broj 91 | godina 7 | besplatni primjerak Petak, 12. prosinca 2014.

3 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare

PRILOG: Boris Bakal - ,,Zidne novine” u gradu Zagrebu (str. 20-22)

Vi pitate, Grad Zagreb odgovara

Intervju: Borna ĆorićJuniorski br.1 brzo uči i useniorima

Službeno glasilo Grada Zagreba

Gost uvodničarSandra Švaljek, zamjenica gradonačelnikaGrada Zagreba

12 .rtS

Str.10

Str.25

Čarolija Adventa u Zagrebu

Blic vijesti02 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Nakon nepunih pet tjedana od otvorenja izložbe ,,Guercino: Svje-tlo baroka”, u srijedu 3. prosinca 2014., umirovljeni krojački obrtnik Mirko Bijelić iz Zagreba postao je 10-tisućiti posjetitelj koji je došao u Muzej za umjetnost i obrt razgleda-ti 35 djela znamenitog talijanskog baroknog slikara.,,Nastojim ne propustiti većinu izložbi, a MUO redovito posjećujem i dobro se sjećam izložbi poput one Rembrandtovih grafika te izložbe srebra i zlata iz zbirke Thyssen-Bornemisza. Zahvaljujem na prigodnom poklonu, Guercinovoj torbi sa suvenirima, koji će me tra-jno podsjećati na izložbu”, izjavio je sretni posjetitelj.

10-tisućiti posjetitelj izložbe Guercinovih djela

ZG Holding: Nove pogodnosti u sustavu e-Građani

U gradskoj palači Dverce sredinom studenog svečano je predstavljena knjiga „Sveta Stolica i Republika Hrvatska: dvadeset godina diplo-matskih odnosa (1992.-2012.)“, u organizaciji Grada Zagreba, ALFA d.d. i Ministarstva vanjskih i europ-skih poslova Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti o knjizi su govorili visoki uzvanici, u prvom

Predstavljena knjiga „Sveta Stolica i Republika Hrvatska: dvadeset godina diplomatskih odnosa (1992.-2012.)”

Festival organskih vina Label Grande Karakterre održat će se 13. prosinca u Hotelu Westin. Premda se ovo vinsko događanje organizira tek u svom trećem izdanju, Label Grande Karakterre već se etablirao u najveći festival organskih vina u regiji srednje i jugoistočne Europe. Na ovogodišnjem festivalu predsta-vit će se više od sedamdeset vinara iz sedam zemalja s više od dvjesto vina, a posjetitelji će ih moći kušati od 12 do 19 sati.

Međunarodni festival organskih vina u Westinu

Svi korisnici uključeni u sustav e-Građani od ovog mjeseca u osobni korisnički pretinac dobi-vat će poruku o provedenom mjesečnom obračunu s povezni-com na jedinstvenu uplatnicu u pdf formatu. U sljedećoj verziji osobnog korisničkog pretinca bit će ponuđen izbor ukoliko korisnik nadalje želi primati jedinstvenu uplatnicu isključivo u digitalnom obliku - kao poruku i pdf dokument.O svim budućim pogodnostima svi korisnici sustava e-Građani bit će pravovremeno obaviješteni, najav-ljuju iz Zagrebačkog holdinga.

Početkom ovog mjeseca Teatar poezije priredio je 20. izdanje „Zagrebačkih posveta”, ove go-dine održanih u znak književnika Zvonimira Baloga. Program se odvijao pod nazivom „Zvonimir Balog - Leonardo nad Zagre-bom” prilikom kojeg su poznati umjetnici Antonija Stanišić, Vesna Tominac Matačić, Goran Grgić, Tonko Maroević, Sara Renar, Šiško Horvat Majcan i Goran Matović priredili scen-ski portret ovog istaknutog hrvat- skog pjesnika. Goran Matović, idej- ni začetnik Zagrebačkih posveta, pokrenuo je ovu inicijativu s ciljem afirmacije novih živih dijaloga s ve-likanima pjesničke riječi. Iz hrvat-skog zaborava ,,izvlači” pisce kroz multimedijalna književno - scenska događanja koja su postala tradicio-nalna manifestacija u Zagrebu. Do sada su portretirani brojni domaći književni velikani poput Krleže, Šimića, Ujevića, Parun i dr.Zagrebačke posvete pokrenute su uz podršku Grada Zagreba.

Dvadesete „Zagrebačke posvete” u znaku pjesnika Zvonimira Baloga

redu zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, zagrebački nad-biskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Zagrebu NJ.E. nadbiskup Alessandro D’Errico i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Filip Vučak.

U povodu Foruma zagrebačkih ugostitelja 2014., koji je 21. stu- denog održan u Hotelu Espla-nade, deset ugostiteljskih obje-kata primilo je nagrade za iz-vrsnost i kvalitetu u području ugostiteljstva, učinkovitosti u pro-mociji zagrebačke tradicije i au-tohtonosti te doprinosa sveukup-nom poboljšanju turističke ponude Zagreba i Hrvatske. Osam srebrnih plaketa uručeno je ugostitelj- skim objektima As, Orkan, Marijino zvono, Safari, Kondor, Genius, Šime i Memory, dok su dvije zlatne pla-kete osvojili jedan od najstarijih zagrebačkih restorana Stari Punti-jar te slastičarnica Horak.

Nagrađeno deset najboljih zagrebačkih ugostitelja

Prema nedavno objavljenim rezul-tatima Effie indeksa učinkovitosti, koji već četvrtu godinu zaredom identificira i rangira najučinkovitije agencije, oglašivače i brendove u svijetu, McCann Zagreb za-uzeo je poziciju najučinkovitije marketinške agencije u Hrvats-koj i regiji. Značajan je to uspjeh agencije koja se upravo na prošlim Danima komunikacija istaknula s najvećim brojem nagrađenih ra-dova, a s ukupno ostvarenim pri-hodom u kreativnom poslovanju u tekućoj, 2014. god. svrstala među najbolje agencije u Hrvatskoj.

