Održavanje - Seminar

8/9/2019 Održavanje - Seminar

http://slidepdf.com/reader/full/odrzavanje-seminar 1/19

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Upotreba tehničkih ključnihpokazatelja učinkovitosti u

održavanju

Mentor: Studenti:

Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Jurica Galović

Stjepan Lojen

Zagreb, 2015.



Galović, Lojen Seminar - Održavanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje I

SADRŽAJ

SADRŽAJ .............................................................................................................................. I

POPIS TABLICA .................................................................................................................. II

POPIS SLIKA ...................................................................................................................... III

POPIS KRATICA ................................................................................................................IV

1. UVOD ............................................................................................................................. 1

2. ZAŠTO JE VAŽNO MJERITI? ....................................................................................... 2

2.1. Važnost mjerenja u održavanju .................................................................................2

3. KLJUČNI POKAZATELJI UČINKOVITOSTI ............................................................... 3

3.1.

Kategorizacija pokazatelja ........................................................................................3 3.2.

Potreba za indikatorima ............................................................................................4

4.

NEKE PRIMJENE KPI .................................................................................................... 7

4.1.

KPI za detekciju problema ........................................................................................7

4.1.1. Prosječno vrijeme između zastoja .......................................................................8

4.2. KPI za određivanje utroška vremena održavanja .......................................................9

5. VEZA ODRŽAVANJA I POSLOVNE STRATEGIJE ................................................... 11

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 13

LITERATURA ..................................................................................................................... 14




Fakultet strojarstva i brodogradnje II

POPIS TABLICA

Tablica 1. Prikaz povezanosti KPI-a sa odjelima poduzeća ...................................................6




Fakultet strojarstva i brodogradnje III

POPIS SLIKA

Slika 1. Krivulja kade..................................................................................................................8




Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

POPIS KRATICA

Kratica Jedinica OpisKPI / Key Performance Indicator /Ključni pokazatelj učinkovitosti

WIP / Work In Progress/Proizvodnja u tijeku

CBM / Condition Based Maintenance/Održavanje po stanju

DIN / Deutsches Institut für Normung/Njemački Institut za

normiranje

ISO / International Organization for Standardization

/Međunarodna organizacija za standardizaciju

MTBF / Mean Time Between Failures/Prosječno vrijeme zmeđuzastoja

EFNMS / European Federation of National Maintenance Societies -

Europska federacija nacionalnih društava održavanja




Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

1. UVOD

Održavanje je vrlo široko područje s vrlo kompleksnim problemima. Često je u

području održavanja potrebno doći do određenog kompromisa jer nije uvijek dostupanne presušan izvor kapitala, radne snage, vremena i drugih dragocjenih i potrebnih izvora.

Analogno je potrebno odrediti i određene pokazatelje koji nam govore o stanju našeg

proizvodnog sustava, poduzeća ili neke druge ustanove ili odjela. U tu svrhu se određuju

ključni pokazatelji uspješnosti..

Cilj ovog rada je prikazati važnost primjene ključnih pokazatelja uspješnosti (eng. Key

Performance Indicator - KPI) u održavanju. Kroz rad će se odgovoriti na pitanja kao što su

zašto je važno mjeriti, što su to KPI-i, zašto su oni važni, koji se pokazatelji koriste i u koje

svrhe, kako se oni kategoriziraju i slično.





2. ZAŠTO JE VAŽNO MJERITI?

Prije svega, potrebno je shvatiti važnost mjerenja kako bi se shvatila primjena KPI-a-

“Dok ne možete nešto mjeriti i to izraziti brojevima, imate samo početak razumijevanja“

– William Thomson [Lord Kelvin (1824-1907)]

Objekt se mjeri kako bi se naučilo ponešto o njemu. Kako bi se saznala kolika je masa

objekta objekt se važe. Za određivanje njegovog oblika i veličine mjere se njegove dimenzije.

Iz njegovog volumena i mase može se odrediti njegova gustoća i tako dalje.

Zaključuje se da mjerenje pomaže pri boljem razumijevanju objekta, kako on radi i kako

se treba obnositi sa njime. Mjerenje u održavanju se temelji na istom principu.

