Igor Kanižaj 4Od javnih medija odmah se očekuje više

Izbori 6Smanjen broj kandidata u 12. izbornoj jedinici

Program 7Regija pred trajnim zbrinjavanjem izbjeglica

Povijest 11Rudolf Maister, general koji je zadužio Slovence

Manjinski foruMStuden i 2011 . / B ro j 47 God i na V I I I

Obrazovanje malih Roma najteži problem školstvaPrednost Neke nacionalne manjine imaju osiguranu nastavu na vlastitom jeziku

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKEStajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine P R V E D N E V N E P O S L O V N E N O V I N E U H R V A T S K O J

Nešto više od osam mi-lijuna kuna uloženo je u prošloj godi-ni u obrazova-nje nacionalnih

manjina. To je za oko 300.000 kuna više nego prošle godine. U izvješću Ministar-stva znanosti, obrazovanja i športa o financiranju obrazovanja nacionalnih manjina stoji kako se najviše ulagalo u poticaje obrazovanja nacionalnih manjina, oko 3,3 milijuna kuna i u pro-vedbu Nacionalnog programa za Rome, oko 2,6 milijuna kuna.

Također je novost da je lani u devet osnovnih škola odobren ustroj nastave na manjinskim jezicima prema mode-lu C. Ukratko, model C u obrazovanju znači da se nastava provodi na hrvat-skom jeziku, no djeca uče i svoj materi-nji jezik i kulturu iz koje potječu. Ocjene iz manjinskog jezika koji uče vrednuju

im se kao i ostali predmeti. Oni kojima je uvođenje nastave prema modelu C

odobreno zadovoljni su i, kako kažu, nisu imali previše problema s proce-

durama. Ravnatelj II. osnovne škole Čakovec Vinko Grgić, u čijoj je školi uve-den ruski jezik, ispričao nam je kako to da su došli na ideju da se u Međimurju uči ruski.

Ruski u Međimurju“Čudno je da se u Međimurju uči ruski,

no ljudi koji su radili u građevinskom kombinatu Me-đimurje često su odlazili u Rusiju

i druge zemlje ru-skoga govornog

područja. Tamo su našli žene te ih doveli u

ŠKOLSTVO 2

Hrvatsku”, ispričao je Grgić. Sada ima mnogo djece u Međimurju kojima je materinji jezik ruski. Na inicijativu me-đimurske udruge “Kalinka” poslan je upit Ministarstvu, nakon čega je ubrzo uveden program učenja ruskog jezika. Što se troškova tiče, Grgić je rekao da ih gotovo i nema osim dodatnih troškova struje, grijanja i ostalih režija koje škola plaća jer se nastava ruskog jezika održa-va subotom. I Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” iz Zagreba provodi program obrazovanja na manjinskom jeziku, ali

je riječ o posebnom obliku provođenja nastave, o dopisnoj nastavi srpskog je-zika i kulture. Ovu specifičnu nastavu pohađaju učenici iz cijele Hrvatske. “Najviše učenika u ovoj dopisnoj nasta-vi ima iz mjesta u kojima nažalost nije zaživio model C obrazovanja na srpskom jeziku i pismu. Nastava se sastoji od toga da djeca na svoju kućnu adresu dobivaju jedanput mjesečno pismo s lekcijama, zadacima koje moraju riješiti i tada te zadatke vraćaju natrag u podružnicu Zagreb”, kazala je Maja Matić, vodite-ljica informativne škole iz Srpskoga kul-turnog društva “Prosvjeta”. Zadovoljna je s novčanom potporom koju dobivaju od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Uprave za nacionalne manjine, od kojih imaju veliku potporu.

No ne cvjetaju svima ruže. Željko Stipić, čelni čovjek Preporoda, sindika-ta zaposlenika u hrvatskom školstvu, na prosvjetne vlasti gleda s neodobrava-njem zbog problema s kojima se susreću romska djeca i učitelji koji rade s njima.

“Prosvjetne vlasti trebale bi se maksi-malno prilagoditi. Činjenica je da djeca romske nacionalnosti najčešće ne idu u tzv. male škole pa u osnovnu dolaze bez znanja hrvatskog jezika. Osim toga oni su i društveno deprivirani te je to onaj dodatni teret i na učiteljima. Treba sma-njiti broj djece u takvim odjelima ili ići na formiranje manjih skupina”, kazao je Stipić. Upravo je zbog toga sindikat u sklopu akcije “Najbolji u najtežim uvjetima” dodijelio prijenosna računala učiteljicama iz šest škola s područja Me-đimurske županije, u kojima u većem opsegu nastavu pohađaju djeca romske nacionalnosti.

Kazali su da je to simbolična gesta sindikata i Međimurske županije, kao dokaz da ipak netko zna vrednovati izra-

zit trud i napor koji ulažu učitelji u tim školama. Napomenuo je da uvijek i svug-dje ima problema, ali nisu isti problemi u školama u kojima se obrazuju Romi u prigradskoj školi u Zagrebu i u nekoj drugoj školi u Međimurskoj županiji.

Stipić je kazao kako godinama poku-šavaju postići da se dodatno nagrađuju učitelji koji rade u tim školama, npr. u obliku povećanja plaće od 10 posto. Obe-ćanja ima, ali se nikada ne ostvare. Zašto bi veću plaću imali učitelji koji rade na otocima, a ne bi učitelji koji rade u teš-kim uvjetima s romskom djecom, pita se. Napomenuo je da, iako gradovi i žu-panije mogu učiniti neke poteze na svoju inicijativu, prije svega bi trebala reagirati država jer je ona javni servis.

Za bolje uvjete“Djeca se neće integrirati u društvo ako se ignoriraju učitelji koji tamo rade. Mi smo zapravo svi skupa pali na ispitu i ne da trebamo ići na onaj prvi popravni rok, već na onaj treći”, govori Stipić. Sin-dikat će se, napomenuo je, i dalje truditi da se izbori za prava učitelja, no upućuje snažan apel prosvjetnim vlastima da se djelom, a ne riječima uključe u stvaranje boljih uvjeta u školama iz takozvanih de-priviranih društvenih skupina. Problem romske djece neće se riješiti sve dok se u izvještajima Ministarstva odvaja Rome od ostalih manjinskih skupina. Naime, manjinske skupine ostvaruju prava kroz tri modela obrazovanja. Nastavu na je-ziku i pismu nacionalne manjine (mo-del A), dvojezičnu nastavu (model B) te učenje o jeziku i kulturi iz koje potječu (model C).