KNAP poziva na besplatne radionice animacije

Centar kulture na Pešćenici - KNAP poziva djecu od 9 do 14 godina u radionicu u kojoj mašta postaje stvarnost. Cilj radionice je približiti djeci likovno – filmsku formu koja je nerazdvojni dio njihovog odras-tanja. Radionica se bazira na 5 ter-mina od kojih su preostala još dva, 17. i 18. prosinca, a održavaju se sri-jedom i četvrtkom od 19 do 20.30h.Broj polaznika je ograničen, stoga su predbilježbe obavezne na tel: 01 2303 122 ili e-mail adresu kcpescenica@kcpescenica.hr. Voditeljica radionice je nagrađivana animatorica i akademska kiparica Martina Meštrović.

Božićno pivo proslavilo jubilarni 25. rođendan

McCann Zagreb – najučinkovitija marketinška agencija u regiji

Božićno pivo Zagrebačke pivovare dvadeset i petu godinu zaredom uljepšava blagdanski ugođaj i pred-stavlja blagdanski dar svim istin-skim ljubiteljima piva. Osim svojom posebnom recep-turom, Božićno pivo svake se go-dine izdvaja i jedinstvenim vizual-nim doživljajem, a jubilarno 25. izdanje božićne etikete osmislio je mladi umjetnik Rene Bachrach Krištofić. Predstavljanje jubilarnog 25. izdanja Božićnog piva idealno se uklopilo u blagdansku atmosferu Adventa na Zrinjevcu koju je do-datno zagrijala i kuhana varijanta Božićnog piva koja se ekskluzivno i premijerno nudi od ove godine. I oni najzimogrozniji potvrdili su da je recept za kuhano Božićno pivo, koji je osmislio veliki pivski znalac Željko Šatović Gula, pun pogodak za hladne zimske dane.

Gradovi Zagreb i Ljubljana gaje odnos ,,gradova prijatelja” još od 2001., a kao potvrdu tog prijatelj-stva 3. prosinca na trgu Figovec u glavnom gradu Slovenije zapaljene su lampice na božićnom drvcu, zagrebačkom daru Gradu Ljubljani.Paljenju lampica prethodio je svečani program uz nazočnost veleposlanice Republike Hrvatske u Sloveniji NJ. E. Vesne Terzić, di-rektorice Turističke zajednice Grada Zagreba Martine Bienenfeld te drugih visokih uzvanika, između ostalih i zamjenice gradonačelnika Grada Zagreba Vesne Kusin i gradonačelnika Grada Ljubljane Zorana Jankovića.Ljubljana je peti grad kojem je Grad Zagreb darovao božićno drvce, a do sada su ovaj simbolični znak prijateljstva primili Beč (2010.), Rim (2011.), Berlin (2012.) i Budimpešta (2013.).

Grad Zagreb darovao Ljubljani - božićno drvce

Gost uvodničar 03

ImpressumNaručitelj:Grad Zagreb

Nakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Ljubica Jurič

Redakcija:Medijska mreža - Zagreb.hrTomašićeva 12, Zagrebtel: 01 555 1353e-mail: info@mmreza.hr

Tisak:Tiskara Zagreb d.o.o.Radnička cesta 210Zagreb

Glavni urednik:Marko Hodalj

Novinari:Maja ŠpoljarecMaja JurkovićAto Kwamina Markin

Grafička priprema i dizajn:Goran Malnar

Fotografije:Maja Špoljarecwww.zagreb.hr Naslovnica: Maja Špoljarec

Izvori vijesti ZGinfo:www.zagreb.hrwww.zgh.hrwww.zrinjevac.hrwww.zgceste.hrwww.skupstina.zagreb.hrwww.zagreb-touristinfo.hr

Iz sadržaja:

Foto : Maja Špoljarec

zagreb.hr12. prosinca 2014.

6 Biciklistička utrka „Tour de Pologne 2016” uključit će rutu Zagreb - Opatija? 7 Darinko Kosor: Gradski proračun bit će izglasan 11 Joulupukki u Zagrebu - spektakularan doček Djeda Božićnjaka 12 Intervju: Jerko Škorić, Marketing Manager (Mash.Me) 14 TEMA BROJA: Što se dogodi u Zagrebu, čista je magija 20 PRILOG: Intervju Boris Bakal - projekt ,,Zidne novine” 25 Intervju: Borna Ćorić 26 Nagrade hrvatskog glumišta 2014. 30 PREPORUKE: Prigodna glazbena i filmska preporuka 32 GASTRO: Ta predivna božićna tradicija

Poštovane čitateljice i čitatelji časopisa Zagreb.hr!

Godina na izmaku uvijek je prilika za sabiranje i ocjenu rezultata pre-thodne, ali i prigoda za iskazivanje planova i želja za sljedeću godinu. Zahvaljujući vašemu povjerenju, suradnji i podršci, a na zado-voljstvo svih nas koji u Zagrebu živimo, s ponosom ističem kako smo u protekloj godini podigli kvalitetu življenja zahvaljujući ula-ganjima i aktivnostima na mnogim područjima života u našem gradu.

Hrvatska metropola postala je ljepša i bogatija za velik broj novih kulturnih i obrazovnih objekata, uređenih trgova, ulica kao i ob-novljenih zdravstvenih ustanova. Zagreb je nakon gotovo stotinu go-dina, dobio palaču glazbe, Muzičku akademiju, simbol izvrsnosti u glazbenoj umjetnosti, a o čemu su sanjale generacije nastavnika, studenata i brojnih zaljubljenika u glazbu. Nakon nekoliko godina obnove, u Studentskome je centru otvoren Francuski paviljon, remek-djelo moderne arhitekture, a tom dugo zanemarivanom prostoru udahnut je novi život. Zagreb je odnedavno jedan od 28 glavnih gradova Eu-ropske unije pa je, primjereno toj činjenici, uređen Europski trg koji je postao omiljena pješačka zona s izraženim europskim ,,štihom”.

