SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

HRVATSKA VINA I NJIHOVA TEMELJNA OBILJEŽJA NA PODRUČJU SREDIŠNJE HRVATSKE

SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Menadžment gastronomije Student: Nikolina Dugan i restoraterstva Matični broj: 20028/08zMentor: prof.dr.sc Zoran Ivanović Smjer: Menadžment u turizmu

ZABOK, travanj 2011.

SADRŽAJUVOD.........................................................................................................................................31. VINO.......................................................................................................................................4

1.1 Hrvatska –vinogradarska zemlja.......................................................................................51.2. Povijest i razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj............................................61.3 Podjela teritorija RH na vinske regije...............................................................................8

1.3.1. Podunavlje...................................................................................................................91.3.2. Slavonija.....................................................................................................................91.3.3. Moslavina..................................................................................................................101.3.4. Prigorje – Bilogora.....................................................................................................101.3.5. Pokuplje....................................................................................................................101.3.6. Plešivica....................................................................................................................111.3.7. Zagorje –Međimurje...................................................................................................111.3.8. Istra...........................................................................................................................111.3.9. Hrvatsko primorje......................................................................................................121.3.10. Sjeverna Dalmacija...................................................................................................121.3.11. Dalmatinska zagora..................................................................................................121.3.12. Srednja i južna Dalmacija..........................................................................................12

1.4. Hrvatska vina.................................................................................................................131.4.1. Najpoznatija vina i sorte Hrvatske..............................................................................14

2.VINSKA REGIJA SREDIŠNJA HRVATSKA.....................................................................162.1. Vinske ceste središnje Hrvastke.....................................................................................16

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................18POPIS LITERATURE..............................................................................................................19

POPIS TABLICA

Tablica 1 Površine vinograda u RH i broj proizvođača upisanih u Upisnik po županijama 2003. godine........................................................................................................................6

Tablica 2 Podjela vinogradarskog područja Republike Hrvatske.............................................8

2

UVOD

U doba globalizacije, komunikacije i turizma – što danas možemo gostu bolje ponuditi, u ambijentu prirodne raskoši i tradicionalnog gostoprimstva – do čaše dobra vina? Vino je najplemenitije i najzdravije od svih pića, sklad je sastojaka, koje priroda stvara u vinovoj lozi, ali nadasve-vino je proizvoj suglasja klime i tla određenog podneblja, kultivara vinove loze, godišta, te sustavnog i promišljenog povezivanja tradicije i suvremenih znanstvenih spoznaja.

Cilj ovog rada je pojasniti vinogradarstvo Hrvatske, podjelu područja Republike Hrvatske na područja prema zemljopisnim karakteristikama, sorte koje se uzgajaju, i upoznavanje sa proizvodima hrvatskih vinara, rezultatom njihova truda i zalaganja.

Metode korištene u izradi ovog rada su metoda dedukcije, metoda sinteze, metoda analize, komparativna metoda i dr.

U prvom dijelu rada pojašnjava se pojam vina, pojašnjava njegovu podjelu, povjest vinogradarstva u Hrvatskoj i njegovo današnje stanje, te podjela na regije, podregije i vinogorja. Još se navode i pobliže opisuju najpoznatije sorte vinove loze. Drugi dio detaljnije opisuje proizvodnu zonu B koja obuhvaća podregije Središnje Hrvatske i najpoznatije kultivare Središnje Hrvatske.

3

1. VINO

Vino je alkoholno piće svojstvene arome i boje, dobiveno procesom fermentacije soka, najčešće od grožđa, pod utjecajem kvasnice Saccharomyces ellpsoideus, u uvjetima bez prisutnosti kisika pri temperaturi od oko 30° C uz 25 % šećera. Najstariji arheološki nalaz potječe iz sjevernog Irana, gdje je u amfori iz 5500. godine prije Krista nađen talog koji je sadržavao ostatak vinske kiseline i tanina, dok fosilni nalazi pokazuju da je vinova loza rasla već u tercijaru, milijune godina prije čovjeka.

Prema kakvoći razlikuju se: 1. stolna vina2. stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla3. kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla4. vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla5. predikatna vina6. arhivska vina7. specijalna vina8. pjenušava vina

Prema sadržaju šećera vina se dijele na suha, polusuha, poluslatka i slatka vina, a prema boji na bijela, ružičasta i crna.

        Stolno vino je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa vinove loze i ne može nositi oznaku sorte. Stolno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske regije. Ako vino nosi oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% grožđa sorte čije ime nosi. Kvalitetno vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske podregije s izraženim kvalitetnim organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke uvjete i sorte određene vinogradarske podregije, vinogorja ili položaja čiju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj podregiji. Vrhunsko vino s oznakom kontroliranog podrijetla je vino proizvedeno od određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potječu iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja s osobito izraženim kvalitetnim, specifičnim organoleptičkim i kemijskim svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i sorte, odnosno grupe sorti grožđa. To vino mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaća određeni položaj. Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, načina berbe i prerade daju posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje.

       

4

 Predikatna vina su:

1. Kasna berba - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt ima najmanje 94° Oechsla.

2. lzborna berba - vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa, čiji mošt sadrži najmanje 105° Oechsla.

3. lzborna berba bobica - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla.

4. Izborna berba prosušenih bobica - vino proizvedeno od prosušenih bobica čiji mošt sadrži najmanje 154° Oechsla. 

5. Ledeno vino - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i prerađeno u smrznutom stanju, a čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla.         

Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima čuva dulje od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje tri godine u boci. Specijalna vina su vina dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog podrijetla.

        Specijalna vina su:

1. desertno vino, 2. likersko vino, 3. aromatizirano vino.

Pjenušava vina su vina koja uz ostale određene sastojke sadrže i povećanu količinu ugljičnog dioksida, zbog kojeg se pri otvaranju boce razvija obilna pjena. U pjenušava vina ubrajaju se prirodno pjenušava i gazirano pjenušava vina.

1.1 Hrvatska –vinogradarska zemlja

Vino, to moćno i čudesno piće, utkano je u cijeli život hrvata, njihovu tradiciju i povijest. Raznolikost klime, reljefa i tla čak i na malim udaljenostima u Hrvatskoj stvaraju dobre preduvjete za uzgoj različitih sortivinove loze. Kako u takvim uvjetima uzgojiti dobro grožđe i od njega napraviti dobro vino, bili su poticaji za mnoge vinare i vinogradare.