Prva dva modela Romi ne mogu ko-ristiti. Dok druga djeca poput 1342 Ta-lijana i 1992 Srba uče prema modelu A u razredima gdje nema neodobravanja okoline zbog nacionalnosti, Romi svoj jezik u Hrvatskoj nemaju. Pitanje pri-znavanja jezika očito stoji na putu škola-ma u kojima bi se moglo sustavno raditi samo s romskom djecom za koju se često napominje da imaju najviše problema

Željko Stipić:Godinama pokušavam postići da se učitelji koji rade u školama u kojima se obrazuju Romi dodatno nagrade, da im se plaća poveća 10 posto

Oko 70 posto romskih učenika ‘izgubi’ se kroz sustav osnovnog školovanja

3 ŠKOLSTVO

Slovački književnici u Našicama i Zagrebu Projekt Predstavnici slovačkog P.E.N.-a u sklopu projekta ‘Nosimo vam riječ’ posjetili slovačku manjinu u Hrvatskoj

Hrvatsku narodnu knjižnicu i čitaonicu Našice, središnju knjižnicu Slovaka u Hrvat-

skoj, 17. studenoga posjetili su pred-stavnici slovačkog P.E.N.-a te tom prigodnom darovali knjige za slovački odjel knjižnice. Slovački P.E.N. pred-stavio je njegov predsjednik Gustav Murin, a goste su s radom knjižni-ce i slovačke nacionalne manjine na našičkom području upoznali Blaža Pavlović-Radmanović, ravnateljica Hrvatske narodne knjižnice i čitaoni-ce, Ružica Vinčak, voditeljica Središ-nje knjižnice Slovaka, Andrej Kuric, predsjednik Saveza Slovaka, Sandra Kralj, ravnateljica Slovačkog centra za kulturu Našice, i Ana Kuric, predstav-nica Matice slovačke Našice. Slovački penovci stigli su u posjet pripadnici-ma slovačke nacionalne manjine koja živi u Hrvatskoj u sklopu projekta “Nosimo vam riječ” koji provode u svim zemljama u kojima žive Slovaci. Na kraju susreta dogovorena je su-radnja Središnje knjižnice Slovaka i slovačkog P.E.N.-a koja će obuhvaćati razmjenu knjiga i pomoć u popunja-vanju slovačkoga knjižnog fonda u Našicama te organizaciju gostovanja slovačkih književnika u Hrvatskoj. Predstavnici slovačkog P.E.N.-a posje-tili su i Zagreb gdje je predstavljen hr-vatski prijevod knjige Gustava Murina “Kako je malen ovaj svijet”.

u nižim razredima kad u školu dolaze sa znanjem nekog “polu-jezika”, kombinacije hrvatskog i romskog. S takvim znanjem ne mogu pratiti nastavu, a učitelji koji s njima rade ne poznaju je-zik kojim ta djeca govore.

Velika ulaganjaTako se pretpostavlja da se oko 70% romskih učenika do osmog razreda, na ovaj ili onaj način, “izgubi” kroz sustav osnovnog školovanja. Primjerice, u školskoj godini 2008./2009. samo 168 Roma je završilo osnovnu školu, a iste

te školske godine u osnovne škole je upisano 3940 romskih đaka. Unatoč velikim ulaga-njima u uvođenje obrazovnih programa na jeziku nacional-nih manjina ovi podaci govore da obrazovanje Roma i dalje ostaje teško rješiv problem.

Pitanje priznanja

jezika stoji na putu

školama u kojima bi se moglo raditi s Romima

Talijanska srednja škola ‘Dante Alighieri’ u Puli

Gustav Murin, čelnik slovačkog P.E.N.-a

fasdfasdfasdfasdfas 2

Od javnih medija odmah se očekuje više

Politika Igor Kanižaj, docent novinarstva na FPZ-u, kaže da se nacionalne manjine u hrvatskim medijima još promatra kroz politički kontekst

Igor Kanižaj: U medijima je sve manje prostora

za aktualne teme koje se odnose na

manjine

INTERVJU 4

O pitanju odnosa medija i nacionalnih manjina raz-govarali smo na Plitvica-ma s docentom Igorom Kanižajem s Katedre no-

vinarstva Fakulteta političkih znanosti, koji je autor knjige “Manjine između javnosti i stvarnosti”.

Je li se danas izvještavanje promijenilo u odnosu na 2000. godinu?Nacionalne manjine u Hrvatskoj i da-lje se u medijima prepoznaje i proma-tra kroz primarno politički kontekst, no manjinama je danas teže nego prije osvojiti medijski prostor. Neki novinari koji su 2000. pratili nacionalne manjine napustili su svoje redakcije, promijenile su se rubrike i formati novina pa je sve manje prostora za aktualne teme koje se odnose na manjine.

Problemi na tržištu samo su naglasi-li te trendove jer se sada urednici okre-ću prema temama koje su bliže većini, stoga je potrebno istaknuti svaki dobar i profesionalni primjer izvještavanja o manjinama, pogotovo u privatnim me-dijima jer se od javnih odmah mnogo više očekuje. Koji su u ovom trenutku glavni problemi odnosa medija prema manjinama?Manjine i danas u prvi plan dolaze po-najprije kada je riječ o negativnim do-gađajima, nesrećama i vijestima koje se odnose na crnu kroniku.

Privatni mediji često ne pokazuju do-voljno osjetljivosti za probleme manjina, a mislim da nam općenito kao društvu nedostaje tolerancije i poštivanja prava na različitost, što se onda reflektira i u medijima. Tako lako zaboravljamo da su mediji glavni posrednik između neke

manjine i javnosti i svaki objavljeni tekst koji govori o nekoj manjini možda je je-dini način da stanovnik, na primjer, oto-ka Lastova upozna romsku nacionalnu manjinu.