U godini na izmaku izgrađeno je i obnovljeno na desetke škola i vrtića, ambulanti, domova zdrav-lja te je uređen cijeli niz novih bolničkih odjela. Ulice Mesnička i Radnička su zasjale novim ruhom, a s nekoliko novih hotela, kon-gresnih centara i ugostiteljskih o- bjekata, Zagreb je definitivno

postao turističkim središtem regije i omiljena vikend-destinacija ti-jekom cijele godine. Ove su nas godine relevantne međunarodne turističke agencija uvrstile među TOP 10 najprestižnijih i najsigurni-jih turističkih destinacija, čime se doista možemo svi ponositi.

Vrijeme Adventa tradicionalno je vrijeme obiteljskoga i prijateljskog okupljanja, vrijeme naglašenog zajedništva, ljudske i društvene solidarnosti. Grad Zagreb, u surad-nji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba, za prosinac je pripremio bogat program pod nazivom ,,Ad-vent u Zagrebu”. Cijeli je niz događanja što naš grad u ovo predblagdansko vrijeme čine svečanim i raskošnim poput

Piše: Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba

Živih božićnih jaslica, Božićnog Naj-sajma, Ledenog parka na Tomi-slavcu, Božićnog koncerta u Ciboni i božićnih sajmova.

Naravno, dobri ovogodišnji rezul-tati su nam motivacija i vodilja da u narednome razdoblju zadržimo dosegnutu razinu komunal-nih usluga, urbanog standarda i sigurnosti te da prema našim najugroženijim sugrađanima, ne-moćnima i bolesnima, umirovlje-nicima i osobama s invaliditetom iskazujemo solidarnost.

U želji i uvjerenju da će se naš Zagreb i nadalje razvijati po mjeri Zagrepčana, svima želim sretan Božić i svako dobro u novoj 2015.!

Lice grada04 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Dragi čitatelji,

Lice grada je rubrika kojom slavimo sve ljepote Zagreba te stoga pozivamo i vas na sudjelovanje u kreiranju ovih stranica. Šaljite nam fotografije omiljenih zagrebačkih lokacija, građevina koje vas oduševljavaju ili trenutaka koji su vas posebno osvojili, a najbolje fotografije objavljivat ćemo u našim narednim brojevima. Svoje fotografije šaljite na mail adresu info@mmreza.hr. U ovom broju možete pogledati neke od fotografija koje je s nama podijelila Facebook grupa ,,Zakaj volim Zagreb”, a koje su, naravno - u adventskom duhu. Zahvaljujemo inicijatoru grupe Ivanu Brnčiću što nam je ustupio fotografije i šaljemo pohvale autorima fotografija.

Dunja

Marinko

Valentina

Milenka

Željka

Petra

Lice grada - simboli Zagreba 05zagreb.hr12. prosinca 2014.

Park Zrinjevac - mjesto na kojem su isprepleteni povijest, kulturna baština, hortikultura, zabava i romantika

zelena oaza u centru grada

zagrebački park zrinjevac jedna je od najljepših lokacija u gradu zagrebu. Pogotovo sada, tijekom prosinca, kada blještavilo božićnih lampica i ukrasa, kao i svakodnevni adventski sadržaji, izazivaju posebnu vrstu topline i divljenja. neovisno o godišnjem dobu, zrinjevac je mjesto koje nas kontinuirano podsjeća zašto volimo zagreb.

Ime je dobio prema poznatom hrvatskom banu Nikoli Šubiću

Zrinskom, a u znak njegove ob-rane Sigeta. Upravo je s ciljem obilježavanja njegove smrti i 300-te obljetnice te slavne bitke park i izgrađen 14. lipnja 1873., što znači da ćemo iduće godine govoriti o ukupno 142 godine otkako je da-nas najpoznatiji park u gradu Za-grebu dobio svoje prve konture.Zanimljivo, park je izgrađen na mjestu gdje se do tada održavao stočni sajam zbog čega je zemljište najčešće bilo blatnjavo i neuređeno. Međutim, u procesu planiranja i osmišljavanja šetališta, koje danas smatramo jednim od ključnih simbola grada, iz Trsta je naručeno i dovezeno 220 stoljetnih platana. Plinska rasvjeta uvedena je četiri godine nakon izgradnje, a klupice za relaksaciju i uživanje u pogledu postavljene su 1880. go-dine.

Turistički potencijal

Meteorološki stup na sjever-noj strani parka, koji je i danas Zagrepčanima i brojnim turistima zanimljiv radi informacija o tem-peraturi zraka ili razini vlage, posta-vljen je 1884. godine. Zapravo je riječ o poklonu vojnog liječnika, dr. Adolfa Holzera, stup je izrađen od istarskog mramora, a prema idejnom nacrtu Hermanna Bollea. Stup je i nakon 141 godine u funk-ciji, ali s obzirom da nije građen prema današnjim propisima Svjet-ske meteorološke organizacije informacije koje pokazuje ne sma-traju se ,,službenim” podacima pa je tako danas njegova ,,prava vri-jednost” više turističke naravi. Za njegovo održavanje i neprekidno funkcioniranje zadužen je jedan od najpoznatijih zagrebačkih urara - Lebarović koji, prema riječima za-ljubljenika u Zagreb Ivana Brnčića, zajedno sa sinom brine o još neko-liko satova diljem Zagreba, između ostalih i onom na Trgu bana Jelačića. Prepoznatljivi Glazbeni paviljon izgrađen je sedam godina nakon pojavljivanja Meteorološkog stupa

i to na mjestu na kojem je prije bio zdenac, a 1888. privremeno i fon-tana s 30-metarskim vodoskokom. Tako je od 1891. godine naovamo Paviljon središnja točka i srce parka Zrinjevac, koje svakodnevno oku-plja romantičare, zaljubljenike u prirodu i zelenilo, kao i sve željne druženja i primamljivo tople atmos-fere. U proljeće, ljeto i jesen ovdje su česti sajmovi, festivali i koncerti, a zimi je program rezerviran za ad-vent i nadolazeće blagdane. Kao i u slučaju meteorološkog stupa, ovdje se također radi o poklonu, ali ovog puta bogatog trgovca Eduarda Pristera.