Hrvatska je poznata po izrazitim vinogradarskim položajima, prema klimatskim uvijetima, vinogradi uspijevaju samo između 30° i 50° sjeverne, te 30° i 40° južne zemljopisne širine i ona je jedinstven primjer u svijetu koji se iskazuje time što se na njezinom relativno malom prostoru mogu sresti velike raznolikosti podneblja i loznog asortimana. Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda vinarskih proizvoda zaista šarolika. Malo je zemalja bogata tako raznolikim sortama vinove loze i vrstama vina, potencijalno visoke kakvoće i zaštićenog zemljopisnog podrijetla, te različitih tipova po boji, ljupkosti i omjerima pojedinih sastojaka. To je sklad koji priroda i čovjek stvaraju u vinovoj lozi, a podrumari dalje razvijaju potankosti. Poslove u području vinogradarstva i vinarstva utvrđene Zakonom obavlja Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.

5

Tablica 1 Površine vinograda u RH i broj proizvođača upisanih u Upisnik po županijama 2003. godine

Županija Površina u ha Broj registriranih proizvođača

1. Istarska 2.250,19 2.6682. Splitsko-dalmatinska 1.831,89 3.4953. Varaždinska 379,32 8184. Krapinsko-zagorska 174,59 4495. Zagrebačka 775,09 1.5116. Zadarska 839,69 6787. Koprivničko-križevačka 114,82 1788. Šibensko-kninska 880,75 2.1509. Međimurska 473,38 42710. Virovitičko-podravska 421,91 12511. Požeško-slavonska 1.353,04 67712. Karlovačka 63,92 9213. Osječko-baranjska 2.156,57 47914. Bjelovarsko-bilogorska 245,03 11015. Sisačko-moslavačka 135,31 12216. Grad Zagreb 37,69 8317. Vukovarsko-srijemska 1.746,52 51018. Brodsko-posavska 192,96 12019. Primorsko-goranska 132,40 25920. Ličko-senjska 30,44 86Ukupno Republika Hrvatska 17.318,63 17.768

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo

Proizvodnja stolnog grožđa uz posebne ekološke uvjete zahtijeva i mnoge druge (npr. navodnjavanje), a takve lokacije na području RH nalazimo kod nas samo na prostorima oko Zadra i na prostorima uz donji tok rijeke Neretve. Bogati do sada obavljeni znanstveni istraživački rad i na manjim parcelama postignuti rezultati obećavaju razvoj ove dosad zapostavljene grane vinogradarstva.O značenju vinogradarstva u gospodarstvu Hrvatske govori i podatak o broju zaposlenih osoba u neposrednoj proizvodnji, i još više onih koji posredno ostvaruju egzistenciju iz ove djelatnosti (baveći se vinarstvom i drugim poslovima iz prehrambene industrije, trgovinom grožđa i vina, proizvodnjom ambalaže, zaštitnih sredstava, alata itd.) barem još trostruko toliki. S obzirom na to da u RH na mnogim područjima postoje idealni i jedinstveni klimatski, zemljišni i drugi uvjeti, realno je očekivati brži razvoj vinogradarstva i vinarstva na suvremenim osnovama.

1.2. Povijest i razvoj vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj

Tradicija vinogradarenja i vinarenja na područjima Republike Hrvatske seže još u predrimsko doba, i prema tome je ljubav prema vinovoj lozi usađena u naš mentalitet.Vino se proizvodi od najstarijeg doba, a kultura vinove loze širi se u nas u dva pravca: kontinentalnim i primorskim dijelom. Jedan je zahvaljujući trgovcima, osvajačima i kolonizatorima

6

Feničanima, starim Grcima i Rimljanima išao jadranskom obalom i otocima, a drugi s Tračanima i, opet, Rimljanima, kopnom. Starogrčki doseljenici, moreplovci i trgovci već u 6. stoljeću stare ere osnivaju kolonije u Dalmaciji i Istri. Na Visu i Hvaru nađene su iz 6. stoljeća prije Krista vinske posude te novčići na kojima su utisnuti grozd vinove loze i vinski vrč. Stari su Grci vinovu lozu zasadili nekoliko stoljeća prije Krista i na sjevernom dijelu Jadrana, a o tome svjedoče starogrčki spisi. Širenjem kršćanstva u četvrtom stoljeću, a naročito njegovim priznavanjem od rimske države, dolazi do još većeg razvoja vinogradarstva i vinarstva.

Vino se naime upotrebljava u crkvenim obredima, ono dobiva mitsku i kultnu dimenziju. Doselivši se na jug, Slaveni vide vrijednost vinove loze i masline te ih počinju sustavno uzgajati. Time počinje rana povijest razvoja vinogradarstva u na području današnje Hrvatske. Za vrijeme kneza Mutimira postojao je peharnik ili vinotoča, dvorski časnik zadužen za čuvanje i točenje vina. Procvat hrvatskog vinogradarstva nastavlja se u Srednjem vijeku. Hrvatsko vinogradarstvo prema površini zasađenih vinograda dostiže svoj vrhunac početkom 19. stoljeća, kada je vino bilo jedno od najznačajnijih proizvoda u tadašnjoj međunarodnoj trgovini. Hrvatska vina proizvedena na vlastelinskim i crkvenim imanjima konzumiraju se na europskim dvorima, tadašnjim središtima ekonomske i političke moći. Površina sa nasadima vinove loze 1888. godine bila je 172 tisuće hektara, što je bilo tri puta više nasada nego danas.

Pojavom filoksere (trsna uš korijena) 1862. i njezinom najezdom krajem 19. stoljeća, hrvatsko, a tako i europsko vinogradarstvo gotovo je uništeno. Nakon toga uslijedila je dugotrajna obnova stradalih vinograda, ali zasađenost vinogradarskih površina nikad više nije dosegnula razinu od prije pojave filoksere.

Tijekom 20. stoljeća količina površina zasađenih vinovom lozom se proširuje i proizvodnja se odvija pod velikim modernim vinarijama, opremljenima uređajima za preradu velikih količina grožđa, vinifikacija i dozrijevanje odvijaju se u velikim cisternama, vino se puni u boce uređajima velikog kapaciteta. Važno je napomenuti da se sve veća pažnja posvećuje kakvoći vina. 70-ih godina 20. stoljeća uvodi se temeljna promjena u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji, uvodi se zaštita geografskog podrijetla, a samim time i boljeg nadzora u kakvoći

U Domovinskom ratu velike površine vinograda su bile devastirane, pa je kao posljedica toga bila stagnacija tih gospodarskih djelatnosti. Nakon osamostaljenja, Hrvatska 1996. godine dobiva vlastiti Zakon o vinu, a kasnije i podzakonske propise, čime je hrvatskim vinima omogućeno jamstvo autentičnosti i originalnosti podrijetla i kakvoće. Poslije Domovinskog rata glavni nositeljivinogradarsko-vinarske proizvodnje su bile velike vinarske kuće, ali im se danas sve više ravnopravno pridružuju tehnološki sve više opremljene obiteljske vinarije brojnih proizvođača grožđa i vina.

