INTERDISCIPLINARNI STRUCNI SKUP

OC:UVANJE IDENTITETA MALIH NARODAU EUROPSKOJ UNIJI:

POZICIJA I ULOGA KNJIZNICA

GRADSKA KNJIZNICA MARKA MARULICASPLIT, 15. 12.2014.

ZBORNIK RADOVA

UREDILE:

KATARINA KROLO ZUZUL, MARUSKA NARDELLI.

IVANA SALVADOR. SNJEZANA BUCZKOWSKA

STRU(';NAIZDAHJAG K M M< KNJtGA 8 >

Sadrzaj:Interdisciplinarni strucni skupOcuvon]e identiteta malih naroda u Europskoj uniji: pozicija i uloga knjifnicoGradska knjiznico Marka Morulico Split, 15. prosinca 2014.Zbornik radova

Strucno izdanja GKMMKnjiga 8

OrganizatorGradska knjiznico Marka Morulico Split

Financijska potporaMinistarstvo kulture Republike Hrvatske

Oblik radaPozvana i prijavljena izlaganja

NakladnikGradska knjiznico Marka Mcrulico Split

Za nakladnikaOrozen Saskor

UredntstvoKatarina Krolo ZuzulMaruska NardelliIvana SalvadorSnjezono Buczkowska

Oblikovanje i graficka pripremaMladen Dikic

Tisakoolesntk d.o.o.

Tiskanje dovrsenoProsinac 2015.

Naklada100 primjeraka

ISBN 978-953-7753-49-8

CIP - Kotoloqizocijo u publikacijiSVEUCILISNA KNJILNICAU SPLITU

UDK 027:316.7>(063)316.7:027

INTERDISCIPLINARNI stru~ni skup O~uvonjeidentiteta molih naroda u Europskoj Unlj!:pozicija i uloga knjlfnica (2014 ; Split)Interdisciplinorni strucnl skup

Ocuvonje identiteto malih naroda uEuropskoj Unljl: pozicija i ulogoknjiinica, Grodska knjilnico MarkoMcrullcc, Split, 15. 12. 2014. : zbornikrodova / uredile Katorina Krolo Lulul ...<et 01.>. - Split: Grodsko knjifnicoMarko Marulito, 2015. - (Struenc izdonjaGKMM ; knj. 8)

Bibliogrofija.

ISBN 978·953·7753·49·8

. 1.Ocuvcrqe Jdentiteto molih naroda uEuropskoj Uniji: pozicija iulogaknjifnica 2. Krolo Lulul, KotarinoI. Knjifnice -- Hrvatsko -- 5ociokultumauloga II.Kultumi identitet •• Knji!nice •·Ulogo

160227016

Uvod

Supsidijarnost, ~Jaka Primorac

Knjiznice - kolekDanko Plevnik

Hrvatske knjizniiTinka Katie

Digitalna kulturaAleksandra Uze!

Narodne knjiznicKristian Benic

Program KreativMladen Spehar

Buducnost knjizFrida Blscon

Turizam i kulturKsenija Tokic

Mjesto knjiznicazagorskog identVesna Jelic

Obrazovanje i steuropskoga knji2Dijana Machala

Suvremena knjizNebojso Lujano

Uloga obveznogSonja AvalonMarijana Miseti'Nevia Raos

o autorima

Sadrzaj:

Uvod 6

Supsidijarnost, policy, OMC? Hrvatska kulturna politika u europskom kontekstu 10Jaka Primorac

Knjiznice - kolekcionari identiteta 19Danko Plevnik

Hrvatske knjiznicne zbirke: cuvorlce europske tiskarske tradicije 24Tinka Katit

Digitalna kultura, kulturni identitet i Europeana 37Aleksandra Uzelac

Narodne knjlznice u EU - izazovi, transformacije i. .. hvatanje daha 52Kristian 8enit

Program Kreativna Europa (2014. - 2020.) 59Mladen Spehar

Budutnost knjiznlco u sklopu EU programa 62Frida Blsccn

Mjesto knjiznlco Krapinsko-zagorske zupanije u ocuvonju regionalnog 71zagorskog identiteta u kontekstu EUVesna Jelit

Turizam i kulturni identitet: sto mogu knjiznice? 80Ksenija Tokit

Obrazovanje i stalno strucno usovrsovon]e knjlznicoro u kontekstu razvoja 92europskoga knjlznicorstvoDijana Machala

Suvremena knjizevnost i Hrvatska na identitarnoj mapi Europe 106Nebojso Lujanovit

Uloga obveznog primjerka u ocuvon]u identiteta malih naroda 116Sonja AvalonMarijana MisetlcNevia Raos

o autorima 138

ptedtoqonje, pripremu

ttp://www.min-kulture.hr/

divonjesvojstvo kulturnag

It.aspx?id=7375(3. travn-

za 2015.URL:http://www.

ilitiesand limitations. Am-

shington:Commission on

rionsond archivists. [So I.]:

lagiju". /I simpozij etnala-

ijske kulturne bastine, ur.

tske, Konzervatorski odjel,

r Arhivi, knjiinice, muzeji:

ukture:zbornik radava, ur.

stvo, 2000.

lanci/sluzbeno/1997/1616.

RL: http://www.nn.hr/clan-

DIGITALNA KULTURA, KULTURNI IDENTITET I EUROPEANA

dr. SC. Aleksandra UzelacOajet za kulturu i komunikacije

Institutza razvoj i medunorodne odnose (lRMO), Zagrebouzeloc@irmo.hr

Sa~etak

Roddoje uvid u promjene u podrucju kulture nostole u kontekstu konvergencije idigitolnih mrezo gdje je kultura definirana kao kolektivno porncenje kojo za svo]

nostonak,ocuvon]e i rozvoj ovlsl 0 komunikaciji, te se promotra uloga Europeane

u osiqurovonju uvjeta da bcstlno ostane zivi resurs socuvon za buducnost ikomuniciran korlsntctmo u sooosnjosu kako bi se osiguralo da digitalna kulturno

bosnnoopstane u naSem kolektivnom porncenju kao dio naSeg identiteta.

