O uvođenju ekoloških poreza u odabranima razvijenim zemljama · 2017-02-01 · O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 123 Pojedinci kažu kako bi porez na

O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 121

O uvođenju ekoloških poreza u odabranima razvijenim zemljama

Dr. sc. Predrag Bejaković

O uvođenju ekoloških poreza u odabranima razvijenim zemljama

Svijet danas ima ozbiljnih problema jer je uslijed globalnog zagrijavanja, dugoročna ekološka održivost pod velikim znakom pitanja. Radi očuvanja čovjekova okoliša i sma-njivanja zaga�ivanja, europske su vlade uvele vrlo velike poreze na benzin i na kubikažu (veličinu) automobilskog motora, a i još ih uvode. I možete li pogoditi što se dogodilo? Europljani žele sve manje i manje automobile. Mnoge zemlje nastoje smanjiti ovisnost o uvozu nafte, a često se, poput Danske, nakon velikih rasprava o nuklearnoj energiji odlu-čuju protiv nje i opredjeljuju za ekonomsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Odlučile su pritom iskoristiti poreze, kako bi razmjerno poskupjela energija, kako bi se gra�ane potaknulo na štednju i promjene u domovima radi učinkovitije uporabe. Tako super benzin danas u Danskoj stoji gotovo 15,00 kn/l, a sredinom devedesetih uvela je i porez na ugljični dioksid.

Nakon 1981. dansko gospodarstvo povećalo se za 70%, ali istodobno nije rasla po-trošnja energije. Zahvaljujući i porezima, danski rani naglasak na iskorištenje energije sunca i vjetra (sa sadašnjim udjelom otprilike 16% u ukupnoj potrošnji), omogućio je razvoj posve nove izvozne industrije, što je naravno povoljno utjecalo na otvaranje novih radnih mjesta. Dobivanje električne energije npr. jedva da je postojalo sedamdesetih go-dina, a danas je trećina turbina za vjetroelektrane u svijetu proizvedena u Danskoj. I dva su od najinovativnijih svjetskih proizvo�ača enzima za pretvaranje biomase u gorivo, Danisco i Novozymes, tako�er u Danskoj. Dok se 1973. godine 99% energije temeljilo na uvozu ≈tekućeg zlata« s Bliskog istoka, danas je Danska posve neovisna o nafti.

Jedini je način za promjenu postojećeg stanja i poticanje razvoja inovacija u energe-tici preoblikovanje tržišta tako da se olakša natjecanje za čiste energetske tehnologije kao izazov proizvodnji i potrošnji prljavih goriva. To je provedivo uvo�enjem novih oblika poreza i, u manjim razmjerima, olakšica kakve će potaknuti veću potrošnju čistih ener-getskih tehnologija, poput vjetra i sunca. Porezi i olakšice ujedno omogućuju znatno po-jeftinjenje istraživanja u području čistih energetskih izvora, kako bi se potaknulo veću aktivnosti u sektoru istraživanja i razvoja u privatnim tvrtkama i u ustanovama visokog obrazovanja. Takve će mjere ohrabriti veći broj ulagača na brzu komercijalizaciju i proboj bilo koje tehnološke novosti kakve mogu stvoriti država, obrazovne ustanove ili privatni laboratoriji. Tržište će dati ono što se želi, ali samo ako dobije nužne signale: porez na ugljik, povećanje poreza na gorivo, ovlaštenje za primjenu obnovljivih izvora energije i/ili sustav cap-and-trade što posredno oporezuje one koji ispuštaju ugljik ∑ ili pak neku kombinaciju svega navedenog. (U sustavu cap-and-trade državna vlast najprije odredi cap

122 POREZNI VJESNIK 6/2016.

∑ plafon te gornju granicu do kolike će se dopustiti ukupno zaga�enje. U sljedećoj fazi tvrtke dobivaju dopuštenja za zagađivanje na temelju veličine, odnosno vrste proizvodnje, položaja, razvijenosti tehnologije i slično. Ako tvrtka ne potroši dopuštenu kvotu zaga�e-nja, može ga prodati /trade/ drugim korisnicima.)

U nastavku se bavimo sadašnjim oblicima ekoloških poreza i sličnih davanja te opi-sujemo stanje u više odabranih zemalja, sa zaključkom i prijedlozima poboljšanja.

Oblici i prednosti pojedinih oblika zaštite okoliša

Mogućnosti su o kojima se najčešće raspravlja porez na ugljik, porez na benzin, fee-bates, što je složenica od riječi fee (pristojba) i rebate (sniženje poreza) odnosno sniženje poreza ili naknade, neizravan porez u sustavu cap-and-tradea, te mandat (obveza) kupnje energije iz obnovljivih izvora. U sustavu cap-and-trade, država propisuje najveću ukupnu količinu emisije CO2 što će je zemlja ispustiti u atmosferu do odre�enog dana. Ta bi vri-jednost (cap) odredila apsolutno najvišu količinu CO2 kakvu bi se moglo emitirati u SAD-u. S vremenom bi se tu dopuštenu vrijednost smanjivalo, a posljedicom bi bila manja emi-sija CO2 uz veće troškove emisije CO2. Svaki bi poslovni subjekt dobio, izdavanjem ili na aukciji, dopuštenje koliko može sâm najviše emitirati CO2, s tim da bi se tim dopuštenjima moglo trgovati. Tvrtke koje jeftinije i učinkovitije smanje emisiju, mogle bi prodavati neiskorištena dopuštenja drugima. Gospodarski subjekti koji kupuju dopuštenja morali bi, naravno, platiti više kako bi udovoljili propisima. Sustavom cap-and-trade zasad se nad-zire zaga�ivanje kiselim kišama, iako je u toj skupini znatno manji broj sudionika.

Čini se kako je, zbog više razloga, sustav cap-and-trade bolji od poreza na ugljik jer, dok porez omogućuje troškovnu sigurnost, cap-and-trade stvara ekološku sigurnost. Naj-višu vrijednost (cap) utvr�uje vlada na temelju mišljenja znanstvenika o dopuštenoj razi-ni zaga�enja što omogućuje zaštitu klime. S porezom se, pak, pojavljuje opasnost da će ga neke osobe platiti, kao danas višu cijenu benzina, i opet otići kupiti terence kakvi is-puštaju više CO2 u atmosferu. Nove se poreze, kako je opće poznato, u parlamentima diljem svijeta prihvaća vrlo teško, osobito ako bi stvarno mogao značiti promjenu u po-gledu ispuštanja CO2. Sustav cap-and-trade, uz to, vladi dopušta malo veću fleksibilnost. Na početku će omogućiti prilagodbu alokaciji poslovnih subjekata te proizvo�ača i distri-butera energije izrazitije ovisnih o ugljenu, pa će tako biti najviše pogo�eni promjenama, kako bi se olakšalo prelazak na energetske izvore koji ispuštaju manje ugljika. Ipak, da bi cap-and-trade sustav mogao djelovati, treba odrediti prilično visoku cijenu za ispušten ugljik ∑ vjerojatno najmanje 200,00 kn po toni emisije CO2.

Zagovornici poreza na ugljik vide stvari drukčije te tvrde kako je porez bolji od cap-and-tradea jer je jednostavniji, transparentniji i lakši za izračun, obuhvatio bi cijelo gos-podarstvo, te bi ga se lakše prilagodilo radi smanjenja tereta za najslabije skupine zapo-slenih snižavanjem ili potpunim ukidanjem. Zagovornici poreza pritom vjeruju kako bi primjena cap-and-trade sustava na cijelo gospodarstvo bila vrlo složena i potaknula sve vrste lobiranja za postizanje posebnih izuzeća. Osim te složenosti, veliku zabrinutost u pogledu cap-and-tradea može izazvati nastanak osjećaja poput strategije ≈skrivanja«, a upravo nas je takvo razmišljanje i dovelo u postojeće teškoće. Gra�ani trebaju znati kako smo sada u novoj eri kakva zahtijeva sustavne promjene. No, najvažnije obilježje sustava cap-and-trade sakriti bilo kakve teškoće i pretvarati se kako nikada neće biti nametnut porez. Cjenovni signal nužan za ugljik nije samo financijski poticaj što treba promijeniti ekonomsko ponašanje, nego znači i promjenu percepcije o tome gdje su sada pojedine zemlje, pa i ljudski rod. To se ne može prikrivati. Mora se napustiti stav ≈to je najbolje što možemo učiniti« te prihvatiti stav ≈to ćemo učiniti na najbolji način«.


Pojedinci kažu kako bi porez na ugljik neka gospodarstva vratio unatrag, jer bi proiz-vode učinio skupljima i manje konkurentnim, mada nema opravdanja za takva razmišlja-nja jer postoje mnoge odrednice što utvr�uju cijenu izvoza, od kojih je možda najvažnija vrijednost domaće valute. Drugo, nekoliko europskih zemalja, poput Danske i Norveške, već dugo imaju porez na CO2, a Danska je ipak postala vodeći svjetski izvoznik vjetrotur-bina i ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti ∑ djelomično i stoga što je način oporezivanja energije pomogao u poticanju posve novoga industrijskog sektora čiste tehnologije. Ako, napokon, neka zemlja uvede porez na ugljik, a Kina to ne čini, nacionalni bi parlament mogao odrediti ≈carine za ugljik« u kineskim proizvodima izra�enima uz uporabu zaga-�ujućih gorivima.

Sustav feebates (pristojba i sniženje poreza) na automobile obeshrabrio bi gra�ane da kupuju modele koji troše mnogo benzina i potaknulo nabavu štedljivijih automobila. U svake klase automobila, vlasnik novog automobila plaća pristojbu ili ima pravo na sniže-nje poreza ∑ što i koliko ovisi o učinkovitosti automobila u pogledu potrošnje ∑ a pristoj-bama se prikuplja sredstva nužna za sniženje poreza. Povećana razlika u cijeni potiče kupce na kupnju modela koji manje troše u klasi kakvu žele nabaviti.

Drugi bi djelotvoran cjenovni signal bio nacionalni mandat (obveza) na uporabu ob-novljivih energetskih izvora. Takav bi mandat odredio da proizvo�ači energije u svakoj državi do odre�enog roka (recimo 2020), prema zakonu, moraju proizvesti 20% ukupne energije iz obnovljivih izvora: solarnih fotovoltnih, solarno-termalnih, hidro, vjetra, valo-va ili bilo kojeg drugog čistog izvora. Obnovljivi mandat poput ovoga potaknuo bi velike količine inovacija, jer bi se iskoristilo postojeće tehnologije, poput vjetra i sunca te omo-gućilo brzo širenje znanja o njima stvaranjem divovskoga nacionalnog tržišta koje bi bilo siguran pokazatelj za ulagače da u�u u njega. Tako u američkoj saveznoj državi Texas postoji ≈mandatni portfelj obnovljive energije« (Texas Renewable Portfolio Mandate). Man-dat odre�uje da teksaške energetske tvrtke moraju do 2009. proizvesti 2000 novih me-gawata električne energije iz obnovljivih energetskih izvora, najviše vjetra. Što se dogo-dilo? Na teksaško tržište došlo je nekoliko novih tvrtka, te jedna iz Irske, koje su gradile turbine za vjetar, pa je cilj 2000 megawata postignut već u 2005. Tada je teksaški zako-nodavac uvećao mandat na 5000 megawata do 2015, a svi su uvjereni da će se to postići u još kraćem roku. Mandat za obnovljive energetske izvore očito djeluje.