1.3 Podjela teritorija RH na vinske regije

Republika Hrvatska se cijelim svojim položajem nalazi unutar vinogradarskog pojasa sjeverne Zemljine polutke. Time je oduvijek predodređena da bude vinogradarska zemlja. Njezin primorski dio karakterizira vrlo ugodna mediteranska klima, a vinogradi rasprostranjeni po terenima Istre, srednje i južne Dalmacije te jadranskim otocima, osim što svojim proizvodima obraduju nepca finim vinima, predstavljaju doživljaj za turiste. Kotinentalni dio Hrvatske ima sva obilježja kontinentalne klime i vinogradi se prostiru po pitomim, osunčanim padinama gorja smještenim između Save i Drave, od sjeverozapadnog dijela, sve do Dunava na istočnoj granici Hrvatske.

7

U prvoj podjeli vinogradarsko područje Republike Hrvatske dijeli se na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje se dijele na 12 vinogradarskih regija. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se dijele na: sjeverozapadni dio : Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i Moslavina, te sjeveroistočni dio : Slavonija i Podunavlje. Primorski dio obuhvaća Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru, te srednju i južnu Dalmaciju. Svih 12 podregija ukupno obuhvaća 66 vinogorja. Regionalizacija je važna u vinogradarstvu jer se na toj osnovi dobiva zaštita kontroliranog ili zemljopisnog podijetla. Osim sortimenta i utjecaja čovjeka, naglašena je različitost sastava tla, reljefa i okrenutost prema suncu kao i klime. Tako u kontinentalnom dijelu prevladavaj srednjeeuropska ili panonska, a u primorskim krajevima sredozemna klima. U okviru klimatskog čimbenika očituju se, pak, razlike u količini oborina odnosno vlažnosti zraka, vjetrovima, oscilacijama temperature i zbroju topline, mrazevima i slično hrvatska ima četiri vinogradarske zone:

Zona B →podregije: Moslavina, Prigorje - Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje – MeđimurjeZona C1 →podregije: Podunavlje i SlavonijaZona C2 →podregije: Istra, Hrvatsko primorje i Dalmatinska zagoraZona C3 →podregije Sjeverna, Srednja i južna Dalmacija

Tablica 2 Podjela vinogradarskog područja Republike Hrvatske

KONTINENTALNA HRVATSKA PRIMORSKA HRVATSKA1. Podunavlje 1. Istra2. Slavonija 2. Hrvatsko primorje3. Moslavina 3. Sjeverna Dalmacija4. Prigorje - Bilogora 4. Dalmatinska zagora5. Pokuplje 5. Srednja i južna Dalmacija6. Plešivica7. Zagorje - MeđimurjeIzvor: Rad autora

1.3.1. Podunavlje

Gledajući prema potencijalu različitih sorata vinove loze ta se regija smatra najkvalitetnijom u Hrvatskoj. Smještena je uza samu rijeku Dunav, a dijeli se na tri vinogorja. Vinogorje Srijem obuhvaća područje veličine 1750 ha, Erdut 880 ha a Baranja 1180 ha. Ukupna površina vinograda podregije Podunavlje je oko 3100 hektara, a godišnbje se proizvede oko 153 900 hektolitara vina koje su proizveli 800 registriranih proizvođača vina i grožđa.

Vinogradi imaju dobre pozicije jer su uglavnom okrenuti jugu. Klima je

kontinentalana sa prosječnom godišnjom količinom oborina oko 690 mm. Tla su kvalitetna te daju takozvana blatnjava vina koja potrošači cijene. Vinogradarstvo na ovom području postoji od rimskih vremena (car Prob), a trag su ostavili feudalno posjedi kneževa Odelscalchi u Iloku, grofova Eltz u Vukovaru, vojvoda Savojskih u Baranji, patrijaršije u Dalju i plemića Cheh u Erdutu.

Vinske sorte su uglavnom svijetskog podrijetla: graševina, pinot bijeli (Pinot Blanc),

sivi (Pinot Gris) i crni (Pinot Noir), sauvignon bijeli, chardonay bijeli, traminac crveni (Traminer Rouger) i mirisavi, rizling rajnski bijeli (Rheinriesling), frankovka crna, muškat

8

ottonel bijeli (Ottonel Muscat), rizvanac bijeli, zeleni silvanac (Green Sylvaner), zweiglt crni, manzoni bijeli (Manzoni Blanc), cabernet sauvignon, ružica crvena, frankovka crna, gamay, beaujolais crni. Prema sortimentu, suvremenim i plantažnim vinogradima te vodećim vinarijama, ovo je naša najkvalitetnija podregija, s posebno cijenjenim bijelim vinima.1

1.3.2. Slavonija

Podregija Slavonija jedna je od najvećih i za priozvodnju vina najvažnijih hrvatskih podregija. Prostire se na cijelom području Slavonije, od Đakova do Daruvara I između rijeka Save I Drave. Podijeljena je u sljaedeća vinogorja: Đakovo sa 850 ha, Slavonski Brod 1150 ha, Nova Gradiška 300 ha, Požega i Pleternica 390 ha, Kutjevo 800 ha, Daruvar 560ha, Pakrac 20 ha, Feričanci 780 ha, Orahovica i Slatina 860 ha i Virovitica sa 690 hektara. Kutjevački podrumi, zajedno s Đakovačkim vinima te PP Orahovica, Feravino I Vinarija Daruvar godišnje prometuju s gotovo 2000 vagona vina ili trećinu ukupnog prometa hrvatskih vina.2

Podregija ima vrlo dobar sortiment vinove loze, klima je kontinenentalna s izraženim mikroklimatskim razlikama od vinogorja do vinogorja a godišnja količina padalina varira do maksimalno 890 mm. Tla su različita, od lapora, ilovače, do crljenice. Tradicija proizvodnje vina je poznata još od starih Rimljana i dolaska Slavena, preko srednjovjekovnih crkvenih posjeda i plemičkih imanja do suvremenih obiteljskih nasada.

Najčešći kultivari vinove loze na području podregije Slavonije su: graševina, pinot bijeli, sivi, crni, chardonay, sauvignon, traminac crveni, bijeli, silvanac zeleni, rajnski rizling, rizvanac, manzoni bijeli, muškat ottonel, kerner bijeli, ranfol, moslavac, zelenac, frankovka crna, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, portugizac, syrah.