2.1. Važnost mjerenja u održavanju

“Ne možeš upravljati onime što ne možeš mjeriti.”

– Bill Hewlett (1930-2001), suosnivač Hewlett-Packard

Mjerenje performansi je temelj upravljanja. Važno je jer identificira trenutne praznine

između trenutne i željene performanse, te daje naznake napretka prema zatvaranju tih

praznina. Pažljivo odabrani KPI-i precizno određuju mjesto na kojem je potrebno provesti

aktivnost za poboljšanje karakteristika.

U [2] se zaključuje da se korisna mjerenja u održavanju dva tipa, ona koja

unaprjeđuju efekt održavanja na vođenje poslova i ona koja vode ka ponašanju okrenutom

pouzdanosti.

U [1] se naglašava da KPI-i koji se koriste trebaju pomoći pri razumijevanju što

održavanje radi, što je dobit za posao i što još mogu učiniti kako bi se unaprijedile operacijske

karakteristike. Karakteristike održavanja mogu biti unaprijeđene povećanjem stupnja

efikasnosti i efektivnosti.

Efektivno održavanje omogućuje visoku pouzdanost opreme i niže operacijske

troškove. Efikasno održavanje provodi održavanje na način da se pouzdanost i smanjenje

rizika ostvari sa što manje upotrijebe resursa i vremena.





3. KLJUČNI POKAZATELJI UČINKOVITOSTI

Prema [4] pokazatelj učinka ili ključni pokazatelj uspješnosti (KPI) je vrsta mjerenja

uspješnosti. KPI oc jenjuje uspješnost organizacije ili određene aktivnosti u kojem se ono

koristi. Često je uspjeh jednostavno ponavljanje, periodično ostvarenje nekih razina

operativnog cilja (npr. nula nedostataka, 10/10 zadovoljstva kupaca, itd.), a ponekad, uspjeh

je definiran u smislu napretka prema strateškim ciljevima. U skladu s rečenim, odabir pravog

KPI-a temelji se na dobrom razumijevanju onoga što je važno za organizaciju. Ono što je

važno često ovisi o odjelu u kojem se provode mjerenja performansi, npr. KPI financija će se

jako razlikovati od KPI-a odjela za prodaju.

Budući da postoji potreba za razumijevanjem onoga što je bitno za organizaciju,

razvijane su razne tehnike za procjenu sadašnjeg stanja u poslovanju, a njihove ključne

aktivnosti su povezane s izborom pokazatelja uspješnosti. Te procjene će često dovesti do

identifikacija potencijalnih poboljšanja, tako da su pokazatelji uspješnosti rutinski povezani sa

inicijativama za poboljšanje performansi. Iz [4] je vidljivo da je vrlo čest način za odabir KPI-

a primjena sustava upravljanja, kao što je balansirana kartica rezultata.

3.1. Kategorizacija pokazatelja

Ključni pokazatelji uspješnosti definiraju skup vrijednosti prema kojima će se mjeriti.

Te “sirove“ vrijednosti, koje se prenose do sustava zaduženih za sažetak informacija, zovu se

pokazatelji.

U [4] je dana kategorizacija potencijalnih ključnih pokazatelja uspješnosti.

Prepoznatljivi i označeni pokazatelji kao mogući kandidati za KPI mogu se sažeti u sljedeće

potkategorije:

-

Kvantitativni pokazatelji koji mogu biti predstavljeni s brojem.

- Vodeći pokazatelji koji mogu predvidjeti ishod procesa.

- Zaostajući indikatori koji predstavljaju uspjeh ili neuspjeh.

- Ulazni pokazatelji koji mjere količinu resursa koja se potroši na generiranje ishoda.





- Pokazatelji procesa koji predstavljaju učinkovitost ili produktivnost procesa.

- Pokazatelji rezultata koji odr ažavaju ishod ili rezultat aktivnosti.

-

Usmjereni pokazatelji koji pokazuje da li organizacija ide na bolje ili ne.

- Financijski pokazatelji se koriste u mjerenju performansi i kada se gleda na operacijski

indeks.