Prvi u nizu od sedam parkova Lenucijeve potkove

Nema sumnje da je Zrinjevac u prosincu prava turistička meka i zasigurno jedna od najčešće foto-grafiranih lokacija u Zagrebu, kako stranaca tako i lokalnih stanovnika koji se nerijetko osjećaju kao da ga gledaju po prvi put. Osim prekras-nih drvoreda, ljepotu Zrinjevcu - prvom u nizu od ukupno sedam parkova Lenucijeve potkove - daju

vodoskoci i fontane, od kojih je prva izgrađena 1893., dvije godine nakon Glazbenog paviljona.Jedna od njih je i poznata ,,gljiva” koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu parka. Izradio ju je Herman Bolle 1893. godine, ali je potom - upravo zbog oblika fontane koji podsjeća na ,,dvostruku gljivu” ili vr-ganj - bio ismijavan. Fontana je čak u jednom trenutku i ,,odbačena” od strane građana te proglašena neuspjelim djelom s obzirom da se voda izlijevala iz nje pa je dio parka bio poplavljen. ,,Gljiva” je 1975. završila u Restaura-torskom zavodu te je napravljena fontana od granita (Bolle ju je gra-dio od kamena), nedostaci su sani-rani te je isključena mogućnost izli-jevanja vode. Osim nje, na južnom dijelu parka 1894. godine postavlje-na su i dva bazena s vodoskocima, tzv. ,,blizanci” koji su se prije toga nalazili na Tomislavovom trgu.

Biste hrvatskih velikana

Ako se park prolazi od sjevernog prema južnom dijelu, naposlijetku se dolazi do bisti nekoliko hrvatskih

velikana, Julija Klovića (1879.), Andrije Medulića (1879.), Frana Krste Frankopana (1884.), Nikole Jurišića (1886.), Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1911.) kao i Ivana Mažuranića (1911.). Kako bi ,,zaokružili” doživljaj po-vijesne i kulturne baštine, park uokviruju atraktivne povijesne građevine koje skrivaju muzejsku građu. Unutra čekaju najvrijednija djela svjetski priznatih umjetnika te povijesni rariteti koji, prema navodima Turističke zajednice Grada Zagreba, ,,na čudesan način povijest suprotstavljaju dnevnim gradskim ritualima”. Kombinaci-jom povijesne i kulturne baštine te hortikulture, park Zrinjevac danas predstavlja mjesto koje ostaje u tra-jnom sjećanju. Istinska oaza mira i tople nostalgije koja postaje izvor simpatija i ljubavi prema gradu.(nap. Izvori informacija korištenih u tekstu su stranice Turističke zajednice Grada Zagreba, zagreb-touristinfo.hr te članak na internetskom por-talu Zagrebonline.hr naslova ,,Zrin-jevac – povijest jednog od najljepših zagrebačkih parkova”, autora Ivana Brnčića.

Foto: Ivan Brnčić

ZG info06 zagreb.hr12. prosinca 2014.

U drugoj polovici studenog zamje-nica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek prisustvovala je svečanom zatvaranju humanitar-nog projekta ,,308 protiv mina”, održanog u organizaciji Peugeot Hrvatska, Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske, amba-sade Republike Francuske, RTL televizije i galerije Lauba, gdje je event i održan. „Žalosno je da je na području Hrvatske, nakon više od 20 godina, još oko 590 kilo- metara kvadratnih minski sum-njivog prostora koji i danas pred-stavlja opasnost. Zbog toga poz-dravljam ovu hvalevrijednu akciju i želim što prije vidjeti Hrvatsku bez mina”, istaknula je zamjenica Švaljek. Okupljene je pozdravila i ravnatelji-ca vladinog Ureda za razminiranje Diana Pleština te veleposlanica Francuske Republike NJ. E. Michèle Boccoz koja je izrazila zadovoljstvo zbog još jedne uspješne hrvatsko-francuske suradnje te nadu da će Hrvatska uskoro u potpunosti biti

Sandra Švaljek pozdravila Peugotov humanitarni projekt „308 protiv mina”

bez mina. Veleposlanica je također naglasila kako će, kao finale ovogodišnje humanitarne akcije, Peugeot 308 biti poklon nevladi-noj organizaciji - Centar M.A.R.E. koji je uključen u program brige o žrtvama mina. Podsjetimo, Hrvatska se kao pot-pisnica Ottawske konvencije ob-vezala da će do 2019. postati zem-lja bez mina, ali je za ostvarivanje tog cilja potrebno prikupiti još oko 4 milijarde kuna. Projekt „Protiv mina” provodi se već treću godinu zaredom, a ove se godine Peugot uključio sa svojom 308-icom, eu-ropskim i hrvatskim Automobi-lom godine koji je oslikao poznati hrvatski slikar Lovro Artuković.

Biciklistička utrka „Tour de Pologne 2016” uključit će rutu Zagreb - Opatija?