1.3.3. Moslavina

Smještena je oko Moslavačke gore na čijim se padinama uzgaja autohtona sorta škrlet i dišeća ranina te frankovka, graševina, moslavac, pinot bijeli I sivi, traminac crveni, silvanac zeleni, rajnski rizling, sauvignon, semillon, kraljevina, gamay, bojadiser, cabernet sauvignon, portugizac, lovrijenac.

U podregiji su vinogorja : Voloder i Ivanić-Grad sa 1400 ha i Čazma i Garešnica 580 ha. Prevldavaju osim oko 150 hektara plantažnih vinograda i površine manjih proizvođača grožđa i vina, čija posljedica je to da je sortiment vrlo raznolik. Ovo je podregija nježnih, elegantnih i svježih bijelih vina, vina za poseban doživljaj i pamćenje.3 Smatra se da povijest uzgoja vinove loze na području Moslavine seže u predrimska vremena, a vinogradarstvo je u 19. stoljeću unaprijedio grof Erdody. Početkom dvadesetog stoljeća osnovana je I vinogradarska zadruga. Tlo je uglavnom ilovasto, klima je kontinentalna s godišnjim oborinama oko800 mm. Bijela vina zauzimaju 90 posto cijele proizvodnje. Posebnost na ovom području je škrlet, po osobinama je bogato autohtono kvalitetno bijelo suho vino.

1.3.4. Prigorje – Bilogora

Ta vinogradarska podregija u neposrednoj blizini Zagreba, Križevaca i Koprivnice ima vinogorja rasprostanjena na padinama Medvednice, Kalnika, Bilogore i Moslavačke gore:

1 Vinogradarski&vinski atlas hrvatske; Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb, 2009, str 77.2 Ibidem, str 81.3 Ibidem, str. 85.

9

Dugo Selo i Vrbovec sa 940 ha, Kalnik, Križevci 1500 ha, Koprivnica i Đurđevac 2100 ha, Bjelovar i Grubišno Polje 700 ha, Zelina 2100 i Zagreb 1500 hektara. Župni dvorovi, koji su gajili vinovu lozu na svojim imanjima su zaslužni za razvoj vinogradarstva na ovim područjima. Višestoljetna povezanost ljudi i trsja dio je bogate tradicije koja se prenosi s naraštaja na naraštaj.4 Ovdje se susrećemo s “Križevačkim štatutima”5

Položaj vinograda je na blagim padinama s laporastim tlima s kontinentalnom klimom. Vinogradi su uglavnom na obiteljskim posjedima, rascjepkani na malim parcelama. Sortiment je raznolik ali u nekim djelovima prevladavaju domaće ili udomaćene sorte kao što je naprimjer kraljevina u vinogojru Zelini, no više se uzgajaju svjetski kultivari: graševina, chardonay bijeli, ranjski rizling bijeli, pinot sivi i bijeli, traminac crveni, sauvignon bijeli, kerner bijeli. Nekada je gotovo svaka gostionica u Zagrebu imala svoje prigorsko vino (Kraljevina, graševina, Moslavac, Silvanac, Rizvanac, Veltlinac, Portugizac i dr) po kojem je bila poznata. Danas se ova vina toče u cijeloj zemlji.

1.3.5. Pokuplje

Vinogradarstvo ove regije nije se puno obnavljalo nakon pošasti filoksere, a nema niti izdvojenih proizvođača, pa se proizvodnja svodi na tzv “vikendaše” koji obrađuju manje posjede. Pokuplje je ujedno i najmanja vinogradarska podregija koja ima u vinima svoju draž, ljepotu i prepoznatljivost u nježnim i elegantnim bijelim vinima.U povijesti tu su bili poznati vinogradi i dobra vina oko Petrinje i Karlovca. Podregija ima tri vinogorja: Karlovac sa 850 hektara, Petrinja sa 220, te Vukomeričke gorice sa 950 hektara zasađenih površina. Uzgajaju se uglavnom vinske sorte za bijela vina, a u vinogradima prevladava graševina bijela, škrlet bijeli, pinot bijeli, traminac crveni, chardonay bijeli, rajnski rizling bijeli, frankovka crna

1.3.6. Plešivica

Plešivički vinogradarski amfiteatri, kao i vinogradi Dingača i Primoštena, jedinstvena su oda vinu i lozi, hrvatskog težaka i vinara. 6 Plešivica je jugoistočni ogranak Žumberačkog gorja, podno gorja nalaze se prekrasni amfiteatralni položaji, strogo okrenuti jugu. Podregija okuplja vonogorja Plešivicu iOkić sa 880 ha, Sveta Ana i Slavetić 800 ha, Krašić 330 ha i Ozalj i Vivodina. Povijest uzgoja vinove loze na ovim područjima poznata je još iz srednjeg vijeka.

Prevladavaju male parcele, što je imalo utjecaja i na sortiment, pa se ovdje nalaze vrsni autohtoni kultivari vinove loze: kraljevina crvena, lipovina bijela, šipelj bijeli, plavec žuti, ranjski rizling bijeli, chardonnay boijeli, pinot bijeli i sivi, neuburger bijeli, silvanac zeleni, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, muškat ottonel bijeli. Ondje se gaji portugizac koji najranije dozrijeva I potrošaći ga cijene kao lagano crno vino. U Zagrebu je utemeljen I Festival portugisca, a u Zagrebačkoj županiji postoji I marka vina Portugizac.

4 Gašparec-Skočić, Lj., Bolić, J.; Hrvatska vina i vinske ceste, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2006., str. 22.5 Križevački štatuti-pravila druženja uz mlado vino, tj ceremonija krštenja mosta, povezanih s Martinjem (11.studenog), znanim kao blagdanom vina.6 Vinogradarski&vinski atlas hrvatske; Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb, 2009, str 97.

10

1.3.7. Zagorje –Međimurje

To je vrlo razvijena vinogradska regija koja je smještena na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske i raspolaže s brojkom od oko 8500 hektara zasađenih vinovom lozom. Danas, kao i nekad, vino se proizvodi za vlastito kućanstvo. Bogatom prošlošću zagarantiran je današnji krajolik okićen trsjem.7 U podregiji su sljedeća vinogorja: Međimurje, Varaždin, Ludbreg, Zlatar, Zabok i Krapina. Prevladavaju mali vinogradi i još uvijek je prisutan uzgoj vinove loze uz kolac. No , na kraju 20.stoljeća niknula su nova poljoprivredna dobra a brojna su domaćinstva promijenila stare navike i sortiment, pa danas ovdje nalazimo, uz one domaće, najvažnije svjetske sorte.Vinogorje Međimurje slovi za jedno od najboljih u u Hrvatskoj po sortimentu. Uzgaja se: graševina bijela, moslavac bijeli, rizling ranjski bijeli, chardonnay bijeli, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, muškat žuti, pinot sivi i bijeli, silvanac zeleni i mnogi drugi.