Klju~ne rije~i: digitalna kultura; kulturni identitet; Europeana; pristup kulturnom

scdrzoju;ponovno koriStenje digitalnog soorzojo

Od kulture do digitalne kulture

Udcnosnjern gusto povezanom i meduzavisnom drustvu koje je obnjezeno glo-

bolizocijskim procesimo, rnobllnoscu gradana i stroke rasprostranjenom kornu-nikocijskom infrastrukturom poput interneta nove moqucnosti obujezovoju ncsu

kulturu. Suvremeno drustvo prepoznaje sve vtse vcznost kulturne raznolikos-ti koo elementa gradnje naSih identiteta te interkulturnog dijaloga kao noctnouspostave suztvoto medu rozncttim kulturama. Nove moqucnostt ko]e donosi

pnmjeno informacijsko komunikacijskih tehnologija dovodi do redefiniranja po-

jmo kulture i prostru]e ju na digitalnu kulturu kojo nam donosi nova iskustva krozkOjedefiniramo nose identitete, a kojt se boztroju na novom komunikacijskom

okruzenjudigitalnih mrezo gdje se razvijaju novi oblici komunikacije i dijaloga.39

Pojornkultura intuitivno razumijevamo, no brojne i raznolike postojece definicije

odreduju kulturu na rozuctte noctne. UNESCO-ova deftntcljo"? definira kulturu kao

"cjelovit sustav duhovnih, motertjotntn, intelektualnih i emocionotnth osobina koje

karakteriziraju neko drustvo ifi zojeantcu" (ukljucuje umjetnost, ali i ncctne zivoto,

39 Aleksandro Uzelac, "How to understand digital culture: Digital culture - a resource for a knowledge society",u:Digital Culture: The Changing Dynamics, ur. Aleksandra Uzelac i Biserka Cvletlccnln (Zagreb: IMO, 2008). URL:http://www.culturelink.org/publics/joint/digicult/digital_culture·en.pdf (20. studenog 2014) i 7·21.

40 Cultural Diversity. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization. URL: http://www.unesco.org/new/ en/ social-and-human·sciences/ themes/international-m igration/ glossary/ cultural·d iversity/ (20. studenog 2014)

37

osnovno Ijudsko provo, sustove vrijednosti, trodicije i vjerovcnjc). U Webstero·

vorn rjecntku," izmedu brojnlh definicijo kulture, nolozimo primjerice i definiciju

kulture: obtcajt, vjerovanjo, drustveno organizacija i materijalni artefakti nekerasne, vjerske ili drustvene grupe, ko]o se nee drustventh vrijednosti i uvrtjezenih

ncctno kojt odreduju ponosonje i odnose unutor odredene kulturne zojedntce,

koo i definiciju ko]o se tree znon]o i njegovog prenosenjo, tj. komunikocije: uku-

pnost Ijudskog znonja, vjerovanja i ponasanjo kojo se prenosi s generacije nogeneraciju koristenjern zajeantckoq jeztko, tehnika i apstraktnim mtsijenjem

(ukljucuje poorucjo znonosti i umjetnosti). Foresta je kulturu opisoo koo kolek·

tivno pamcenje koja za svoj nastanak, ocuvon]e i razvo] ovisi 0 komuntkoctj:"rsncern ovdje definicije kulture kOje se ncu znonjo i njegovog prenosenjo, tj. ko-

munikoctje sto imo utjecojo no ponosonje odredene grupe, tj. novo znonje utje~e

no uobtcojeno vjerovonjo. To nije jednosmjeron odnos, a do koje ce mjere znon-

je utjecoti no drustvene vrijednosti ovisi i 0 dostupnim noctntrno komunikocije.

Videnje kulture koo sustovo (znonjo ili vrijednosti) koj: nije odrzlv bez komunikoci-

je ukozuje nom no voznost koju utjecoj digitolnih tehnologijO imo no promjene

ncsih identiteto.

Tehnologijo koo bozo kulture?

Kulturni djelotnici cesto tehnologiju smotro]u tek olotom, oli aka smo kulturu

definiroli koo sustov znonjo i komunikocijski fenomen - tj. koo kolektivno pomcen]e

kojo za svo] nastanak, ocuvonje i razvoj ovtst 0 komuntkoctjt.v To nom ukozuje

do su strukture kulturne komunikocije, potpomognute dostupnim tehnoloqtjorno

(primjerice pismom ili slikom), biton element kroz ko]i se znonje rozmjenjivolo,

cuvoto i stvorolo novo. Foresta ncqlosovo do kornuntkoctjske tehnologije utjecu

no uvjete rozmjene medu Ijudimo i time i no kulturu u ontropoloskorn srnlslu iz

rozlogo sto svoko drustvo uvijek iznovo redefiniro svoju kolektivnu reolnost tj. kul-

turu kroz proces komunikocije.

Postoject ncctru kornunlcironjo oduvijek su odredivoli kulturu.?" Usmeno kulturo

bozirolo se no prenosen]u znonjo prtcorno i legendomo. U kulturi pismo postoje

mogute socuvou znon]e neovisno 0 pojedlntm osobomo kOje pomte odredeno

41 Definition of culture by Merriam-Webster. URL:http://www.merriam-webster.cam/dictionary/culture (20. stuce-nog 2014)

42 Don Foresta, Aloin Mergier i Bernhard Serexhe, Thenew space of communication, the interface with culture andartistic activities (Strasbourg: Council of Europe, 1995).

43 Isto.

44 Aleksandra Uzelac, •.Digital Networks - communication and cooperation tools for cultural professionals", u: Net·works: The envolving aspects of culture in the 21stcentury, ur. Biserka Cvjeticontn (Zagreb: IMO, 2011).URL:http://www.culturelink.org/publics/joint/networking/Cvjeticanin_Networks.pdf (20. studenog 2014), 79-88.

38

konkret

nove dr

televizij

Inu ZOj€

koji se I

Pojorn

nostrn l

i konve

Primje

obtcoi lokseliko vo:ture. St

eleme

SUstoVI

i identi

okruzjs

iju, a r

jer prir

nos dr

tehnolc

vlostitE

lzozov

U kont

tno od

dovelo

je i ko

tehnoj

se odr

okttvm

Donas

ronije.

presto

umrez

45 Uzell

46 Henr

vcn]o). U Webstero-

prtmjertce i definiciju

rtjotnt artefakti nekeijednosti i uvrtjezenth

e kulturne zojedntce,tj. komunikocije: uku-

nasi s generacije nostroktnim mistjenjem

ru opisao koo kolek-

visi 0 «omunttcactjtr?