Ključni pokazatelji uspješnosti, u praktičnom smislu i za strateški razvoj, su ciljevi

koji će dodati najviše vrijednosti u poslovanju. Zbog toga je njihov adekvatan odabir vrlo

važan za poslovnu i proizvodnu budućnost svake tvrtke.

3.2.

Potreba za indikatorima

KPI-i zatvaraju petlju ulaz-proces-izlaz i vežu se natrag sa onime što se i očekivalo, i

na kraju i na strategiju. To je, dakle, samo praćenje KPI-a koje možemo vidjeti ako strategija

zapravo radi.

KPI-i su tu prvenstveno da se vidi da li strategija radi i da se vide mjesta na kojima će

trebati provesti promjene. Slijedi da se sami pokazatelji trebaju odnositi na kritične čimbenike

uspjeha u samoj strategiji. Drugim riječima, njihova sigurnosna svojstva leže u strategiji, te

mogli bismo očekivati pokazatelje bazirane na neuspjesima, nesrečama, incidentima i

ponašanju osoblja. Pokazatelji se također mogu koristiti kao “hrana“ za kontinuirano

poboljšanje programa i kao pomoć s pregledom planiranih rutina održavanja.

Pokazatelji sami moraju biti dio sustava upravljanja performansi kako bi osoblje zaista

radilo ono što mi od njih tražimo. Samim mjerenjem nečega utječe se na ljudsko ponašanje.

Mjerenje mora imati određene karakteristike i da bi se te karakteristike osigurale postoje vodilje. Prema [3] mjerenje i KPI trebaju biti SMART:

- Specific/simple (određeno/jednostavno)

- Measureable (mjerljivo)

- Achievable/acceptable/attainable (dostižno/prihvatljivo/dohvatljivo)

- Relevant/realistic (relevantno/realno)

- Time bound (vremenski ograničeno)





Tablica 1. Prikaz povezanost KPI-a sa odjelima poduzeća

U tablici 1. su vidljivi neki od tipičnih ključnih pokazatelja uspješnosti. Također su u

tablici dana određena područja unutar poduzeća koja koriste ključne pokazatelje uspješnosti.

Sa kosom crtom su označeni KPI na koje utječe određeno područje. Iz tablice je vidljivo da

područje održavanje utječe na svaki od pokazatelja u tablici dok druga dva područja utječu

samo na dio pokazatelja. To je bilo za očekivati pošto druga dva područja, iako su vrlo bitnaza pravilno funkcioniranje poduzeća, nisu toliko opširna kao što je područje održavanja jer

ono utječe i na ostala dva područja.

Područje održavanja je detaljno definirano raznim normama (standardima) kao što su

DIN (njem. Deutsches Institut für Normung - DIN), ISO (eng. International Organization for

Standardization - ISO) i druge, a u Hrvatskoj se najčešće europske i međunarodne norme

koriste kao mjerodavne. Isto vrijedi za područje kontrole kvalitete dok su za područje

sigurnosti na radu mjerodavni zakoni države u kojoj se održavanje provodi.Područje održavanja značajno utječe na sigurnost radnika i na energetsku efikasnost.

Učestalim provjerama radnog stanja strojeva i edukacije osoblje osiguravaju se uvjeti

sigurnosti radne snage i manjeg broja kvarova strojeva, a time i kraćim vremenima zastoja,

odnosno povećanom dostupnosti strojeva.

Primjerice uz pravilno održavanje zasigurno je manji broj nesreća u odnosu na

neadekvatno održavanje, a s time je povezano područje sigurnosti na radu. Očita je analogija i

Tipični KPI

O d r ž a v a n j e

S i g u r n o s t n a r a d u

K o n t r o l a k v a l i t e t e

Učestalost nesreća / /

Dostupnost /

Zadovoljstvo

korisnika / / /

Vrijeme zastoja /

Trošak energije / /





sa područjem kontrole kvalitete. Primjerice, kvaliteta ne može biti zadovoljavajuća ukoliko

neki ležaj na tokarilici „pleše“ i tako smanjuje kvalitetu obrade, a posljedično i kvalitetu

izradaka na tom alatnom stroju.





4. NEKE PRIMJENE KPI

4.1.