Potanje o ekološkim porezimaEkološke se poreze općenito u porezne sustave suvremenih zemalja uvodi kako bi

primjena utjecala na ponašanje gospodarskih subjekata i fizičkih osoba. Trebali bi pobolj-šati stanje i očuvati okoliš. Najčešće se ističe kako taj instrument politike zaštite okoliša ima trojaku ulogu: internalizacija vanjskih troškova, odgoj i poticaj financiranju. Interna-lizacija vanjskih troškova imala bi povećati učinkovitost uporabe okoliša, odnosno opti-malna bi porezna stopa trebala udovoljiti ukupnima društvenim graničnim troškovima zaga�enja. Svrha je odgojne uloge poreza moguće zaga�ivače potaknuti na odluku o tome hoće li platiti dodatnu jedinicu poreza ili će se odreći emisije dodatne jedinice onečišćenja s krajnjim rezultatom u kojem će se granični troškovi onečišćenja svih emitenata izjedna-čiti. Financijska uloga ekoloških poreza očituje se u njihovoj financijskoj izdašnosti, a tako prikupljena sredstva može se iskoristiti u financiranju mjera očuvanja okoliša.

Ekološke poreze može se podijeliti na neposredne, uvo�enje kojih je motivirano za-štitom okoliša, i posredne, kakvi nisu izrijekom povezani sa zaštitom okoliša. Ponekad se tvrdi kako su ekološki porezi neučinkoviti, ali je uvjerljivije mišljenje kako je njihovo djelovanje odgo�eno. Tako se npr. porezom na benzin pomaže smanjiti potrošnju ∑ po-


trošače se preusmjeruje na uporabu učinkovitijih vozila, smanjuje se svote namijenjene izvoznicama nafte, poboljšava se kvalitetu zraka, osnažuje nacionalnu valutu i vanjsko--trgovinsku bilancu, ublažuje posljedice globalnoga zagrijavanja i gra�anima daje osjećaj kako nešto pridonose ratu protiv terorizma. Nije to samo stanje u kojem obje strane po-bje�uju, nego stanje u kojem su pobjednici mnogi, zapravo svi sudionici.

Ekološki porezi obuhvaćaju porez na energente: na mineralna ulja i motorna goriva (olovni i bezolovni benzin, dizelsko i ulje za loženje, petrolej, kerozin), prirodni plin i potrošnju struje; porez na transport: na registraciju i uporabu motornih vozila, uvoz i prodaju motornih vozila, naknade za uporabu cesta i auto-cesta, osiguranje luksuznih plovila, buku te putnike u zračnom prometu; te porez na zagađenje i izvore: na pesticide i umjetna gnojiva (zaštita voda), pakiranje metala, plastike, stakla, keramike, otpad (de-ponije), zaga�enje zraka (napose ugljični i sumporni dioksid) baterije, gume, kontejnere, otpadne vode (kućanske i industrijske), plastične vrećice, zaga�enje vode i ozona te na nuklearnu energiju.

Sve aktivnosti u vezi s ekološkim oporezivanjem u EU može se podijeliti na šest pro-grama: prvi ekološki program (1973. do 1976) odredio je ciljeve ekološke politike u EU: kako smanjiti zaga�enje, poboljšati kvalitetu života i me�unarodnu suradnju u zaštiti životne sredine. Drugi ekološki program (1977. do 1981) nastavio je i proširio djelovanje prvoga, a usmjeren je na sprječavanje zaga�enja vode i zraka te očuvanje šuma. Osobito se, pritom, pazi na racionalno upravljanje prirodnim resursima. Treći ekološki program (1982. do 1986) dao je prednost politici zaštite okoliša, smanjenju buke, upravljanju ot-padom, promicanju ekoloških tehnologija ∑ uspostavljena je i suradnja sa zemljama u razvoju radi rješavanja teškoća u zaštiti okoliša. Četvrti ekološki program (1987. do 1992) uvrstio je politiku zaštite okoliša u područje poljoprivrede i prometa. Peti ekološki program (1993. do 2000) prvi put je odredio najvažniji koncept održiva razvoja, dok su se narašta-ji prije bavili poboljšanjima u okolišu. Šesti ekološki program (2001. do 2010) primjenjuje se pod nazivom 2010. ∑ Naša budućnost, naš izbor, a predlagao je pet budućih najvažni-jih ciljeva strateškim aktivnosti ∑ unapre�enje postojećih zakona, osnaživanje suradnje na tržištu, integraciju tijela zaduženih za ekološku politiku, pomoć stanovništvu u pro-mjeni ponašanja i planiranju zaštite životne sredine.

Stanje u pojedinim zemljamaTijekom prošlih desetljeća, europske zemlje nastavile su povećavati i poboljšavati

primjenu poreznih instrumenata u zaštiti okoliša, a sada uvode poreze usmjerene na proširenje porezne osnovice, pa uz ostalo oporezuju uporabu plastična vrećica, deponija, gnojiva, sumpor-dioksida i plinova što izazivaju učinak staklenika, a ne odnose se na energente. Zbog velikih razlika me�u zemljama EU-28 u pogledu ekoloških poreza, tabli-ca prikazuje pregled prema pet obilježja: naziv poreza, naziv obveznika, osnovica opore-zivanja, porezna stopa i porezni prihod kao postotak ukupnih poreza.


Tab

lica

1 ∑

Eko

lošk

i po

rezi

u E

U-2

8

Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Au

stri

ja

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Dob

avlja

č en

ergi

je, pr

oizv

o�ač

koj

i ko

rist

i ene

rgiju

koj

u sa

m t

roši

Min

eral

na u

lja: O

vlaš

teni

pro

izvo

-�a

č i s

klad

išta

r, o

vlaš

teni

trg

ovac

, ko

risn

ik, ku

pac

Elek

trič

na e

nerg

ija:

ispo

ruče

ni il

i pot

roše

ni

kWh.

Prir

odni

plin

: is

poru

čeni

ili p

otro

šeni

ku-

bičn

i met

ri.

Ugl

jen:

ispo

ruče

ni il

i pot

roše

ni k

g.1.

000

l ili

1.00

0 kg

ulja

za

grija

nje,

tek

ućeg

pl

ina

i plin

ovit

ih u

gljik

ovod

ika

98 ∑

554

eur

a/1.

000

l43

∑ 2

61 e

ura/

1.00

0 kg

1.66

eur

a/G

J15

EU

R/M

Wh

3,78

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

pre

ma

po-

troš

nji g

oriv

a

Prod

avat

elj m

otor

nih

vozi

la,

podu

-ze

će z

a le

asin

g, o

soba

koj

a re

gist

rira

vo

zilo

Trž

išna

cije

na n

ovog

ili r

ablje

nog

vozi

la

koje

se

prvi

put

reg

istr

ira

u A

ustr

iji,

bez

PDV

-a.

Mak

sim

alna

sto

pa: 32

%D

odat

na n

akna

da p

laća

se

za v

ozila

s e

mis

ijom

CO

2 iz

nad

250

g/km

M

otoc

ikli:

mak

sim

alna

sto

pa: 20

%

0,38

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

1O

soba

na

čije

ime

je v

ozilo

reg

istr

i-ra

no, vo

zač

stra

nih

vozi

laZ

a m

otor

na v

ozila

do

3,5

t te

žine

: sn

aga

mot

ora

u kW

h.Z

a m

otor

na v

ozila

izna

d 3,

5 t:

uku

pna

mas

a.

Mot

orna

voz

ila d

o 3,

5 t:

0,6

eur

a/kW

h,

uman

jeno

za

24 k

WM

otor

na v

ozila

inad

3,5

t: 1,

55 ∑

1,9

0 EU

R/t

0,05

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

2O

sigu

rani

k (o

sigu

rate

lj je

odg

ovor

an

za n

apla

tu p

orez

a)Z

a m

otor

na v

ozila

do

3,5

t: s

naga

mot

ora

Mot

ocik

li: z

apre

min

a m

otor

aA

utom

obili

: 0

∑ 0,

75 e

ura/

kW m

otor

a M

otoc

ikli:

0,0

25 e

ura/

m³

1,30

Bel

gija

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

i el

ektr

ičnu

ene

rgiju

Oso

ba k

oja

opsk

rblju

je t

ržiš

te e

ner-

gijo

m z

a po

troš

nju

1.00

0 l i

li kg

pri

tem

pera

turi

15°

C,

GJ,

M

Wh

18,5

4 ∑

639,

39 e

ura/

1.00

0l0

∑ 44

,40

eura

/1.0

00kg

0 ∑

0,99

eur

a/G

J1,

91 e

ura/

MW

h

2,57

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

(Eu

rovi

njet

a)V

lasn

ik v

ozila

(ko

risn

ik,

voza

č)B

roj o

sovi

na v

ozila

8 ∑

1.55

0 eu

ra g

odiš

nje,

tro

mje

sečn

o,

mje

sečn

o, t

jedn

o ili

dne

vno

0,07

Pore

z na

odv

ijanj

e pr

omet

aK

oris

nik

vozi

la, os

oba

na k

oju

glas

i re

gist

raci

ja v

ozila

Snag

a m

otor

a, k

apac

itet

cili

ndra

ili m

aksi

-m

alna

dop

ušte

na m

asa

vozi

la12

,48

eura

1.7

89,6

8 eu

ra0,

98

Pore

z na

sta

vlja

nje

vozi

la u

pro

met

Oso

ba k

oja

prvi

put

sta

vlja

voz

ilo u

pr

omet

Snag

a m

otor

a (u

kon

jski

m s

naga

ma

ili k

W)

61,5

0 -

4.95

7,00

eur

a0,

22


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Bu

gars

ka

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Ovl

ašte

ni s

klad

išta

r, o

sobe

čija

ob-

veza

pro

izla

zi iz

car

insk

ih p

ropi

sa,

osob

e ko

je s

u pr

oizv

ele

proi

zvod

e iz

van

ovla

šten

og s

klad

išta

ili n

jima

rasp

olaž

u be

z pl

aćan

ja t

roša

rine

, kr

ajnj

i kor

isni

ci iz

uzet

i od

plać

anja

tr

ošar

ine

Ener

gets

ki p

roiz

vodi

u li

tram

a pr

i 15°

C

(ben

zin,

ulje

, ke

rozi

n, b

iodi

zel,

bioe

tano

l),

tona

ma

(mot

orna

ulja

, uk

aplje

ni n

aftn

i pl

in),

kal

orijs

ka v

rije

dnos

t (p

riro

dni p

lin,

uglje

n, k

oks)

, ko

ličin

a u

mW

h (e

lekt

ričn

a en

ergi

ja)

50 -

830

BG

N/1

.000

l50

∑ 3

40 B

GN

/1.0

00 k

g0,

60 ∑

0,8

5 B

GN

/GJ

2 B

GN

/MW

h

4,58

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Vla

snik

voz

ilaSn

aga

mot

ora

u ki

lova

tim

a (k

W)

0,34

- 5

.451

BG

N0,

83

Cip

ar

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Fizi

čka

ili p

ravn

a os

oba

koja

puš

ta

u op

tica

j, sk

ladi

šti,

proi

zvod

i ili

uvoz

i pro

izvo

de

Ener

gets

ki p

roiz

vodi

(1.

000

l pri

tem

pera

-tu

ri o

d 15

°C,

1.00

0 kg

, G

J, M

Wh)

12

4,73

∑ 4

79 e

ura/

1.00

0 l

0 ∑

125

eura

/1.0

00 k

g0

EUR

/MW

h0,

31 ∑

2,6

eur

a/G

J

5,07

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Fizi

čka

ili p

ravn

a os

oba

koja

puš

ta

u op

tica

j, sk

ladi

šti,

proi

zvod

i ili

uvoz

i voz

ilo

Zap

rem

nina

mot

ora

vozi

la u

kub

ični

m

cent

imet

rim

a (c

c)0

- 2.

250

EUR

/cc

(uz

doda

tak

za e

mis

i-ju

CO

2 od

25-

400

EUR

za

g/km

)0,

46

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

- p

rom

etna

do

zvol

a za

javn

a vo

zila

Reg

istr

iran

i vla

snik

voz

ilaZap

rem

nina

mot

ora

vozi

la il

i bro

j oso

vina

i b

ruto

mas

a vo

zila

n.p.