Često se napominje kako je ‘svima dosta folklora’. Vi se zalažete za veću promociju manjinskih kultura. Zašto?Pamtite li ijedan negativan primjer kada je vijest koja se odnosi na kulturu ugro-zila međuljudske manjinske odnose? Za razliku od kulturnoga konteksta vrlo se lako možemo prisjetiti brojnih nepro-mišljenih izjava i događaja kada su neki pojedinci nastojali manjine opteretiti

političkim kontekstom. Uvjeren sam da je najgore što se manjinama može do-goditi jest da ih građani pamte po me-đusobnim optuživanjima i svađama. To je odgovornost primarno manjinskih političara koji katkad kao da ne mogu izaći iz nametnutoga političkog okvira.

Koje su konkretne smjernice medijima za bolje izvještavanje o manjinama?Mediji trebaju pokazati razumijevanje za sve ono što nas razlikuje: jezik, običa-je, tradiciju i obrazovanje. Treba pošto-vati sva profesionalna pravila, kao i ina-če kada se u medijima izvještava, znači treba pisati uravnoteženo, pošteno i nepristrano.

Posebna osjetljivost traži se u po-dručjima u kojima nedostaje pomirenje, tamo gdje ne postoji dijalog između ve-ćine i manjine. Manjinski predstavnici trebaju dobiti priliku da budu izvori in-formacija novinarima, a posebno treba promovirati mlade članove manjina.

Najgore što se manjinama može dogoditi jest da ih građani pamte po

međusobnim svađama

3 fsadfa sdfasdf asdfasdf5 MaNJINE I MEdIJI

Kako se približiti javnosti?Rasprava Iako su nacionalne manjine u medijima danas češća tema nego prije deset godina, način na koji se o njima raspravlja nije zadovoljavajući

Integracija, a ne kategorizacija, poruka je skupa “Mediji i naci-onalne manjine na pragu ulaska u Europsku uniju”, koji je na Plitvicama okupio predstavnike

medija, manjina i stručnjaka za manjin-ska pitanja. Iako su se svi složili da su na-cionalne manjine u medijima češća tema danas nego prije deset godina, način na koji se o njima raspravlja ipak nije još za-dovoljavajući.

Premalo na HRT-u“Godinama izražavamo nezadovoljstvo javnom televizijom. Cilj bi bio napokon uvesti emisije na manjinskim jezicima”, rekao je Siniša Tatalović, predstojnik Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Kazao je da je bolja situacija na radijskim programima HRT-a, ali moglo bi i bolje. Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne ma-njine, navodi kako je prema izvješćima HTV-a izračunao da manjine svakog dana u dnevniku te televizije dobiju pozornost na svega 13 sekundi, a kad ih se i spominje, to su najčešće pitanja crne kronike, kriminala ili manjina u političkom kontekstu. Napomenuo je da se u privatnim medijima manjine ne mogu ni probiti jer nisu kategorija koja bi dizala nakladu. “Televizija je po-stala oglašivač, a novine leci”, kazao je Tolnauer. Kritizira i manjinske novine. Također je kazao da u Hrvatskoj ima 63 manjinska lista i 22 manjine. “Od pet

brojeva jednog lista na četiri naslovnice se pojavljuje manjinski predstavnik, a u broju na čijoj naslovnici nije, njegova se slika 20 puta pojavljuje unutar novina”, rekao je Tolnauer. Naveo je i svijetle pri-mjeri poput Novosti. “Konačno imamo manjinske novine koje zadiru u druš-tvene probleme. Neki im zamjeraju što nisu više novine za manjine, nego novi-ne za sve, a upravo to i jest cilj”, rekao je Tolnauer.

Problemi u EUNešto pozitivniju sliku vidi Milena Klaj-ner, članica Savjetodavnog odbora za praćenje ostvarivanja Okvirne konvenci-je. “Hrvatska je na dobrom putu, a taj je put satkan od puno milja i mislim da ga nikad nećemo u potpunosti proći”, kaže Klajner, ali dodaje kako je u drugim ze-mljama poput Francuske i Grčke mnogo gore. “U Francuskoj se na privatnim me-dijima mogu čuti emisije na manjinskim jezicima, ali nikad u javnim medijima. S druge strane Grčka ne priznaje ništa,

samo religijske manjine”, napomenula je Klajner. U Rumunjskoj je također teška situacija, pa je čak i predsjednik države bio prozivan zbog netolerancije prema Romima. Na skupu u organizaciji zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Zaklade “Friedrich Ebert” predavanje je održala i Antonija Petričušić, asistentica na Prav-nom fakultetu u Zagrebu. Predavanje “Bolzanske preporuke o nacionalnim manjinama u međudržavnim odnosi-ma: značenje i implikacije za Hrvatsku i regiju”, u kontekstu ulaska u Europsku uniju, donijelo je zaključak da je riječ eu-ropeizacija sinonim za “radit ćemo sve što nam EU kaže”. Tako napominje Pe-tričušić, ne razumijemo prave probleme s kojima ćemo se susresti kad uđemo u Uniju. “Što ćemo raditi kada u Hrvat-sku dođu imigranti. Nekome iz istočnih zemalja Hrvatska je samo stepenica na putu za Njemačku. Hoćemo li onda svi skupa kriviti imigrante za sve proble-me?” pita Petričušić.

skup na Plitvicama organizirali su fPZ i Zaklada ‘friedrich Ebert’

siniša Tatalović, fPZ, i aleksandar Tolnauer, savjet za nacionalne manjine

sdfasdf asdfasdf asdfasdf 2IZBORI 6

Pripadnici nacionalnih manji-na u Hrvatskoj izlaze drugi put na izbore u ovoj godini. U srpnju su na manjinskim izborima birali svoje pred-

stavnike u manjinskim vijećima lokalne samouprave, dok će na parlamentarnim izborima 4. prosinca glasovati za svoje zastupnike u 7. sazivu Hrvatskog sabora. Prema regulativi kojom se uređuje pi-

Smanjen broj kandidata u 12. izbornoj jedinici

Manji interes Za zastupnike nacionalnih manjina u novom sazivu Hrvatskog sabora natječe se 56 kandidata, dok ih je na izborima 2007. bilo čak 72

tanje parlamentarnog predstavništva, u novom sazivu Sabora bira se ukupno 151 zastupnik. U deset izbornih jedinica na općim listama bira se po 14 zastupnika, u 11. izbornoj jedinici (dijaspora) biraju se tri, a u 12. izbornoj jedinici bira se uku-pno 8 zastupnika nacionalnih manjina. Do promjene ukupnog broja zastupnika u odnosu na prethodni saziv Sabora sa 153 zastupnika došlo je zbog ustavnih

promjena kojima je hrvatska dijaspora u Saboru po novome predstavljena sa tri zastupnika, dok je u prethodnom sazivu imala pet zastupnika.