Krajem prošlog mjeseca, zamje-nica gradonačelnika Grada Za-greba Sandra Švaljek sastala se u Gradskoj upravi s predstavni-cima biciklističke utrke ,,Tour de Pologne 2016”, počasnim kon-zulom RH u Krakowu Pawelom Wlodarczykom, predsjednikom poljsko-hrvatske parlamentar-ne grupe u Republici Poljskoj Tomaszom Glogowskim te orga-nizatorom Projekta Czeslawom Langom. Povod sastanka bila je inicijativa poljskih gostiju da se jedna etapa utrke Tour de Pologne 2016. održi u Republici Hrvatskoj, točnije između Zagreba i Opatije. Kako se moglo čuti na sastanku, bio bi to najveći poljsko - hrvatski projekt u posljednjih 25 godina, a održavao bi se pod motom ,,Tour de Pologne – sport and culture connect Poland and Croatia”. Na utrci, koja je inače četvrta ran-girana utrka u Europi, sudjeluju najbolje ekipe iz cijelog svijeta pri čemu su sva mjesta kroz koja biciklisti prolaze izuzetno dobro promovirana. ,,Bila bi to vrlo lijepa promocija Hrvatske u cjelini, kao i njenih

turističkih potencijala. Na razini Grada Zagreba, možemo potvr- diti da smo spremni na organiza-ciju jedne takve utrke”, izjavila je za-mjenica Švaljek.,,Tour de Pologne” danas predstav-lja najveće i najprestižnije sportsko događanje u Poljskoj, a 2016. će doživjeti svoje 72. izdanje. Utrka je prvi put održana 1928. godine, ali je krajem 30-ih i u 40-ima očekivano ,,mirovala” zbog događanja u svi-jetu i II. svjetskog rata. Ponovno je uspostavljena 1947., a zanimljivo je da je sve do 1992. nacionalno i globalno smatrana amaterskim natjecanjem. Međutim, 1993. go-dine, zahvaljujući osvajaču srebrne medalje na Olimpijskim igrama 1980. Czeslawu Langu i njegovim vlastitim investicijama u natjecanje, u vrlo kratkom vremenu dostiže razinu profesionalnog sporta i događaja svjetskog karaktera. Organizatori su nedavno potpisali ugovor s poljskom televizijom (TVP) zbog čega će se natjecanje u idućih pet godina moći pratiti na nacionalnoj televiziji. Branitelj naslova u 2016. godini bit će Poljak Rafal Majka.

Bogat izbor božićnih aranžmana i ukrasa u Vrtnom centru ZrinjevacU Vrtnom centru Zrinjevac, kao i svake godine za vrijeme adventa, u ponudi je bogat izbor božićnih ukrasa, originalnih adventskih vijenčića i aranžmana te božićnih drvaca raznih dimenzija. U ponudi su i božićne zvijezde (euphorbije) iz vlastitog uzgoja, božićni nakit te ostale dekoracije i dekorativno bilje. U cvjećarnicama Zrinjevac u Importanne cen-tru i Ciklama u Jurišićevoj ulici po- sjetiteljima je također na ras-polaganju bogat izbor ad-ventskih vjenčića i novogodišnjih aranžmana, brojne dekoracije te božićne zvijezde. Osim gotovih aranžmana, u ponudi je i cjeloku-pan pribor potreban za izradu dekoracija. Svoje božićne ukrase moguće je pronaći na nekoliko prodajnih mjesta: Vrtni centar na Remetinečkoj cesti 15, radnim da-nom od 7 do 19 sati te subotom od 7 do 16 sati; Rasadnik Markuševac na Svetošimunkoj 61, ponedjeljkom od 7 do 15 sati, odnosno do 14:30 sati od utorka do subote; Rasadnik Jankomir na Jankomiru 1, od 7 do 17 sati ponedjeljkom, odnosno do 14.30 sati od utorka do subote;

Cvjećarnica ,,Ciklama” u Jurišićevoj 26, radnim danom od 8 do 20 sati te subotom od 8 do 15 sati te Cvjećarnica ,,Importanne” u Impor-tanne centru radnim danom od 9 do 21 sat te subotom od 9 do 20 sati.

Blagdanski stol mjesto je gdje uživamo u delicijama, ali i zabo-ravljamo sve loše što smo možda jedni drugima rekli ili napravili, kao i svakodnevne brige i probleme te neispunjene snove.Udruga „Zagrebački humanitarci” odlučila je taj osjećaj čarolije blag-danskog stola, barem na jedan dan, omogućiti obiteljima o kojima brine te je stoga pokrenula akciju naziva „Čarobna škrinjica za čaroliju blagdanskog stola”. Za svaku obitelj (ukupno njih 20) pripremljena je mala škrinjica u koju možete ubaci-ti sve ono što mislite da bi nekome moglo uljepšati božićni stol.

Udruga „Zagrebački humanitarci” pokrenula akciju „Čarobna škrinjica za čaroliju blagdanskog stola”

Donacije za čaroliju blagdanskog stola moguće je do 15. prosinca dostaviti na sabirno mjesto Udruge (Šeširi i kape Cahun, Pod Zidom 8), a također je moguće dogovoriti se s voditeljicama o preuzimanju istih. Naravno, u svakom trenutku na raspolaganju je i žiro-račun (HR7623600001102376454) uz koji je nužna i naznaka: blagdanski stol.Ukoliko ne znate što biste donirali, iz Udruge predlažu darovnu karticu nekog od trgovačkih lanaca (Kon-zum, Billa, Spar, Kaufland ) s kojom obitelj sama može izabrati i kupiti ono što joj treba za čaroliju blag-danskog stola.

ZG info 07zagreb.hr12. prosinca 2014.