0,46

Češ

ka

Rep

ubl

ika

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Proi

zvo�

ač, uv

ozni

k, k

oris

nik,

ku-

pac,

trg

ovac

, op

skrb

ljiva

čM

iner

alna

ulja

(1.

000

l pri

tem

pera

turi

od

15°C

)K

olič

ina

elek

trič

ne e

nerg

ije u

MW

hK

olič

ina

plin

a is

kaza

na u

MW

h br

uto

ogrj

evne

vri

jedn

osti

Ugl

jen,

bri

keti

, lig

nit,

kok

s i d

rugi

ugl

jiko-

vodi

ci,

u G

J br

uto

ogrj

evne

vri

jedn

osti

10.9

50 -

13.

710

CZ

K/1

.000

l28

,30

- 34

,20

CZ

K/M

Wh

0 -

3.93

3 C

ZK

/1.0

00 k

g8,

50 -

30,

60 C

ZK

/GJ

6,02


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Kom

erci

jaln

i por

ez

na c

este

Fizi

čka

ili p

ravn

a os

oba

koja

upr

av-

lja v

ozilo

m r

egis

trir

anim

u Č

eško

j R

epub

lici i

li ko

rist

i voz

ilo p

rem

inul

e os

obe;

pos

loda

vac

koji

nado

kna�

uje

putn

e tr

oško

ve z

apos

leni

ku k

oji k

ori-

sti p

riva

tni a

utom

obil

u po

slov

ne

svrh

e, o

soba

koj

a ko

rist

i voz

ilo iz

m

obili

zaci

jske

rez

erve

ili z

alih

a za

od

re�e

ne s

vrhe

; pod

ružn

ica

prav

ne

osob

e ko

ja im

a sj

ediš

te u

inoz

emst

vu

Kap

acit

et c

ilind

ra;

opte

reće

nje

osov

ine

i br

oj o

sovi

na u

pol

upri

kolic

i; te

žina

voz

ila

u to

nam

a i b

roj o

sovi

na

1.20

0 -

4.20

0 C

ZK

god

išnj

e (o

sobn

a vo

zila

)1.

800

- 50

.400

CZ

K g

odiš

nje

(ost

ala

vozi

la)

0,39

Ula

zna

nakn

ada

za

mot

orna

voz

ilaFi

zičk

a ili

pra

vna

osob

a ko

ja im

a do

pušt

enje

za

ulaz

ak v

ozilo

m u

od

re�e

no p

odru

čje

Bro

j dan

a va

ženj

a do

zvol

eM

aksi

mal

no 2

0 C

ZK

/dan

0,00

Nam

et n

a el

ektr

ičnu

en

ergi

ju o

d su

nče-

vog

zrač

enja

Proi

zvo�

ač e

lekt

ričn

e en

ergi

je o

d su

nčev

e en

ergi

jeIz

nos

(bez

PD

V-a

) za

ispo

ruče

nu e

nerg

iju

koju

dis

trib

uter

pla

ća p

roiz

vo�a

ču26

-28%

izno

san.

p.

Dan

ska

Tro

šari

na n

a ug

ljič-

ni d

ioks

id o

d ne

kih

ener

gena

ta

Reg

istr

iran

o po

duze

ćeM

asa

ili o

buja

m b

enzi

na,

dize

la,

loži

vog

ulja

, ke

rozi

na,

elek

trič

ne e

nerg

ije,

plin

a,

rafini

rano

g pl

ina

i ugl

jena

0,27

4 -

516

DK

K p

o je

dini

ci e

nerg

enta

(l

, kg

, t,

Nm

³)0,

65

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

R

egis

trir

ano

podu

zeće

Min

eral

na u

lja,

prir

odni

plin

, ug

ljen,

lign

it,

koks

, el

ektr

ičnu

ene

rgiju

, ug

ljičn

i dio

ksid

, su

mpo

r u

gori

vim

a

654,

60 -

5.4

10 D

KK

/1.0

00 l

883,

42 -

4.0

13 D

KK

/1.0

00 k

g4

- 87

8 D

KK

/MW

h15

,43

- 81

,76

DK

K/G

J

4,62

Nak

nada

za

kori

šte-

nje

cest

a (E

urov

i-gn

ette

)

Kor

isni

k m

otor

nog

vozi

la z

a vu

ču

na c

esti č

ija je

dop

ušte

na m

asa

za

vuče

nje

12 il

i viš

e to

na

Bro

j oso

vina

voz

ila (

ovis

no o

por

ijekl

u vo

zila

i tr

ajan

ju v

inje

te)

59 -

11.

555

DK

K0,

04

Pore

z na

mas

u m

o-to

rnih

voz

ilaO

soba

na

koju

je r

egis

trir

ano

vozi

loM

asa

vozi

la u

kg

i vrs

ta v

ozila

0 -

23.8

00 D

KK

n.p.

Nak

nada

za

regi

-st

raci

ju m

otor

nih

vozi

la

Oso

ba n

a ko

ju je

reg

istr

iran

o vo

zilo

pr

i prv

oj r

egis

trac

ijiN

abav

na c

ijena

voz

ila u

klju

čuju

ći P

DV

, be

z po

reza

na

regi

stra

ciju

Nov

i oso

bni a

utom

obil

- do

vri

jedn

osti

81

.700

DK

K: 10

5% v

rije

dnos

ti, na

iz

nos

izna

d to

ga 1

80%

;M

otoc

ikli:

0%

- 1

80%

vri

jedn

osti

.K

amio

ni i

kom

biji:

0-

56.8

00 D

KK

1,48


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Zel

eni p

orez

na

osob

na v

ozila

Oso

ba n

a ko

ju je

reg

istr

iran

o vo

zilo

Potr

ošnj

a go

riva

u k

m/l

; ov

isno

o v

rsti

go

riva

120

- 16

.020

DK

K p

olug

odiš

nje

po v

o-zi

lu1,

14

Tro

šari

na n

a vo

du

iz v

odov

oda

Reg

istr

iran

o po

duze

ćeK

olič

ina

vode

koj

a se

dos

tavl

ja p

otro

šači

-m

a ili

naj

man

je 9

0% c

rplje

ne v

ode

5,23

DK

K/m

³ (u

201

2.)

5,46

DK

K/m

³ (u

201

3. i

2014

.)5,

86 D

KK

/m³

(u 2

015.

)D

opri

nos

za z

ašti

tu p

itke

vod

e: 0

,67

DK

K/m

³

0,17

Tro

šari

na n

a vo

du u

ka

naliz

aciji

Ovl

ašte

no k

anal

izac

ijsko

pos

troj

enje

Otp

adna

vod

a is

pušt

ena

u je

zera

, ri

jeke

, po

toke

ili m

ore;

vod

a ko

jom

se

navo

dnja

-va

ju u

sjev

i

16,5

0-16

5 D

KK

/kg

0,75

- 5

,70

DK

K/m

²0,

02

Tro

šari

na n

a pl

astič-

nu a

mba

lažu

, pr

ibor

za

jelo

, pl

astičn

e vr

ećic

e

Reg

istr

iran

o po

duze

ćeZap

rem

nina

am

bala

že,

mas

a pr

oizv

oda,

0,

05 -

1,6

0 D

KK

/pro

izvo

du; 10

- 2

2 D

KK

/kg

0,12

Tro

šari

na n

a su

m-

por

Reg

istr

iran

o po

duze

ćeK

olič

ina

sum

pora

u e

nerg

etsk

im p

roiz

vodi

-m

a; m

asa

ener

gets

kih

proi

zvod

a11

,5 -

23

DK

K/k

g su

mpo

r di

oksi

da;

10,4

- 4

6,1

DK

K/t

ene

rget

skog

pro

izvo

-da 0,

81 D

KK

/GJ

osta

lih g

oriv

a

0,00

Tro

šari

na n

a N

iCad

ba

teri

je

Reg

istr

iran

o po

duze

ćeB

ater

ija (

kom

ad)

6 -

36 D

KK

/bat

erija

0,00

Tro

šari

na n

a PV

C i

kem

ikal

ije iz

pla

sti-

ke

Reg

istr

iran

o po

duze

ćeM

asa

ili o

buja

m P

VC

-a il

i kem

ikal

ije iz

pl

astike

0,02

- 0

,33

DK

K/k

omad

u pr

oizv

oda;

0,

10-

3,60

DK

K/k

g;

0,42

- 1

,7 D

KK

/m²

0,00

Tro

šari

na n

a pe

stic

i-de

Reg

istr

iran

o po

duze

ćePr

odaj

na v

rije

dnos

t pe

stic

ida

3 -

40%

pro

dajn

e vr

ijedn

osti

(be

z PD

V-a

)50

-107

DK

K/k

g ili

l pe

stic

ida

0,06

Tro

šari

na n

a du

šik

Reg

istr

iran

i pro

izvo

�ači

i uv

ozni

ciM

asa

duši

ka u

kilo

gram

ima

(kg)

5,0

DK

K/k

g0,

00

Est

onij

a

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Uvo

znik

, sk

ladi

štar

, ov

lašt

eni t

rgo-

vac,

pro

izvo

�ači

ene

rgije

za

grija

nje

od k

ruto

g go

riva

, tr

govc

i bio

gori

-vo

m, te

kući

m p

linom

i m

reža

dis

tri-

bute

ra p

riro

dnim

plin

om i

elek

trič

-no

m e

nerg

ijom

1.00

0 l (

benz

in,

kero

zin,

diz

el);

1.0

00 k

g (t

ekuć

a ul

ja,

teku

ći p

lin);

1 G

J to

ne p

roi-

zvod

a (u

glje

n, li

gniti,

koks

); 1

.000

m³

(pri

-ro

dni p

lin);

1 M

Wh

(ele

ktri

čna

ener

gija

)

110,

95 -

422

,77

EUR

/1.0

00 l

15,0

1 -

125,

26 E

UR

/1.0

00 k

g0,

3 -

0,7

EUR

/GJ

4,47

EU

R/M

Wh

7,54


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Nak

nada

za

zaga

�e-

nje

Oso

ba k

oja

tem

elje

m d

ozvo

le im

a pr

avo

va�e

nja

prir

odni

h re

surs

a iz

nj

ihov

og p

riro

dnog

sta

nja,

em

itir

ati

zaga

�iva

če u

oko

liš il

i odl

agat

i ot-

pad

Mas

a za

ga�i

vača

em

itir

ana

u zr

ak,

podz

e-m

ne v

ode

ili t

lo t

e ot

pada

, u

tona

ma

(t)

Za

emis

iju z

aga�

ivač

a u

zrak

: 7,

70 -

31

.785

EU

R/t

Za

emis

iju z

aga�

ivač

a u

vodu

, po

dze-

mne

vod

e ili

tlo

: 7,

09 -

24.

326

EUR

/tZ

a od

laga

nje

otpa

da: 1,

31 -

625

,56

EUR

/t

0,56

Fin

ska

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

(t

ekuć

a go

riva

, el

ek-

trič

na e

nerg

ija, dr

u-ga

gor

iva)

Uvo

znik

, skl

adiš

tar,

pro

izvo

�ač,

pr

imat

elj g

oriv

a iz

drž

avni

h za

liha,

os

oba

koja

bes

prav

no p

riba

vi p

roi-

zvod

e s

cilje

m n

epla

ćanj

a po

reza

, tr

govc

i tek

ućim

gor

ivom

kor

isni

k el

ektr

ične

mre

že, p

roiz

vo�a

č ul

ja o

d bo

ra; t

rgov

ac u

glje

nom

; uvo

znik

pr

irod

nog

plin

a iz

pod

ručj

a iz

van

EU

Litr

a be

nzin

a, p

linsk

o ul

je,

tešk

o ul

je,

ke-

rozi

n, b

enzi

n za

avi

one

kWh

elek

trič

ne e

nerg

ije;

tona

ugl

jena

i lig

nita

; nm

³ pr

irod

nog

plin

a; k

g ul

ja b

ora

187,

40 -

740

,20

EUR

/1.0

00 l

0 -

221,

20 E

UR

/1.0

00 k

g4,

29 E

UR

/GJ

7,03

- 2

2,53

EU

R/M

Wh

4,75

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Vla

snik

ili k

oris

nik

osob

nih

vozi

la,

kom

bija

, ka

mio

na i

vozi

la s

pos

eb-

nom

nam

jeno

m

Osn

ovni

por

ez p

laća

se

na s

va p

utni

čka

vozi

la m

ase

do 3

.500

kg.