Kako se bira? Pripadnici manjina biraju se u posebno organiziranoj izbornoj jedinici koju čini područje cijele zemlje. Državno izbor-no povjerenstvo priopćilo je u vezi s tim glavna pravila. Tako je navelo da u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacio-nalnih manjina pripadnici srpske nacio-nalne manjine biraju tri zastupnika, dok po jednog biraju pripadnici talijanske i mađarske manjine, a pripadnici češke i slovačke manjine biraju zajedno jednog zastupnika. Po jednog zastupnika zajed-no biraju i dvije velike grupa manjina: u jednoj su pripadnici austrijske, bugar-ske, njemačke, poljske, romske, rumunj-ske, rusinske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine, a u drugoj su pripad-nici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine.

Glasački listići bit će sastavljeni za svaku nacionalnu manjinu, odnosno grupu kandidata, a kandidati su nave-deni abecednim redom. Kako pripadnici

Srpska 17 20 13

Mađarska 4 5 2

Talijanska 5 3 1

Češka i slovačka 7 9 5

Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, 12 22 23 ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska 8 13 12

UKUPNO 53 72 56Izvor: DIP

XII. IZBORNA JEDINICA 2003. 2007. 2011.Nacionalna manjina Broj kandidata Broj kandidata Broj kandidata

Regija zbrinjava izbjegliceProgram RH za stambeno zbrinjavanje 8500 bivših nositelja stanarskog prava očekuje 119,7 mil. eura

Definiranje konačnog okvira za rješavanje izbjegličkog pitanja u zemljama na jugoistoku Europe glavni je cilj za-

jedničke ministarske deklaracije koju su 7. studenoga u Beogradu na konferenci-ji o izbjeglicama i raseljenim osobama prihvatili predstavnici Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. De-klaraciju, koja utvrđuje okvire zajed-ničkoga regionalnog programa trajnih rješenja za izbjegle i prognane osobe, u prvom redu odgovarajućega stambenog zbrinjavanja, tom su prilikom potpisali Gordan Jandroković, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih po-slova i europskih integracija, te ministri vanjskih poslova Srbije, BiH te Crne Gore, Vuk Jeremić, Sven Alkalaj i Milan Roćen. Ovim se programom ujedno za-tvara regionalni aspekt problematike za izbjegle i raseljene osobe te se istodobno države potiče da djeluju na nacionalnoj razini. Gledano s aspekta Hrvatske, to podrazumijeva nastavak postoje-ćeg programa stambenog zbrinjavanja izbjeglica, bivših nositelja stanarskog prava, uglavnom Srba. Sastavni dio de-klaracije, koja se ne bavi imovinskim i stečenim pravima izbjeglica, već je izra-

zito humanitarnog karaktera, zajednič-ki je program koji će biti predstavljen na donatorskoj konferenciji u Sarajevu po-četkom sljedeće godine radi dobivanja financijske potpore. Na toj donatorskoj konferenciji trebalo bi biti prikupljeno više od 580 milijuna eura za rješavanje statusa 74.000 najugroženijih čime će se konačno zaključiti pitanje izbjeglica na Balkanu.

U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija napominju da je Regionalni program fokusiran na pi-tanje stambenog zbrinjavanja posebno osjetljivih skupina izbjeglica i raseljenih osoba uz primjenu kriterija ranjivosti UNHCR-a. Taj je program pripremljen na temelju potreba sve četiri spomenute države regije. Ukupna financijska sred-stva za provedbu programa iznose 582,7 milijuna eura, od čega će regionalne dr-žave omogućiti 82,7 milijuna eura, dok bi preostali iznos trebao biti pribavljen od međunarodnih donatora ili zajmo-vima. U Ministarstvu ističu da ukupna sredstva za Hrvatsku u okviru Regio-nalnog programa iznose 119,7 milijuna eura. Ovim je programom za Hrvatsku predviđeno stambeno zbrinjavanje uku-pno 8500 osoba, odnosno 3500 kućan-stava bivših nositelja stanarskog prava.

7 suRadnja

Glasački listići bit će sastavljeni za svaku nacionalnu manjinu,

odnosno grupu kandidata

srpske manjine biraju tri svoja zastu-pnika, birači mogu zaokružiti najmanje jednog, a najviše tri kandidata na listi-ću. Svaki listić sadrži napomenu u kojoj je naznačeno koliko se brojeva ispred imena kandidata na glasačkom listiću zaokružuje da bi on bio valjan. Kandidat koji osvoji najviše glasova bit će izabran, dok će kod kandidata pripadnika srpske manjine biti izabrana tri kandidata s najviše osvojenih glasova.

Ukupno više kandidataZa nove zastupnike manjina u 12. izbor-noj jedinici u Hrvatski sabor natječe se ukupno 56 kandidata, što je za 16 zastu-pnika manje nego 2007. godine. DIP je objavio taj podatak u svojem statističkom izvješću o predanim kandidacijskim li-stama kao i kandidatima na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Budući da su dani usporedni podaci za parlamen-terne izbore u 2003., 2007. i 2011. te da je u tome jedan od prvih pokazatelja brojnost samih natjecatelja, uočljivo je da je došlo do priličnog pada kandidatu-ra za zastupnike manjina u 12. izbornoj jedinici. Tako DIP ističe da samo srpska nacionalna manjina ima sedam kandida-ta manje nego 2007. godine. Inače, broj prihvaćenih kandidatura iz manjinskih redova za ove izbore tek je neznatno veći nego na izborima u studenom 2003. kada se natjecalo 53 kandidata. Može se očekivati da će u postizbornim analiza-ma biti raspravljeni i razlozi koji su do-veli do smanjivanja interesa kandidata iz redova manjina za natjecanje za ulazak u Sabor. Riječ je o atipičnom padu koji je zabilježen samo u odnosu na 12. izbornu jedinicu, dok je inače DIP registrirao da je ukupno gledajući prijavljeno čak 773 kandidata više nego za prošle parlamen-tarne izbore koji su održani u studenom 2007. godine. DIP je podsjetio pripadni-ke manjina i na mogućnost da svoje bi-račko pravo ostvare glasovanjem za liste izborne jedinice prema mjestu boravišta. U tom slučaju svoju želju da neće glaso-vati za liste kandidata u 12. izbornoj je-dinici nego za opću listu trebaju priopćiti biračkom odboru na dan izbora.