9 prenosenjc, tj. ko-tj. novoznonje utjete

ko]e ce mjere znon-clnlmo komunikocije.rzivbez komunikoci-

ljo ima no prornjene

ali cko smo kulturukolektivno pamcenje

iji.43 To nom ukozuje

upnimtehnologijOmazncn]e razmjenjivolo,ke tehnologije utjecu

ropoloskorn srnlslu izktivnurealnost tj. kul-

ru." Usmeno kulturakulturipismo postojeoje pamte odredeno

ictionary/culture (20. stude-

theinterface with culture and

ulturalprofessionals", u: Net-reb:IMO,2011).URL: http://2014),79-SS.

konkretnozncnje dokumenttronjem znonjo u ptsonlm dokumentimo sto dovodi donovedrustvene podjele: pismeni - nepismeni. Kulturo mosovnih medijo (novine i

televizijo) omoqucno je stroku distribuciju poruko kojo nodilozi neposrednu loko-

Inuzojednicu. Donas se u literoturi govori 0 digitolnoj kulturi i sltcntrn pojmovtmokoji se koriste koko bismo opisoli tehnoloskt bozironu kulturu suvremenog drustvo.

Pojorndigitolno kulturo ukozuje nom no sveprisutnost digitolnih tehnologijo u

nostm zivotimo. Ponojvlse se tu misli no internet i njegove porticipotivne aspektei konvergenciju oli sve viSe i no tokozvonu digitolnu reolnost.

Prtmjeno neke nove tehnologije u nekoj zojednici ~ini odredene postojece prokse

i ooicoje nepotrebnimo dok neke ronije tesko ostvorive prokse posto]u mogutei lokse izvedive. Kod se rodi 0 komunikocijskim tehnologijomo ondo su one uto-

likovoznt]e jer rntjenjoju nose komunikocijske obrosce koji erne temelj nose kul-

ture.Stogo komunikocijske tehnologije ne bismo treboli rozumijevoti koo posivneelemente ko]e koristimo koko bismo postigli odredeni Cilj vet koo interoktivne

sustave koje mtjenjoju nose kognitivne sposobnosti i u konocn!cl nose iskustvoi identitete. Kod se rodi 0 digitolnim tehnologijomo one su donas postole noseokruz]e po ih stogo trebomo i promotroti koo nosu suvremenu drustvenu ekolog-

iju,a ne soma koo sredstvo zo posttzon]e odredenih ciljevo. To je bitno stogo

jer primjeno neke nove tehnologije nemo direkton uzrocno posljedtcnt efekt nonos drustvent rozvoj (tj. ne rodi se 0 drustvenorn determinizmu) vec kortstenetehnologije pridonose stvoronju uvjeto ko]i nom ornoqucuju do noprovimo nove

vlastite ili grupne rozvojne lzbore.:"

Izazovi konvergencije

Ukontekstu umrezenth digitolnih medijo nestole su gronice izmedu ronije strik-

tno odvojenih industrijo - telekomunikocijske, rocunotne i rodiodifuzijske sto jedovelodo konvergenCijskih trendovo kojl utjecu no rozvo] novih obliko informoci-

je i komunikocije. Procesi konvergencije doveli su do promjene odnoso izmedu

tehnologijo, industrijo, trztsto i kortsntko.:" Stogo konvergencijo nije proces ko]l

seodnosi soma no tehnrcku sferu vet mijenjo drustvene odnose ko]t prostrenjernoktivnosti u virtuolni prostor rntjenjoju i svo]u sveukupnu reolnost.

Danos gronice izmedu reolne i virtuolne sfere nisu vi~e toko jcsno roztuctve kooranije. Dogodo se novo promjeno ko]o utje~e no nose iskustvo - digitolno sfero

presto je iz virtuolnog prednjeg plano u moterijolnu pozodinu gdje vtse nisuurnrezeno soma rocunolo vet i moterijolni objekti i zivi subjekti koji komuniciroju

45 Uzelac, 200S. Nov. dj.

46 Henry Jenkins, Convergence Culture: where old and new media collide (New York: NYU Press, 2006).

39

u rnreznorn okruzen]u (RFID, GPS). Novi termin koji ulazi u podrucje analize je u n

Internet of things (internet stvari). Internet stvari pomaknuo je granice ostvarivog izb.i suocro nas s novim izborima u moquclm noctnrmo primjene tehnologije. lako kon

o stvarima kao sto su nanotehnologija, bioinformatika, robotika i drugim sucntrn su

podrucjtrno tehnoloSkog rozvojo osobno mozemo znati vise ili monje, one u peskonocntct odreduju nose kolektivno iskustvo realnosti, dakle nosu kulturu i nose odr

identitete.

Kul

Posljedice trenda konvergencije su dotekosezne i druStveno vrlo relevantne. Do-nas se dosta raspravlja 0 hibridnosti kulture ko]o je posljedica medunarodne

cirkulacije medijskih scdrzojo i utjecojo kojt ona ima na globalnoj i lokolno] razinina pitanja redefinicije javnog i privatnog prostora, prava pristupa infarmaCijama

te sigurnosti. U kontekstu digitalnih rnrezo mtjenjo se nose poimanje privatnosti,intelektualnog vlcsntstvo, identiteta i mnogih drugih pojrnovo. Digitalne rnreze

predstavljaju pred nas nove izazove jer s jedne strane one mogu ornoquctti jed-nostavniju suradnju i razmjenu informacija dok je, s druge strane, putem rnrezo

rnoquce uspostaviti sustav puno cvrsce kontrale dostupa tntormoctjorno. Mozemorect da je digitalna kultura posvuda prisutna (3 milijarde Ijudi - 42,3% danas se

koristi tnternetom):". ana je rezultat rozltcttlh ncctno na koje Ijudi kornunlclroju,obraduju podatke, razumijevaju znanje i tzrozovoju svoje ideje (korisnici troze

jOS,novo, vise...). Rezultira time da Ijudi takoder postoju podaci u velikim mrezntrnbazama podataka. Takoder, ne mozerno zanemariti postojece nejednakosti i

druStvenu tskljuctvost prema odredenim druStvenim kategorijama gdje se mozeprepoznati nova klasa neumrezenih. Poclnjemo zivjeti u post-PC noctnu nojcescedefinirani kao korisnici i potrosoct, a manje kao qradani.