Dod

atni

por

ez n

a sn

agu

plać

a se

za

sva

vozi

la k

oja

ne k

oris

te b

enzi

n ka

o po

gon-

sko

gori

vo (

kori

ste

dize

l, ke

rozi

n, t

ekuć

i pl

in il

i ele

ktri

čnu

ener

giju

)

Osn

ovni

por

ez: 11

,8 -

166

,1 c

enti

/dan

Po

rez

na s

nagu

voz

ila: 0,

5 -

5,5

cen-

ti/1

00 k

g

0,92

Pore

z na

aut

omob

ileO

soba

na

koju

je a

utom

obil

regi

strir

anPr

odaj

na v

rijed

nost

oso

bnog

aut

omob

ila, d

o-st

avno

g vo

zila

i os

talih

voz

ila m

ase

man

je o

d 1.

875

kg; z

apre

mni

na m

otor

a m

otoc

ikla

Aut

omob

ili: 5

- 50

% c

ijene

, ovi

sno

o em

isiji

CO₂; stopa

se sm

anju

je z

a 9,

8 -

21,7

pos

totn

ih p

oena

za

određe

na d

osta

vna

vozi

la m

ase

prek

o 2.

500

kgM

otoc

ikli:

9,8

- 24

,4 %

1,30

Pore

z na

odl

agal

ište

ot

pada

Upr

avitel

j odl

agal

išta

Mas

a ot

pada

, u

tona

ma

(t)

55 E

UR

/t0,

08

Tro

šari

na n

a pa

kira

-nj

e na

pita

kaSk

ladi

štar

, uv

ozni

ci s

pod

ručj

a iz

van

EU il

i iz

drug

e ze

mlje

čla

nice

Mal

opro

dajn

a pa

kira

nja

alko

holn

ih p

ića,

be

zalk

ohol

nih

pića

, vo

de i

osta

lih n

apit

aka

od r

azlič

itih

mat

erija

la

51 c

enti

/l p

akir

anog

pro

izvo

da0,

02


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Fran

cusk

a

Tro

šari

na n

a m

ine-

raln

a ul

ja i

srod

ne

proi

zvod

e

Uvo

znik

, pr

oizv

o�ač

, di

stri

bute

r pr

oizv

oda

Min

eral

na u

lja i

srod

ni p

roiz

vodi

koj

i se

kori

ste

za g

rija

nje

ili k

ao m

otor

na g

oriv

a,

u lit

ram

a, k

ilogr

amim

a ili

kub

ični

m m

etri

-m

a

25,4

0 -

606,

90 E

UR

/1.0

00 l

15,0

0 -

107,

60 E

UR

/kg

2,58

Pris

tojb

a za

civ

ilno

zrak

oplo

vstv

oZra

kopl

ovne

kom

pani

je u

Fra

ncu-

skoj

Bro

j put

nika

i m

asa

tere

ta i

pošt

e ko

ji se

od

voze

s a

erod

rom

a u

Fran

cusk

oj4,

24 E

UR

po

putn

iku

koji

putu

je u

Fr

ancu

sku

ili d

rugu

EU

zem

lju;

7,62

EU

R p

o pu

tnik

u za

ost

ale

zem

lje;

1,27

EU

R/t

ter

eta

ili p

ošte

.

0,04

(20

11.)

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

(god

išnj

i por

ez

na sl

užbe

na v

ozila

)

Podu

zeće

Snag

a m

otor

a i r

azin

a em

isije

CO₂

750

- 4.5

00 E

UR

, ovi

sno

o sn

azi (

za a

uto-

mob

ile k

uplje

ne p

rije

1.1.

2006

.)Za

kup

ljene

nak

on 1

.1.2

006.

0 -

27 E

UR

/g

(ovi

sno

o ko

ličin

i em

isije

CO₂)

0,11

Pore

z na

zag

a�en

jeSv

e pr

avne

oso

be č

ijim

pos

lova

njem

na

staj

e za

ga�e

nje

Mas

a pr

oizv

eden

e su

psta

nce

koja

zag

a�uj

e ok

oliš

, u

kilo

gram

ima

(kg)

ili t

onam

a (t

)10

EU

R/k

g pl

asti

čnih

vre

ćica

0,20

- 2

83,6

5 EU

R/t

339,

37 -

2.5

25,3

5 EU

R (

dozv

ola

za

posl

ovan

je)

0,07

Pore

z na

javn

i zra

č-ni

i m

orsk

i pri

jevo

z na

Kor

ziku

Podu

zeće

koj

e ob

avlja

zra

čni i

mor

-sk

i pri

jevo

z na

i sa

Kor

zike

Bro

j put

nika

1,52

- 4

,57

EUR

po

putn

iku

0 (2

011.

)

Pore

z ko

ji pl

aćaj

u po

duze

ća k

oja

upra

vlja

ju a

utoc

e-st

ama

Upr

avitel

j aut

oces

teB

roj k

ilom

etar

a7,

32 E

UR

na

1.00

0 km

0,06

Pore

z na

odv

oz

smeć

a iz

kuć

anst

vaV

lasn

ik il

i kor

isni

k ko

ji pl

aća

pore

z na

imov

inu

za z

grad

e u

mje

stim

a u

kojim

a po

stoj

i org

aniz

iran

o pr

iku-

plja

nje

otpa

da

Kol

ičin

a pr

ikup

ljeno

g ot

pada

Odr

e�uj

u lo

kaln

e je

dini

ce0,

64 (

2008

.)

Grč

ka

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Ovl

ašte

ni s

klad

išta

ri, re

gist

rira

ni

prim

atel

ji, p

rivr

emen

i reg

istr

iran

i pr

imat

elji,

por

ezni

zas

tupn

ici,

uvo-

znic

i iz

treć

ih d

ržav

a

Ener

gets

ki p

roiz

vodi

(u

1.00

0 l,

1.00

0 kg

ili

GJ)

330

- 68

1 EU

R/1

.000

l38

- 3

30 E

UR

/ 1.

000

kg0

- 1,

50 E

UR

/GJ

2,20

- 2

,50

EUR

/MW

h

6,08


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Pore

z na

reg

istr

aciju

vo

zila

Vla

snik

voz

ilaPr

ema

zapr

emni

ni c

ilind

raO

sobn

i aut

omob

ili: 5

- 34

6%

Kam

ioni

: 5

- 33

,8%

Mot

ocik

li: 0

- 2

5%V

ozila

za

prije

voz

ljudi

i ro

be: 7

- 17

3%V

ozila

s t

ri il

i čet

iri k

otač

a: 0

- 1

4%

0,15

Hrv

atsk

a

Tro

šari

na n

a en

er-

gent

e i e

lekt

ričn

u en

ergi

ju

1. O

vlaš

teni

drž

atel

j tro

šari

nsko

g sk

ladi

šta,

reg

istr

iran

i pri

mat

elj,

bilo

ko

ja o

soba

koj

a pu

šta

u pr

omet

tr

ošar

insk

e pr

oizv

ode

ili o

soba

za

čiji

se r

ačun

puš

taju

u p

rom

et t

roša

-ri

nski

pro

izvo

di iz

sus

tava

odg

ode

plać

anja

tro

šari

ne,

2. u

vozn

ik t

roša

rins

kih

proi

zvod

a,3.

pro

izvo

�ač

troš

arin

skih

pro

izvo

-da

izva

n su

stav

a od

gode

,4.

pri

mat

elj t

roša

rins

kih

proi

zvod

a ve

ć pu

šten

ih u

pro

met

u d

rugo

j dr

žavi

čla

nici

, a

koje

drž

i u k

omer

-ci

jaln

e sv

rhe

na t

eritor

iju R

H r

adi

ispo

ruke

ili r

adi p

otro

šnje

. O

bvez

nik

plać

anja

tro

šari

ne je

i os

oba

koja

is

poru

čuje

ili d

rži t

roša

rins

ke p

roi-

zvod

e ra

di is

poru

ke,

5. p

roda

vate

lj iz

dru

ge d

ržav

e čl

ani-

ce, od

nosn

o nj

egov

por

ezni

zas

tu-

pnik

kod

pro

daje

na

dalji

nu il

i pri

-m

atel

j tro

šari

nski

h pr

oizv

oda

u R

H

ako

prod

avat

elj p

rije

otp

rem

e pr

oi-

zvod

a ni

je n

adle

žnom

tije

lu p

rija

vio

i pod

nio

inst

rum

ent

osig

uran

ja p

la-

ćanj

a tr

ošar

ine.

1.00

0 kg

net

o m

ase,

1.0

00 l

pri t

empe

ratu

ri

od 1

5°C

, G

J en

erge

tski

h pr

oizv

oda

koji

se

kori

ste

kao

mot

orna

gor

iva

ili g

oriv

a za

gr

ijanj

e (o

lovn

i i b

ezol

ovni

ben

zin,

plin

sko

ulje

, ke

rozi

n, u

kapl

jeni

naf

tni p

lin,

tešk

o lo

živo

ulje

, pr

irod

ni p

lin,

uglje

n i k

oks,

bi

ogor

iva)

i M

Wh

elek

trič

ne e

nerg

ije.

423

- 4.

300

HR

K/1

.000

l10

0 -

160

HR

K/1

.000

kg

0 -

2,30

HR

K/G

J3,

75-8

,10

HR

K/M

Wh

4,78


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Pore

z na

ces

tovn

a m

otor

na v

ozila

Fizi

čka

i pra

vna

osob

a vl

asni

k re

gi-

stri

rano

g pu

tnič

kog

vozi

la il

i mot

o-ci

kla

Snag

a m

otor

a i s

taro

st p

utni

čkog

voz

ila il

i m

otoc

ikla

Za

auto

mob

ile: 20

0 ∑

1500

kn

Za

mot

ocik

le: 0

∑ 12

00 k

n0,

22

Pose

bni p

orez

na

mot

orna

voz

ilaU

vozn

ik il

i pro

izvo

�ač;

kup

ac il

i st

jeca

telj

Prod

ajna

cije

na u

veze

nog

ili p

roiz

vede

nog

mot

orno

g vo

zila

(ra

blje

nog

i nov

og)

1) t

emel

jem

cije

ne:

0 ∑

500.

000,

01 k

n1%

-14%

2) n

a di

zels

ko g

oriv

oem

isija

CO

2

86 ∑

301

g/k

m1,

5% ∑

31%

3) n

a be

nzin

, uk

aplje

ni n

aftn

i plin

, pr

irod

ni p

lin i

dize

lsko

gor

ivo

s ra

zi-

nom

em

isije

ispu

šnih

plin

ova

EUR

O V

Iem

isija

CO

2

91 ∑

301

g/k

m1%

∑ 2

9%4)

obu

jam

mot

ora

51 ∑

100

1 cm

3

2,5%

∑ 5

,5%

5) r

azin

a em

isije

ispu

šnih

plin

ova

EUR

O I

II ∑

5%

EUR

O I

I ∑

10%

EUR

O I

∑ 1

5%

n.p.