Ministarska deklaracija prihvaćena je 7. studenoga u Beogradu

zakoni 8

Bolji uvjeti za povratnikeStranci Novi zakoni omogućuju izbjeglicama koje se žele vratiti u Hrvatsku da reguliraju boravak daleko lakše od ostalih stranaca

Početkom 2012. godine stu-paju na snagu važni propisi za povratničku populaciju. Riječ je o Zakonu o stranci-ma i Zakonu o izmjenama i

dopunama Zakona o hrvatskom držav-ljanstvu koje je Hrvatski sabor izglasao na sjednici održanoj 28. listopada ove godine.

U Ministarstvu unutar-njih poslova navode da je Zakon o strancima uskla-đen sa 22 pravna akta Eu-ropske unije u području viza, boravaka, mjera za napuštanje države, rada stranaca i rada raspoređe-nih stranaca.

Zakon sadrži poglavlja koja se odnose na ulazak, boravak i rad državljana država članica europskoga ekonomskog prostora i čla-nove njihovih obitelji, rad državljana trećih zemalja kao visokokvalificiranih radnika i sankcioniranje poslodavca koji se koriste radom stranaca koji neza-konito borave. On također omogućuje izbjeglicama i povratnicima, među kojima je najviše Srba, da u Hrvatskoj reguliraju privre-meni i stalni boravak pod povoljnijim uvjetima u odnosu na ostale strance.

Humanitarni razloziČlankom 65. stavkom 1. točkom 3. Za-kona o strancima propisano je da će se privremeni boravak iz humanitarnih razloga odobriti strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva najmanje 10 godina bio u statusu izbjeglice ili koji je obuhva-ćen programom obnove ili povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica iz Hr-vatske. Privremeni boravak odobrava se na temelju važeće putne isprave, uz uvjet da stranac nema zabranu ulaska i boravka u Hrvatskoj te da ne predstavlja opasnost

ni boravak, a u statusu izbjeglice su bili najmanje deset godina, što se dokazuje potvrdom nadležnoga državnog tijela. Ta-kođer to uključuje one koji su imali prebi-valište u Hrvatskoj 8. listopada 1991. go-dine, a korisnici su programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja što se dokazuje potvrdom nadležnoga državnog

tijela te je utvrđeno da su se vratili s namjerom da trajno žive u Hrvatskoj.

Stalni boravak može se odobriti ako stranac ima va-ljanu stranu putnu ispravu i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. Novim odredbama povrat-nicima je dodatno olakšano reguliranje stalnog boravka jer ne moraju prethodno regulirati privremeni bora-vak i više nisu dužni ispuniti uvjet prethodnog regulira-nja zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, napominju u MUP-u. Također navode da stranci kojima je odobren stalni boravak mogu raditi u Hrvatskoj bez dozvole za rad.

Trajanje boravkaJednako tako ističu da je uz olakšane uvjete za odobrenje stalnog boravka u Hrvatskoj propisane Zakonom o stran-cima, odredbom članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hr-vatskom državljanstvu, omogućeno lakše stjecanje hrvatskog državljanstva povratnicima koji će živjeti u Hrvatskoj. Osobama koje su prebivalište imale 8. listopada 1991. u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak priznata je pretpostavka potrebne duljine trajanja boravka po svim zakonskim osnovama prema kojima je regulirani boravak je-dan od uvjeta za stjecanje hrvatskog dr-žavljanstva.

Stranci kojima je odobren stalni boravak mogu raditi

bez dozvole za rad

za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. Strancima kojima je odo-bren privremeni boravak iz humanitarnih razloga mogu raditi u Hrvatskoj bez do-zvole za rad.

“U odnosu na ostale strance izbjeglice i povratnici oslobođeni su prilaganja do-kaza o sredstvima za uzdržavanje i doka-

za o zdravstvenom osiguranju”, navode u MUP-u.

Zakon o strancima pod povoljnijim uvjetima omogućuje navedenim katego-rijama stranaca da reguliraju stalni bora-vak u Hrvatskoj. Tako je člankom 94. stav-kom 1. propisana iznimka od općih uvjeta za stjecanje stalnog boravka za strance koji su do dana podnošenja zahtjeva imali neprekidno tri godine odobren privreme-

9 zaPoŠLJaVanJE

Posao u poljoprivredi za pripadnike manjinaIntegracija Na prostoru bivše vojarne u Koprivnici pokrenuta probna sadnja biočešnjaka u projektu udruge European Neighbours iz Graza

Prostor bivše vojarne “Ban Krsto Frankopan” u Ko-privnici danas je parcela za sadnju biočešnjaka u ko-jem sudjeluju pripadnici

romske nacionalne manjine. Udruga European Neighbours iz Graza pokre-nula je i osmislila održivi projekt kojim želi stvoriti jedinstvenu marku biočeš-njaka i potaknuti osnivanje zadruga za njegovu proizvodnju, a sve to radi inte-gracije romskih zajednica u društvo. Ta se udruga bavi pružanjem pomoći soci-jalno ugroženim skupinama i uključu-je ih u projekte koji su namijenjeni po-moći i potpori manjinama. S obzirom na aktualnu situaciju i problematiku Roma u srednjoj i jugoistočnoj Europi ovaj bi projekt Romima trebao omogu-ćiti vlastito radno mjesto i prihode do-stojne za život te spriječiti njihove mi-gracije diljem Europe. Osim toga podi-gnut će i njihovu razinu obrazovanja te senzibilizirati javnost glede diskrimina-cije i stigmatizacije Roma.