Kulturni identitet u kontekstu digitolne kulture

Restrukturiranje europskog kulturnog identiteta u kontekstu digitalne kul-

ture oovijo se u odnosu na nosu proslost i kulturnu bcstrnu, ali i u odnosu nodruStvene, organizacijske i tehnoloSke odnose ko]i povezuju suvremenu kulturu

u globalnom okruzju, Digitalne tehnologije na kojlmo se bazira gradnja digitalne S 0

kulture odrozovoju politiku, interese i glediSta svojlh dizajnera, dok istovremeno ma

utjecu na prakse korisnika ko]: se njorne stuze. Dakle one nisu neutralne. Stoga ko

je bitno razumjeti tehnoloSki kontekst i digitalne mreze i utjecoj kojl rrnoju no inslnaSukulturu. Ovdje ne mislim samo na poznavanje i efikasno koriStenje dostupnih tali

digitalnih alata, vec i na cinjentcu da ncctn na kojl strukturiramo i organiziramo To]informacije i oblike komunikaCije u donosnjem drustvu te nocrn na koji regulira- dig

mo digitalno okruz]e utje~e na to kakvu digitalnu kulturu stvaramo i sto ce nam

47 Premo http://www.internetworldstots.com!stots.htm - podoci zo liponj 2014.(20. studenog 2014).

40

podrucje analize jegraniee ostvarivog

ne tehnologije. [oko

ttko i drugim slitnim

se ili manje, one unosu kulturu i no'se

vrlo relevantne. Do-·edieamedunarodne

alnoj i lokalnoj razini

istupainformacijomopoimanjeprivatnosti,

ova.Digitalne mrezemoguomogutiti jed-

strane,putem mre zoormaeijama.Mozemo·udi- 42,3% danas se

je Ijudi komuniciroju,

ideje (korisnici trozeaeiuvelikim mreznimtojete nejednakosti i

orijamaqdje se mozest-PC noclnu najte~te

ntekstu digitalne kul-

tinu,ali i u odnosu nauju suvremenu kulturu

oztro gradnja digitolne[nero, dok istovremeno

e nlsu neutralne. Stogai utjeco] kojt trnoju na

nokori~tenje dostupnihturiramoi orgoniziromoe noctnna ko]t regulira-

stvaramo i sto ce nom

u njoj biti dostupno. Digitalni nam kontekst nojcesce nudi izbore iz ponudenih

izbornika, kataloga i baza podataka. Takoder, omogutuje nam biranje i stvaranje

kompleksnih, rozllcttth fluidnih osobnih identiteta. U digitalnom okruzju kortsnlctsu takozvani prosumeri kojl aktivno sudjeluju u stvaranju znocenjo i nisu samo

pasivnikonzumenti ponudenog sodrzojo. Ovo je u kontrastu s ranijom situacijomodredenom fiksnim identitetom odredenim kroz kulturnu bostlnu.

Kulturno bo sttno u digitolnom kontekstu

}10Z 1>IGITllEP ("'300 M~ ~ECTS)

90 0/. ~DT "GfTllWWROPfAtJCut;MA~HERITAGE

S obzlrom da se danas i kulturne industrije i mediji baziraju na digitalnim platfor-mama,tako se i noso komunikaCija i stvorolostvo sve vlse sele u sferu digitalnih

komunikaeija.S druge strane digitalizirana kulturna bosuno europskih kulturnih

institueijadostupna je korisnicima tek u manjoj mjeri. Rcspoloztvt podaci 0 digi-talizacijikulturne bosttne u Europi navodemali postotak digitalizirane bostlne.

TakoEnumerote report procjenjuje da je otprilike 10% europske kulturne bosune

digitaliziranodo sada. Prema podacima u studiji Public and Commercial Models

41

of Access in the Digital Erd8 cca 6% europskog kulturnog soorzojo je dostupno

online. The New Renaissance Report'? procjenjuje do trosok digitalizaCije svih

zbirki iz poorucjo kulturne bostine u Europi iznosi aka 100 milijardi Eura. No tu

postoje brojne prepreke: ad visokih troskovo digitalizacije i nedostatka finan-

ciranja, nedostatka potrebnih tehnlcklh znonjo u kulturnom sektoru, nedostatko

koordinacije medu postojectm inicijativama, restrikcija ko]e proizlaze iz autorskih

provo, do nedostatnog poznavanja postojecih (rosprseruh) kulturnih resursa ad

strane kortsntko."? Model pristupa kulturi baziran no ponudi kulturnog sodrzc]o

no web stranicama kulturnih ustanova bez uztrnon]o u obzir korisnika i njihovih

ocektvonjo i navika nije se pokazao uspjeson. Digitalni kontekst doveo je do sit-

uacije notjeconjo za poznju korisnika gdje vectno Ijudi kulturne sodrzoje trozt van

sluzberuh stranica kulturnih ustanova.

Rije~iti kompleksne probleme digitalizacije kulturne bcsttne nije lako u fragmenti-

ranom okruzju po je Europska unija pokusolo osiqurou infrastrukturnu pcdrskuko]o bi doprinijela razvoju digitalne kulture u srnjeru otvorenosti. Shvocojucl

kulturnu bostinu kao javno dobra i ncsu kolektivnu memoriju Europska je unijo

pokusolo osigurati uvjete do kultura ostane stroke dostupna te je potaknula grad-

nju zojedntcke infrastrukture, shvocojuct do trztsno logika nije dostatna za digital-

izaciju i osiguravanje stroke dostupnosti europske kulturne bosune. U tom smislu

Europska Digitalna Agenda prepoznaje bogatstvo europske kulturne bostine te

digitaliziranu bostlnu smatra vrijednim resursom za obrazovanje, turizam i krea-

tivne industrije i oceku]e do investicije u digitalizaciju bostine doprinesu stvaranju

novih poslova i ekonomskoj vrijednosti. Rje~enje se trozuo u uspostavi zojednicke

infrastrukture za digitalizaciju bosune kroz projekt Europeana.

