lovite je ono u kojem je smanjena mogunost (prirodno ili ograeno preprekama) migracija divljai. Koristi se za intenzivni uzgoj a povrina ne moe biti manja od 600 ha; Uzgajalite divljai nalazi se na povrinama zemljita veim od 100 ha a manjim od 2.000 ha, ograeno je ogradom gdje se proizvodi divlja za reprodukciju i lov; Zvjerinjak je povrina zemljita do 100 ha ograena ogradom koju divlja ne moe napustiti; Lovno-gospodarska osnova je planski akt kojom se ureuje gospodarenje divljai i lovitem za desetogodinji period. Bez lovno-privredne osnove lov divljai nije doputen; Program uzgoja divljai je planski i privredni akt kojim se potanko ureuje uzgoj, zatita, lov i upotreba divljai u uzgajalitima divljai; Trofej divljai je divlja ili njezini dijelovi ureeni za due uvanje i ocjenjivanje; Vrhunski trofej divljai je trofej ocijenjen veim brojem bodova taaka od evidentiranog najjaeg trofeja pojedine vrste divljai u Federaciji. Vrhunski trofeji krupne divljai ne smiju se iznositi iz Federacije; Lov je skup osmiljenih aktivnosti ovjeka u svrhu odstrijela ili hvatanja ivotinja zakonom oznaenih kao divlja.

lan 3.

Divlja je dravno vlasnitvo i dobro od opeg interesa koje uiva posebnu brigu i zatitu. Ulovljena, ranjena i uginula divlja i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovita, a na zemljitima i vodama izvan lovita pripada kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove umarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), ili pravnom ili fizikom licu kojem je povjerena zatita divljai izvan lovita.

II. LOVSTVO - KORISNICI LOVITA I LOVAKA UDRUENJA

lan 4.

Prema namjeni lovstvo moe biti gospodarsko, sportsko, gospodarsko-sportsko i sa posebnom namjenom.

Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti.

Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi line razonode i rekreacije.

Pod gospodarsko -sportskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija gospodarskog i sportskog lovstva.

Pod lovstvom sa posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju naunih istraivanja, nastave, zatite naroito rijetkih ivotinja, kao i za druge potrebe utvrene posebnim propisima.

lan 5.

Lovljenje divljai obuhvata: traenje, doekivanje, posmatranje, slijeenje, odstrjel i hvatanje ive divljai, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljai i njezinih dijelova.

lan 6.

Za vrenje lovstva osnivaju se lovita.

U lovite ne ulaze: - izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite; - javni putevi i druge javne povrine ukljuujui i zatitni pojas do 300 m od naselja; - odreeni dijelovi prirode koji su proglaeni posebno zatienim objektima prirode po propisima o zatiti prirode u kojima je aktom o proglaenju ili posebnim aktom zabranjen

lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, specijalni zooloki i ornitoloki rezervati i drugi posebno zatieni objekti prirode); - more i privredni ribnjaci sa obalnim zemljitem koji slue za koritenje ribnjaka; - rasadnici, voni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji na povrini do 100 ha, ako su ograeni ogradom koja spreava prirodnu migraciju dlakave divljai; - druge povrine na kojima je aktom o proglaenju njihove namjene zabranjen lov; - ograeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divlja; - privatni posjedi, ako se na njima priinjava teta.

lan 7.

Na povrinama zemljita i na vodama izvan lovita divlja je duan zatititi divlja vlasnik zemljita, pravno ili fiziko lice i kantonalno ministarstvo na ijem se podruju nalazi zemljite i vode koje se koriste.

Zabranjen je lov zatiene divljai na zemljitima i vodama izvan lovita.

Izuzetno od stava 1. ovog lana, u sluajevima kada se radi o povrinama zemljita veim od 100 ha pravnih ili fizikih lica koja koriste ta zemljita, kantonalno ministarstvo povjerit e zatitu divljai na takvim povrinama drugim pravnim ili fizikim licima.

lan 8.

Lovitima se gospodari na osnovu lovno-gospodarske osnove.

lan 9.

Pravo lova divljai imaju graani koji ispunjavaju uvjete odreene ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i opih akata pravnih lica (lovake organizacije i dr.) koja gospodare lovitem.

Lov divljai moe se vriti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan nain i u odreeno vrijeme.

Godinji ulov zatiene divljai moe se vriti samo u granicama godinjeg plana gospodarenja.

lan 10.

Korisnici lovita su pravna lica koja su na osnovu odredbi ovog Zakona dobila lovite na gospodarenje.

Korisnici lovita, u smislu ovog Zakona, mogu biti lovaka udruenja, privredna drutva umarstva, te ostala pravna lica registrirana za bavljenje lovstvom.

Korisnici lovita mogu se dobrovoljno povezivati u lovake asocijacije radi unapreenja i ostvarivanja zajednikog ili opeg interesa ili cilja u skladu sa odredbama Zakona o udruenjima i fondacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj 45/02).

lan 11.

Lovaka udruenja formiraju se radi organiziranog bavljenja lovstvom, ostvarenja opeg interesa za unapreenje uzgoja i zatite lovstva i iskoritavanja divljai, zatite prirode i okolia u ouvanju prirodnog stanita divljai, njegovanja lovake etike i obiaja ili drugih ciljeva kroz sportsko-rekreacione i ekoloke aktivnosti.

lan 12.

Lovaki savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su svojevoljno ulanjeni korisnici lovita i druge organizacije i udruenja zainteresirane za razvoj lovstva i na koje se primjenjuju sve odredbe zakona koje su inae propisane za udruenja.

Lovaki savez, u smislu ovog Zakona, obavlja svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran), te obavlja poslove koji su mu, kao javna ovlatenja, povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je ovlaten, a naroito: - unapreenje lovstva; - pruanje strune pomoi kod donoenja i provoenja mjera gospodarenja lovitem i obrazovanja lovaca; - dosljedno provoenje zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo unapreenje; - ostvarivanje jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje odnosasa inozemnim lovakim udruenjima; - realizacija lovnog menadmenta.

Korisnik lovita je duan: - uraditi inventuru ivotinjskih vrsta i stanja lovita; - osiguravati finansijska sredstva za provoenje lovno-gospodarske osnove, za tete na divljai i lovitu, kao i nadoknadu tete koju ini divlja (osiguranjem kod osiguravajueg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.); - imati strunu slubu, odnosno strunjaka za provoenje lovno-gospodarske osnove; - imati organiziranu lovouvarsku slubu; - imati lovake pse odgovarajue pasmine za lovite koje uzima u zakup koji posjeduju rodni list (rodovnik, pedigre) jedne od lanica Meunarodne kinoloke federacije (FCI) i imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju poloen ispit u radu; - imati lovakog psa osposobljenog za praenje krvnog traga, ili krvosljednika sa poloenim ispitom, ako u lovitu koje uzima u zakup ima predvien odstrjel krupne divljai.

Osim uvjeta iz stava 2. ovog lana korisnik lovita obavezno daje na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registriran za obavljanje lova.

III. DIVLJA I NJENA ZATITA

lan 13.

Divlja, u smislu ovog Zakona, su sljedee vrste ivotinja:

a) Dlakava divlja (sisari) - Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kuni (Oryctolagus cuniculus), bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh obini (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris); - Mesojedi (Carnivora): divlja maka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus), agalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smei tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos); - Papkari (Arctiodactyla): obini jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna (Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis musimon), divlja svinja (Sus scrofa);

b) Pernata divlja (ptice) - Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica popura (Conturnix coturnix), jarebica poljska - trka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka - grivna (Alectoris graeca), jarebica umska - ljetarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb - ruevac (Lyrurus tetrix); - Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupanica (Anas crecca), patka glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka kaikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser), guska glogovnjaa (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud utokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus); - aplje (Ardeidae): aplja siva (Ardea cinerea), aplja danguba (Ardea purpurea), aplja uta (Ardeola ralloides), aplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax), bukavac - nebogled (Botaurus stellaris), apljica mala (Ixobrychus minutus); - Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Coconia nigra); - Ranji (Threskiornithidae): raan blistavi (Plegadis fascinellus), iliarka bijela (Platalea leucordia); - Pelikani (Pelecanidae): nesit ruiasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus); - Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeoglavi (Aegypius monachus), kostoberina utoglava - bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krsta (Aquila pomorina), orao tekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), kanjac miar (Buteo buteo), kanjac gaa (Buteo logopus), jastreb kokoar (Accipiter gentilis), kobac ptiar (Accipiter nisus), eja movarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrasta (Milvus