Mogućnost uključivanjaPrvi je korak u realizaciji projekta utvr-diti odgovara li biočešnjak tipu tla na kojem će se saditi. Probna faza prove-dena je u Koprivnici, Banskoj Bystri-ci i Alt Grottenhofu pokraj Graza. Po-vratne informacije očekuju se u lipnju i srpnju sljedeće godine. Pokaže li se ta sadnja uspješnom, predviđen je inten-zivan uzgoj biočešnjaka te će se pokuša-ti pronaći zemlja koja će biti blizu rom-skih mjesta stanovanja kako bi primje-njujući znanja stečena školovanjem uz-gajali češnjak što bi trebalo biti dovolj-no za životne prihode jedne obitelji. Ta-kođer svi koji su zainteresirani moći će se uključiti u biouzgoj. U okviru prob-ne sadnje na parceli od stotinu kvadra-ta na području Kampusa češnjak će uz-

gajati četiri Romkinje prema napucima stručnjaka iz Javne poljoprivredne sa-vjetodavne službe. Udruga European Neighbours već razrađuje detaljne ko-rake i mjere za obuku i školovanje Ro-ma, no predloženo je da se obuka po-

hađa u Srednjoj poljoprivrednoj školi Alt Grottenhof pokraj Graza.

Projekt biočešnjaka, odnosno “Bio-knoblauch Romanes” pokrenut je zbog strogih propisa Savezne zemlje Štajer-ske vezanih uz zabranu prosjačenja. Grad Graz pokušao je pronaći rješe-nje za Rome u Štajerskoj kako bi Ro-mi dobili dostojanstvenu priliku za za-radu i osiguranje minimalnoga socijal-nog standarda. Za početnu fazu projekta predviđeno je 24.443 eura, no konačni podaci o sred-stvima za provedbu projekta znat će se nakon evaluacije Europske komisije.

Partneri iz EuropeU projekt su osim udruge European Neighbours, pod pokroviteljstvom gra-da Graza, uključeni i Kulturno druš-tvo austrijskih Roma iz Beča, Vijeće za nacionalne zajednice – Rome u Au-striji, grad Beč, Poljoprivredna stru-kovna škola Altgrottenhof, Bio Ern-te Steiermark, BORIS, Arhitektur, dr. Christine Ausserwinkler, Philipp Li-enhart i MOTION EVENTS iz Gra-za. Partneri u projektu izvan Austrije su gradovi: Koprivnica, Pečuh iz Ma-đarske, Banská Bystrica iz Slovačke i Moldova Noua iz Rumunjske.koprivnica je hrvatski partner u projektu

Romkinje na probnom polju biočešnjaka

Projekt bi nekima trebao omogućiti radno mjesto

i dostojne prihode

FDGFDGFGG 10VIJESTI 10

Status Makedonija vrlo zadovoljna odnosom Hrvatske prema makedonskoj nacionalnoj manjini

Odnosi Republike Hrvatske i Repu-blike Makedonije na zavidnoj su razini, bez otvorenih pitanja i Hrvatska u pot-punosti podupire makedonske euroa-tlantske ambicije, rekao je krajem listo-pada u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon razgovora s make-donskim kolegom Đorgeom Ivanovom. “Hrvatska podupire euroatlantske ambi-cije Makedonije i nada se da će spor koji Makedonija ima s Grčkom oko svojeg imena i nacionalnog identiteta biti rije-šen na obostrano zadovoljstvo”, rekao je Jospović u zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka s makedonskim pred-sjednikom, koji je boravio u službenom posjetu Hrvatskoj.

Hrvatski predsjednik kazao je da je jedna od tema razgovora bila status pri-padnika hrvatske i makedonske nacio-nalne skupine u dvjema državama i da su dvojica predsjednika zaključila kako je odnos prema njima primjeren i da obje zemlje podupiru nacionalni identitet manjinske zajednice. Ivanova je primio i Vladimir Šeks, dosadašnji potpred-sjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički su-

stav Hrvatsko-ga sabora. Šeks je istaknuo da Hrvatska po-sebno cijeni ispunjavanje ugovornih od-nosa Makedo-nije prema hrvatskoj ma-njini u Make-doniji. Šeks je također rekao da u području gospo-darskih odnosa i trgovinske razmjene postoji prostor za daljnji razvoj, posebi-ce znajući da su mnoge hrvatske tvrtke zainteresirane za ulaganja i plasman svojih proizvoda u Makedoniji. Govoreći o bilateralnim odnosima s Hrvatskom, Ivanov je naglasio da je suradnja na svim područjima pozitivna, a Makedoniji će puno značiti što će joj Hrvatska ustupiti svoj prijevod europske pravne stečevine. Makedonija je vrlo zadovoljna i načinom na koji Hrvatska štiti prava makedonske nacionalne manjine u Hrvatskoj, čijih je pripadnika, prema popisu stanovništa, u Hrvatskoj 2001. godine živjelo 4270.

U zagrebačkom kinu Europa od 27. studenoga do 1. prosinca u organizaciji veleposlanstva Izraela održan je Tje-dan izraelskog filma. Tijekom pet dana prikazano je pet filmova, a festival je otvorio film redatelja Nira Bergmana “Intimna gramatika”, pobjednik Jeru-zalemskoga filmskog festivala. “Inti-mna gramatika” donosi priču o umjet-nički nadarenom dječaku Ahronu, koji je vrlo nizak i ne raste, a njegova majka optužuje ga da je namjerno tako malen kako bi joj napakostio. U ponedjeljak 28. studenoga na repertoaru je bio film “Pet sati od Pariza” Leonida Prudov-skog. Riječ je o romantičnoj priči dvoje ljudi koji nemaju dovoljno povjerenja jedno u drugo. “Dolina snage” redate-lja Dana Wolmana snimljen je prema knjizi Shulamit Lapid. Priča je to o po-novnom naseljavanju Izraela krajem 19. stoljeća. Ljubavnu priču donosi i film “Ženidbeni posrednik”. Radnja je smještena u razdoblje nakon holokau-sta u Izraelu kada preživjeli oklijevaju govoriti o svojim iskustvima. Posljed-nji film je “Dobro jutro, g. Fieldman”, redatelja Yossija Madmonija, a dobit-nik je brojnih nagrada.