U novoj božićnoj kampanji SOS Dječje selo Hrvatska poziva na paljenje lampica na boru i poziv na humanitarni telefon kojim se pos- taje božićni anđeo djece SOS Dječjih sela Lekenik i Ladimirevci. S obzirom da je konzumerizam re-dovito izraženiji baš u vrijeme blag-dana, ponekad zaboravimo na one kojima je pomoć najpotrebnija. Kampanja, koju je kreativno os-mislila Unex Grupa, poziva da ovog Božića upalite lampicu na boru SOS DSH i pozivom na broj 060 9055

Božićna kampanja: Postani anđeo čuvar SOS Dječjeg sela Hrvatska!

postanete božićni anđeo. Cijena poziva iznosi 6,25kn, pozivom da-rujete 3,20 kuna bez PDV-a djeci i mladima SOS dječjih sela.SOS Dječje selo Hrvatska, uz pružanje toplog i brižnoga doma, brine o osmijehu svakog djeteta o kojem skrbi, za što je potrebna pomoć zajednice i dobrota u srcima pojedinaca. Zato je glavni cilj kam-panje povećati svjesnost o brizi za djecu bez roditelja i odgovarajuće roditeljske skrbi u SOS dječjim se-lima u Hrvatskoj.

U sklopu sastanaka prošlog mjese-ca zamjenica gradonačelnika San-dra Švaljek dočekala je u gradskoj palači Dverce delegaciju talijanske regije Abruzzo, predvođenu pred-sjednikom Lucianom D’Alfonsom, a u društvu veleposlanice Italije u Republici Hrvatskoj Nj.E. Emanuele D’Alessandro. Talijanski gosti u Zagrebu su sudjelovali na međunarodnom stručnom skupu o klimatskim promjenama i strategijama za nji-hovo obuzdavanje. Zahvalivši na srdačnom prijemu, predsjednik D’Alfonso naglasio je kako ga se posebno dojmila čistoća i urednost grada te organiziranost javnog prijevoza. Visoki gost istaknuo je mogućnost suradnje na području energetskog razvoja i obnove svih energetskih resursa jer to je nešto što treba i gradu Zagrebu i regiji Abruzzo. Kao primjer dobre prakse

SaStanak S PredSjednikom talijanSke regije abruzzo

D’Alfonso: „S Gradom Zagrebom vidimo suradnju na području energetskog razvoja i obnove svih energetskih resursa!”

naveo je projekt energetske ob-nove školskih zgrada. „Realizirali smo ga u svim općinama i školama na način da više nema gubitka en-ergije, i to je doista jedan kvalitetan projekt koji je dao odlične rezultate. Okrećemo se obiteljima kako bi u svojim kućanstvima shvatili kako se treba ponašati s energijom. Putem raznih igara pokušali smo motivi-rati djecu da utječu da se u obitelji promjeni način života.” A to je, prema riječima zamjenice Švaljek, i prvi projekt na kojem bi mogla početi suradnja regije Abru-zzo i grada Zagreba. „Kao što smo čuli, regija Abruzzo ima pozitivna iskustva i dobru prak-su u odgoju i obrazovanju djece o nužnosti uštede energije. Mislim da je to model koji bismo u gradu Za-grebu mogli primijeniti, eventualno ga adaptirati našim mogućnostima”, zaključila je Švaljek.

konSenzuS PoStignut - čvrSta većina u gradSkoj SkuPštini

Darinko Kosor: „Gradski proračun bit će izglasan”

Na sjednici Gradske skupštine 2. prosinca, koja je trajala od 9 ujutro pa sve do nešto prije 19 sati, glav-na tema bila je donošenje grad-skog proračuna za 2015. godinu.Hoće li Skupština usuglasiti sve stavke i postići neophodan kon-senzus i za koliko će gradska bla-gajna biti siromašnija u odnosu na prošlu godinu, bile su ključne nepoznanice uoči sjednice. Ipak, neovisno o potvrdi informacije da će proračun biti tanji za oko 780 milijuna kuna, sudionici sjednice izašli su zadovoljni činjenicom da je postignuta većina oko gotovo svih potrebnih stavki.,,Građani grada Zagreba moraju znati da je postignuta čvrsta većina u Gradskoj skupštini te da će proračun na idućoj sjednici 22. prosinca biti izglasan”, poručio je predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor i dodao da je prema prvotnom prijedlogu proračun bio manji za oko 450 milijuna kuna, ali s obzi-rom na nove odluke Vlade RH te Sabora, manjak će biti bliži bro-

talijanski gosti u zagrebu su sudjelovali na međunarodnom stručnom skupu o klimatskim promjenama i strategijama za njihovo obuzdavanje

jci od 780 milijuna kuna. ,,Pokušat ćemo uštedjeti još nekih 50 do 100 milijuna kuna, ali ta ušteda neće biti na štetu socijale, zdravstva, obrtnika ili nečeg drugog, već će se tražiti isključivo unutar poslovanja Grad-ske uprave”, zaključuje Kosor. Dan prije odražavanja sjednice GS-a, zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek izvijestila je kako je štednja usmjerena na kapitalne rashode te da je svaki od Gradskih ureda ,,češljao” stavku po stavku i tražio mogućnost za dodatno rasterećenje budžeta. ,,Od 450 milijuna kuna, 250 milijuna ušteda pronađeno je na iz-dacima za nabavu dugotrajne imo-vine, to su ti kapitalni rashodi. Sve ostale uštede odnose se na uštede praktički po svim ostalim stavkama poslovnih rashoda, od donacija do sufinanciranja programa u sportu, kulturi i izdacima za intelektualne usluge”, objašnjava Švaljek proračun koji je predložen na sjednici te većim dijelom usuglašen. Konačne brojke, kao i zaključci oko grad-skog budžeta u novoj godini, bit će poznati nakon 22. prosinca.

Foto: skupstina.zagreb.hr

ZG info08 zagreb.hr12. prosinca 2014.