KPI za detekciju problema

Glavni posao održavanja jest spriječiti kvarove opreme i izvršiti popravke opreme,

ukoliko dođe do kvarova te smanjiti broj i trajanje zastoja što je to više moguće. Zbog toga

jest vrlo korisno otkriti zašto dolazi do problema i kvarova. KPI koji nam to govore su

izrazito korisni.

Današnji problemi i kvarovi vuku svoje korijenje kroz velik broj odjela u poduzeću.

Prema [1] sakupljanjem razloga popravaka, odnosno sakupljanjem informacija o kvarovima

tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda može se doći do vrlo korisnih informacija kao

primjerice gdje je pouzdanost sustava na jmanja. Na taj način može se produljiti životni vijek

proizvoda kao i njegova kvaliteta. KPI koji bi nam pomogli u takvome načinu razmišljanja i

prikupljanja podataka zasigurno bi značajno pomogli u održavanju.

Kategorije KPI-a pri takvome praćenju proizvoda u početku prate veliki broj

parametara kao što su: pogreške u proizvodnji, razlozi kvara zbog odabira materijala, razlozi

kvara zbog proizvodnog procesa, razlozi kvara zbog nepravilne instalacije i montaže opreme,kvarovi zbog lošeg skladištenja, kvarovi uzrokovani ljudskom greškom i mnogi drugi. Cilj

ovakvog postupka je saznati zašto se popravci izvršavaju i što se može napraviti da se njihov

broj smanji.

Nakon određenog vremena u kojem su prikupljeni podaci iz njih se može vidjeti gdje

nastaje glavnina kvarova i oštećenja. Na taj način vidljivo je kritično područje unutar

poduzeća te se na njega može djelovati na adekvatan način. Moguće je da u više područja

nastaje većina problema. Tada je potrebno svako područje poboljšati do zadovoljavajućerazine koja mora biti dostižna u realnom vremenu.





4.1.1. Prosječno vrijeme između zastoja

Primjer KPI-a pomoću kojega je moguće zaključiti da je u sustavu došlo do kvara ilida je određenom stroju pogoršana radna sposobnost jest MTBF (eng. Mean Time Between

Failures - MTBF) koji se na Hrvatskom naziva prosječno vrijeme između zastoja. Pema

EFNMS (eng. European Federation of National Maintenance Societies - Europska federacija

nacionalnih društava održavanja) MTBF se označava sa T16.

Prema [7] MTBF opisuje očekivano vrijeme između dva zastoja (kvara) u

popravljivom sustavu. Jednom kada je MTBF poznato može se izračunati vjerojatnost da će

neki sustav biti u pogonu vremenu jednakom MTBF. Računanje te vjerojatnosti zahtjeva pretpostavku da će sustav raditi unutar njegovog radnog vijeka koji je karakteriziran sa

konstantnom vjerojatnosti pojave kvara kada se pojavljuju samo nasumični kvarovi. To se

može vidjeti na slici 1 na kojoj je prikazana krivulje kade. Na slici je označeno područje

radnog vijeka koje je maloprije spomenuto.

Na slici 1. vidi se krivulja kade koja prikazuje vjerojatnost pojave kvara tijekom

životnog vijeka proizvoda. U početku životnog vijeka velika je vjerojatnost kvara zbog raznih

dotjerivanja koja su potrebna kako bi sustav bio potpuno funkcionalan. Ta se faza naziva faza

„uhodavanja“. U fazi radnog vijeka vjerojatnost pojave kvara je otprilike konstanta. Pri kraju

životnog vijeka proizvoda dolazi do većeg broja kvarova kao posljedica trošenja strojnih

dijelova. Ta faza se naziva faza učestale pojave kvarova.

Slika 1. Krivulja kade





Uz maloprije spomenutu pretpostavku, prema [1] sustav će biti u pogonu dugo koliko

je i izračunati MTBF uz vjerojatnost od 36,8% (što znači da neće toliko dugo raditi bez kvara

uz vjerojatnost od 63,2%). MTBF se također može koristiti i za procjenu životnog vijeka proizvoda koja se provodi u fazi konstruiranja proizvoda. Međutim, ta procjena će vrlo

vjerojatno biti pogrešna zbog povećane razine kvarova sustava u fazi učestale pojave kvarova.