“Kroz filmove želimo srušiti zido-ve i granice i sagraditi mostove razu-mijevanja, prijateljstva i otvorenosti. Novi svijet otvara se kroz filmsko plat-no, svijet nesigurnosti, sumnji i dile-ma, ali isto tako i svijet ljubavi, nade i svakodnevnog života”, istaknuo je Yossi Amrani, izraelski veleposlanik u Hrvatskoj.

‘Intimna gramatika’ otvorila je festival

Primjerena zaštita prava Makedonaca

Projekti Rijeke i Talijanske zajednice

Posjet Nova talijanska veleposlanica Emanuela D'Allesandro u Rijeci

Za prvoga službenog posjeta Rijeci 15. studenoga Emanuelu D’Allesandro, novu talijansku veleposlanicu u Hrvatskoj, primio je gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je istaknuo da u hrvatsko-talijanskoj gospodarskoj i kulturnoj suradnji važnu ulogu ima Rijeka. Kazao je da se u surad-nji Talijanske zajednice u Rijeci i lokalne samouprave provode zajednički projekti

kao što su gradnja ili uređenje škola ili vr-tića za talijansku nacionalnu manjinu.

Talijanska nacionalna manjina u Ri-jeci je jedina autohtona nacionalna ma-njina u gradu, a to je upisano i u gradski statut. Veleposlanica D’Alessandro je izrazila zadovoljstvo izvrsnom surad-njom Grada i ustanova koje predstavljaju talijansku manjinu.

Raznoliki filmovi iz Izraela

Zagreb Na Tjednu izraelskog filma prikazano pet novijih tematski raznovrsnih filmova

Đorge Ivanov, makedonski predsjednik

11 vIJESTI

General koji je zadužio SlovenceZasluge U Slovenskom domu održano predavanje o životu Rudolfa Maistera, zaslužnog za očuvanje slovenske sjeverne granice

U Slovenskom domu u Zagrebu 23. studenoga održano je predavanje o životu generala Rudolfa Maistera, za-služnog za današnje slovenske granice. Uoči predavanja koje je održao Zvez-dan Markovič, kustos Vojnog muzeja iz Maribora, veleposlanik Slovenije u Hrvatskoj Vojko Volk obratio se nazoč-nima. “Slovenija bi bila i veća da su to Maisteru dopustile jugoslavenske vlasti te je sve do slovenske neovisnosti treba-lo pričekati da naše upinjanje na prste bude prepoznato”, poručuje veleposla-nik Volk. Zvezdan Markovič predstavio je Maisterovu vojnu karijeru i životopis, a uoči proglašenja Kraljevine SHS 29. listopada 1918. bilo je očito da će Au-stro-Ugarska izgubiti rat. U studenom i

prosincu traje prevratno razdoblje te je mariborsko njemačko općinsko vijeće proglasilo Maribor dijelom Njemačke Austrije. Već sutra Maister je preuzeo vojnu vlast u Mariboru, a Nijemci rea-giraju osnutkom sigurnosne straže tzv. zelenoga kadra.

Maister mobilizira “Maisterove fan-te” iz kojih nastaje mariborski pješački puk, prve postrojbe redovne slovenske vojske, koje su 23. studenoga u 4 sata ujutro razoružale kaderaše. Tik prije dolaska američkoga vojnog izaslanstva u Maribor 27. siječnja 1919., kako bi zaraćene strane dogovorile granicu na sjeveru, izbija puškaranje između Au-strijanaca i Slovenaca tzv. Mariborska krvava nedjelja. Maister je sa srpskim časnicima u svibnju započeo ofenzivu u Koruškoj i preuzeo zapovjedništvo unutar njezine plebiscitarne zone, no morao se povući da ne bi utjecao na ishod plebiscita. Razočaran, povlači se iz vojske u zemaljsko vijeće Narodne obrane Maribora, a 1923. bio je prisil-no umirovljen zbog zdravstvenih pro-blema. U nasljeđe slovenskom narodu i ideji njegove državnosti ostao je Ma-isterov epitet “borca za sjevernu gra-nicu”, ali i blagdan na koji se Slovenci prisjećaju dana kad je razoružana prva vojna prijetnja njihovoj državnosti.

Utjecaj Nijemaca i Austrijanaca

Skup ‘Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu’

U Osijeku je održan 18. znan-stveni skup “Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu”, koji je organizirala Njemačka zajednica – Zemaljska udruga podunavskih Šva-ba u Hrvatskoj. U svečanoj dvorani Hrvatske gospodarske komore – Žu-panijske komore Osijek svoje radove o utjecaju Nijemaca i Austrijanaca na hrvatsku književnost, umjetnost, zna-

Bošnjaci branitelji kod Josipovića

Priznanje Predsjedniku Republike Hrvatske uručeno priznanje za doprinos donošenju Izjave Hrvatskog sabora o Srebrenici

Ivo Josipović, hrvatski predsjed-nik, primio je 11. studenoga izaslanstvo Udruge Bošnjaka branitelja Domovin-skog rata, koja predstavlja oko 25.000 Bošnjaka koji su sudjelovali u obrani Hr-vatske. Josipović je izrazio duboko uvaža-vanje doprinosa Bošnjaka u obrani Hr-vatske te istaknuo kako Bošnjaci i dalje pridonose njezinu napretku. Predstavni-ci Udruge Josipoviću su uručili priznanje za njegov doprinos donošenju Izjave Hr-vatskog sabora o Srebrenici. Razgovaralo se i o položaju bošnjačke manjine u Hr-vatskoj te o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Podolje Uselila Udruga za očuvanje i njegovanje običaja Mađara

Udruga za očuvanje i njegovanje obi-čaja Mađara iz Podolja uselila je 20. stu-denoga u novu mađarsku etnokuću koju je otkupio Savez mađarskih udruga. De-neš Šoja, dosadašnji saborski zastupnik, podsjetio je da je već otkupljeno 11 slič-nih objekata. Na otvaranju kuće bili su i Tünde Šipos-Živić iz Vijeća mađarske manjine Osječko-baranjske županije i Šandor Juhas, predsjednik SMU.