PrikuPljeno 13.000 kn za uzv Pregled Srca mališana

Uspješno završena humanitarna akcija Branka Ognjenovića i PIK VrbovcaNa zajedničkoj akciji udruge „Re-nato – kuhari bez granica“ Branka Ognjenovića i PIK Vrbovca u Ho-telu Esplanade prikupljeno je preko 13.000 kn za UZV pregled srca djece, kako bi se već u najrani-jim godinama otkrile potencijalne srčane mane koje kasnije mogu prouzrokovati teže zdravstvene probleme. Humanitarna akcija, koja se održala u sklopu 9. Međunarodnog festi-vala vina Vino.com, okupila je bro-jne kuhare poput Marka Lučića iz PIK Vrbovca, Damira Modrušana, Daria Lidea, Vladimira Šajnovića, Krešimira Pavića, Uroša Uroševića i mnogih drugih koji su s PIK-ovim delicijama pripremali jela te ih po promotivnim cijenama prodavali posjetiteljima festivala, a sav priku-pljen novac namijenjen je za UZV pregled srca djece roditelja lošijeg imovinskog statusa.

Glavni inicijator i osoba s velikom životnom energijom, akademik ku-linarstva Branko Ognjenović, ove je godine osnovao udrugu „Renato – kuhari bez granica“ koja ima za cilj osvijestiti i educirati roditelje kako je važno već u najmlađoj djetetovoj dobi napraviti ultrazvuk srca. Chef Ognjenović bio je oduševljen odazivom svojih kolega kuhara i podrškom glavnog sponzora PIK-a, s kojim surađuje već dugi niz godina te je istaknuo kako vjeruje da će ljudi prepoznati rad udruge i pomoći u sličnim budućim humani-tarnim događajima.Veliko srce svih organizatora ove akcije, pomoći će malim srcima da zdravo kucaju i kada narastu. Chef Ognjenović uvijek ističe kako i je-dan spašeni život za udrugu znači velik uspjeh te napominje kako svi zajedno moramo biti odgovorni i savjesni članovi zajednice.

Modernizacija strojnog parka Zagrebačkih cestaZagrebačke ceste nabavom nova dva stroja nastavljaju s moder-nizacijom strojnog i voznog parka. Ovog puta na adresu RJ Meha-nizacije stigao je stroj za glodanje asfalta, popularno zvan ,,freza” te novi utovarivač koji će se koris-titi za potrebe nove, reciklažne, a- sfaltne baze Rakitje. Freza snage motora 298 kW, radne širine 150 cm, dubine frezanja od 0 do 32 cm, s hidrauličnom preklopnom istovarnom trakom omogućuje brže i kvalitetnije obavljanje rad-nih zadataka. Utovarivač bruto snage 219 kW, radne težine 24t te zapremine utovarne korpe od 4,4 m3, idealan je za potrebe utovara

velikih količina kamenih agregata i frezane mase. Investicijom u nove strojeve Zagrebačke ceste do-datno će povećati produktivnost podružnice. Freza i utovarivač svoje prve radne sate zabilježili su početkom pro-sinca.

Fuliranje kod Uspinjače je opet „IN”

Uspinjača u Tomićevoj posljednjih je godina hit lokacija Zagrepčanima i turistima za vrijeme Adventa. Ovogodišnje Fuliranje službeno je otvoreno prije svih drugih ad-ventskih zbivanja u gradu pri čemu su organizatori izrazili veliko zado-voljstvo povodom iznimnog inte-resa koji već treću godinu zaredom vlada za ovim događanjem. „Zaista nam je drago da je interes za Fuliranje i ove godine od samog početka velik. Očekujemo da ćemo po broju posjetitelja nadmašiti pret-hodne godine. Zagrepčani i gosti Zagreba prepoznali su ovaj projekt kao kvalitetan i pozitivan doprinos blagdanskoj ponudi Zagreba te smo nakon samo tri godine posto-

janja postali jedno od najpoznatijih adventskih događanja u Gradu”, i- zjavio je Roman Pokos u ime orga-nizatora. Na Fuliranju ove godine sudjeluje 18 izlagača: Aperol bar, Bi.Bi, Fa-brika, Gajba wine bar, Gost&Ona, Habiter Chic, Hov Hov Pasja pe-karna, La Štruk, Maks studio, Peper-mint, Photoboutique, Rakijarnica, RougeMarin, Slavona, Uje oil bar, a novost je i sudjelovanje radija Ya- mmat FM, novog zagrebačkog radija koji i prije službenog početka rada svakodnevno emitira glazbeni program u Tomićevoj. Svi detalji ovogodišnjeg Fuliranja dostupni su na Facebook profilu i na web stranici www.fuliranje.com

Božićni sajam u organizaciji Međunarodnog kluba ženaTijekom vikenda 6. i 7. prosinca na Zagrebačkom velesajmu otvoren je humanitarni božićni sajam u orga-nizaciji Međunarodnog kluba žena. Sajam je otvorila supruga pred-sjednika RH Tatjana Josipović, a otvorenju ovog tradicional-nog događanja na Velesajmu prisustvovala je i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Sandra Švaljek. Božićni sajam održava se na Zagrebačkom velesajmu već 21 godinu zaredom. Otvorenje redo-

vito privlači velik broj stranih vele-poslanika u RH, a ove godine sajam je privukao goste iz rekordnog broja stranih zemalja, njih 42. Kako doznajemo sa službenih stranica Grada Zagreba, kompletan prihod ove godine namijenjen je Odjelu neonatologije Kliničke bolnice Sve-ti Duh. Na sajmu je moguće pronaći proizvode iz cijeloga svijeta - hranu, knjige, ručne radove, a na nekoliko štandova predstavljaju se i hrvatski proizvođači s izvornim suvenirima Zagreba i okolice.

ZG info 09zagreb.hr12. prosinca 2014.