1.3.8. Istra

Ova podregija snažno obilježava hrvatsko vinogradarstvo i po veličini i po kvaliteti vina. Tu se vinova loza uzgaja na preko šest tisuća hektara. Vinogorja Istre su: Zapadna Istra, Centralna Istra i Istočna Istra. U Zapadnoj Istri vinogradi se spuštaju doslovce do mora, dok se u unutrašnjosti protežu na oko 300 metara nadmorske visine. U primorskom dijelu je klima sjevernomediteranska, dok je u unutrašnjosti pod utjecajem kontinentalne klime. Visoke temperature, dosta oborina, ljetne suše odlično se uklapaju u proizvodnju vrhunskog grožđa koje potom daje vina visoke kakvoće.

Povijest vinogradarstva i vinarstva na ovim područjima seže u doba starih Grka. Danas imamo modernu proizvodnju na velikim imanjima i u dioničkim društvima. Najviše se uzgaja malvazija bijela, teran crni, muškat bijeli istarski (momjanski), cabernet sauvignon crni, sauvignon bijeli, borgonja crna, hrvatica crna, pinot bijeli i sivi. Istra danas predstavlja ne samo turističku meku, već podregiju u seoskom, zurističkom i trgovačkom prometu s najkvalitetnijom vinskom ponudom u zemlji

1.3.9. Hrvatsko primorje

Vinovu lozu na području Hrvatskog primorja u prošlosti uzgajali su Iliri. Vinogorja Hrvatskog primorja su : Opatija, Rijeka i Lošinj, Krk, Rab, Cres i Lošinj i Pag. Vinogradi su uglavnom na manjim parcelama zbog nedostatka zemljišta, a neki se obnavljaju na terasama u vrlo teškim uvijetima kao npr. iznad Bakarskog zaljeva. “Na čudesnim terasama nad Bakarskim zaljevo mrasla je loza i proizvodile se “butilje” Bakarske vodice, još od Napoleonovih dana. Posebnost ove podregije danas i jedinstvena pojava u svijetu je pjenušac “Valomet” koji zrije na dnu mora u mjestu Vrbnik”8 Najviše je vinograda u poznatom Vrbničkom polju na otoku Krku, gdje se uglavnom uzgaja sorta žlahtina bijela. Klima je srednjomediteranska i ljeti je kiša jako veliki nedostatak, dok je kroz zimu ima u dovoljnim količinama. Uz žlahtinu se uzgajaju još trojšćina, muškat bijeli, sušić crni, plavina crna.

7 Trsje-kolokvijalni naziv za vinograd8 Ibidem str 111.

11

1.3.10. Sjeverna Dalmacija

Ta podregija ima oko 3570 hektara pod vinovom lozom, a vinogorja jesu: Zadar i Biograd, Benkovac i Stankovci, Pirovac i Skradin, Knin, Promin, Drniš, Šibenik i Primošten. Najviše vinograda nalazi se u Ravnim kotarima i Bukovici. Klima je mediteranska i osječa se i utjecaj okolnog gorja, velika je insolacija, ljeti s visokim temperaturama. Na tim prostorima vinova loza se uzgaja od antičkih vremena. Uglavnom se uzgajaju kultivari crnih sorata, ali se preporučaju i za mnoge bijele sorte. Od crnih nalazimo kultivare: babić, cabernet sauvignon, merlot, syrah, granache, carignan, plavinu, lasinu, a od bijelih: marštinu, debit, ugni, trbljan. Primoštenske kamene terase sa trsovima loze babića simbol su truda i mara dalmatinskig težaka, klapski opjevane i umjetnički oslikane!

1.3.11. Dalmatinska zagora

Vina Dalmatinske zagore snagom, svježinom i organoleptikom ćine prijelaz od južnih ka kontinentalnim vinima. Vinova loza se tu uzgaja u krškim poljima, od kojih je najveće Imotsko-bekijsko. U ovoj podregiji postoje tri vinogorja; Sinj i Vrlika, Imotski i Vrgorac. Uzgajaju se zaniljive autohtone sorte vinove loze: kujundžuša bijela, zlatarica bijela, medna bijela, okac crni, rudešuša crna, trnjak crni, ali se nalaze i kultivari kao što su vranac crniplavina cena, blatina crna, cabernet sauvignon crni, merlot crni.

1.3.12. Srednja i južna Dalmacija

U podregiji Srednja i južna Dalmacija koncentriran je eliki broj vinskih sorata, što autohtonih, što svjetskih, pa je to posebno za proizvodnju vrhunskih crnih vina najvažnija hrvatska podregija. Znatan broj proizvođača nalazi se na najvećim otocima i poluotoku Pelješcu. Vinova loza uzgajala se još u doba Krista, jer su Grci sa sobom na naše otoke donijeli vinovu lozu. Ta podregija se dijeli na dvanaest vinogorja: Kaštela i Trogir, Split, Omiš i Makarska, Neretva, Konavle, Mljet, Pelješac, Korčula, Lastovo, Vis, Hvar, Brač i Šolta.

Vinogradi su na osunčanim područjima s najvećom insolacijom, ali i čestim sušama. Podregija je i najvrednija po raznovrsnosti sutohtonih i svjetskih sorata vinove loze, a za najrašireniju sortu slovi plavac mali od kojeg se dobivaju najpoznatija hrvatska crna vina.Još e uzgaja i maraština bijela, drenkuša bijela, zlatarica, cetinka. Posebno zanimljivi i vrijedni su položaji na kojima se uzgaja vinova loza: Dingač, Postup, Žuljana na Pelješcu, Bol na Braču, Ivan Dolac i Sv. Nedjelja na Hvaru.

1.4. Hrvatska vina

I po proizvodnji vina i po broju hektara pod vinogradima u nas prednjači Agrokor Ivice Todorića, odnosno njegove vinarije Belje, Agrolaguna, Istravino, Iločki podrumi i Mladina. Koliki mu je vinski udio na hrvatskom tržištu, koliko uvozi ili izvozi vina, iz Agrokora nismo dobili odgovor, dok u Badelu tvrde kako su oni sa 15 posto ukupnog prometa vinima putem svojih vinarija Daruvar, Križevci, Nespeš i Benkovac plus proizvodna kooperacija s Dingačem i Hvarom Svirče, drugoplasirani. Treću poziciju pak drži bogati hrvatski biznismen Enver Moralić s tvrtkom Božjakovina (Kutjevo, Sv. Jakob, Brič), koji je nakon dugogodišnjeg bavljenja naftnim biznisom, kao agronom po struci rado zaplovio plodnim slavonskim ravnicama, kupujući prvo propalu poljoprivrednu zadrugu Božjakovina,

12

a danas je, kako sam za sebe kaže, ovisnik o zemlji. Na imanju Brič u slovenskom dijelu Istre Moralić već proizvodi i ekološko vino -refošk, malvaziju, rumeni muškat te cabernet sauvignon i chardonnav, koje, uz svoj najjači brend graševinu, ima i u Kutjevu, dok mu je u Đakovu glavni vinski adut đakovački rizling.