milvus); - Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo), soko smei (Falco sherrug), soko juni (Falco biarmicus), soko kragulji (Falco columbarius), vjetrua kliktava (Falco tinnunculus), vjetrua kopi (Falco vespertinus), vjetrua bjelonokta (Falco naumanni); - dralovi (Gruidae): sivi dral (Grus grus); - Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokoica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlakua (Gallinula choloropus), hari prdavac (Crex crex), tijaka kuica (Porzana pusilla), tijaka riuka (Porzana porzana); - Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax); - Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus); - ljuke (Scolopacidae): ljuka umska (Scolopax rusticola), barska ljuka - ljuka kokoica (Gallinago gallinago), ljuka livadarka (Gallinago media), ljuka kozica - mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa muljaa (Limusa limosa), muljaa smea (Limosa lapponica); - Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), irokorepi pomornik (Stercorarius pomarinus); - Galebovi (Laridae): galeb rijeni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obini (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus melanocephalus); - igre (Strenidae): igra obina (Sterna hirundo), igra mala (Sterna albifrons), igra crna (Chlidonias niger); - Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnja (Columba palumbus), golub duplja (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto); - Sove (Strigidae): velika uara - buljina (Bbubo bubo), sova umska (asio otus), uara umska (Strix aluco), uk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba); - Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki - kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukma (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus); - Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ubasti (Podiceps cristatus), gnjurac rioglavi (Podiceps grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac uati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis); - Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato); - Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaac (Corvus frugilegus), avka (Corvus monedula), kreja - sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreja ljenikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

Ako se na teritoriji Federacije pojavi, ili unese nova ivotinjska vrsta, njen status divljai privremeno e odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom.

lan 14.

Uzgoj i zatita divljai obuhvata sve mjere i radnje kojima se pomae razmnoavanje i opstanak divljai propisano lovno-gospodarskom osnovom, a naroito: - lovostaj za odreene vrste divljai; - privremena zabrana lova divljai; - provedba radnji koje uvjetuju opstanak i razmnoavanje divljai koja trajno ili sezonski ivi u lovitu, te mjere za ouvanje i poboljanje stanita; - odravanje utvrene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divljai koja se uzgaja; - osiguravanje uvjeta za razmnoavanje i voenje mladunadi; - unos i uvanje divljai radi postizanja brojnosti utvrene lovno-gospodarskom osnovom i programom uzgoja; - osiguranje provoenja preventivnih dijagnostikih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovitima i ostalim prostorima gdje se divlja uzgaja, ili obitava radi zdravstvene zatite divljai; - smanjenje broja divljai koja ini tetu na podnoljiv broj, te uklanjanje pasa i maaka skitnica; - spasavanje divljai od elementarnih nepogoda; - provoenje mjera za osiguranje dovoljne koliine kvalitetne hrane i pitke vode; - podizanje i odravanje lovno-tehnikih i lovno-gospodarskih objekata; - preduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljai) prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova, te upotreba zatitnih naprava na poljoprivrednim strojevima; - upotreba sredstava za zatitu bilja ili drugih hemijskih sredstava na propisan nain i preduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi, ili paljenje strnita, kukuruzita, traka i sl.; - koritenje odreenih pasmina radno ispitanih lovakih pasa; - uvanje lovita; - suzbijanje nezakonitog lova; - poboljanje stanita divljai; - higijensko-zdravstvene mjere; - spreavanje smanjenja i presijecanja povrina; - uklanjanje tetoina.

Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreena vrsta divljai se ne smije loviti, proganjati, ili namjerno uznemirivati, ako zakonom nije drukije odreeno.

Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi nain ugroziti opstanak bilo koje vrste divljai u prirodi.

Odstrjel bolesne ili ranjene divljai (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja.

Zabranjeno je loviti enku dlakave divljai kada je visoko bremenita, ili dok vodi mladunad, pernatu divlja kad sjedi na jajima i dok hrani mladunad, unitavanje i prisvajanje mladunadi, te unitavanje i oteivanje legla, gnijezda i jaja divljai.

Izuzetno od stava 5. ovog lana, moe se dopustiti lov za potrebe nauke, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, za potrebe zoolokih vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinolokih priredbi, uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

U postupku izdavanja odobrenja korisnici ove vrste lova duni su podnijeti izvjetaj Federalnom ministarstvu o razlozima lova, koliini i vrsti divljai, vremenu vrenja lova, mjestu, nainu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje nadlenog inspektora, predstavnika Federalnog ministarstva i korisnika lovita (a po potrebi i drugih zainteresiranih stranaka), uz uvjet da se saini zapisnik na licu mjesta o preduzetim radnjama.

Federalni ministar ukinut e odobrenje iz stava 6. ovog lana u sluajevima kada korisnik postupi suprotno odredbama stava 7. ovog lana.

lan 15.

Za zatienu odreuje se sljedea divlja: - Dlakava divlja: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec, vjeverica, puh, ris; - Pernata divlja: prave koke, divlje patke, divlje guske, ljuke, aplje (osim sive aplje), rode, labudovi, supovi leinari, orlovi, kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi dralovi, jastrebovi, droplje, liske, alarke, prutke, muljae, vivak pozvizda, pomornice, galebovi, igre, kirgiska saa, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, olica i galica crvenokljuna.

Korisnik lovita moe proglasiti zatienom i divlja koja nije navedena u stavu 1. ovog lana.

lan 16.

Stalna zabrana lova, u skladu sa Crvenom listom, odreuje se za sljedee vrste zatiene divljai: vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka umske jarebice, aplje (osim sive aplje), rode, labudovi, supovi leinari, orlovi, kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi dral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), alarke, prutke, muljae, vivak pozvizda, pomornici, galebovi, igre, kirgiska saa, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica, olica i galica crvenokljuna.

lan 17.

Lovostajem zatiena divlja je: mrki medvjed na uzgojnim podrujima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mujak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica umska-mujak, ljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.

Uzgojno podruje za medvjeda iz stava 1. ovog lana obuhvata prostore na kojima postoje ekoloki i prirodni uvjeti za njegov opstanak (razvoj i reprodukcija).

Uzgojna podruja mogu se osnovati i za druge vrste zatiene divljai.

Uzgojna podruja osniva federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava, ako se lovite nalazi na podruju vie kantona.

Izvan uzgojnog podruja medvjed nije zatien.

Lovostaj se ne odnosi na divlja koja se uzgoja u ograenom prostoru ija je povrina manja od 1,0 ha.

lan 18.

Privremena zabrana lova odreuje se za vrste divljai ija je brojnost u lovitu osjetno smanjena uslijed vremenskih nepogoda, bolesti, poara, ili iz nekih drugih razloga, a koju treba zatititi na odreeno vrijeme u cilju poveanja njihove brojnosti.

Zabranu iz stava 1. ovog lana odreuje korisnik lovita.

Zabranu iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar za podruje vie kantona i kantonalni ministar za podruje kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovita.

lan 19.

Ako od zatiene divljai nastupi direktna opasnost po ivot i zdravlje ljudi, ili za dravnu imovinu i za imovinu graana, zatiena divlja moe se odstrijeliti, odnosno njen broj smanjiti, bez obzira na vrijeme zatite i godinji plan gospodarenja.

Odobrenje za smanjenje broja zatiene divljai i nain izvrenja izdaje federalni ministar na osnovu zahtjeva zainteresiranih, a po pribavljenom miljenju korisnika lovita i nadlene veterinarske slube.

lan 20.

Ako se za zatitu poljoprivrednih i umskih kultura upotrebljavaju hemijska sredstva tetna za zatienu divlja, upotreba tih sredstava mora se vriti na nain koji je najmanje opasan za divlja.

Radi preduzimanja preventivnih mjera vlasnici, odnosno korisnici zemljita duni su najmanje tri dana prije upotrebe sredstava obavijestiti korisnika lovita o mjestu, vremenu i nainu upotrebe sredstava iz stava 1. ovog lana.

lan 21.

Zabranjen je lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i umarstvo, kao i kvarenje i unitavanje njihovih gnijezda, legla i skupljanje i unitavanje mladunadi i jaja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

Zabranjeno je hvatanje divljai i dranje u zatvorenom ili ograenom prostoru, ako ovim Zakonom nije drukije rijeeno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divljai ili poboljanja prirodnog fonda iste vrste.

lan 22.

Vlasnici ne smiju putati pse da se bez kontrole kreu po lovitu.