Irsk

a

Nak

nada

za

vozi

laK

oris

nik

vozi

laZ

apre

min

a m

otor

a35

- 5

.195

eur

a go

dišn

je2,

24

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Skla

dišt

ar, uv

ozni

k10

00 il

i 1 t

ona

gori

va50

,73

∑ 58

7,71

eur

a/10

00 l

52,6

7 ∑

176,

36 e

ura/

1000

kg

1,03

∑ 1

,89

eura

/GJ

0,5

∑ 1

eura

/MW

h

4,31

Pore

z na

reg

istr

aciju

m

otor

nih

vozi

laR

egis

trir

ani v

lasn

ik v

ozila

Raz

ina

emis

ija C

O2

i trž

išna

cije

na14

∑ 3

6% v

rije

dnos

ti v

ozila

ili 2

80 ∑

72

0 eu

ra (

uzim

a se

već

u sv

otu)

0,81

Nam

et n

a od

laga

li-št

e ot

pada

Upr

avitel

j odl

agal

išta

Mas

a ot

pada

u t

onam

a75

eur

a/t

0,11

Nam

et n

a pl

astičn

e vr

ećic

ePr

odav

atel

j rob

e u

trgo

vini

Kom

ad v

reći

ce22

cen

ti/k

omad

0,03


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)It

alija

Loka

lna

nakn

ada

za

elek

tričn

u en

ergi

juSv

i kor

isni

ciPo

troše

ni k

Wh

elek

tričn

e en

ergi

je18

,59

eura

/100

0 kW

h20

,40

eura

/1 00

0 kW

h0,

03

Reg

iona

lna

troš

arin

a na

mot

orno

gor

ivo

Dis

trib

uter

ben

zina

Litr

a m

otor

noga

gor

iva

0,03

87 e

ura/

ln.

p.

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Potr

ošač

, uv

ozni

k, d

istr

ibut

er p

ri-

rodn

og p

lina,

skl

adiš

tar,

vla

snik

po

stro

jenj

a za

pro

izvo

dnju

ene

rgije

Prir

odni

plin

: m

3 m

etan

a pr

i tem

pera

turi

15

°C i

norm

alno

m t

laku

Elek

trič

na e

nerg

ija:

količ

ina

potr

ošen

e el

ektr

ične

ene

rgije

Min

eral

na u

lja i

LPG

pre

ma

potr

ošnj

i

101,

25 ∑

728

,40

eura

/100

0 l

4,6

∑ 26

7,77

eur

a/10

00 k

g0,

09 ∑

0,3

4 eu

ra/G

J12

,10

∑ 22

,70

eura

/MW

h

5,27

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Vla

snik

mot

orno

g vo

zila

Vrs

ta v

ozila

i ob

ujam

cili

ndra

u k

ubič

nim

ce

ntim

etri

ma

(cc)

, sn

aga

mot

ora,

bro

j sje

-da

la,

dopu

šten

a m

asa

tere

ta,

broj

put

nika

, m

asa

vozi

la

Stop

u od

re�u

ju lo

kaln

e vl

asti

ovi

sno

o ti

pu i

kapa

cite

tu v

ozila

.0,

2

Reg

iona

lni p

orez

na

mot

orna

voz

ilaO

soba

nav

eden

a na

pro

met

noj d

o-zv

oli

Vrs

ta v

ozila

i ka

paci

tet

cilin

dra

u ku

bičn

im

cent

imet

rim

a (c

c)90

∑ 1

10%

od

svot

e u

proš

loj g

odin

i, pr

ema

regi

onal

nim

pro

pisi

ma

0,92

Pore

z na

javn

i reg

i-st

ar m

otor

nih

vozi

laO

soba

koj

a za

htije

va r

egis

trac

iju

vozi

la u

reg

ista

rV

rsta

voz

ila,

obuj

am v

ozila

Ovi

sna

o re

gion

alni

m p

ropi

sim

a. P

o-kr

ajin

ske

vlas

ti m

ogu

uveć

ati p

orez

ne

stop

e do

30%

.

0,20

Pore

z na

em

isiju

sum

-po

r dio

ksid

a (S

O₂) i

duši

k ok

sida

(NO₂)U

prav

itelj

post

roje

nja

za sa

gorij

evan

jeM

asa

sum

pord

ioks

ida

i duš

ikok

sida

, u to

nam

a (t)

106 ∑

209

eur

a/t

0,00

Reg

iona

lni p

oseb

ni

pore

z na

odl

agal

išta

ot

pada

Upr

avitel

j odl

agal

išta

Um

noža

k m

ase

otpa

da u

kilo

gram

ima

i ko

rekt

ivno

g ko

efic

ijent

aN

ajm

anje

0,0

01 e

uro/

kg o

tpad

a0,

02

Reg

iona

lni p

orez

za

zašt

itu

okol

iša

Obv

ezni

ci p

laća

nja

drug

ih e

kolo

ških

po

reza

n.p.

n.p.

0,05

Opć

insk

i por

ez n

a ot

pad

i usl

uge

Vla

snik

ili p

osje

dnik

imov

ine

ili

otvo

reno

g pr

osto

ra n

a ko

jem

se

proi

zvod

i gra

dski

otp

ad.

Pore

z se

sas

toji

od d

va d

ijela

∑ je

dnim

se

dije

lom

pok

riva

ju t

rošk

ovi s

akup

ljanj

a ot

pada

, a

drug

im t

roša

k po

jedi

načn

ih u

slu-

ga (

prir

ez).

Odr

e�uj

e se

pre

ma

povr

šini

im

ovin

e ili

bro

ju s

tano

vnik

a zg

rade

.

Opć

ina

odre

�uje

sto

pe0


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Latv

ija

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Uvo

znik

, sk

ladi

štar

, ov

lašt

eni t

rgo-

vac,

oso

ba k

oja

unos

i rob

u iz

dru

ge

zem

lje č

lani

ce E

U

1000

l, 1

000

kg m

iner

alni

h ul

ja56

,91

∑ 45

5,32

eur

a/10

00 l

0 ∑

161

eura

/100

0 kg

0,30

eur

a/G

J1,

01 e

ura/

MW

h

4,56

Pore

z na

reg

istr

aciju

vo

zila

Prav

na i

fizi

čka

osob

a na

čije

je im

e re

gist

rira

no v

ozilo

Emis

ija C

O2

(za

auto

mob

ile),

obu

jam

mo-

tora

(za

mot

ocik

le)

0,43

∑ 7

,11

eura

/g C

O2

106,

72 ∑

853

,72

eura

(ov

isno

o s

taro

sti

vozi

la)

0,10

Pore

z na

pri

rodn

e re

surs

eO

soba

koj

a im

a do

zvol

u za

oba

vlja

-nj

e dj

elat

nost

i va�

enja

zaš

tiće

nih

resu

rsa,

isko

rišt

enja

res

ursa

i is

pu-

štan

ja o

neči

šćiv

ača

u ok

oliš

; os

oba

koja

pro

daje

rob

u št

etnu

za

okol

iš,

paki

ra r

obu,

te

prod

aje

plas

tičn

o,

kart

onsk

o ili

pap

irna

to p

osu�

e za

je

dnok

ratn

u up

otre

bu;

osob

a ko

ja

kori

sti r

adio

aktivn

e sa

stoj

ke u

oba

v-lja

nju

djel

atno

sti k

ojom

nas

taje

nu-

klea

rni o

tpad

; os

oba

koja

u L

atvi

ji pr

vi p

uta

regi

stri

ra v

ozilo

Prir

odni

res

ursi

u k

ubič

nim

met

rim

a; v

oda

u ku

bičn

im m

etri

ma;

otp

adna

vod

a i t

vari

ko

je z

aga�

uju,

u t

onam

a ili

kub

ični

m m

e-tr

ima;

tva

ri k

oje

su š

tetn

e za

oko

liš u

kilo

-gr

amim

a; p

akir

anja

u k

ilogr

amim

a; p

last

ič-

ne v

reći

ce u

kilo

gram

ima;

rad

ioak

tivn

e tv

ari u

kub

ični

m m

etri

ma;

ugl

jen,

kok

s i

ligni

t u

tona

ma

ili g

igad

žulim

a (G

J) p

o to

ni;

uglji

čni d

ioks

id u

ton

ama

0,00

9 ∑

71.1

43,5

9 eu

ra p

o je

dini

ci r

e-su

rsa

0,20

Pore

z na

pos

lovn

a m

otor

na v

ozila

Podu

zetn

ici i

li ov

isna

dru

štva

iz

stra

nih

drža

va k

oji i

maj

u u

vlas

niš-

tvu

ili p

osje

du a

utom

obil

za p

rije

-vo

z pu

tnik

a.

Aut

omob

il, o

visn

o o

zapr

emin

i mot

ora

27,0

3 ∑

56,9

1 eu

ra m

jese

čno,

ovi

sno

o za

prem

nini

mot

ora

0,19

Pore

z na

kor

ište

nje

vozi

laV

lasn

ik il

i pos

jedn

ik v

ozila

Sva

vozi

la,

osim

tra

ktor

a, p

riko

lica

i pol

u-pr

ikol

ica,

tra

mva

ja,

trol

ejbu

sa,

tere

nski

h vo

zila

, sn

owm

obila

, m

oped

a i b

icik

ala

Aut

omob

ili: 8,

54 ∑

277

,46

eura

(ov

isno

o

mas

i, ka

paci

tetu

i sn

azi)

Aut

obus

i i k

amio

ni: 17

,07

∑ 14

5,13

eu

ra (

ovis

no o

mas

i)

0,77

Pore

z na

sub

venc

io-

nira

nu e

lekt

ričn

u en

ergi

ju

Prod

avat

elj e

lekt

ričn

e en

ergi

jePr

ihod

od

prod

ane

elek

trič

ne e

nerg

ije i

prim

ljeni

h pl

aćan

ja z

a ko

gene

raci

jsku

jedi

-ni

cu il

i ins

talir

ano

elek

trič

no p

ostr

ojen

je

15%

pri

hoda

pro

dane

ele

ktri

čne

ener

-gi

je o

d fo

siln

ih iz

vora

ene

rgije

10%

pri

hoda

od

prod

ane

elek

trič

ne

ener

gije

iz o

bnov

ljivi

h iz

vora

ene

rgije

n.p.


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Litv

a

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Ovl

ašte

ni s

klad

išta

r, t

rgov

ac il

i pro

i-zv

o�ač

tro

šari

nski

h pr

oizv

oda,

ost

a-le

oso

be

1000

l en

erge

tsko

g pr

oizv

oda

(teš

ka g

ori-

va,

orim

ulzi

je,

teku

ći p

lin ∑

ton

a; p

riro

dni

plin

- 1

000

m3 )

; to

na p

roiz

voda

(ug

ljen,

ko

ks,

ligni

t);

MW

h el

ektr

ične

ene

rgije

21,1

4 ∑

579,

24 L

TL/

1000

l0

∑ 30

4,10

LT

L/10

00 k

g0,

52 ∑

1,0

1 LT

L/M

Wh

0 ∑

5,83

LT

L/G

J21

9,53

LT

L/m

3

5,72

Pore

z na

zag

a�en

jePr

avna

i fizi

čka

osob

a ko

ja z

aga�

uje

okol

iš t

emel

jem

doz

vole

za

upot

re-

bu p

riro

dnih

res

ursa

i od

re�e

nom

ra

zino

m e

mis

ije z

aga�

ivač

a (i

z fik-

snih

ili m

obiln

ih iz

vora

); p

roiz

vo�a

-či

i uv

ozni

ci r

obe

Zag

a�iv

ači i

spuš

teni

u o

koliš

; od

re�e

na

roba

(gu

me,

aku

mul

ator

i);

odre

�ena

pak

i-ra

nja

(sta

klo,

pla

stik

a, m

etal

, pa

pir)