EUROPEANA: od portola do platforme

Europeana je nastala kao pouttcko ideja ujedinjenja Europe kroz kulturu polozeclad ideje do je dostupnost digitalne kulturne bosttne bitan element u gradnji eu-

ropskog identiteta (zojedntstvo u rozucttosn) te do je bitno ornoqucltl pristup kul-turno] bcsttnt za obrazovne i znanstvene svrhe, za osobni razvoj te za njeztnodaljnje koristenje u kulturnim industrijama ili turizmu. Ideja projekta nastala je

kao reokctjo Francuske no Googleove pia nove digitalizacije europske knjizne

48 Claudio Feijoo i sur., Public and Commercial Models of Access in the Digital Era. Strasbourg: European Parlia-ment, Directorate General for Internal Policies, Policy Department B, Structural and Cohesion Policies, Culture andEducation, 2013, 211.URL: http://www.europarl.europa.eu/committees/en/studiesdownload.html?languageDocument=EN&file=93070 (20. studenog 2014).

49 Elisabeth Niggemann, Jacques De Decker i Maurice Levy, The New Renaissance - Report of the 'Comite desSages'Refiection Group on Bringing Europe's Cultural Heritage Online. Luxembourg: Publications Office of the Euro-pean Union, 2011.URL: http://www.eurosfaire.prdJr/7pc/doc/1302102400_kk7911109enc_002.pdf (25. sijecnja 2015).

50 Feijoo i sur., nav, dj.

bostn

toti d

politil

U do

ozniji

(kultu

ZOzivj

infras

tor pnbude

znonjlikosti

Koda

no di~

nag noosucmilijur

svo] skoje f

prinos

to ko]Europogreg

Europ

Kompl

• Izvr~

• Vije

• Mre

• Eurc

• Pre~

radr

Europ

Agre~sodrzc

51 Europpeana%l

sodrzojo je dostupno

sok digitalizacije svih

milijardi Eura. No tue i nedostatka finan-

sektoru, nedostatkaproizlaze lz autorskih

) kulturnih resursa od

di kulturnog sodrzojozlr korisnika i njihovihtekst doveo je do sit-

rnescdrzoje trozt van

nije lako u fragmenti-

frastrukturnu podrskuvorenosti. Shvocojucl

riju Europska je unija

te je potaknula grad-ijedostatna za digital-

bosttne. U tom smislukekulturne bcsttne tevanje,turizam i krea-

edoprinesu stvaranjuuspostavizojednrcke

no.

e krozkulturu polazeti

elementu gradnji eu-omogutiti pristup kul-

i rczvo] te za njeztno'0 projekta nastala je

cije europske knjtzne

Strosbourg:European Parlia-ohesionPolicies, Culture andlood.html?languageOocument

- Reportof the 'Comite desPublicationsOffice of the Euro-nc002.pdf (25. sijecnjo 2015).

bosune i zbog zabrinutosti pod kakvim ce uvjetima europska kulturna bosttno os-

toti dostupna bude Ii njorne upravljano na bazi trztsne logike i bez upliva kulturnepolitike.

U dokumentu Europska Digitalna Agenda, Europeana se isuce kao najambici-ozniji europski kulturni projekt te kao provjeren izvor nose kolektivne mernortje

(kulture) i mjesto predstavljanja europske kulturne bosttne i identiteta. Da bi ideja

zoztvjelo i razvijala se u noznocenorn smjeru nije bilo dovoljno osiguroti tehnicku

infrastrukturu, vet je bilo potrebno uspostaviti odrztv sustav koji ce biti kataliza-

torpromjene u podrucju kulturne bcsttne, kako bi se ostqurolo da kulturna bosttno

budeslobodno dostupna putem digitalnih mrezo i kako bi se poticala rozmjenaznonjo i ioejo, u svrhu postizanja boljeg razumijevanja europske kulturne razno-

likostikao i doprinosa kulture ekonomiji baziranoj na kreativnosti i znonju.

Kodaje 2008. godine portal pokrenut na njernu se moglo pronocl oko dva miliju-nodigitalnih objekata - knjiga, mapa, novina, cosoptso, fotografija i audio vizual-

nogmaterijala. U naredne dvije godine kouctno na portalu dostupnog scdrzo]odostigla je 15 milijuna digitalnih objekata, a 2014. godine taj bro] je dostigao 36

milijuna.Ovako brzom Europeaninom rozvoju doprinosi preko 3000 partnera koji

svo] sodrzoj erne dostupnim putem Europeaninog portala. Preko 30 projekatakoje financira Europska kornlsljo trenutno u svom fokusu imaju Europeanu i do-prinose rozvo]u speclftcnoq sodrzojo na portalu ili pak rozvo]u softverskih ala-ta koji ornoqucuju kulturnim institucijama da svoje metapodatke konvertiraju u

European Data Model i uctne svoj soorzoj dostupnim putem Europeane. Mreza

agregatora, koristeti Europeana licencing framework, osigurava dotok scdrzojo uEuropeanu.Oni prlkupljoju i uskladuju podatke i dostavljaju ih u Europeanu.

Kompleksna uprovljocko struktura osigurava razvoj i odrzlvost projekta:

• lzvrsnt odbor (8 clonovo)

• Vijece dionika (20 organizacija + 6 izabranih predstavnika rnreze)• Mrezo Europeana (900 clonovo - bira 6 predstavnika)• Europeana sekretarijat (preko 40 zaposlenika)

• Preko 1000 osoba ko]e suraduju na Europeaninim surcdntcktrn rozuctttmradnim skupinama projektima

Europeonin plan rozvojo poclvo no ~etiri stupoSl :

Agregocijo - izgradnja otvorenog i vjerodostojnog izvora europskog kulturnogsocrzojo (naglasak na raznolikosti prikupljenih sodrzojo: unapredenju kvalitete

51Europeana's Strategy 2015·2020. URL: http://pro.europeana.eu/files/Europeana_ProfessionaI/PublicationS/Euro-peana%20Strategy%202020.pdf (15. sijecnjo 2015).