Korisnik lovita duan je uklanjati pse i make koji se kreu bez kontrole po lovitu na udaljenosti veoj od 300 m od naseljenih objekata.

lan 23.

Ovarski psi mogu biti u lovitu samo uz stado.

Pse i make njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju putati da se kreu lovitem bez nadzora na udaljenosti od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno stada.

Korisnik lovita ima pravo i dunost u lovitu ukloniti pse i make koji se kreu lovitem protivno odredbi stava 2. ovog lana bez nadoknade vlasniku psa ili make.

Nije dozvoljeno ukloniti lovake pse koji u organiziranom lovu, ispitima, ili utakmicama pasa u gonjenju divljai, preu u drugo lovite.

Vlasnici pasa odgovorni su za tetu koju njihovi psi poine u lovitu i nadoknauju je korisniku lovita.

lan 24.

Federalni ministar propisat e vrijeme lova lovostajem zatiene divljai i utvrditi koje se ptice i sisari smatraju korisnim za poljoprivredu i umarstvo.

Akt iz stava 1. ovog lana propisat e se po prethodno pribavljenom miljenju kantonalnog ministarstva.

lan 25.

Ograivanje lovita, ija povrina ne moe biti manja od 600 ha, u cilju intenzivnog gospodarenja, ako nije predvieno lovnom osnovom, moe se vriti samo uz odobrenje Federalnog ministarstva.

lan 26.

Naseljavanje novih vrsta divljai vri se na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva.

Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva.

Naseljavanje iz stava 1. ovog lana vri se uz prisutnost nadlenog inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih lica na licu mjesta, uz obavezu da se saini zapisnik i konstatuju uraene radnje.

Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovita dostavlja struno miljenje i uvjerenje o zdravstvenom stanju divljai koja se naseljava.

lan 27.

Izuzetno, na osnovu odredaba lana 20. stav 2. ovog Zakona za potrebe naunog istraivanja, obrazovanja, zoolokih vrtova, muzeja, naseljavanja lovita i suzbijanja zaraznih bolesti federalni ministar moe odobriti hvatanje i dranje divljai u zatvorenom, odnosno ograenom prostoru.

Za potrebe treninga i ispitivanja uroenih osobina lovakih pasa kantonalni ministar moe odobriti dranje nezatiene divljai u ograenom prostoru na zahtjev korisnika lovita.

U sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana u odobrenju e se propisati nain i mjere koje e se pri tome provoditi, te rok vanosti odobrenja.

lan 28.

Zabranjeno je: - etva i koenje poljoprivrednim strojevima koji nemaju ugraene ureaje za plaenje i istjerivanje divljai; - paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u lovitima; - oblaganje otvorenih kanala, akumulacija jezera i obala vodotoka plastinim i drugim materijalima na nain koji bi ugroavao divlja; - upotreba hemijskih preparata na nain i u koliini koji ugroavaju zdravlje i opstanak divljai; - odlaganje otpada, smea, ili neiste tvari u prostoru lovita.

Korisnici lovita obavezni su iz lovita ukloniti otpad i smee i imaju pravo za nadoknadu trokova od fizikog ili pravnog lica koji su otpad ili smee deponirali u lovitu, odnosno moraju odravati i poboljavati ivotne prostore za divlja potivajui zahtjeve prirodnog gospodarenja umama (stvarati prostor za parenje i odmor divljai) i zahtjeve zatite ivotinja i biljaka, te zahtjeve javnosti.

lan 29.

Trovanje divljai je zabranjeno.

Izuzetno od stava 1. ovog lana, federalni ministar moe na zahtjev zainteresiranih lica (inspektora, Lovakog udruenje i dr.) odobriti trovanje odreene vrste divljai u sluaju direktne opasnosti koja od te divljai zaprijeti ivotu ili zdravlju ljudi, zdravlju domaih ivotinja ili opstanku zatiene divljai. Uz zahtjev se obavezno dostavlja struno miljenje o razlozima davanja odobrenja za trovanje odreene vrste divljai.

U odobrenju za trovanje divljai odredit e se nain i vrijeme upotrebe otrova i lica odgovornog za te poslove.

lan 30.

Zabranjeno je unoenje oruja u lovite koje nije lovako (vojniko, poluautomatska puka sa vie od dva metka, malokalibarsko oruje i samostrijel).

Zabranjeno je kretati se izvan javnih puteva, ili voziti po tuem lovitu sa lovakim orujem koje nije u futroli ili prtljaniku automobila i ispranjeno.

IV. LOVITA

lan 31.

Lovitem, u smislu ovog Zakona, smatraju se povrine zemljita, uma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-gospodarsku cjelinu u kojoj postoje uvjeti za trajan opstanak, uzgoj, razmnoavanje, zatitu i upotrebu divljai, bez obzira na vlasnitvo.

Lovite osniva kantonalna skuptina na prijedlog kantonalnog ministarstva.

Akt o osnivanju lovita sadri: naziv lovita, granice i ukupnu povrinu lovita, vrste divljai koje ga naseljavaju, divlja koja je pod posebnom zatitom i druge potrebne podatke. Lovita koja se prostiru na povrinama uma sa posebnom namjenom (naunog, kulturnog, vjerskog, historijskog i dr. znaenja), kao i na povrinama koje predstavljaju

izuzetno prigodna stanita rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divljai, Vlada Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), na prijedlog federalnog ministra, moe proglasiti posebnim lovitem.

Ako se lovite nalazi na podruju dvaju ili vie kantona, miljenje za formiranje posebnog lovita daju sporazumno kantonalni ministri.

Aktom o osnivanju lovita iz prethodnog stava Vlada Federacije odreuje i korisnika lovita.

lan 32.

Lovnim povrinama ne smatraju se: naselja, groblja, javni putevi, plantani vonjaci i vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za lijeenje, odmor i rekreaciju, zrane luke, dvorita industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvreni posebnim propisima.

Ograeni prostori za umjetni uzgoj divljai se, takoer, ne smatraju lovnom povrinom.

lan 33.

Lovita su dolinska (nizinska), brdska i planinska.

Nizinskim lovitem smatra se lovite u kojem je vie od 50% povrine ispod 400 m nadmorske visine.

Brdskim lovitem smatra se lovite u kojem je vie od 50% povrine lovita izmeu 400 i 1.000 m nadmorske visine.

Planinskim lovitem smatra se lovite u kojem je vie od 50% povrine iznad 1.000 m nadmorske visine.

lan 34.

Lovita se mogu osnivati kao otvorena lovita, ograena lovita i uzgajalita divljai.

Otvoreno lovite je lovite u kojem je omoguena dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljai. Ovo lovite ne moe biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku divlja.

Ograeno lovite je lovite koje je ograeno prirodnim (iroki vodotoci, velike vodene povrine i sl.) ili umjetnim (ograde ili slini ureaji ili graevine i sl.) preprekama koje spreavaju ili znatno umanjuju mogunost da divlja, koja se u njemu prvenstveno uzgaja, titi i lovi, napusti tu povrinu.

Ograeno lovite obuhvata povrinu na kojoj postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zatitu, lov i upotrebu divljai, a ne moe biti manje od 600 ha.

Uzgajalite divljai obuhvata povrine zemljita vee od 100 ha a manje od 2.000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljai za proizvodnju veeg broja kvalitetne i zdrave divljai namijenjene lovu i reprodukciji.

Izuzetno od stava 5. ovog lana, uzgajalite divljai moe se osnivati na vlastitim povrinama gospodarskog ribnjaka sa obalnim zemljitem, ili rasadnicima i vonim i loznim nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju.

lan 35.

Nain odreivanja granica lovita, obiljeavanje, kao i postupak osnivanja lovita propisuje federalni ministar.

Korisnik lovita je duan vidljivo obiljeiti granice lovita.

lan 36.

Lovite se daje na gospodarenje korisniku lovita u skladu sa ovim Zakonom i Zakonom o koncesijama (Slubene novine Federacije BiH, br. 40/02). Jednom korisniku lovita na gospodarenje se moe dati vie lovita.

Korisnik lovita lovite, ili njegove dijelove ne moe davati pod zakup, ili ustupiti drugom korisniku.

lan 37.

Vlada kantona na prijedlog kantonalne komisije za koncesije dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponuau koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrene u tenderu (poziv na javni tender) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuae.

Lovite se daje na gospodarenje na odreeno vrijeme.

Rok na koji se daje koncesija na lovite ne moe biti krai od 10 godina a ni dui od 30 godina.

lan 38.