- p

re-

ma

kilo

gram

u m

ase,

vel

epro

dajn

oj c

ijeni

ili

jedi

nici

4 ∑

2.92

0.47

9 EU

R/t

0,19

Pore

z na

pet

role

j i

prir

odni

plin

Dom

aće

i str

ane

osob

e ko

je c

rpe

petr

olej

i pr

irod

ni p

linIz

va�e

ni p

riro

dni r

esur

si u

ton

ama

9 ∑1

5%0,

11

Pore

z na

drž

avne

pr

irod

ne r

esur

seD

omać

e i s

tran

e os

obe

koje

crp

e dr

žavn

e pr

irod

ne r

esur

se n

a za

ko-

nom

pre

dvi�

en n

ačin

Izva

�eni

pri

rodn

i res

ursi

u k

ubič

nim

me-

trim

a, k

ilogr

amim

a ili

hek

tari

ma

za lo

vač-

ko p

odru

čje

Odr

e�uj

e V

lada

pre

ma

prop

isan

om

post

upku

.0,

21

Luxe

mbo

urg

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Proi

zvo�

ač, ov

lašt

eni s

klad

išta

r ili

ov

lašt

eni t

rgov

ac10

00 l

naft

e i p

linsk

og u

lja;

1000

kg

tešk

og

gori

va,

LPG

i m

etan

a; e

lekt

ričn

a en

ergi

ja u

M

Wh;

pri

rodn

i plin

u G

J

10 ∑

516

,66

eura

/100

0 l

5 ∑

101,

64 e

ura/

1000

kg

0,50

∑ 1

eur

o/M

Wh

0,15

∑ 0

,30

eura

/GJ

5,68

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Oso

ba n

a či

je je

ime

regi

stri

rano

vo

zilo

Emis

ija C

O₂, kapa

cite

t cili

ndra

, mas

a pr

azno

g vo

zila

Pore

z se

raču

na p

rem

a fo

rmul

i kao

um

no-

žak

vrije

dnos

ti em

isije

CO₂, fakto

ra k

oji

ovis

i o v

rsti

goriv

a i f

akto

ra o

visn

og o

ko

ličin

i em

isije

CO₂

0,36

Ma�

arsk

a

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Oso

ba k

oja

stav

lja t

roša

rins

ku r

obu

u op

tica

jK

olič

ina

ener

gets

kog

proi

zvod

a (1

.000

l,

1.00

0 kg

, G

J, M

Wh)

113.

555

∑ 12

4.20

0 H

UF/

1000

l0

∑ 11

6.00

0 H

UF/

1000

kg

0 ∑

88,5

HU

F/G

J29

5 H

UF/

MW

h

4,50

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Vla

snik

mot

orno

g vo

zila

Sn

aga

mot

ora

u K

W;

mas

a vo

zila

; m

asa

vozi

la +

50%

mak

sim

alne

mas

e te

reta

140

∑ 34

5 H

UF/

KW

850

∑ 1.

380

HU

F/10

0 kg

0,64


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Mal

ta

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Trg

ovac

reg

istr

iran

kao

skl

adiš

tar

min

eral

nih

ulja

Proi

zvo�

ač e

lekt

ričn

e en

ergi

je

Obu

jam

ili m

asa

min

eral

nih

ulja

Elek

trič

na e

nerg

ija u

MW

h20

2,09

∑ 6

48,1

8 eu

ra/1

000

l36

∑ 1

25 e

ura/

1000

kg

0,30

eur

a/G

J 1,

5 eu

ro/M

Wh

4,70

Pore

z na

regi

stra

ciju

m

otor

nih

vozi

laU

vozn

ik m

otor

nih

vozi

laV

rijed

nost

CO₂, dužin

a vo

zila

, zap

rem

nina

m

otor

aPo

rez

se raču

na p

rem

a fo

rmul

i koj

om su

ob

uhvaće

ni v

rijed

nost

CO₂, dužin

a vo

zila

i z

apre

mni

na m

otor

a vo

zila

1,54

Doz

vola

za

mot

orna

vo

zila

Vla

snik

mot

orni

h vo

zila

Zap

rem

ina

mot

ora,

vrs

ta g

oriv

a i s

taro

st

vozi

la10

∑ 1

.497

eur

a2,

11

Ekol

oški

dop

rino

sO

soba

reg

istr

iran

a ka

o pr

oizv

o�ač

Proi

zvod

i od

kojih

nas

taje

otp

ad (

paki

ra-

nje,

litr

a, k

omad

, m

asa)

0,01

∑ 6

9,88

eur

a po

jedi

nici

pro

izvo

da0,

29

Niz

ozem

ska

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Min

eral

na u

lja: sk

ladi

štar

, uv

ozni

kEn

ergi

ja: di

stri

bute

r el

ektr

ične

ene

r-gi

je i

prir

odno

g pl

ina

Ugl

jen:

ovl

ašte

na o

soba

(sk

ladi

štar

, pr

oizv

o�ač

)

m³

ili k

Wh

ener

gije

1000

l ili

100

0 kg

min

eral

nih

ulja

1000

kg

uglje

na

482,

06 ∑

853

,12

eura

/100

0 l

14,4

0 ∑

334,

67 e

ura/

1000

kg

0,5

∑ 11

9,60

eur

a/M

Wh

0,01

18 ∑

0,1

911

eura

/m3

4,91

Pore

z na

teš

ka m

o-to

rna

vozi

laK

oris

nik

vozi

la, os

oba

na k

oju

glas

i re

gist

raci

ja v

ozila

Ovi

sno

o br

oju

osov

ina

i eur

a-kl

asifik

aciji

8 eu

ra/d

an0,

06

Pore

z na

oso

bna

vozi

la i

mot

ocik

leO

soba

koj

a pr

vi p

ut r

egis

trir

a os

ob-

no v

ozilo

ili m

otoc

ikl

Net

o-ci

jena

iz k

atal

oga,

vrs

ta g

oriv

a, e

mi-

sija

CO

2

osob

ni a

utom

obili

: 17

5 eu

ra, pl

us d

o-da

tak

koji

ovis

ni o

em

isiji

CO

2

9,6∑

37,7

% n

eto-

cije

ne iz

kat

alog

a ka

-m

iona

i m

otoc

ikla

; uz

uve

ćanj

a ili

um

anje

nja

0,64

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Oso

ba n

a ko

ju je

voz

ilo r

egis

trir

ano

Ovi

sno

o vr

sti v

ozila

, m

asi,

vrst

i gor

iva,

pr

ovin

ciji,

raz

dobl

ju p

laća

nja

232

∑ 2.

344

eura

/god

išnj

e2,

20

Pore

z na

vod

u iz

sl

avin

ePo

duze

će z

a op

skrb

u vo

dom

Kol

ičin

a vo

de is

poru

čena

pot

roša

čim

a, u

m

³0,

333

eura

/m³

ispo

ruče

ne v

ode

0,06

Pore

z na

otp

adV

lasn

ik p

oduz

eća

za o

brad

u ot

pada

ili

odl

agal

išta

otp

ada

Mas

a ot

pada

u 1

000

kg0

∑ 13

eur

a/1.

000

kg s

meć

a0,

01

Pore

z na

pod

zem

ne

vode

Oso

ba k

oja

crpi

pod

zem

ne v

ode

iz

tla

Kol

ičin

a iz

va�e

ne v

ode

u m

³0,

1963

eur

a/m

³0,

00


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Nje

mač

ka

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Po

rez

na e

nerg

iju p

laća

pro

izvo

�ač

ili t

rgov

ac k

oji c

ijenu

pre

valju

je n

a ko

načn

og k

upca

Tro

šari

nu n

a el

ektr

ičnu

ene

rgiju

is

poru

čite

lj pr

eval

juje

na

potr

ošač

a

Litr

a, k

ilogr

am i

MW

h m

otor

nog

gori

va,

gori

va z

a og

rjev

te

uglje

n i k

oks

Dos

tavl

jena

ele

ktri

čna

ener

gija

46,0

1 ∑

721

eura

/100

0 l

25 ∑

180

,32

eura

/100

0 kg

0,33

∑ 3

,86

eura

/GJ

15,3

7 ∑

20,5

0 eu

ra/M

Wh

4,41

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Oso

ba n

a ko

ju je

voz

ilo r

egis

trir

ano

Mot

orno

voz

ilo il

i pri

kolic

a (p

rem

a za

pre-

min

i cili

ndra

, za

ga�e

nju

i mas

i)A

utom

obili

: 2

∑ 37

,58

eura

/100

ccm

za

prem

nine

cili

ndra

, ov

isno

o g

oriv

uM

obiln

e ku

ćice

: 10

∑ 4

0 eu

ra/2

00 k

g m

ase

Ost

ala

vozi

la: 7,

46 ∑

12,

78 e

ura/

200

kg

mas

e

0,80

Pore

z na

zra

čni

prom

etZra

kopl

ovna

pod

uzeć

aT

rans

akci

ja le

tenj

a na

/s n

jem

ačko

g ae

ro-

drom

a.8

eura

za

krać

a pu

tova

nja

25 e

ura

za s

redn

je d

uga

puto

vanj

a45

eur

a za

dug

a pu

tova

nja

0,09

Pore

z na

nuk

lear

no

gori

voU

prav

a nu

klea

rne

elek

tran

eG

ram

nuk

lear

nog

gori

va14

5 eu

ra/g

0,16

Pol

jsk

a

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

(b

enzi

n, d

izel

, te

ku-

ći p

lin, ke

rozi

n,

uglje

n i k

oks,

teš

ko

ulje

za lo

ženj

e, p

ri-

rodn

i plin

, el

ektr

ič-

na e

nerg

ija)

Skla

dišt

ar, tr

gova

c, u

vozn

ik,

dist

ri-

bute

rO

buja

m k

onač

nog

proi

zvod

a u

litra

ma

pri

tem

pera

turi

od

15°C

; m

asa

kona

čnog

pro

i-zv

oda

u kg

, en

erge

tska

sna

ga u

gig

adžu

li-m

a, s

truj

a u

MW

h

232

∑ 1.

822

PLN

/100

0 l

1,28

∑ 8

29,7

1 PL

N/1

000

kg1,

28 ∑

10,

54 P

LN/G

J20

PLN

/MW

h

5,72

Pore

z na

tra

nspo

r-tn

a vo

zila

Vla

snik

i ko

risn

ik t

rans

port

nog

vozi

-la

Naj

veća

dop

usti

va m

asa

tere

ta u

voz

iluO

dre�

uju

loka

lne

jedi

nice

, uz

odr

e�e-

nje

min

imal

ne i

mak

sim

alne

sto

pe0,

18

Tro

šari

na n

a au

to-

mob

ilePr

odav

atel

j, uv

ozni

kIz

nos

kupo

prod

ajne

cije

ne u

man

jen

za

izno

s PD

V-a

i tr

ošar

ine;

Pri p

roda

ji un

utar

EU

: iz

nos

koji

pore

zni

obve

znik

pla

ća z

a au

tom

obil

Pri u

vozu

: ca

rins

ka v

rije

dnos

t uv

ećan

a za

iz

nos

cari

ne

3,1

∑ 18

,6%

vri

jedn

osti

aut

omob

ila0,

26


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Por

tuga

l

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Ovl

ašte

ni s

klad

išta

r, r

egis

trir

ani

trgo

vac,

ner

egis

trir

ani t

rgov

ac,

uvo-

znik

, ku

pac

u sl

učaj

u su

dske

pro

da-

je, po

jedi

nci i

pod

uzeć

a ko

ji po

vre-

men

o pr

oizv

ode,

drž

e, p

revo

ze il

i st

avlja

ju u

opt

jeca

j naf

tne

i ene

rget

-sk

e pr

oizv

ode

1000

kilo

gram

a ili

lita

ra p

roiz

voda

pri

15

°C,

giga

džul

(G

J)90

,11

∑ 61

7,51

eur

a/10

00 l

15,7

9 ∑

265,

65 e

ura/

1000

kg

0,30

∑ 3

,13

eura

/GJ

1 eu

ro/M

Wh

5,21

Pore

z na

odv

ijanj

e pr

omet

aV

lasn

ik v

ozila

(oso

ba n

a ko

ju g

lasi

re

gist

raci

ja)