MTBF se može izračunati pomoću slijedeće jednadžbe:

Suma r azlika vremena početka kvara i vremena početka rada označava ukupno vrijeme rada

stroja. Postoje određene varijacije MTBF kao što su: prosječno vrijeme između neplaniranih

popravaka, prosječno vrijeme između kritičnih (teških) kvarova i slično. Prema [8] r ecipročna

vrijednost prosječnog vremena između kvarova predstavlja intenzitet kvarova λ, koji se

definira kao vjerojatnost pojave kvara na opremi unutar određenog vremenskog intervala.

4.2. KPI za određivanje utroška vremena održavan ja

Ovo je još jedna vrsta KPI koja osoblju održavanja daje dragocjene informacije o

njihovom radu i o postojećim kvarovima. KPI u ovoj kategoriji su takvi da osoblju mogu reći

kako troši svoje vrijeme, novac i radnike.

U [1] je rečeno da ukoliko osoblje održavanja nema težište na provođenje poslovnih

ciljeva tada ono radi sve i svašta kako ne bi došlo do zastoja. Težište bi trebalo biti na tome da

se poveća pouzdanost sustava i smanjenje radnog (operativnog) rizika. To se postiže na način

da se izbjegavaju kvarovi (npr. pomoću CBM, eng. Condition Based Maintenance - CBM).

Neki od KPI-a u ovoj kategoriji su:

- Vrijeme uloženo na poboljšavanje opreme

- Vrijeme uloženo na obuku osoblja





- Vrijeme uloženo na povećanje sigurnosti

- Vrijeme uloženo na smanjenje operativnih problema

-

Vrijeme uloženo na preventivno i korektivno održavanje

- Udio preventivnog i korektivnog održavanja u ukupnom vremenu održavanja

Prema [1] u reaktivnom održavanju osoblje provede dva sata u osmosatnoj smjeni

provodeći popravke, u planiranom i organiziranom održavanju osoblje provede četiri sata u

osmosatnoj smjeni provodeći popravke, a u održavanju okrenutom pouzdanosti osoblje

provede većinu radnog vremena konstruirajući poboljšanja i smanjujući troškove održavanja.





5. VEZA ODRŽAVANJA I POSLOVNE STRATEGIJE

Prema [1] posao koji obavlja održavanje i osoblje održavanja mora podržavati ciljeve

poslovanja i operativnu strategiju. U [6] piše da je prema BS EN 15341 preporučeno koristiti

tri vrste KPI-a i to su:

-

Ekonomski indikatori

- Tehnički indikatori

- Organizacijski indikatori

Iz vrsta KPI-a je vidljivo da su oni povezani sa samom poslovnom strategijom

poduzeća i da je širina njihovog korištenja vrlo velika u smislu da se mogu koristiti u velikom

broju odjela poduzeća. Iz toga proizlazi da je i samo održavanje povezano sa poslovnom

strategijom i da ono posljedično mora proizvodnu strategiju podržavati kako bi poduzeće bilo

uspješno.

Neki primjeri KPI-a prema [6] su:

Za ekonomske indikatore:

- Ukupna cijena održavanja

- Prosječna cijena opreme održavanja

- Cijena korektivnog održavanja

- Cijena održavanja po stanju

Za tehničke indikatore:

- Vrijeme zastoja zbog preventivnog održavanja

-

Ukupno operativno vrijeme

- Potrebno operativno vrijeme

- Prosječno vrijeme između zastoja

Za organizacijske indikatore:

- Broj osoblja održavanja

- Planirano vrijeme održavanja





Iz navedenog se vidi zašto je potrebno pažljivo odabrati KPI i zašto on mora biti

mjerljiv i reprezentativan. Iz pomno odabranih KPI-a možemo zaključiti razne stvari o

poslovnoj strategiji i kako ju je moguće poboljšati kao primjerice postoji li višak ili manjakradnika održavanja, jesu li troškovi održavanja previsoki, je li oprema održavanja adekvatna,

jesu li vremenski gubici preveliki, je li udio WIP-a (eng. Work In Progress - WIP) prevelik

itd.