Lovite se daje na gospodarenje jednom pravnom licu koje ponudi najpovoljnije uvjete za gospodarenje lovitem i unapreenje lovita (objekte, ureaje i druga sredstva za uzgoj i

zatitu divljai, strune kadrove i sl.).

Uvjete gospodarenja lovitem iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.

Korisnik zemljita i voda na kojem je osnovano lovite ima pod jednakim uvjetima iz stava 2. ovog lana pravo prvenstva u dobijanju lovita na gospodarenje.

Korisnik kome je dato lovite na gospodarenje ne moe to lovite ustupati drugim fizikim ili pravnim licima.

lan 39.

O predaji lovita na gospodarenje zakljuuje se ugovor izmeu kantonalnog ministarstva i korisnika lovita.

Ako se lovite daje pod koncesiju, ugovor o koncesiji mora obavezno sadravati sve elemente iz lana 29. Zakona o koncesijama, ali, takoer, mora sadravati: naziv lovita, podatke o sudskoj registraciji korisnika lovita, vrijeme na koje se daje lovite na gospodarenje, granice lovita, procjenu brojnog stanja divljai, uvjete kojih se korisnik lovita mora pridravati, mjere koje je korisnik lovita duan preduzeti u cilju unapreivanja lovita, mjere zatite divljai, uvjete organiziranja i finansiranja lovouvarske slube, odredbe o provoenju lovno-gospodarske osnove, visinu i nain plaanja nadoknade, kao i uvjete za raskidanje ugovora.

Pored elemenata iz stava 2. ovog lana ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligaciono-pravne elemente.

lan 40.

Ugovor o davanju lovita na gospodarenje moe se raskinuti: - ako korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obaveze odreene ovim Zakonom, ugovorom, ili ne gospodari u skladu sa odredbama lovno-gospodarske osnove; - ako je potrebno da se zemljite, uma ili voda koristi za ciljeve koji iskljuuju mogunost bavljenja lovstvom.

O raskidu ugovora iz stava 1. ovog lana odluuje kantonalno ministarstvo koje je dalo lovite na gospodarenje. Korisnik lovita kojem je lovite oduzeto raskidom ugovora ima pravo na nadoknadu uloenih, a neiskoritenih sredstava.

Visina nadoknade iz stava 3. ovog lana utvruje se sporazumom izmeu zainteresiranih ugovornih strana. U sluaju kada se ne moe postii sporazum o visini nadoknade odluuje nadleni sud.

Nadoknada za izgraene objekte i unitenu divlja utvruje se za objekte prema knjigovodstvenoj vrijednosti a za divlja prema cjenovniku.

Nadoknadu plaa korisnik lovita kojem je lovite, odnosno dio lovita nakon raskida ugovora dato na gospodarenje.

Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokree postupak oduzimanja lovita u sluaju iz stava 1. alineja 1. ovog lana.

lan 41.

Korisnik lovita duan je u roku od est mjeseci od dana preuzimanja lovita na gospodarenje obiljeiti granice lovita.

Nain obiljeavanja granica lovita propisuje federalni ministar.

lan 42. Korisnik lovita mora osigurati da planiranje i realiziranje strunih poslova lovstva obavlja lice sa zavrenim VII stepenom obrazovanja, umarskog smjera, koje je izuavalo tokom svog kolovanja predmet Lovstvo.

lan 43.

Ako se nakon provoenja postupka iz lana 36. ovog Zakona niko ne javi, ili se ne javi dovoljan broj ponuaa na oglas, ili se od korisnika oduzme lovite na osnovu lana 39. taka 1. ovog Zakona, lovitem gospodari kantonalno ministarstvo.

Lovite koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na koritenje u skladu sa stavom 1. ovog lana privremeno se daje na koritenje, bez konkursa, pravnom licu koje obavlja djelatnost lovstva ili udruenju, odnosno organizaciji lovaca do donoenja odluke o davanju lovita na koritenje u skladu sa lanom 36. ovog Zakona.

Ustupanje u pogledu stava 2. ovog lana moe trajati najdue jednu godinu.

V. KATASTAR LOVITA

lan 44.

Za svako lovite osniva se i vodi katastar lovita.

Katastar lovita osniva i vodi korisnik lovita, a jedan primjerak katastra obavezno se dostavlja kantonalnom ministarstvu.

Korisnik iz stava 2. ovog lana dostavlja propisane podatke o katastru kantonalnom ministarstvu najdalje do 30. aprila tekue godine za proteklu lovnu godinu.

Sadraj i nain voenja katastra lovita propisuje federalni ministar.

VI. LOVNO-GOSPODARSKA OSNOVA I PLANIRANJE

lan 45.

Za svako lovite donosi se lovno-gospodarska osnova.

Lovno-gospodarska osnova je dugoroni planski dokument kojim se ureuje gospodarenje lovitem i divljai na desetogodinji period.

Lovno-gospodarsku osnovu donosi korisnik lovita na period od najmanje 10 godina.

Lovno-gospodarsku osnovu korisnik lovita duan je donijeti u roku od jedne godine od dana preuzimanja lovita, a moe je izraditi pravno lice registrirano za djelatnost lovstva, ili fiziko lice (umarski inenjer, inenjer lovstva i zatite prirode) sa obrtnicom za obavljanje te djelatnosti.

Odredbe lovno-gospodarske osnove su obavezne i bez nje lov nije dozvoljen.

U finansiranju izrade lovno-gospodarske osnove sudjeluje 50% korisnik lovita i 50% kantonalno ministarstvo, a ako se lovite daje pod koncesiju koncesionar finansira ukupan iznos izrade lovno-gospodarske osnove.

lan 46.

Federalno ministarstvo daje saglasnost na lovno-gospodarsku osnovu.

Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti zavrena etiri mjeseca prije isteka vaee lovno-gospodarske osnove.

Federalno ministarstvo na osnovu prijedloga strune komisije donosi rjeenje o odobrenju lovno-gospodarske osnove, ili daje primjedbe na ponuenu osnovu.

Greke i nedostatke lovno-gospodarske osnove utvrene od strune komisije duno je otkloniti lice kojem je povjerena izrada osnove.

Za lovita koje je osnovala Vlada Federacije lovno-gospodarsku osnovu odobrava Federalno ministarstvo.

Ako se lovite nalazi na podruju dvaju ili vie kantona, miljenje na lovno-gospodarsku osnovu sporazumno daju kantonalna ministarstva putem zajednikog akta, a Federalno ministarstvo daje saglasnost na osnovu.

Finansiranje lovno-gospodarskih osnova za posebna lovita snosi Vlada Federacije.

Sastav, rad i trokove strune komisije iz stava 2. ovog lana propisat e federalni ministar.

lan 47.

Lovno-gospodarska osnova naroito sadri: prikaz stanja lovita, osnovne bioloke i fizike karakteristike lovita, sastav divljai (kvantitet i kvalitet), ciljeve gospodarenja, vrste i obim radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-finansijsku osnovu gospodarenja, program za unapreenje lovstva i lovouvarsku slubu.

Prikaz stanja lovita naroito sadri podatke o: povrini lovita, prirodnim i drugim uvjetima za ivot i razvoj divljai, stanju fonda divljai po pojedinim vrstama i prirastu divljai u lovitu.

Lovno-gospodarskom osnovom mora se u skladu sa zakonom odrediti vrsta i broj divljai koja e se uzgajati u lovitu kao i obim zatite i iskoritavanja divljai.

Lovno-gospodarska osnova mora biti usklaena sa dugoronim programom razvoja poljoprivredne proizvodnje i umsko-gospodarskom osnovom za povrine na kojima se lovite nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratifikovanim meunarodnim ugovorom iz oblasti lova, zatite prirode i prirodnih stanita divljai.

lan 48.

Do donoenja lovno-gospodarske osnove korisnici lovita gospodare lovitem na osnovu privremenog godinjeg plana gospodarenja lovitem najdue jednu godinu.

Redovni godinji plan gospodarenja sadri naroito mjere za unapreenje lovstva kao i obim koritenja pojedinih vrsta divljai i utvruje se prostor u lovitu gdje se mogu obuavati lovaki psi.

Godinji plan donosi se do 31. marta za period od 01. aprila tekue do 31. marta naredne godine (lovna godina).

Lov se moe vriti tek poslije donoenja godinjeg plana.

Godinji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do 30. aprila a izvjetaj o izvrenju plana za proteklu godinu do 31. maja.