Zapr

emin

a m

otor

a vo

zila

, gor

ivo,

vol

taža

, st

aros

t voz

ila, e

mis

ija C

O₂, masa

voz

ila, b

roj

osov

ina,

sust

av a

mor

tizer

a, sn

aga

mot

ora

0 ∑

454

,06

eura

/god

išnj

e0,

77

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Reg

istri

rani

trgo

vac,

priz

nati

trgov

acO

buja

m c

ilind

ra m

otor

a, ra

zina

em

isije

CO₂ i

osta

lih e

mis

ija1 ∑

206

eur

a/cm

³ (pr

ema

obuj

mu

cilin

dra

mot

ora)

4,15

∑ 1

93,6

1 eu

ra/g

/km

em

isije

CO₂

0,69

Rum

unjs

kaPo

rez

na z

agađ

enje

Vla

snik

mot

orno

g vo

zila

Obu

jam

cili

ndra

mot

ora,

razi

na e

mis

ije C

O₂,

star

ost v

ozila

Stop

a ov

isi o

obu

jmu

cilin

dra

mot

ora,

no

rmam

a za

gađe

nja,

vrs

ti vo

zila

i st

aros

ti vo

zila

0,00

Pore

z na

pri

jevo

zna

sred

stva

Vla

snik

pri

jevo

znog

sre

dstv

aO

buja

m c

ilind

ra m

otor

a ili

vrs

ta v

ozila

8 ∑

290

leia

za

svak

ih 2

00 c

m³

obuj

ma

cilin

dra

ili p

osto

tak

kapa

cite

ta m

otor

a0,

57

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Ovl

ašte

ni s

klad

išta

r, o

vlaš

teni

ope

-ra

ter,

ope

rate

r ko

ji je

i uv

ozni

k,

oper

ater

i koj

i dop

rem

aju

elek

trič

nu

ener

giju

, pr

irod

ni p

lin,

uglje

n i k

oks

kraj

njim

kor

isni

cim

a

1000

l, 1

000

kg,

GJ,

MW

h pr

oizv

oda

1.78

1,07

∑ 2

.327

,27

lei/

1000

l0

∑ 60

7,70

lei/

1000

kg

0,71

∑ 1

,42

lei/

GJ

2,37

∑ 4

,74

lei/

MW

h

6,04

Pore

z na

naf

tu d

o-m

aće

proi

zvod

nje

Ovl

ašte

ni o

pskr

bljiv

ačT

ona

naft

e pr

oizv

eden

e u

Rum

unjs

koj

18,9

5 le

i/t

(sir

ova

naft

a)0,

01

Ekol

oška

bilj

egov

ina

n.p.

Zap

rem

ina

mot

orno

g vo

zila

, em

isija

CO

2,

norm

e on

ečiš

ćenj

a, s

taro

st v

ozila

Prem

a po

sebn

oj f

orm

uli o

dre�

enoj

pro

-pi

som

n.p.


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Slov

ačk

a

Tro

šari

na n

a m

ine-

raln

a ul

ja, pr

irod

ni

plin

, ug

ljen

i ele

k-tr

ičnu

ene

rgiju

Min

eral

na u

lja: pr

oizv

o�ač

i uv

o-zn

ik, sk

ladi

štar

, tr

gova

cPr

irod

ni p

lin: op

skrb

ljiva

č kr

ajnj

eg

kori

snik

a (p

roiz

vo�a

č ili

trg

ovac

)U

glje

n: o

pskr

bljiv

ač k

rajn

jeg

kori

-sn

ika

ili p

otro

šač,

koj

i pro

izvo

di il

i tr

guje

ugl

jeno

mEl

ektr

ična

ene

rgija

: op

skrb

ljiva

č kr

ajnj

eg k

oris

nika

ili p

otro

šač,

koj

i pr

oizv

odi i

li tr

guje

ele

ktri

čnom

en

ergi

jom

Min

eral

no u

lje u

litr

ama

pri t

empe

ratu

ri o

d 15

°C;

u ki

logr

amim

a (k

g) il

i u g

igad

žulim

a (G

J)Pr

irod

ni p

lin u

MW

hU

glje

n u

tona

ma

Elek

trič

na e

nerg

ija u

MW

h

0 ∑

182,

00 e

ura/

1000

kg

368,

00 ∑

597

,49

eura

/100

0 l

0 ∑

2,6

eura

/GJ

0 ∑

1,32

eur

a/M

Wh

5,35

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Poje

dina

c ili

pra

vna

osob

a ko

ja k

o-ri

sti m

otor

no v

ozilo

za

posl

ovne

sv

rhe

Obu

jam

cili

ndra

mot

ora

u ku

bičn

im c

enti-

met

rim

a; z

a ko

mbi

i au

tobu

s m

asa

u to

na-

ma

i bro

j oso

vina

Def

inir

ane

su z

a os

obno

voz

ilo u

skl

a-du

s o

bujm

om c

ilind

ra m

otor

a pr

ema

poda

cim

a iz

dok

umen

ata

vozi

la; za

ko

mbi

i au

tobu

s su

klad

no m

asi i

bro

ju

osov

ina

prem

a po

daci

ma

u do

kum

enti

-m

a

0,66

Slov

enij

a

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Proi

zvo�

ač, tr

gova

c, p

rim

atel

j iz

drug

ih z

emal

ja č

lani

ca,

uvoz

nik,

pr

avna

ili f

izič

ka o

soba

koj

a pr

odaj

e pr

oizv

ode

1000

l, 1

meg

avat

sat

ener

gets

kog

proi

zvo-

da21

∑ 5

63,8

5 eu

ra/1

000

l0

∑ 12

7,50

eur

a/10

00 k

g0,

29 ∑

2,5

4 eu

ra/G

J3,

05 e

ura/

MW

h

8,04

Pore

z na

ugl

jični

di

oksi

d (C

O₂)

Uvo

znik

, pro

izvođač,

kup

ac g

oriv

aO

snov

ica

pore

za n

a iz

gara

nje

goriv

a je

zbr

oj

jedi

nica

zag

ađen

ja o

koliš

a em

isijo

m u

gljič

nog

diok

sida

. Osn

ovic

a po

reza

na

izga

ranj

e or

gan-

skih

tvar

i je

zbro

j jed

inic

a za

gađe

nja

okol

iša

koje

su p

oslje

dica

izga

ranj

a or

gans

kih

tvar

i. C

ijenu

jedi

nice

odr

eđuj

e dr

žava

.

0,01

44 e

ura

po je

dini

ci z

agađ

ivač

a ok

oliš

a (d

o 1.

1.20

15),

0,01

728

eura

po

jedi

nici

(od

6.1.

2015

.)

0,41

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Proi

zvo�

ač i/

ili o

soba

koj

a na

bavi

vo

zilo

iz d

ruge

zem

lja č

lani

ce E

U;

uvoz

nik;

kup

ac r

ablje

nog

mot

orno

g vo

zila

Prod

ajna

cije

na n

ovog

voz

ila;

kupo

vna

cije

na k

oja

je u

skl

adu

s vr

ijedn

ostim

a ta

rife

0,5

∑ 28

% c

ijene

(os

obna

voz

ila n

a be

nzin

)1

∑ 31

% c

ijene

(os

obna

voz

ila n

a di

zel

gori

vo)

1,5

∑ 5%

(m

otoc

ikli)

6 ∑

18%

(ka

mpe

ri)

0,26


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

God

išnj

a na

knad

a za

kor

ište

nje

mot

or-

nih

vozi

la

Vla

snik

voz

ilaO

sobi

ne v

ozila

: ob

ujam

mot

ora,

bro

j sje

-da

la,

najv

eća

dopu

šten

a m

asa,

sna

ga m

o-to

ra,

mas

a vo

zila

Mot

ocik

li: 1

3 ∑

33 e

ura

Oso

bni a

utom

obili

: 62

∑ 5

65 e

ura

Aut

obus

i: 3,

16 e

ura/

sjed

alo

Kam

ioni

: 10

1,94

ili 2

2,86

eur

a/t

Kam

ioni

s p

riko

licom

: 5,

37 e

ura/

kW il

i 1.

019,

37 e

ura/

kam

ion

Prik

olic

e: 3

8,22

ili 1

9,11

eur

a/t

0,82

Pore

z na

otp

ad (

od-

laga

lišta

otp

ada,

ot

padn

e vo

de, el

ek-

tron

ički

otp

ad,

gum

e i a

mba

lažu

)

Podu

zeće

za

otpa

d, p

oduz

eća

koja

ko

rist

e vo

du u

indu

stri

jsko

m p

roce

-su

, po

duze

ća k

oja

trgu

ju e

lekt

roni

č-ko

m o

prem

om, os

oba

koja

trg

uje

gum

ama

Jedi

nica

zag

a�en

ja t

la i

zrak

a na

stal

ih o

d ot

pada

ka,

jedi

nica

otp

adni

h vo

da,

mas

a el

ektr

onič

ke o

prem

e, 1

kg

gum

a, a

mba

laža

0,00

22 e

ura/

jedi

nica

zag

a�en

ja t

la26

,4 e

ura/

jedi

nica

otp

adne

vod

e33

,38

eura

god

išnj

e na

knad

e uz

jedi

-ni

čnu

nakn

adu

od 0

,001

7∑ 0

,008

3 eu

ra

(za

elek

tron

ičku

opr

emu,

gum

e i a

m-

bala

žu)

0,26

Špan

jols

ka

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Za u

gljik

ovod

ike:

pro

izvo

�ač,

uvo

-zn

ik, s

klad

išta

r, a

gent

, por

ezni

zas

tu-

pnik

Za e

lekt

ričn

u en

ergi

ju: v

lasn

ik tv

orni

-ce

, skl

adiš

tar,

obv

ezni

k pl

aćan

ja c

ari-

ne n

a uv

oz, a

gent

, por

ezni

zas

tupn

ikZa

ugl

jen:

pro

izvo

�ač

unut

ar E

U,

vadi

telj,

uvo

znik

, kup

ac, p

repr

odav

ač

Za

uglji

kovo

dike

: ob

ujam

(1.

000

litar

a) p

ri

tem

pera

turi

od

15°C

; m

asa

u to

nam

a;

ener

gets

ka v

rije

dnos

t u

giga

džul

ima

(GJ)

Za

elek

trič

nu e

nerg

iju:

cije

na e

lekt

ričn

e en

ergi

je p

omno

žena

s 1

,051

13Z

a ug

ljen:

ene

rget

ska

snag

a u

giga

džul

ima

(GJ)

78,7

1 ∑

433,

79 e

ura/

1.00

0 l

0 ∑

57,4

7 eu

ra/1

.000

kg

0 ∑

1,15

eur

a/G

J0,

5 ∑

1 eu

ro/M

Wh

3,31

Pore

z na

voz

ila n

a m

ehan

ički

pog

onV

lasn

ik v

ozila

Prem

a ka

tego

riji

mot

ora

Ovi

sno

o ka

tego

riji

mot

ora

0,67

Pose

bni p

orez

na

odre

�ena

pri

jevo

zna

sred

stva

Oso

ba n

aved

ena

u pr

omet

noj d

o-zv

oli

Za

nova

voz

ila o

snov

ica

za o

brač

un P

DV

-a

ili u

kupn

a ci

jena

koj

u pl

aća

kupa

c; z

a ra

-bl

jena

voz

ila t

ržiš

na c

ijena

; ov

isno

o e

mi-

siji

CO

2 i s

nazi

mot

ora

0 ∑

14,7

5%0,

13

Šved

ska

Pore

z na

ter

mal

ni

učin

ak n

ukle

arni

h el

ektr

ana

Ovl

ašte

no p

oduz

eće

za u

prav

ljanj

e nu

klea

rnom

ele

ktra

nom

Ter

mal

ni u

čina

k nu

klea

rne

elek

tran

e12

.648

SEK

/MW

naj

više

g do

pušt

enog

te

rmal

nog

učin

ka (

od 1

.8.2

014.