Nova mađarska etnokuća

nost, gospodarstvo i društvo izložilo je 27 znanstvenika i povjesničara iz cijele Hr-vatske, ali i iz BiH. Na otvaranju skupa sudionike su pozdravili Nikola Mak, bivši saborski zastupnik nacionalnih manjina, koji je rekao da je glavni financijer ovog skupa Savjet za nacionalne manjine, te Renata Trišler, izvršna direktorica Nje-mačke zajednice – Zemaljske udruge podunavskih Švaba. “Takav znanstveni skup u Hrvatskoj ne organizira nijedna druga nacionalna manjina”, naglasila je Trišler. Među ostalim, izlagali su Zlata Živaković-Kerže o značenju arhitekata Franza Langenberga i Richarda Jordana, graditelja osječke konkatedrale, Jelena Červenjak o ostavštini obitelji Hengl-Gi-llming te Darko Varga o pismima princa Eugena Savojskog.

Ivo Josipović: Duboko uvažavam doprinos Bošnjaka u obrani Hrvatske

Rudolf Maister, osnivač prve postrojbe redovne slovenske vojske 1918.

Srpski kulturni centar u PuliProstor Srpska nacionalna manjina dobit će prostor u kojem će se organizirati tribine, likovne radionice, učenje srpskog jezika i pisma

Pula će dobit Srpski kulturni centar u staroj gradskoj jezgri. Inicijativu je po-krenula Koordinacija srpskih institucija i zajednica koje djeluju u Puli i Istri jer smatraju da je takav centar potreban s obzirom na broj pripadnika srpske naci-onalne manjine na tim prostorima. Pre-ma popisu stanovništva iz 2001. u Puli živi više od šest posto pripadnika srpske nacionalnosti, a u cijeloj Istri oko 4,5 po-sto. “U Istri je konstituirano devet vijeća srpske nacionalne, pa i to potvrđuje da je naša inicijativa u potpunosti opravdana”, priča Milan Rašula, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije. Nije riječ o klasičnoj

izgradnji centra kao građevinskog objek-ta jer je grad Vijeću dao na korištenje prostor veličine 150 četvornih metara u središtu grada koji je pod zaštitom spo-menika kulture.

“Taj ćemo prostor iz temelja rekon-struirati, urediti i opremiti u poliva-lentan galerijski prostor, u kojem će se organizirati tribine, likovne radionice, učenje srpskog jezika i ćiriličnog pisma”, kaže Rašula. Tu bi se promovirali srpski jezik, tradicija, kultura, vjera i običaji. Radovi bi trebali krenuti u prosincu ove godine, a svečano otvorenje najavljeno je za 4. dane srpske kulture u Istri, koji se održavaju 20. travnja 2012. godine.

Uživanje u izvornoj glazbi

Tradicija Održan tradicionalni festival slovačke narodne pjesme i glazbe ‘Ked' se ruža rozvijala’

Tradicionalni festival slovačke na-rodne pjesme i glazbe “Ked' sa ruža ro-zvijala” okupio je početkom studenog u Jakšiću 13 organizacija Matice slovačke. Uime domaćina, Matice slovačke “Ku-kučin Kuntarić” iz Jakšića, goste je po-zdravio predsjednik Pavao Treger navo-deći kako je taj festival prilika da Slovaci iz požeških krajeva uživaju u originalnoj slovačkoj narodnoj glazbi. “Ponosni smo na naše pjesme koje su ujedno veza i s našom pradomovinom”, rekla je Zdenka Čuhnil, dosadašnja saborska zastupni-ca. Festival je održan uz potporu Saveza Slovaka, Savjeta za nacionalne manjine i Požeško-slavonske županije.

‘Recikliranje’ na festivalu u Rumunjskoj

Jezik Film snimljen u Hrvatskoj na jeziku romske nacionalne manjine govori o promjenama u jednoj europskoj metropoli

Kratki igrani film “Recikliranje” reda-telja Branka Ištvančića, koji je nastao u produkciji Propeler filma kao dio omni-busa “Zagrebačke priče”, bio je uvršten u selekciju i glavni natjecateljski program 19. međunarodnog festivala kratkog fil-ma “Alter-native”, koji se održavao od 2.

do 6. studenoga u rumunjskom gradu Targu Mures. Pričom o Romima film prikazuje ciklus promjena koje zahvaća-ju suvremeno društvo i jednu europsku metropolu. Ištvančićev film snimljen je na jeziku romske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Proslavljen Kurban bajramMolitva Na svečanoj jutarnjoj molitivi u zagrebačkoj džamiji Kurban bajramsku poruku uputio je glavni imam Aziz Alili

Muslimani diljem svijeta 6. stude-nog proslavili su Kurban bajram, najve-ći muslimanski blagdan, a na svečanoj jutarnjoj molitvi u zagrebačkoj džamiji okupilo se mnoštvo islamskih vjernika, predvođeni vodstvom Mešihata islam-ske zajednice na čelu s muftijom Ševkom Omerbašićem. Kurban bajramsku poru-

ku vjernicima je uputio glavni imam za-grebačke džamije Aziz Alili. Posebno se osvrnuo na važnost hadža – hodočašća u sveta mjesta Meku i Medinu, Arefat i Kjabu te na važnost Bajrama – prinosa žrtve. Podsjetio je da je Kurban bajram u spomenutim svetim mjestima ove godi-ne okupio oko tri milijuna vjernika.

Impressum: Izdavač: Dnevnik d.o.o.; Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, prokuristica: Iva Zanoški; Autori: Josipa Ban, Nikolina Buljan, Tena Džodan, Vid Jeraj, Ksenija Kale, Suzana Varošanec; Tisak: Printera, Franje Tuđmana 14a, Sveta Nedelja; Kontakt: Tel: 01/632-6000, Fax: 01/632-6060 E-mail: manjinskiforum@poslovni.hr

Obilježen najveći muslimanski blagdan

vIJESTI 12