Suglasnost na godinji plan gospodarenja lovitem daje kantonalno ministarstvo, a na godinje planove gospodarenja za posebna lovita Federalno ministarstvo.

Lov se moe vriti nakon dobijene suglasnosti.

lan 49.

Blii propis o sadraju, nainu izrade i nosiocima izrade lovno-gospodarske osnove lovita, privremenog godinjeg plana gospodarenja lovitem i godinjeg plana gospodarenja lovitem donosi Federalno ministarstvo.

Izrada lovno-gospodarske osnove i njena revizija moe se povjeriti pravnom licu koje je registrirano za tu djelatnost i ima zaposleno struno lice sa zavrenim umarskim fakultetom ili inenjer lovstva i zatite prirode.

Revizija lovno-gospodarske osnove vri se kada se trajno ili bitno izmjene uvjeti i okolnosti na kojima se zasniva lovno-gospodarska osnova, a posebno uslijed uginua vie od 1/3 divljai, poara, elementarnih nepogoda, trovanja i slino.

Revizija lovno-gospodarske osnove vri se po postupku propisanom za njeno donoenje.

lan 50.

Korisnici lovita duni su voditi evidenciju o izvrenim radovima i provedenim mjerama predvienim lovno-gospodarskom osnovom i godinjim planom. Korisnik posebnih lovita duan je Federalnom ministarstvu dostaviti izvjetaj o izvrenju godinjeg plana gospodarenja za proteklu godinu. Izvjetaji iz st. 1. i 2. ovog lana dostavljaju se do 31 marta tekue godine.

Evidencija izvrenih radova iz st. 1. i 2. ovog lana upisuje se u obrasce koje donosi federalni ministar.

lan 51.

Sredstva koja korisnik lovita ostvari u gospodarenju lovitem smiju se koristiti samo za gospodarenje i unapreivanje lovstva ukoliko ovim Zakonom nije drukije odreeno. Unapreivanjem lovstva smatra se: - zatita, odravanje i poboljanje ivotnih uvjeta za divlja u lovitu (poboljavanje ispasita, dodatno hranjenje, odravanje solila i pojilita); - dostizanje i odravanje odgovarajue spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divljai u okviru utvrenog kapaciteta lovita; - unoenje novih vrsta divljai u lovite; - uvanje i zatita divljai i lovita; - izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehnikih objekata;

- preduzimanje mjera za smanjenje teta koje poini divlja; - struno osposobljavanje kadrova; - izrada planskih dokumenata; - nauno-istraivaki rad u lovstvu; - nabavka rasnih lovakih pasa i - izdavaka djelatnost.

VII. LOV I UPOTREBA DIVLJAI

lan 52.

Korisnici lovita duni su pri lovljenju i upotrebi divljai sprijeiti neetina ponaanja u lovitu, uznemiravanje divljai u njenom stanitu (naroito sa psima u vrijeme reprodukcije), otrovima, omamljujuim sredstvima i sl. ime se osigurava provoenje meunarodnih konvencija o zatiti divljai i ptica.

lan 53.

Korisnici lovita odredit e svojim aktom ko moe i pod kojim uvjetima vriti lov divljai, kao i uee lovaca u koritenju ulova.

lan 54.

Odstrjel divljai dozvoljen je samo lovakom pukom kuglaricom sa izoluenom cijevi i pukom samaricom.

Izuzetno od stava 1. ovog lana, odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze dozvoljen je samo lovakom pukom kuglaricom sa izoluenom cijevi.

Zabranjen je lov divljai nabojima koji nisu lovaki i lovakom pukom sa glatkim cijevima, koja je izgraena tako da sadri vie od dva metka istog kalibra, te poluautomatskim i automatskim orujem sa glatkim ili ulijebljenim cijevima.

Zabranjen je lov krupne divljai, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima.

Odredbe stava 3. ovog lana ne odnose se na lov pernate divljai koja se umjetno uzgaja na povrinama koje su namijenjene takvom uzgoju.

Nain upotrebe lovakog oruja i municije propisuje federalni ministar.

lan 55.

Divlja mogu loviti lanovi lovakih udruenja koji imaju poloen lovaki ispit.

Lica koja su kroz kolovanje izuavala i poloila predmet Lovstvo osloboena su polaganja lovakog ispita.

Program, uvjete i nain polaganja lovakog ispita, kao i izdavanje potvrda, odnosno uvjerenja o poloenom ispitu propisuje federalni ministar.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, divlja mogu loviti: - lovci pripravnici bez prava odstrjela zatiene divljai i pod nadzorom instruktora; - strani i domai lovci turisti u pratnji strunog lica; - diplomatski predstavnici u skupnom lovu.

Komisiju za polaganje lovakog ispita formira federalni ministar.

lan 56.

lanovi lovakih udruenja lov divljai visokog lova vre na osnovu odobrenja za odstrjel, a lov divljai niskog lova na osnovu lovne karte.

Strani i domai lovci turisti love na osnovu odobrenja za odstrjel (dozvole za lov).

Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovita a jedinstvene obrasce, oblik i sadraj donosi federalni ministar.

lan 57.

Divlja je zabranjeno uznemiravati i loviti: - u vrijeme kada je na prostoru na kojem je divlja ugroena poplavom, snijegom, poarom, poledicom i prirodnim nesreama; - otrovom, zamkama, gvoama, klopkama i omamljujuim sredstvima, a ptice pomou lijepaka i mrea ili drugih sredstava za masovno unitavanje; - gaanjem iz motornih vozila, gaenjem motornim vozilima i gaanjem iz motornih amaca; - upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audioaparata i slinim napravama, ivih i umjetnih mamaca - vabila ili pomou naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka; - vojnikim orujem, vojnikom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovakim orujem sa vie od pet metka; - hrtovima i nerasnim psima; - papkastu lovostajem zatienu divlja pomou pasa; - medvjeda progonom i prigonom; - pticama grabljivicama i zvijerima; - upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divlja u ograenim lovitima do 1.000 ha; - u noima bez mjeseine (noni lov) i bez izgraenih objekata za lov;

- samom na udaljenosti od 200 m od naselja i pukom kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja.

Izuzetno od stava 1. ovog lana, korisnik lovita moe odobriti noni lov i sa improviziranih objekata, ako je u pitanju spreavanje teta na poljoprivrednim imanjima, te moe dopustiti hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge na nain i pod uvjetima propisanim u lanu 59. ovog Zakona.

Nerasnim psima iz alineje 6. stava 1. ovog lana smatraju se psi koji nisu registrirani kod nadlene kinoloke organizacije i koji nemaju odgovarajui rodovnik.

Zabranjeno je sa psima proganjati divlja izvan terena ograenog za trening u vremenu od 05 januara. do 31.jula.

Zabranjen je lov divljai u plantanim vonjacima i vinogradima, rasadnicima i na drugim umskim i poljoprivrednim povrinama koje su ograene ogradom kroz koju dlakava divlja ne moe prolaziti, na povrinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i na drugim povrinama i u objektima kada je to utvreno posebnim propisima.

Izuzetno od odredaba stava 1. ovog lana, licu koje ima poloen sokolarski ispit doputen je lov divljai pticama grabljivicama koje su za to posebno kolovane.

Sokolarski ispit polae se pred Komisijom za polaganje lovakog ispita koja se formira pri Federalnom ministarstvu.

Program sokolarskog ispita i nain lova divljai sa pticama grabljivicama (sokolarenje) propisuje federalni ministar.

lan 58.

U lovu se smiju iskljuivo koristiti istokrvni lovaki psi sa poloenim ispitom uroenih osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedinano koji posjeduje rodni list jedne od lanica Meunarodne kinoloke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru).

Kinoloki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje istokrvnost i pasminska pripadnost, propisuju uvjete za ispit uroenih osobina i svaki pojedini radni ispit, te izdaju certifikat za poloene radne ispite.

Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljai u odreenim podrujima propisuje federalni ministar.

lan 59.

Izuzetno od odredbe lana 57. stav 1. al. 2. i 4., federalni ministar moe odobriti korisniku lovita hvatanje divljai mreama, klopkama i omamljujuim sredstvima, ali samo u naune svrhe, za umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovita, kao i za potrebe zoolokih vrtova i izvoz.

lan 60.

Kantonalni ministar moe propisati da se na zemljitima zasijanim ili zasaenim odreenim poljoprivrednim kulturama moe zabraniti lov divljai u vrijeme kada bi to tetilo tim kulturama.

lan 61.