14.

770

SEK

/MW

)

0,25


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

Fizi

čka

ili p

ravn

a os

oba

koja

u p

o-sl

ovan

ju p

roiz

vodi

ene

rgiju

ili i

spo-

ruču

je e

nerg

iju k

oju

je p

roiz

veo

treć

ima

ili n

abav

lja g

oriv

o iz

dru

ge

zem

lje č

lani

ce E

U-a

Ben

zin,

diz

elsk

o ul

je,

kero

zin,

teš

ko u

lje

za lo

ženj

e, t

ekuć

i uka

plje

ni p

lin,

prir

odni

pl

in,

uglje

n, k

oks,

lign

it,

elek

trič

na e

nerg

i-ja

255

∑ 3.

250

SEK

/1.0

00 l

193,

80 ∑

1.0

92 S

EK/1

.000

kg

6,80

∑ 2

3,50

SEK

/GJ

5 ∑

294

SEK

/MW

h

2,54

Tro

šari

na n

a ug

ljič-

ni d

ioks

idFi

zičk

a ili

pra

vna

osob

a ko

ja u

po-

slov

anju

pro

izvo

di i

prer

a�uj

e go

ri-

vo il

i skl

adiš

ti g

oriv

o te

nab

avlja

go

rivo

iz d

ruge

zem

lje č

lani

ce E

U

Ben

zin,

diz

elsk

o ul

je,

loži

vo u

lje,

osta

li pr

oizv

odi z

a og

rije

v ili

gor

ivo,

fos

ilni

uglje

n u

otpa

du iz

kuć

anst

ava

ako

se k

ori-

sti z

a gr

ijanj

e

0 ∑

3.21

8 SE

K/1

.000

l0

∑ 3.

387

SEK

/1.0

00 k

g0

∑ 98

,59

SEK

/GJ

1,60

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

Vla

snik

mot

orno

g vo

zila

Vrs

ta v

ozila

, vr

sta

gori

va, em

isija

ugl

jično

g di

oksi

da,

mas

a vo

zila

, br

oj o

sovi

naO

snov

ni p

orez

: 18

0 ∑

2.29

8 SE

KPo

rez

na u

gljič

ni d

ioks

id: 11

∑ 5

2,1

SEK

/g u

gljič

nog

diok

sida

Dod

atni

por

ez: 21

4 ∑

564

SEK

/100

kg

za v

ozila

mas

e pr

eko

900

kg

0,71

Tro

šari

na n

a pr

irod

-ni

šlju

nak

Fizi

čka

ili p

ravn

a os

oba

koja

vad

i šl

juna

kPr

irod

ni š

ljuna

k u

met

ričk

im t

onam

a13

SEK

/t š

ljunk

a (o

d 1.

8.20

15. 15

SE

K/t

)0,

01

Pore

z na

otp

adU

prav

itel

j pog

ona

u ko

jem

se

prik

u-pl

ja o

pasa

n ot

pad

i dru

ge v

rste

ot-

pada

Otp

ad u

ton

ama

(t)

500

SEK

/t o

tpad

a0,

01

Pore

z na

pes

tici

deFi

zičk

a ili

pra

vna

osob

a ko

ja u

po-

slov

anju

pro

izvo

di il

i uvo

zi p

estici

-de

Pest

icid

i u k

ilogr

amim

a (k

g)30

SEK

/kg

pest

icid

a (o

d 1.

8.20

15. 34

SE

K/k

g)0,

01

Tro

šari

na n

a su

m-

por

Fizi

čka

ili p

ravn

a os

oba

koja

u p

o-sl

ovan

ju p

roiz

vodi

, pr

era�

uje

i skl

a-di

šti g

oriv

o te

ga

naba

vlja

iz d

ruge

ze

mlje

čla

nice

EU

Tre

set

i gor

ivo

u ki

logr

amim

a (k

g) il

i ku-

bičn

im m

etri

ma

(m³)

30 S

EK/k

g su

mpo

ra u

gor

ivu

27 S

EK/m

³ u

ulju

na

svak

ih 0

,1%

m

ase

udje

la s

umpo

ra

0,00

Pore

z na

pre

miju

os

igur

anja

u p

rom

etu

osig

urav

ajuć

e dr

uštv

opr

emija

na

osig

uran

je u

pro

met

u32

%0,

18

Vel

ika

Bri

tan

ija

Tro

šari

na n

a en

er-

gets

ke p

roiz

vode

n.p.

Uvo

zna

ili d

omać

a pe

trol

ejsk

a ul

ja,

uglje

n-sk

i kat

ran,

ugl

jens

ka u

lja,

škri

ljac,

tre

set,

os

tali

bitu

men

i i t

ekuć

i ugl

jikov

odic

i

0 -

676,

70 G

BP/

1.00

0 l

0 ∑3

16,1

0 G

BP/

1.00

0 kg

0 ∑

5,67

GB

P/G

J

4,67


Naz

iv p

orez

aO

bvez

nik

Osn

ovic

a/ob

jekt

opo

rezi

vanja

Stop

aPor

ezni

prih

od

kao

% u

kupn

ih

pore

za (

2012

)

Pore

z na

mot

orna

vo

zila

- t

roša

rina

na

vozi

la

Reg

istr

iran

i pos

jedn

ik v

ozila

(ne

m

ora

biti v

lasn

ik)

Emis

ija C

O2

0 ∑

1.09

0 G

BP,

ovi

sno

o ko

ličin

i em

isi-

je C

O2

1,03

Nam

et n

a kl

imat

ske

prom

jene

Dob

avlja

č en

ergi

jeJe

dini

ca e

nerg

ije0,

064

∑ 0,

541

peni

ja/k

Wh

1,17

2 -

1,47

6 pe

nija

/kg

0,11

Tro

šari

nska

nak

na-

da n

a pu

tova

nje

u zr

ačno

m p

rom

etu

Avi

okom

pani

ja k

oja

posl

uje

na a

e-ro

drom

ima

u U

jedi

njen

om K

ralje

v-st

vu

Let

zrak

oplo

va13

∑ 7

4 G

BP/

let

0,48

Pore

z na

odl

agal

ište

ot

pada

Upr

avitel

j odl

agal

išta

otp

ada

Mas

a ot

pada

u t

onam

a (t

)Sn

ižen

a st

opa

2,50

GB

P/t

Opć

a st

opa

72 G

PB/t

0,19

Nam

et n

a pi

jesa

k i

šlju

nak

Upr

avitel

j kam

enol

oma

Pije

sak

i šlju

nak

u to

nam

a (t

)2,

00 G

BP/

t0,

05

n.p.

- n

ema

poda

tka,

Iz

vor:

Eur

opea

n C

omm

issi

on, ≈T

axes

in

Eur

ope«

, D

atab

ase,

dos

tupn

o na

: ht

tp:/

/ec.

euro

pa.e

u/ta

xation

_cus

tom

s/te

db/t

axSe

arch

.htm

lPr

euze

to iz

baz

e ko

ju je

za

potr

ebe

Pore

zne

upra

ve iz

radi

o i o

drža

va I

nstitu

t za

javn

e fina

ncije

, Z

agre

b


Zaključak i prijedlozi poboljšanjaZaštita okoliša jedan je od problema izravno povezan s opstankom čovječanstva, a za

očuvanje okoliša provodi se različite mjere ∑ smanjenje emisije štetnih tvari u vodu i zrak. Uvo�enje ekoloških poreza je potreban, ali ne i dovoljan uvjet za očuvanjnje okoliša. Nužno je i razvijanje svijesti o zaga�enju okoliša tako da se problem zaštite okoliša uzdi-že na me�unarodnu razinu. Rješavanje ovog problema može biti uspješno samo ako veći broj država donese i dosljedno provede nužne mjere i postupke.

Devedesetih godina prošlog stoljeća većina je zemalja veću zaštitu okoliša poticala uvo�enjem ekoloških poreza u različitim oblicima. Povijest pokazuje kako ne prihvaćamo olako velike promjene, osobito ako narušavaju naša prihvaćena vjerovanja. Općenito je potrebna kriza da bi se savladalo otpore. Izazovi održivosti, posebice klimatskih promje-na, imaju obilježja koja naša uobičajena protivljenja prema prošlosti čine dubljima i traj-nijima. To je ogroman izazov širine ukupnog sustava što utječe na svaku osobu i svaku zemlju, i zahtijeva mnogostruke promjene u svakom aspektu života i društva. Upitnima istodobno postaju mnoga temeljna vjerovanja o gospodarskom rastu i tržišnoj ekonomiji te ugrožavaju neke vrlo moćne interese. Sve to produbljuje otpor donositelja odluka, a ponekad i stanovništva.

Nažalost, to znači kako kriza mora biti vrlo velika i posve neporeciva prije negoli se na nju odgovori. Taj je problem ujedno neuobičajen u tome što utjecaji vremenski zaosta-ju za uzrocima. Sadašnje globalno zagrijavanje, na primjer, prouzročeno je emisijama CO2 unatrag petnaestak godina. Kada, dakle, ozbiljnost krize primora na promjene, tako�er se pretvara u nezaustavljivu snagu, a učinak će biti znatno štetniji, jer će se njezini utjecaji nastaviti pogoršavati još dugo prije nego što počne djelovati na njezine uzroke.

Zbog toga je vrlo važno da svi narodi svijeta hitno usmjere veću pozornost problemi-ma očuvanja okoliša, napose zagrijavanja, i razviju održiviji način stvaranja bogatstva, sukladno prirodnome okolišu, dok je još moguće poduzeti nešto na razuman i uredan način. Kako smo pokazali u tekstu, mnogo zemalja sa velikim uspjehom to čini uz primje-nu ekoloških poreza. Pritom je veoma važno kakva će biti regulativa, hoće li se smanjiti subvencije za etanol i hoće li se uvesti porez na naftu i benzin, kako bi se očuvalo kon-kurentnost etanola. Nužna je odre�ena sigurnost na strani poticaja i na strani tržišta, jer je riječ o višegodišnjim ogromnim ulaganjima kakva trebaju dugo razdoblje za povrat, s tim da uspjeh nije uvijek zajamčen.

Me�u brojnim instrumentima što ih se primjenjuje radi zaštite okoliša ekološki porezi se pojavljuju kao jedan od fiskalnih instrumenta koji bi trebali utjecati na smanjenje i ogra-ničenje potrošnje energije iz potrošnih izvora, te tako smanjiti zaga�enost okoliša. Korist od ekoloških poreza može biti dvostruka: zaštita okoliša, te dijelom smanjenje poreznog opte-rećenja drugim porezima. Stoga bi svaka država trebala poticati uvo�enje i primjenu takvih poreza kao i drugih instrumenata politike zaštite okoliša, u prvom redu zbog potrebe i važnosti očuvanja zdrava čovjekova okoliša. Europska unija i OECD definirali su ekološki porez kao oblik poreza u kojeg je porezna osnovica izražena u fizičkim jedinicama materije i dokazan je njezin negativan utjecaj na okoliš. Pokazali smo kako se ekološki porezi u EU dijele u tri osnovne kategorije: porezi na energente, transport, onečišćenje i prirodne izvore, od kojih se najveće prihode ubere iz poreza na energente. Iako bi ekološki porezi trebali biti sve zastupljeniji, nažalost nije tako, i neposredno ovisi o nacionalnim politikama. Stoga, usprkos gotovo općoj suglasnosti o mogućoj i nužnoj zaštiti okoliša uporabom ekoloških poreza, ni na razini EU-a još nije postignuta uskla�enost poreznih stopa, kako bi se stvari pokrenulo s mrtve točke.

Documents

O uvođenju ekoloških poreza u odabranima razvijenim zemljama · 2017-02-01 · O UVOĐENJU EKOLOŠKIH POREZA U ODABRANIMA RAZVIJENIM ZEMLJAMA 123 Pojedinci kažu kako bi porez na