 35 litara iznosi godišnja potrošnja vina po stanovniku u RH, a registrirani promet vina je 15 litara per capita (evidentirani promet vina u HZVV-u je samo 65 milijuna litara u 2008). Usporedbe radi, po glavi stanovnika pijemo čak 85 litara piva. Proizvodnjom grožđa bavi se više od 100 tisuća obitelji, a u tržišnoj je proizvodnji grožđa angažirano više od 15.000 domaćinstava. Prosječna veličina vinograda manja je od jednog hektara (84 % proizvođača), 14 % ima vinograde do 10 ha, a veće površine od 50 ha ima samo 25 proizvođača.         26,4 % ukupne proizvodnje u RH na temelju upisnika iz 2008. čini graševina, istarska malvazija 10,9 %, plavac mali 8,9 %, rajnski rizling 3,2 %, plavina 3 %, frankovka 2,6 %. Slijede cabernet sauvignon, marština, pošip… Kvalitetna vina čine 64,4 posto, vrhunska 4,4 posto, a stolno vino 31,3 posto ukupne hrvatske proizvodnje vina

1.4.1. Najpoznatija vina i sorte Hrvatske

Graševina u vinogradarskom sortimentu RH zacijelo najzastupljenija vinska sorta bijeloga grožđa. U kontinentalnim vinogorjima Hrvatske našla je drugu domovinu, sličnu onoj iz koje potječe (Francuska), pa nije slučajno da je uvrštena među preporučene kultivare u svim podregijama regije Kontinentalna Hrvatska. Osvajanje prvog mjesta u konkurenciji velikog broja autohtonih i introdukciranih sorti, graševina je zaslužila dobrom i redovitom rodnošću i još više kvalitetom grožđa, mošta i vina. Ovisno o kraju, njen mošt je u prosjeku za 2 % bogatiji šećerom i s nešto manjim kiselinama. Vina graševine se stoga u sastavu čak i znatnije razlikuju, ovisno o provenijenciji, ali im je zajednička prepoznatljiva ugodna aroma, zelenkastožuta boja i svjež i skladan (harmoničan) okus. Na našem se tržištu pojavljuje i pod nazivom talijanski rizling, odnosno rizling, a jedno vino proizvedeno iz ovog kultivara i kao laški rizling, dakle onako kako se naziva u susjednoj Sloveniji. Nekad su je kod nas zvali grašica, a ime graševina dao joj je nar. preporoditelj Bogoslav Šulek. U Hrvatskoj je graševina najviše štićeno vino. Najkvalitetniju graševinu proizvode Agro-Ilok d.d, Iločki podrumi d.d, Kutjevo d.d, Vinarija Daruvar (Badel 1862 d.d.). Vrhunska vina proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Feričanci, Plešivica-Okić, Međimurje.

Malvazija U hrvatsku Nacionalnu listu priznatih kultivara uvrštene su i preporučene dvije malvazije i to malvazija istarska i malvazija dubrovačka. Iako u Istri prisutna od davnina, tek je u proteklih stotinu godina zauzela vodeće mjesto među vinskim sortama. To mjesto je osvojila potiskujući crne vinske sorte (i posebno teran i rafošk) koje su u sortimentu ovoga vinorodnog područja krajem prošlog stoljeća bile tri do četiri puta zastupljenije od bijelih. Brzom širenju malvazije istarske pridonijele su promjene na tradicionalnom tržištu istarskih vina (Trst, Beč, Prag i dr.), ali i njene odlike: bujan rast, redovita srednja do velika rodnost, otpornost na gljivične bolesti i kvaliteta vina što nastaje iz njena grožđa, naročito kad ono potječe s izrazitih vinogradarskih položaja. variraju bojom od slamnatožute do zlatnožute, a sadržaj osnovnih sastojaka čini ih srednje do jako alkoholnim (od 11,5 do 13,5% vol. ), suhim, blago kiselim (5 g/l uk. k.), punim (suhi ekstrakt oko 20 g/l) i diskretno do izrazito aromatičnim. Sortni miris podsjeća ponajviše na miris bagremova cvijeta. Najpoznatija izdanja istarske malvazije nalazimo kod proizvođača Agrolaguna d.d., Agroprodukt d.d., Vinarija Novigrad d.o.o. te mnogi mali obiteljski proizvođači vina.

13

Plavac mali je najznačajnija i najštićenija hrvatska vinska sorta. S. Bulić u svojoj dalmatinskoj ampelografiji navodi za tu sortu još tridesetak imena, od kojih se najvjerojatnije među vinogradarima zadržao malen broj. U svim je vinogorjima podregije Srednja i južna Dalmacija ovaj kultivar uvršten među dopuštene. Bez obzira na činjenicu da je uzgoj ove sorte od ukupno tri dalmatinske vinogradarske podregije i 23 dalmatinska vinogorja svrstan među dopuštene samo u jednoj podregiji i u 12 vinogorja, nećemo pogriješiti, ako i mi ustvrdimo da je p. m. c. najznačajnija dalmatinska i hrvatska sorta iz koje se proizvodi naše autohtono najpoznatije, kako reče ampelograf Bulić, „vatreno crno vino”. Vrhunsko vino plavac mali crni (proizvođača PZ Dingač), pod imenom vinorodnog položaja Dingač prvo je hrvatsko (1961.), a vino proizvedeno iz istog kultivara plavca malog crnog (u PZ Postup) s položaja Postup drugo je po redu zaštićeno vino (1967.) u Hrvatskoj, pa i taj podatak govori o iznimnoj kakvoći navedenih specifičnih položaja tih peljeških lokaliteta. Iz grožđa sa spomenutog kontroliranog i ograničenog položaja Dingač vrhunsko vino pod nazivom plavac mali proizvodi i vinarija Grgić-vina d.o.o. Trstenik. Uz navedene proizvođače (PZ Dingač i Grgić-vina d.o.o.) još je osam proizvođača s tog područja dobilo dopuštenje za proizvodnju i stavljanje u promet vrhunskog vina s položaja Dingač. jakoj do vrlo jakoj alkoholnosti (obično od 12 do 13,5 % vol.), blagoj kiselosti (obično između 4,5 i 5,5 g/l), gustoći i stasitosti (visok sadržaj suhog ekstrakta i do 26 g/l). Tipični plavci su izrazito južnjačka vina, više ili manje trpkasta i gorkasta (ali ne i gorka) okusa, obično suhi, a vrlo rijetko (u iznimno dobrim godinama) i s malim ostatkom neprovrela šećera. Boja im je ljubičastotamnocrvena s modrim refleksima (pa im otuda možda potječe i ime), a sortna aroma nenaglašena, diskretna i ugodna. Plavac, pa i onaj vrhunski, bio je oduvijek piće i hrana običnoga težaka i ribara, ali i ukras najluksuznijem stolu.