43

podataka; dostupnosti soorzojc: tocnosn i konzistentnosti metapodataka)

Potpora - potpora sektoru kulturne bcsttne kroz transfer znonjo, zagovaronje i

inovaciju (zagovaranje voznostt ocuvonjo javne domene i otvorenosti podatako;transfer znanja medu clonovlrno mreze)

Distribucija - omogucavanje pristupa kulturnom soorzoju na mjestima gdje

korisnici toj scdrzoj zete koristiti (razvijanje partnerskih odnosa s drugimplatformama)

Ukljutivanje korisnika - razvijanje novih noctno na ko]e zainteresirani korisnicimogu koristiti dostupne bostinske resurse (drustvene mreze, Europeana 1914-1918

UGC, i sl.)

Europeana se sve vlse repoztcrontro kao platforma kroz ko]u kulturna zajednico

suroduje i razvija okruzje koje ornoqucuje doljnje kortstenje dostupnog scdrzo]ood strone kulturnih industrija ili za primjerice tstroztvocke, edukoctjske ili turtsticke

svrhe.52Pomak u radnom fokusu od portala ka platformi odrozovo se i u noctntmo

na koji Europeana distribuira dostupni sodrzo]. Sve se veco paznja usmjeruje nopodizanje vidljivosti soorzojo kroz ornoqucovcnje da se dostupni sodrzo] rnozeponovo korlstltl na drugim platformama koji svojim cnjonim korisnicima prenose

onaj dio scdrzojo koji ih zanima i u primjerenom obliku (primjerice putem

Wikipedije).53

Europeana je takoder i surodntcko platforma za kulturne djelatnike ko]! se bavedigitalnom bcsttnom. Mrezo Europeane (Europeana Network) je ekspertna zo-

jednica kojo se trenutno sastOji od preko 900 kulturnih djelatnika iz muzejc,knjlzrucc, arhiva, znanosti i kulturnih industrija ko]t rode na projekttrno koji imaju

za cilj unaprijediti pristup europskoj digitalnoj oosuni. Mreza omoqucuje dijalog

te rozmjenu informacija i znonjo'" 0 temama bitnim za rozvo] digitalne bosttnepoput pitanja vezanih uz agregaciju sodrzojo, interoperobilnosti, autorskih pravo

52 Tako se primjerice kroz projekt Europeana Cloud pridonosi gradnji infrastrukture za znanstvenu zajednicu krozkoju bi istrazivaci mogli jednostavnije koristiti dostupne skupove podataka, dak projekti poput Europeana Creativei Europeana Lobs, koji stvoraju platforme gdje kulturne industrije magu pronac':isodrzo], tehnologiju i dokument·aciju koju mogu koristiti zo rozvoj novih aplikacija ili usluga, imaju zo cilj osigurati do kulturni sodrzo]i budu sirokokoristent te posredno kroz bolji pristup bosttni podupiru ekonomski rast.

53 Europeana API (URL:http://www.europeana.eu/portal/api-introduction.html) jedan je od alata koji Europeanarazvija kako bi omoguc':ila ponovno koristenje podataka u aplikacijama ili usluqorno rozvijenim u podruc]u kulturnihindustrija. Kako koristenje scdrzojo no drugim platformama rnoze procl neregistrirano od strane institucija vlasnikasoorzojo, Europeana, kao dodanu vrijednost za svoje scdrzojne portnere, razvija i alate kojima je moguc':epratitikoristen]e i distribuciju njihovih podataka putem Europeane.

54 Portal namijenjen profesionalnim korisnicima - Europeana Professional - osigurava infrosturukturu i komunikaci-jski kanal za rozmjenu znanja.

ili pitanj<radionio

clonovt r

bosttnerozttctttn

bi osigur

va oboststvara d(

Sve novkulturnon

soorzoju

• Europe• Portali

(www.e

• Putemprimjer'

• DrustvsRetron

Pristup iputem E,

Do bi digistrOjevim(

Models 01scrdrzoju:

• Digitaln

Putembez jO!dostup:Putemili nek

za d01j1

55 Feijoo i sur

podataka)

[o, zagovaranjerenosti podatako;

a mjestima gdje

dnosa s drugim

teresirani korisniciropeana 1914-1918

kulturna zajedniCO

ostupnog sodrzojoocijskeili turtstlcke

va se i u ncctntrno

znja usmjeruje noupni sodrzo] rnoz.e

orisnicima pre nose(primjeriCe putem

otnike koji se bove) je ekspertna zo-elatnika iz muz ejo,

rojektima koji trnojuomogutuje dijolog

oj digitalne bosttne

sti,autorskih provo

nonstvenuzojednicu krozpoputEuropeono Creativetehnologiju i dokument-Iturnisodrzo]i budu siroko

e od oloto koji Europeanaijenirnu podruc]u kulturnihd strone institucija vlasnikakojirnoje mogute pratiti

infrosturukturu i komunikaci-

ili pitanja komunikacije s krojnjtm korisnicima. Oodtsn]l sastanci mreze, te rozuctte

rodionice prilika su za susrete i razmjenu znanja, dok se kroz rozuctte radne grupe

clcnovi mreze mogu ukljucltl u rjesovonje odredenih pitanja u podruc]u digitalne

bostine poput prtrnjertce jovno-prtvotnoq partnerstva, kortsnlckoq sodrzojo ilirozucttth tehnlcklh ptton]o. Europeana predstavlja kompleksan ekosustav ko]t da

bi osigurao svoju odrztvost mora uspostaviti rovnotezu sustava u kojernu je vidlji-

vaobostrana korist partnerskih institucija, Europeane i u kojernu se kroz sinergijustvaradodana vrijednost njihovog rada.