Da bi se stvarno uvidjela veza između održavanja i poslovne strategije potrebno je

prvo postaviti poslovne ciljeve, a nakon toga povezati područje održavanja sa t im poslovnim

ciljevima i zaključiti na koji način održavanje može pomoći pri ostvarivanju tih ciljeva. Prema

[1] to se može ostvariti sa crtežima u obliku piramide na kojima se na dnu upisuju ciljevi pojedinih odjela, a na vrhu ciljevi cijelog poduzeća. Nakon toga se za odjele i za cijelo

poduzeće određuju KPI. Na kraju se donose zaključci o vezi KPI-održavanje-poslovna

strategija.





6. ZAKLJUČAK

Upotreba tehničkih ključnih pokazatelja učinkovitosti u održavanju omogućuje

pouzdan rast i služi kao vodilja pri donošenju odluka o unapr jeđenju stupnja efikasnosti i

efektivnosti u održavanju. Održavanje korištenjem KPI-a omogućuje identifikaciju problema

koji uzrokuju potrebu za provođenjem aktivnosti održavanja, pruža podršku već postojećoj

strategiji, ukazuje na kritična mjesta u poduzeću, ukazuje na utrošak vremena, novaca i

osoblja pojedinih odjela te pomaže pri izboru nove strategije.

Važno je da se prilikom odabira ključnih pokazatelja učinkovitosti odaberu oni koji ćeomogućavati unapr jeđenje pouzdanosti opreme i karakteristika održavanja, a ne samo

upućivati na to da postoji problem u poslovanju. KPI je moćan i važan alat ukoliko ga se

primjenjuje na adekvatan način.

U konačnici se može zakljućiti da primjenom KPI-a u održavanju se može utjecati na

učestalost pojave nesreća, zastoja ili kvarova, zadovoljstvo korisnika, pouzdanost opreme i na

ukupne troškove održavanja..





LITERATURA

[1]

Sondalini, Mike. Useful Key Performance Indicators for Maintenance.

http://www.industrialaids.com/upload/Useful_Key_Performance_Indicators_for_Mainte

nance.pdf (pristup: 2.1.2015.)

[2]

Weber, Al; Thomas, Ron. KEY PERFORMANCE INDICATORS: Measuring and

Managing the Maintenance Function, Rujan/2005. http://www.plant-

maintenance.com/articles/KPIs.pdf (pristup: 30.12.2014.)

[3] Wheelhouse , Paul. Maintenance Key Performance Indicators, 30.9.2013.

http://www.maintenanceonline.co.uk/article.asp?id=7569&typ=latestnews (pristup:

3.1.2015.)

[4] Wikipedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Performance_indicator (pristup: 3.1.2015.)

[5] Reh, John F. Key Performance Indicators (KPI): How an organization defines and

measures progress toward its goals.

http://management.about.com/cs/generalmanagement/a/keyperfindic.htm (pristup:

3.1.2015.)

[6] Mills, Simon. Understanding Maintenance Key Performance Indicators, Veljača/2010.

http://www.avtechnology.co.uk/technical_files/tech_article_109.pdf (pristup: 3.1.2015.)

[7] Wikipedia: http://en.wikipedia.org/wiki/Mean_time_between_failures (pristup:

11.1.2015.)

[8]

Lisjak, Dragutin. KLJUČNI POKZATELJI USPJEŠNOSTI. Odr žavanje. FSB.

Predavanja. 2014/2015

http://www.industrialaids.com/upload/Useful_Key_Performance_Indicators_for_Maintenance.pdf



http://www.plant-maintenance.com/articles/KPIs.pdf



http://www.maintenanceonline.co.uk/article.asp?id=7569&typ=latestnews


http://en.wikipedia.org/wiki/Performance_indicator



http://management.about.com/cs/generalmanagement/a/keyperfindic.htm


http://www.avtechnology.co.uk/technical_files/tech_article_109.pdf


http://en.wikipedia.org/wiki/Mean_time_between_failures











Documents

Održavanje - Seminar