Rajnski rizling ajpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih područja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Sorta je podrijetla iz područja Rajne, a dosta se raširila u zemljama sjeverne i srednje Europe, dosta homogena, razlika između tipova odnose se na veličinu grozda i organoleptička svojstva proizvoda. Sorta je dosta bujna, kretanje vegetacije u srednje doba; mladica je debela, jaka, vegetacija je često iznad optimalne i može izazvati rehuljavost. Traži brežuljkaste prozračne položaje, dobru ekspoziciju i lagana tla. U Hrvatskoj se uzgoj ove sorte preporuča se u svim podregijama kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje-Bilogora, Plešivica, Pokuplje i Zagorje-Međimurje). Vino je izvrsne kvalitete, slamnato-žute boje sa zelenkastim odsjajem, suho, aromatično i mirisno,profinjene arome i bukea, skladno i svježa okusa. Najpoznatija je i najcjenjenija bijela vinska sorta sjevernih vinorodnih područja, kojoj i samo ime govori o podrijetlu. Naš naziv za rizling je graševina, pa otuda i mogući naziv graševina rajnska i analogno tome ime jedne druge sorte graševina tal. (od rizling tal.) koja je kod nas rasprostranjenija, pa se jednostavno zove samo graševina (a ponegdje čak i samo rizling). Da ne bi bilo zabune, neće biti naodmet još jednom istaknuti da je rizling rajnski jedna, a rizling tal. (graševina, grašica ili u našim istočnim područjima samo rizling) druga sorta. Vrhunska vina r. r. proizvode se u vinogorjima Kutjevo, Feričanci, Plešivica-Okić, Međimurje.

Merlot Malo je vinskih sorata crnog grožđa koje se podjednako uspješno uzgajaju u južnim i sjevernim vinorodnim područjima. Ta značajka merlota pridonijela je da se ova podrijetlom francuska sorta (nastala spontanim križanjem cabernet franc-a i sauvignona bijelog), i to iz okolice Bordeauxa proširi (slično kao i cabernet sauvignon koji je nastao križanjem istih roditelja) po cijelom vinogradarskom svijetu. Kod nas je svrstana među

14

preporučene kultivare samo u četiri podregije kontinentalne Hrvatske (Podunavlje, Slavonija, Prigorje-Bilogora i Pokuplje) i u svim podregijama regije Primorska Hrvatska. Krase je rodnost, otpornost od zimskog smrzavanja, i prema svim gljivičnim oboljenjima. Vina sorte merlot bogata su alkoholom (obično oko 12,5% vol. ) i ukupnim kiselinama (oko 6,5 g/l), rubincrvene su boje, ugodne arome i bouquetta što posjeća na šumske maline. U Hrvatskoj je veći broj vina proizvedenih iz sorte merlot zaštićeno u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih. Među prvim zaštitama merlota u RH u kategoriji vrhunskih valja spomenuti Merlot iz Rovinja, zatim iz Poreča, te merlot Bujštine.

2.VINSKA REGIJA SREDIŠNJA HRVATSKA

U Središnju Hrvatsku spadaju podregije zapadnog dijela regije Kontinentalna Hrvatska i to Moslavinu, Prigorje-Bilogoru, Plešivicu, Pokuplje i Zagorje-Međimurje koje su okupljene u zonu B proizvodnje Republike Hrvatske. Na tom području djeluje oko 2800 registriranih proizvođača vina. Najpoznatiji kultivari područja zone B su graševina bijela rajnski rizling, chardonmay, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, muškat žuti, pinot sivi i bijeli, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, muškat ottonel bijeli, kraljevina, portugizac i mnogi drugi.

2.1. Vinske ceste središnje Hrvastke

Važan dio turističke gastro-ponude su i vinske ceste, koje se u posljednjih desetak godina otvaraju u svim dijelovima središnje Hrvatske, a najviše u sjeverozapadnim područjima i Moslavini. Na njima je živo u svako doba godine. Nijednu tradicijsku gospodarsku granu ne možemo povezati s kompleksom vjerovanja i običaja, kao stoje slučaj kod vinogradarstva i vinarstva. Od davnina plemići su pili bolja vina, kmetovi lošija, ali usprkos svemu vino je stoljećima bilo svakodnevni prijatelj seljaka. Nosilo u barilče-kima ili pletenkama i demižonima, a uz vino su se rađale vinske pjesme i formirali su se vinski običaji.9

Zagorske vinske ceste Zagorje je svojim položajem i prirodom odabrano za gajenje vinove loze i održavanje vinograda te je površinama jedno od najvinorodni-jih podregija u Hrvatskoj. I povezanost običaja kod Zagoraca uz vinograde i vino vrlo je duboka: u kasnu jesen kada je ljetina pospremljena, berbe završene i poslovna godina pri kraju, počinje život po klijetima. Tradicija se još održva, iako su novosagrađene. Danas se kroz brojne udruge i učenje proizvodi vino koje po svojoj kvaliteti odgovara lijepim vinogradima, blagom podneblju, zelenim brežuljcima i prekrasnoj prirodi. U ovoj je županiji šest vinogorja - Krapina, Zlatar, Klanjec, Zabok, Pregrada i Stubica.