Sve navedene aktivnosti provode se kako bi se osigurao otvoren pristup

kulturnomscdrzo]u, tj. Europeana ima za ell] omogutiti korisnicima da kulturnomscdrzcju mogu pristupiti na platformama kOje oni koriste, sto ukljucuje:

• Europeana portal (pretroztvonje, virtualne tzlozbe, istaknuti socrzoj)

• Portell pojedtnth projekoto/tzlozbe (Europeana 1914-1918(www.europeana1914-1918.eu), BHL- POisonous Nature, Europeana Fashion)

• Putemweb stranica i mobilnih aplikacija ko]e kariste API (razvijene

primjertce na nekom hackathon dogodaju)• Drustvene rnreze i blogovi (primjerice Facebook, Twitter, Pinterest,

Retronout)

Pristupi ponovno kortsten]e digitolnih sodr!ojo u kulturnom sektoruputemEuropeone

Dobi digitalni kulturni sodrzoj tj. podocci bili korisni oni moraju biti (:itljivi i Ijudima istrojevimo (kroz metapodatke). Prema podacima u studiji Public and Commercial

Models of Access in the Digital Erd'5, tri su nocino pristupa digitalnom kulturnom

sccrzoju:

• Digitalni pristup unutar ustanove• Putem interneta - scdrzoj je dostupan na web stranici kulturne ustanove

bez josnih prava za kortstenje (sodrzo] je pokazan online, tj. sodrzoj jedostupan, ali nije koristan)

• Putem interneta - socrzoj je dostupan na internetu (vlastita web stranica

ili neka druga platforma), kompletno s metapodacima i josntrn pravima

zodoljnje kortstenje

55 Feijooi sur., novodj.

45

StudijO novodi do soma 31% kulturnih ustonovo novodi eksplicitno sVOjO provila

zo kortsten]e svojih digitolnih zbirki, te outori zoktjucuju do je digitolni sodrzoj za

kojl se ne novode provilo zo kortstenje scdrzcjo i kojl ne spada u jovnu domenu

formolno dostupon, oli ne i stvorno koristan jer go korisnici mogu soma gledati, a

ne srniju go preuzeti i upotrijebiti u svojim digitolnim resursimo. Koko se u zbirko-

mo cesto nolozi sodrzo] ko]! nije u jovnoj domeni (tj. zcsttcen je outorskim provi-

mo) to dodotno kompliciro situoct]u. Govori se 0 tokozvonoj crnoj rupi 20-09stoijeco jer velik dio kulturne i umjetnlcke bcsttne iz 20-og stoljeco nije dostupon

putem interneto zbog oqrcntcenjo sto proizloze lz sustovo outorskih provo (ili ne-

josnih uvjeto zo kortstenje digitolnog sodrzojo).

Cok i one institucije koje novode provilo zo kortstenje scdrzojo ne moroju nuzno

dozvoliti njegovo slobodno ponovno kortstenje. Premo podocimo 0 koristentm

vrstomo licenci no Europeoni, u 2014. godini putem Europeone bilo je dostup-

no ceo 36 milijuno digitolnih zopiso od kojih 53% nije imolo dozvolu zo ponov-

no koristenje, 14% je ornoqucovclo ponovno koristenje, a 32% je omcqucovclo

ponovno kortstenje uz novodenje izvoro sodrzojo.56 To zncct do scdrzoj ko]! ne

dozvoljovo ponovno koristenje nije rnoquce legolno dijeliti niti koristiti i inkorpori-

roti u drugim digitolnim resursimo (web stronice, blogovi, Wikipedijo i sl.). Ako

Europeono zeli postiCi svo] cilj do scdrzoj noprovi dostupnim zointeresironim ko-risnicimo tome gdje go oni zete koristiti, koristenje otvorenih licenci predstovlja

temelj sustovo.

Nore-use

53%

Re-use (withattribution)

32%

Rc:HJse (withrestrictions)

14%

Total:36,082,236

Ponovno koristenje sadriaja na Europeani (2074)

Siobodno ponovno kortstenje (re-use) pod atoka i meto-podotoko putem Linked

Open Data i prijelozo no koristenje ceo licence (Creative Commons Zero Pub-

lic Domain Dedication) voznt su koroci u osiqurovcn]u otvorenog pristupo kul-

turnom scdrzoju i udoljovonju od logike zotvorenih i kontrolironih podotoko.

56 URL: http://www.pro.europeana.eu/web/guest/content (15. sijecnja 2015).

46

Od rujn

bez 091

kortster

API klju:I potico

jim zbirl

roznim

mogli l«

no kultu

Zoklju~

Ova mesljeoecs

500 zoj

pronolo

inca 20

2 898 sogregot

hrvotski

od mole

Ijen iz rno re-us

57 Podaci

ucitno svojo pravila

digitalni sodrzo] zodo u [ovnu domenuogusamo gledo ti, ao.Kakose u zbtrko-je autorskim pravi-

j crnoj rupi 20-ogoljeconije dostupontorskihprova (ili ne-

ojo ne moraju nuznooctmo 0 kori~tenimone bilo je dostup-

o dozvolu za ponov-2%je omogutavolo

ti do soorzo] koji neiti koristiti i inkorpori-

Wikipedija i sl.). Akozainteresiranim ko-

ih licenci predstavljO

dotaka putem Linkede Commons Zero Pub-

tvorenog prtstupo kul-

ontroliranih podotoko.

Od rujna 2012. godine Europeanini metapodaci su dostupni za daljnje koristenje

bez oqronlcenjo (CCO licenca). Siobodno kortstenje sodrzojo ponce se i kroz

kortstenje API (Application Programming Interface) alata - svatko rnoze zotrozttt

APIklju~ za vlastiti rozvoj cpltkoctjo. Kako bi se promovirolo ponovno kortstenjeI poticalo kulturne ustanove da kortstenjem API alata doju otvoreni pristup svo-

jim zbirkama organizirana je i serija hack dogadanja (Hack4Europe!) odrzono na

roznim mjestima u Europi gdje su, tijekom dvodnevnih dogadanja, tnforrnottcortmoglikoristiti Europeanine podatke i API kako bi razvili nove aplikacije bazironenokulturnom soorzoju.