Tereni za obuku i trening lovakih pasa odreuju se lovno-gospodarskom osnovom. U tom cilju moe se izdvojiti najvie do 5% od ukupne povrine lovita.

lan 62.

Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovita. Za koritenje divljai i njenih dijelova, kao i za pruene usluge u lovitu korisniku lovita plaa se nadoknada, osim u ograenim prostorima za obuku pasa. Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi na povrinama izvan lovita pripadaju kantonalnom ministarstvu ili licima kojim je povjerena zatita divljai na tim povrinama.

Lovac, lan lovakog udruenja koji je korisnik lovita, plaa za upotrebu divljai i njenih dijelova: - za visoku divlja 40% od trine vrijednosti, - za nisku divlja 25% od trine vrijednosti.

Strani i domai lovci turisti za upotrebu divljai i njenih dijelova i drugih usluga plaaju punu trinu cijenu.

Cjenovnik odstrjela i upotrebe divljai te drugih usluga u lovitu na bazi trine vrijednosti donosi federalni ministar.

lan 63.

Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovita samo uz potvrdu korisnika lovita.

Potvrdu o porijeklu divljai i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovita.

Obrazac potvrde o porijeklu divljai i njenih dijelova iz stava 2. ovog lana i uvjete pod kojima se moe vriti prepariranje divljai i dranje trofeja javno izloenih u objektima, kao i upotreba mesa divljai u ugostiteljskim objektima, donosi federalni ministar.

lan 64.

Trofejima od divljai, u smislu ovog Zakona, smatraju se rogovi srndaa, jelena, jelena lopatara, divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno medvjeda, vuka i divlje make, lubanja jazavca i lisice, kao i cijeli primjerak velikog i malog tetrijeba.

Trofeji od divljai mogu se iznositi iz lovita samo uz trofejni list.

Korisnik lovita izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdatim trofejnim listovima.

lan 65.

Trofej ocjenjuje komisija sastavljena od tri lana koju formira korisnik lovita.

Komisija iz stava 1. ovog lana vri ocjenu trofeja na osnovu standarda Meunarodnog savjeta za lovstvo i zatitu divljai (u daljnjem tekstu: CIC).

lanovi komisije iz stava 1. ovog lana moraju imati poloen ispit za ocjenjivanje trofeja.

Program i nain polaganja ispita iz stava 3. ovog lana donosi Lovaki savez.

lan 66.

Blie propise o obliku obrasca, sadraju, nainu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista donosi federalni ministar.

lan 67.

Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjaa trofeja odreene vrste divljai u Federaciji na osnovu banke podataka o vrijednim trofejima.

Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovaki savez.

Korisnici lovita duni su nadlenom Lovakom savezu dostaviti podatke iz trofejnog lista za trofeje vrijednosti bronzane medalje pa navie.

Vrhunski trofej je vlasnitvo onog ko je divlja odstrijelio, ali se ne moe iznijeti izvan teritorije Federacije sve dok prema vrijednosti CIC poena ne doe na 4. mjesto.

Korisnik lovita duan je upoznati stranog dravljanina prije odlaska u lov sa propisima koji vrijede za vrhunske trofeje.

Obavijest o izlaenju odreenog trofeja iz kategorije vrhunskih daje lovaki savez.

Izuzetno od stava 4. ovog lana, federalni ministar, na prijedlog Lovakog saveza ili Lovakog udruenja, moe odobriti iznoenje vrhunskog trofeja izvan teritorije Federacije.

Blii propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji vrhunskih trofeja i trajanju tog akta odredit e federalni ministar posebnim aktom.

VIII. SPREAVANJE I NADOKNADA TETE

lan 68.

Korisnik lovita duan je preduzimati mjere za spreavanje teta koju divlja moe uiniti imovini ili ljudima na zemljitu i vodi na kojima se nalazi lovite (odravanje broja divljai prema kapacitetu lovita, osiguranje prehrane u lovitu, postavljanje uvara i dr.).

Vlasnici zemljita i stoke, odnosno korisnici zemljita na kojem je osnovano lovite duni su na zemljitu, objektima gdje stoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemlje preduzimati uobiajene mjere za spreavanje teta od divljai i na divljai (uinkovitom ogradom, elektrinim pastirom, postavljanjem plaila, zatitom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispaom stoke sa pastirom na povrinama dozvoljenim za pau, postavljanjem plailica na kosaice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom progonu i sl.).

Mjere iz stava 2. ovog lana propisuje kantonalni ministar.

Korisnik lovita i korisnici zemljita i voda na ijem je podruju osnovano lovite, kao i korisnici okolnih zemljita i voda mogu pitanje nadoknade tete koju divlja poini regulirati i meusobnim sporazumom (ugovaranje paualne nadoknade, osiguranje kod osiguravajueg drutva i sl.).

lan 69.

Ako se radnjama, odnosno mjerama iz lana 68. stav 1. ovog Zakona, poini teta, korisnik lovita duan je nadoknaditi tetu vlasniku, odnosno korisniku zemljita na kojem se nalazi lovite.

lan 70.

Za tetu koju poini lovostajem zatiena divlja odgovoran je korisnik lovita u ijem je lovitu teta poinjena, ukoliko je oteeni preduzeo propisane mjere zatite.

tetu koju poini divlja za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova duan je nadoknaditi onaj ko je propisao zabranu.

Izuzetno, za tetu koji poini medvjed na utvrenim uzgojnim podrujima nadoknadu plaa Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovita u visini od 30% od procjene tete.

Nema odgovornosti za tetu koju je poinio medvjed na stoci bez pastira kao i u podrujima gdje je paa zabranjena.

Obaveza oteenog je da sauva sve tragove koji ukazuju na priinjenu tetu.

lan 71.

Za tetu koju prilikom lova divljai uine lovci i njihovi pomonici odgovoran je korisnik lovita, a korisnik lovita ima pravo regresa od lovaca, odnosno njihovih pomonika.

lan 72.

Fizika ili pravna lica koja odstrijele, ili nanesu tetu divljai bespravnim lovom, ili na drugi nezakonit nain, duni su korisniku lovita, u ijem lovitu ta divlja stalno boravi, nadoknaditi tetu prema odtetnom cjenovniku, a u sluaju spora odreuje se nadlenost suda prema mjestu nastanka tete.

Odtetni cjenovnik iz stava 1. ovog lana donosi federalni ministar.

Sporove o nadoknadi tete iz stava 1. ovog lana rjeava nadleni sud.

lan 73.

Prijava o priinjenoj teti od divljai podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je teta nastala.

Kantonalno ministarstvo duno je odmah a najkasnije tri dana po prijemu prijave tete odrediti komisiju za utvrivanje uzroka tete i procjenu vrijednosti.

Komisiju sainjavaju tri lana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjednik komisije), struno lice za procjenu vrijednosti tete (poljoprivredni ili veterinarski strunjak) i struno lice za utvrivanje uzroka tete (vjetak za lovstvo), umarske, veterinarske, poljoprivredne ili bioloke struke sa iskustvom na tim poslovima.

Komisija je duna odmah izvriti uviaj i o svom radu saini zapisnik. Na uviaj se poziva oteeni i korisnik lovita.

Zapisnik komisije naroito sadri: mjesto i nain nastanka tete, znakove koji upuuju na odreenu vrstu divljai, obim i visinu tete, kao i preduzete mjere oteenog prije i poslije poinjene tete.

lan 74.

Po prijemu zapisnika iz lana 73. stav 4. ovog Zakona, kantonalno ministarstvo pokuat e sporazumno utvrditi tetu izmeu oteenog i korisnika, odnosno organa odgovornog za nadoknadu tete.

Sporazum o nadoknadi tete naroito sadri visinu nadoknade i rok njene isplate.

Sporazum o nadoknadi tete ima snagu izvrnog naslova.

Ako ne doe do sporazuma, oteeni e se pravno uputiti za podnoenje tube nadlenom sudu u pogledu utvrivanja tete i njene visine.

IX. LOVOUVARSKA SLUBA

lan 75.

Korisnik lovita duan je osigurati lovouvarsku slubu.

Lovouvarsku slubu vre lovouvari kao slubena (ovlatena) lica zaposlena u lovitu.

Lovouvari vre dunost naoruani lovakim orujem u uniformi sa slubenom oznakom - lovouvar.

Lovouvar moe biti lice koje je zavrilo najmanje III stepen srednje kole (umarske, poljoprivredne ili veterinarske struke), koje je zdravstveno sposobno za obavljanje odreenih poslova utvrenih za to radno mjesto, sa poloenim lovakim i lovouvarskim ispitom, koje ispunjava uvjete za noenje oruja, kao i druge uvjete utvrene zakonom i aktima korisnika lovita.