Međimurske vinske ceste Prema predanju, stari Rimljani zasadili su prvu vinovu lozu na pitomim međimurskim brežuljcima. Danas kroz taj slikovit krajolik, prošaran s više od tisuću nektara vinograda, prolaze kvalitetne as-faltne ceste koje povezuju 30-ak vinskih podruma i kušaonica. Međimurski su se vinari zajednički našli na projektu plasiranja vina Puši-pel, koji nosi zaštitni znak Međimurske županije. U njihovim se vinogradima mogu probati izvanredna bijela vina (sauvignon, mos-lavac, chardonnav, graševina, rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, traminac, zeleni silvanac, žuti muškat) i pokoje crno vino (crni pinot, cabernet savignon). Raspon je ponude od odličnih miješanih, preko visokokvalitetnih sortnih vina, do vrhunskih predikata - izbornih berbi ili ledenih vina. Uz vođene degustacije, u kušaonicama se mogu 9 Preuzeto sa www.croatia-tourism.eu

15

probati domaći tradicijski hladni naresci. Individualan posjet podrumima i kušaonicama potrebno je telefonski najaviti. Vinska cesta može se obilaziti individualno, automobilom, biciklom ili pješice, a organizirane grupe osim autobusom, cestu mogu obilaziti i posebnim vinskim vlakom. Svi prilazni pravci i sami objekti označeni su turističkom signalizacijom. Kvaliteta vina i uređenost kušaonica ovu vinsku cestu svrstavaju u sam vrh hrvatske enološke ponude te je ona 2007. proglašena najboljim originalnim turističkim proizvodom kontinentalne Hrvatske.

Moslavačke vinske ceste Na pitomim brežuljcima iznad Kutine, Volodera i Popovače domovina je autohtonih vina moslavac i škrlet, sorti koje uspijevaju samo u Moslavini te vina bijeli pinot, rizling (graševina) i od crnih frankovka. Moslavačke vinske ceste između Popovače i Kutine nude u brojnim klijetima degustaciju i prodaju vina te zakuske od domaćih specijaliteta. Posjet vinskim cestama Moslavine uskoro će nuditi poseban doživljaj - obilazak u sedlu. Bit će to nova atrakcija ovog vinorodnog kraja u zagrljaju Lonj-skog polja i trsnog gorja.

Daruvarske vinske ceste Na vinogradarskim lokalitetima Đulovca i Donjeg Daruvara mogu se kušati vina (graševina, sauvignon, rajnski rizling, chardonnay, predikatna vina) na otvorenom u samoj blizini vinograda, ali i doživjeti radost i veselje berbe. Mnoga priznanja i medalje koje su osvojila vina Vinarije Daruvar na prestižnim svjetskim cjenjivanjima vina posljednjih godina, svrstavaju ovu vinariju u "zlatnu vinariju". U ovim baroknim prostorima možete kušati vina grofovskog podrijetla (graševina, sauvignon, rajnski rizling, chardonnav, predikatna vina) uz stručno vodstvo enologa. Obrt Lotada posluje od 1996. godine kao obiteljski obrt, čiji su vlasnici Adela i Oto Lneniček diplomirani agronomi voćarsko-vinogradar-sko-vinarskog usmjerenja. Vinogradi, podrum i kušaonica (graševina, chardonnav, pinot sivi, pinot crni, traminac) smješteni su u poznatom vinogradarskom kraju, gdje su plemenitu lozu sadili još u rimsko doba. Na poljoprivrednom gospodarstvu Konjovoda vinogradarstvo je tradicija dok su se vinarstvom počeli baviti polovicom 80-ih godina. Za toplijih mjeseci i ljepšeg vremena u godini, ljubiteljima vinske kapljice na raspolaganju je kušaonica u ugodnom dvorišnom okruženju s pogledom na brežuljkasti krajolik zasađen vinovom lozom.

Najdinamičnije je, dakako, ujesen u vrijeme berbe ali i 11. studenoga - za Martinje, posljednji i najznačajniji blagdan vinogradara u godini kada se obilježava krštenje mladog mošta te njegovo pretvaranje u vino. Uz Martinje se vežu mnogi lokalni običaji pa će i nove godine uvijek vesele fešte vinoljubaca biti povod za dolazak brojnih turista kojima će domaćini prirediti ugodno i, dakako, ukusno druženje.

16

ZAKLJUČAK

Hrvatska je od davnina bila prošarana vinogradima i nekadašnja proizvodnja u skoroj budućnosti neće biti dostignuta. Razlog smanjenja površine zasađenih vinovom lozom je bila najezda filoksere krajem 19. stoljeća i nepovratno je uništila velika vinogradarska područja. Danas se povećava broj nasada i broj registriranih proizvođača, i to obnavljaju velike zadruge ili male obiteljske vinarije. Ali usprkos svemu tome, na tržište se plasiraju kvalitetna i vrhunska vina koja se sve više prepoznaju i na inozemnim tržištima.

Područje Republike Hrvatske dijeli se na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska, koje se dijele na 12 vinogradarskih regija. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se dijele na: sjeverozapadni dio : Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i Moslavina, te sjeveroistočni dio : Slavonija i Podunavlje. Primorski dio obuhvaća Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru, te srednju i južnu Dalmaciju. Svih 12 podregija ukupno obuhvaća 66 vinogorja.

Svaka podregija ima svoje specifičnosti i sorte koje se uzgajaju. Ali gledajući sveukupno uzgoj kultivara vinove loze na području cijele Hrvatske susreću se sorte graševina bijela rajnski rizling, chardonmay, traminac crveni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, muškat žuti, pinot sivi i bijeli, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizvanac bijeli, frankovka crna, muškat ottonel bijeli, kraljevina, portugizac, vranac crni, plavina cena, blatina crna, cabernet sauvignon crni, merlot crni, žlahtina, babić, cabernet sauvignon, merlot, syrah, granache, carignan, plavinu, lasinu, a od bijelih: marštinu, debit, ugni, trbljan. Kao najpoznatije moramo izdvojiti graševinu, malvaziju, plavac mali, merlot i rajnski rizling.

Područje Središnje Hrvatske, tj. proizvodne zone B specifično je zbog slikovitih vinograda na padinama gorja i svim blagodatima koje nude kada se otvori butelja vina proizvedena iz grožđa uzgojenog na ovom području. Posebno su zanimljive vinske ceste Središnje Hrvatske: zagorske, međimurske, daruvarske i moslavačke.

Hrvatska ima dobre konkurentske prednosti za vinogradarsku proizvodnju ali je treba iskoristiiti da bi se vinula na ljestvicu poznatih vinogradarskih zemalja svijeta i da njena vina osvoje osjetila mnogih konzumenata diljem svijeta i tako promovirala naše malo blago.

17

POPIS LITERATURE

1. Gašparec-Skočić, Lj., Bolić, J.; Hrvatska vina i vinske ceste, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2006.

2. Ljubljanović, S.; Hrvatski vinski vodič 1995/1996., Vlastita naknada, Zagreb 1995.

3. Skupina autora; Hrvatska vina i vinari, AGMAR, Zagreb, 2002.

4. Vinogradarski&vinski atlas hrvatske; Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zagreb, 2009.

5. www.vinopedia.hr

6. www.vinogradarstvo.com

7. www.hrvatska-vina.com

8. www.vino.hr

18