Zokljul:no0 dostupnosti hrvatske digitalne bosttne putem Europeane

Sadriaj dostupan no Europeani prema zemljama (2074)

Ovamala tocko na grafikonu kojo oznocovo Hrvatsku brojcono se prevodi u

sljedetepodatke. Za kljucnu rije~ Croatia troztuco u Europeani pronalazi oko 14

500 zoptso.? Od tog bro]o, scdrzo]o dostavljenog iz hrvatskih kulturnih ustanova

pronalazimooko 6000 (druge zemlje Austrija (3094), Italija (1887) ...). Do pros-inca2014.godine hrvatske kulturne ustanove dostavile su 3032 tekstualna zapisa,2898 slikovnih zoptso, 24 3D zapisa, 12 zvucnth i 6 video zapisa. Nacionalni je

agregatoru Hrvatskoj uspostavljen tek nedavno (2014) pa je stoga i scdrzoj lzhrvatskihkulturnih ustanova dostupan u Europeani tek odnedavno. Stoga vlse

admalogbrojo zapisa iz Hrvatske zobrtnjovo ctnjenico da je sav soorzoj dostav-

Ijeniz Hrvatske mogute koristiti samo uz prethodno dopusten]e (Free access -no re-use (5906) / Restricted Access - Rights Reserved (66)).

57 Podaci iz prosinco 2014.

47

Hrvatskim bosttnsktm ustanovama trebao bi biti cilj vidljivost njihovog digital-

iziranog socrzojo u kontekstu digitalnih rnrezo, te relevantnost sodrzo]o za po-tencijalne korisnike - t]. do go oni mogu dalje komunicirati i koristiti u svojim

digitalnim ckttvnostlmo. Moramo i sami rozmtsijou 0 crnoj rupi na~eg kolektivnog

porncenjo koja je registrirana kroz ncsu kulturnu bosttnu, Bez oovonjo korisnici-ma provo no daljnje kortsten]e nos je scdrzoj pokazan no internetu, tj- sodrzo]

je dostupan, ali nije kortston, Stoga nece uct u daljnju komuntkoclju - korisnicigo nece ukljucltl u svoje web stranice, blogove, drustvene rnreze, niti ce biti se-

lektiran od strane poslovnog ili obrazovnog sektora kako bi blo korlsten u novimopltkccljomo. Ne moze se vlse oceklvott do ce zainteresirani korisnici pronatisodrzo] no web stranicama kulturnih ustanova i zotrozttt dopustenje za koristenje.

U kontekstu novih medija proces je druqocljt - selektiraju se oni scdrzojt koji se

mogu slobodno koristiti i tek se u tom skupu troz: odqovorojuct podskup pod0-

taka po trozenom kriteriju korlsntko.

Bit

1.

EUr<

AgE

Lex'

2.3_

4.

5.

Prof

6.

Stra

mer

eurcTek scdrzoj koji se slobodno komunicira nalazi put do veceq brojo korisnika ikroz komunikaciju opstoje po go mozerno opisati pojmom kultura je kotektivno

pamcenje koja za svoj nastanak, ocuvanje i razvoj ovisi 0 komunikaciji.Otvorenost, a ne zatvorenost u digitalne arhive, ornoqucuje prepoznavanje hrvat-

skog kulturnog identiteta temeljenog no kulturnoj bcsttnt, jer se ana mora komu-nlctrott u sodosnjostt kako bi opstala za buducnost,

le=9

7.

the,

8.

New

9.

(20.

10.

- Re

age

euro

11.

cultu

ur. B

joint,

12.

for a

Uzelc

ncs/]

48

njihovog digital-

soorzojo zo po-koristlt] u svojtrn

a~egkolektivnogdavanjakorisnici-

ernetu,tj. scdrzo]ikaciju - kortsntct

ze,niti ce biti se-kortsten u novim

i korisnici pronatien]e za kori~tenje.

ni sadrzaji koji seti podskup poda-

brojo korisnika iuta je kolektivno; 0 komunikaciji.poznavanjenrvot-

e ona mora komu-

Bibliografija:

1. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the

European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions. A Digital

Agenda for Europe. Brussels: European Commission, 2010. URL: http://eur-Iex.europa.eu/

LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2010:0245:FIN:EN:PDF (15. stjecn]o 2015).

2. Enumerate. URL:http://www.enumerate.eu/ (15. sijecnjo 2015).

3. Europeana portal. URL:http://www.europeana.eu/ (15. srjecnjo 2015).

4. Europeana Professional. URL:http://pro.europeana.eu (15. sljecnjo 2015).

5. Europeana's Strategy 2015-2020. URL: http://pro.europeana.eu/files/Europeana_

Professional/Publications/Europeana%20Strategy%202020.pdf (15. sijecnjo 2015).

6. Claudio FeijOO i sur., PubliC and Commercial Models of Access in the Digital Era.

Strasbourg:European Parliament, Directorate General for Internal Policies, Policy Depart-

mentB, Structural and Cohesion Policies, Culture and Education, 2013. URL: http://www.

europarl.europa.eu/committees/en/studiesdownload.html?languageDocument=EN&fi

le=93070(20. studenog 2014).

7. Foresta, Don, Alain Mergier i Bernhard Serexhe. The new space of communication,

theinterface with culture and artistic activities. Strasbourg: Council of Europe, 1995.

8. Jenkins, Henry. Convergence Culture: where old and new media collide. New York:

NewYorkUnlversttu Press, 2006.

9. The Internet World Statistics. URL: http://www.internetworldstats.com/stats.htm

(20. studenog 2014).

10. Niggemann, Elisabeth, Jacques De Decker i Maurice Levy. The New Renaissance

- Reportof the 'Comtte des Sages' Reflection Group on Bringing Europe's Cultural Herit-

ageOnline.Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2011.URL:http://www.

eurosfotre.prd.fr/7pc/ doc/1302102400 _kk 791110genc_ 002.pdf (25. sijecnjo 2015).

11. Uzelac, Aleksandra. "Digital Networks - communication and cooperation tools for

culturalprofessionals". U: Networks: The envolving aspects of culture in the 2Ft century,

ur.BiserkoCvjeticontn, 79-88. Zagreb: IMO, 2011.URL: http://www.culturelink.org/publics/

jOint/networking/Cvjeticanin_Networks.pdf (20. studenog 2014).

12. Aleksondra Uzelac. "How to understand digital culture: Digital culture - a resource

fora knowledge society". U: Digitol Culture: The Changing Dynamics, ur. Aleksandra

Uzelac,Biserka Cvjetlcontn, 7-21. Zagreb: IMO, 2008. URL: http://www.culturelink.org/pub-

lics/joint/digicult/digital_culture-en.pdf (20. studenog 2014).

49