Lovouvar posjeduje legitimaciju lovouvara koju izdaje korisnik lovita.

Federalni ministar propisat e vrstu uniforme, oznake, uvjete za noenje oruja, vrstu oruja i veliinu lovouvarskog rejona.

lan 76.

Lovouvar je ovlaten: - od lica zateenih sa sredstvima za lov u lovitu zahtijevati da pokau odobrenje za odstrijel, odnosno lovaku kartu, kao i druge isprave kojima se utvruje identitet tih lica; - zahtijevati linu ispravu od lica zateenog u vrenju prekraja, ili kaznenog djela koji se odnose na lovstvo i od lica za koje postoji osnovana sumnja da su izvrila takvo djelo ili prekraj, ako ne moe na drugi nain da utvrdi identitet tog lica; - radi pronalaenja predmeta kojima je izvren prekraj ili kazneno djelo koji se odnose na lovstvo, vriti pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenoenje stvari za koja postoji osnovana sumnja da prevoze, odnosno prenose ulovljenu divlja, dijelove ulovljene divljai, ili trofeje od divljai; - pregledati ulov i sredstva za lov, kao i utvrditi da li je lov obavljen u skladu sa propisima; - privremeno oduzimati i bez odlaganja predati nadlenom organu ulov, sredstva za lov, kao i druge predmete pronaene u lovitu, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje kaznenog dijela ili prekraja koji se odnosi na lov, ili da su nastali ili pribavljeni izvrenjem takvog kaznenog dijela ili prekraja; - odstraniti ranjenu i bolesnu divlja; - obavjetavati o pojavi bolesti ili uginuu divljai i opasnosti od elementarnih nepogoda.

Lovouvar je duan licu od kojeg su oduzeti ulov, psi i drugi predmeti za lov izdati potvrdu o oduzimanju spomenutih sredstava.

Sa privremeno oduzetim sredstvima iz prethodnog stava korisnik ne moe raspolagati (unititi, prodati, predati, zamijeniti i sl.) do okonanja prekrajnog postupka ili postupka pred drugim nadlenim organom.

Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u prekrajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekrajnog postupka koji podnosi nadleni lovni inspektor ili oteeni.

U sluajevima iz stava 1. ovog lana lice koje je zateeno sa sredstvima za lov u lovitu duno je, na zahtjev lovouvara, pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lovaku kartu i ispravu kojom se utvruje njegov identitet, kao i omoguiti pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenoenje stvari.

lan 77.

Oblik i sadraj obrasca legitimacije lovouvara, voenje evidencije o izdatim legitimacijama i sadraju slubene knjige lovouvara propisuje federalni ministar.

Lovouvar je duan voditi slubenu knjigu.

lan 78.

Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov, priinjenu tetu na divljai i lovitu podnosi korisnik lovita na osnovu izvjetaja prijave lovouvara i drugih slubenih lica.

X. NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA

lan 79.

Federalno ministarstvo vri upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su ovim Zakonom dati u nadlenost Federacije, kao i upravni nadzor nad radom ovlatenih pravnih lica u prenijetim poslovima odreenim ovim Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja.

Federalno ministarstvo vri instancijski nadzor, daje struna uputstva i objanjenja u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerena javna ovlatenja.

Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrenja federalne politike u oblasti lovstva na teritoriji Federacije.

Kantonalna ministarstva vre upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona koji su zakonom dati u nadlenost kantona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova odreenih ovim Zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja, a dati su u nadlenost kantona.

lan 80.

Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona vre federalni lovni inspektori, federalni granini lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori u skladu sa odredbama ovog Zakona i Zakona o umama (Slubene novine Federacije BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04).

Federalni lovni inspektor ima sljedee nadlenosti: 1. pregleda lovno-gospodarsku osnovu i provjerava kako se ona primjenjuje; 2. kontrolira primjenu godinjeg plana gospodarenja lovitem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divlja i lovita; 3. kontrolira rad lovakih saveza u poslovima koji su im povjereni kao javna ovlatenja ovim Zakonom; 4. kontrolira provoenje odredbi ovog Zakona o sanacijskom odstrjelu, odstrjelu za nauno-istraivake svrhe, kao i sokolarenju; 5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadlenosti kantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne obavlja poslove i zadatke utvrene ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.

Ukoliko nae da je povrijeen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega federalni lovni inspektor ima pravo i obavezu: - rjeenjem narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku; - podnijeti nadlenom organu zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka; - preduzeti i druge mjere, odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten.

Kantonalni lovni inspektor ima sljedee ovlasti: 1. kontrolira da li korisnik lovita ispunjava propisane uvjete za gospodarenje; 2. kontrolira da li je godinji plan gospodarenja lovitem u skladu sa lovno-gospodarskom osnovom; 3. kontrolira lovljenje divljai, odobrenje za odstrjel divljai, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divlja; 4. pregleda radove i objekte u lovitima; 5. oduzima do odluke nadlenog organa bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu uginulu divlja ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvrene ove bespravne radnje; 6. nareuje privremene mjere za spreavanje tete u hitnim sluajevima u kojima bi mogla nastupiti teta; 7. prikuplja, kad je to potrebno, obavijetenja od svjedoka, vjetaka, odgovornih i drugih lica; 8. vodi slubene podatke za podruje kantona o povredama odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 9. obavjetava nadlene organe federalne uprave o nepravilnostima i predlae provoenje odreenih mjera, ako sam nije ovlaten za preduzimanje odgovarajuih mjera; 10. podnosi prijavu za pokretanje prekrajnog postupka radi povrede odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 11. preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlaten posebnim propisima.

lan 81.

Kada nadleni inspektor prilikom vrenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen, ili je nepravilno primijenjen donijet e rjeenje kojim e naloiti otklanjanje utvrene nepravilnosti i odrediti rok u kom se one moraju otkloniti.

Protiv rjeenja kantonalnog lovnog inspektora moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

Protiv rjeenja kantonalnog ministarstva moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.

Protiv rjeenja federalnog lovnog inspektora moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

XI. KAZNENE ODREDBE

lan 82.

Novanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako: 1. lovi zatienu divlja na zemljitima i vodama izvan lovita (lan 7. st. 1. i 2.); 2.za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili namjerno uznemirava divlja (lan 14. st. 2. i 3.); 3.dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova (lan 16.) ili lovostajem zatienih vrsta za vrijeme trajanja lovostaja (lan 17.) ili privremena zabrana lova (lan 18.), 4. vri smanjenje broja zatiene divljai bez dozvole Federalnog ministarstva (lan 19. stav 2.); 5. postupi protivno odredbama lana 21.; 6. vri trovanje divljai (lan 29. stav 1.); 7. vri trovanje divljai bez odobrenja federalnog ministra (lan 29. stav 2); 8. unosi u lovite oruje koje nije lovako i postupa sa njim suprotno odredbama lana 30.; 9. korisnik lovita d u podzakup, ili ustupi drugom korisniku lovite (lan 38. stav 4.); 10. korisnik lovita ne osigura obavljanje strunih poslova licima predvienim u lanu 42.; 11. korisnik lovita ne vodi katastar lovita na nain kako je propisano lanom 44.; 12. na vrijeme ne donese lovno-gospodarsku osnovu (l. 45. i 46.); 13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan gospodarenja i godinji plan gospodarenja lovitem (lan 48.); 14.ne donese opi akt iz lana 53.; 15.postupi protivno odredbama lana 56. st. 1. i 2. i lana 57. stav 1.al. od 1. do 12. i st. 4. i 5.; 16.ne osigura i ne organizira lovouvarsku slubu na nain kako je propisano lanom 75.; 17.lovnom inspektoru ne omogui pregled na osnovu ovlatenja iz lana 80.

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

lan 83.

Novanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako: 1. vlasnik puta pse bez kontrole po lovitu, odnosno korisnik lovita ne uklanja pse i make koji se kreu bez kontrole po lovitu (lan 22.); 2. vri ograivanje lovita protivno odredbama lana 25.; 3. vri naseljavanje novih vrsta divljai bez odobrenja Federalnog ministarstva (lan 26.); 4. postupi protivno odredbama lana 27.;

5. korisnik lovita vidljivo ne obiljei granice lovita (l. 35. i 41.); 6. ne uosnovi katastar lovita, ili ne dostavi kantonalnom ministarstvu katastar lovita (lan 44.); 7. korisnik lovita lov vri prije dobivene suglasnosti (lan 48. stav 7.); 8. ne izvri reviziju lovno-gospodarske osnove (lan 49. stav 3.); 9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o izvrenim radovima i mjerama predvienim lovno-gospodarskom osnovom i godinjim planom (lan 50.); 10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne za gospodarenje i unapreenje lovita (lan 51.); 11. korisnik lovita ne sprijei sva neetika ponaanja u lovitu (lan 52.); 12. dozvoli lov lanovima lovakog udruenja koji nemaju poloen lovaki ispit (lan 55.) i koji nisu lanovi lovakih udruenja; 13.ne osigura odobrenje za odstrjel, odnosno lovnu kartu (lan 56.); 14. korisnik lovita ne vodi evidenciju o izdatim trofejnim listovima (lan 64. stav 3.); 15. nadleni lovaki savez ne vodi banku podataka o vrijednim trofejima (lan 67. stav 2.); 16.dozvoli iznoenje trofeja izvan teritorije Federacije (lan 67. st. 4. i 7.); 17.ne izda legitimaciju lovouvaru i lovouvar ne vodi slubenu knjigu (lan 77. st. 1. i 2.).

Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

lan 84.

Novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM kaznit e se za prekraj pojedinac (fiziko lice) ako: 1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili uznemirava divlja, ili na neki drugi nain ugroava opstanak divljai (lan 14. stav 2.); 2. vri lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i umarstvo (lan 21. stav. 1.); 3. bez odobrenja kantonalnog ministra dri divlja u ograenom prostoru (lan 27. stav 2.); 4. vri trovanje divljai (lan 29. stav 1.); 5. vri odstrjel divljai nelovakim orujem (lan 54. stav 1.); 6. lov vri nabojima koji nisu lovaki, ili poluautomatskom ili automatskom pukom (lan 54. stav 3.); 7. vri lov krupne divljai, osim svinja, prigonom i progonom ili sa psima (lan 54. stav 4.); 8. vri lov bez lovne karte, odnosno odobrenja za odstrjel (lan 56. stav 1.); 9. lovi divlja u sluajevima navedenim u lanu 57. stav 1. al. 1. do 12., i st. 4. i 5.; 10. u lovu se koristi neistokrvnim lovakim psima (lan 58. stav 1.); 11. vri lov divljai mreama, klopkama i omamljujuim sredstvima bez odobrenja federalnog ministra (lan 59. stav 1.); 12. uginulu divlja, ili ulovljenu divlja koristi suprotno lanu 62. stav 1.; 13. vri promet divljai i njenih dijelova protivno odredbama lana 63. stav 1.; 14.iznosi sa podruja lovita ulovljenu divlja i njene dijelove bez popratnice, odnosno

trofejnog lista (lan 64. stav 2.); 15. na zahtjev lovouvara ne pokae lovake i druge isprave, ili ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov ili sredstava za prijevoz, odnosno prijenos stvari (lan 76. stav 1. al. 1. do 5.).

lan 85.

Novanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM kaznit e se za prekraj pojedinac ako: 1. lovi divlja na zemljitima i vodama izvan lovita (lan 7. stav 2.); 2. lovi divlja nedozvoljenim sredstvima, na nepropisan nain i izvan odreenog vremena (lan 9. stav 2.); 3. vri lov enki dok su bremenite, lee na jajima ili se hrane, unitava legla, gnijezda i jaja divljai (lan 14. stav 5.); 4. vri lov medvjeda i drugih zatienih divljai unutar zatienog uzgojnog podruja (lan 17.); 5. vri lov odreene vrste divljai za vrijeme privremene zabrane lova (lan 18. stav 1.); 6. koristi hemijska sredstva tetna za divlja (lan 20. stav 1.); 7. puta pse da se bez kontrole kreu po lovitu (lan 22. stav 1.); 8. puta ovarske pse po lovitu izvan stada (lan 22. stav 1. i lan 23. stav 1.); 9. vlasnici pasa i maaka putaju pse i make u lovitu bez nadzora na udaljenosti od 300 m od nastambe ili stada (lan 23. stav 2.); 10. postupi protivno odredbama lana 28. stav 1. al. 1. do 5.; 11. unosi u lovite oruje koje nije lovako, ili se kree izvan javnih puteva, ili vozi po tuem lovitu sa orujem koje nije u futroli ili prtljaniku vozila i ispranjeno (lan 30. st. 1. i 2.); 12. vri trening i obuku pasa protivno lanu 61.; 13. bespravnim lovom nanese tetu divljai (lan 72. stav 1.).

lan 86.

U postupku po prekraju pored novane kazne izrei e se i zatitna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena ili namijenjena za poinjenje prekraja.

Licu koje poini prekraj iz lana 84. stav 1. ta. od 1. do 8. i lana 85. stav 1. ta. 3. i 4. ovog Zakona, uz izreenu kaznu, izrei e se i zatitna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena za poinjenje prekraja i oduzimanje imovinske koristi pribavljene poinjenim prekrajem.

Za sluaj iz stava 2. ovog lana izrei e se mjera oduzimanja dozvole za dranje i noenje oruja u trajanju od dvije do pet godina.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 87.

Postupak za nadoknadu tete priinjene od divljai zapoet prije stupanja na snagu ovog Zakona nastavit e se prema odredbama ovog Zakona, ako do dana stupanja na snagu ovog Zakona nije doneseno prvostepeno rjeenje o nadoknadi tete.

Ako je u postupku nadoknade tete doneseno prvostepeno rjeenje do dana stupanja na snagu ovog Zakona, postupak po albi nastavit e se prema odredbama koje su bile na snazi do tog dana.

Ako je rjeenje iz stava 2. ovog lana poniteno prije stupanja na snagu ovog Zakona, postupak nadoknade tete nastavit e se prema odredbama ovog Zakona.

lan 88.

Korisnici koji gospodare lovitima duni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti svoje poslovanje, ope i druge akte sa odredbama ovog Zakona.

lan 89.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Zakona o lovstvu (Slubeni list SRBiH, br. 7/77, 30/90, 4/93 i 13/94).

Do donoenja podzakonskih propisa predvienih u lanu 90. ovog Zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat e se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog Zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona.

lan 90.

Federalni ministar u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet e sljedee provedbene propise o: - nainu, sredstvima i alatima kojima se vri lov iz lana 9. stav 2.; - privremenoj zabrani lova iz lana 18. stav 3.; - vremenu lova divljai zatiene lovostajem iz lana 24. stav 1.; - uvjetima gospodarenja lovitem iz lana 38. stav 2.; - nainu obiljeavanja granica lovita iz lana 41. stav 2.; - sadraju i nainu voenja katastra lovita iz lana 44. stav 4.; - evidentiranju obavljenih radova iz lana 50. stav 4.; - nainu upotrebe lovakog oruja i municije iz lana 54. stav 6.; - programu, uvjetima i nainu polaganja lovakog ispita iz lana 55. stav 3.; - programu sokolarskog ispita i nainu lova divljai pticama grabljivicama (sokolarenje) iz lana 57. stav 8.;

- vrsti i broju pasa za lov pojedinih vrsta divljai u odreenim podrujima iz lana 58. stav 3.; - cjenovniku odstrjela i koritenja divljai i drugih usluga u lovitu iz lana 62. stav 6.; - obrascu potvrde o porijeklu divljai i njenih dijelova i uvjetima pod kojim se moe vriti prepariranje divljai i dranje trofeja javno izloenih u objektima, kao i upotrebi mesa divljai u ugostiteljskim objektima iz lana 63. stav 3.; - obliku obrasca, sadraju, nainu i postupku izdavanja potvrde i trofejnog lista iz lana 66.; - o banci podataka vrijednih trofeja i kategoriji vrhunskih trofeja iz lana 67. stav 8.; - odtetnom cjenovniku iz lana 72. stav 2.; - o obliku i sadraju obrasca legitimacije lovouvara, vrsti uniforme, oznake, uvjetima za noenje oruja, vrsti oruja i veliini lovouvarskog rejona iz lana 75. stav 6.; - o obliku i sadraju obrasca legitimacije, voenju evidencije o izdatim legitimacijama i sadraju slubene knjige lovouvara iz lana 77. stav 1.

lan 91.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

PREDSJEDAVAJUI PREDSJEDAVAJUI DOMA NARODA PREDSTAVNIKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Slavko Mati Muhamed Ibrahimovi