PSiHijatrijSka bolnica „Sv. ivan”

Predstavljeno sedam novih Programa integrativne psihijatrije

Prema riječima ravnatelja Psihi-jatrijske bolnice Sveti Ivan Igora Filipčića, ono što ove programe čini drugačijim je personalizirani pristup te provedba u dnevnim bolnicama, čime se ubrzava pro-ces liječenja i oporavak, a smanjuje stigma psihičkih bolesnika. ,,Novim psihoterapijskim i eduka-tivnim programima koji se provode u našim dnevnim bolnicama i am-bulantama cilj nam unaprijediti prepoznavanje, liječenje i rehabili-taciju psihičkih bolesnika. Vjerujem da ćemo ovim programima smanjiti stigmu, poboljšati kvalitetu života i pomoći u razvoju novih životnih vri-jednosti naših bolesnika i njihovih obitelji, rekao je ravnatelj Filipčić. Uputio je posebnu zahvalu Gradu Zagrebu na kontinuiranoj potpori i odličnoj suradnji kao i uređenju novih dijelova bolnice, čije otvore-nje uskoro slijedi. Zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek čestitala je ravnatelju i suradnicima Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan što su pokretanjem sedam novih programa dodatno iskoristili postojeće kapacitete za unapređenje kvalitete života

oboljelih i njihovih obitelji.Nakon prezentacije programa, gosti i domaćini obišli su izložbu radova kluba Zajedno, organiziranog s ciljem što kvalitetnije rehabili-tacije i resocijalizacije bolesnika. Svakodnevno je otvoren od 16 do 19 sati i djeluje kroz literarnu, lutkarsku, dramsku, likovnu, glaz-benu, kreativnu i računalnu radi-onicu, radionicu zdravog života te grupe podrške. Novi programi Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan su RIPEPP, program ranih interven-cija kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja; RIO 1 i 2, terapijski program namijenjen osobama s poremećajem ličnosti; STUP, pro-gram za stresom i traumom uzro-kovanih poremećaja; PIPS, program integrativne psihijatrije nami-jenjen prepoznavanju i liječenju psihičkih poremećaja u kroničnih tjelesnih bolesnika; PAM, program za pamćenje za osobe oboljele od Alzheimerove i drugih demencija; KOCKA, terapijsko-rehabilitacijski program za ovisnost o kockanju te H(RANA), program dnevnog liječenja oboljelih od poremećaja prehrane.

u Psihijatrijskoj bolnici Sveti ivan, u nazočnosti zamjenica gradonačelnika grada zagreba Sandre švaljek i vesne kusin, predstavljeno je sedam novih suvremenih programa integra-tivne psihijatrije s cilljem prevencije, liječenja i rehabilitacije psihičkih bolesnika te rad kluba pacijenata zajedno.

Javno glasanje za maskotu Europskih sveučilišnih igara traje do 15. siječnja Ris, hrčak te kuna i sredozemna medvjedica finalisti su izbora za službenu maskotu Europskih sveučilišnih igara koje će se 2016. održati u Zagrebu i Rijeci.Javno glasanje za službeni zaštitni simbol Igara krenulo je još prvog dana prosinca, a građani će svojem favoritu glas moći dati sve do 15. siječnja 2015. godine.

64 prijavljena rada – 3 finalista

Deveteročlani stručni žiri izabrao je tri finalista nakon što su javnim natječajem pristigla čak 64 prijed-loga, a na građanima je sada da javnim glasanjem biraju između radova autorice Mirele Ivanković Bielen (kuna i sredozemna med-vjedica) te radova timova Hrvoje Orlović-Alma Vragović (ris) i dvoj-ca pod nazivom „A4 tim“ iza čijeg imena stoje Vedran Rede i Matija Tomšić (hrčak).Navedena rješenja koja su pronašla svoje mjesto u završnom krugu, na svoj karakterističan način prezenti-raju i zastupaju vrijednosti koje Igre promiču. Maskote ujedno i prezen-tiraju slogan „Srce vjeruje, um os-tvaruje“, pod kojim će se održati

natjecanje koje će okupiti preko 5.000 studenata sportaša iz svih krajeva Europe. Kako bi dali svoj glas, dovoljno je posjetiti internet stranicu www.eug2016.com te dati glas maskoti koja vam se najviše sviđa.

Grad razveselio djecu branitelja za blagdan Sv. Nikole

U tjednu nakon službenog početka Adventa u Zagrebu, a uoči blag-dana Svetog Nikole, Grad Zagreb i Gradski ured za branitelje odlučili su razveseliti oko 400 mališana, djece hrvatskih branitelja slabi-jeg imovinskog statusa. U dvorani Studentskog centra upriličena je već tradicionalna priredba na-

ziva ,,Neobična potraga nestašnog krampusa” u sklopu koje se pojavio i Sveti Nikola i prigodnim pokloni-ma darovao djecu branitelja. ,,Drago mi je da smo danas ovdje zajedno i nadam se da će vas ovi slatki paketići i predstava raz-veseliti,” bila je poruka zamjenice gradonačelnika Sandre Švaljek.

ZET-ov adventski vlakić prolazi središtem grada sve do 6. siječnjaAdvent u Zagrebu u punom je jeku, a sve se češće može čuti kako je ove godine bogatiji i dojmljiviji nego ikad. Uz bok Beču i drugim europskim prijestolnicama pozna-tim po nevjerojatnim blagdanskim ugođajima, hvale se često iz Grad-ske uprave i TZGZ-a.Naravno, ne bi ta svečana i topla at-mosfera bila potpuna bez doprino-sa Zagrebačkog električnog tram-vaja (ZET) koji su Zagrepčanima i turistima do 6. siječnja na raspo-laganje stavili adventski vlakić koji, u posebnom božićnom ruhu, svakodnevno povezuje ključne lo-

kacije u centru grada, posebno one na kojima se odigravaju različiti ad-ventski programi. Radnim danima od 13 do 19, odnosno od 10 do 19 sati vikendom, adventski vlakić kreće svakih 40 minuta s glavnog gradskog trga, zatim vozi Ilicom, Frankopanskom, Masarykovom i Amruševom, okružuje Zrinjevac, Trg kralja Tomislava te se zaustavlja na Glavnom kolodvoru. Pritom tre-ba spoemnuti da su vožnje potpu-no besplatne. Kako nas informiraju na stranicama ZET-a, uz prigodnu glazbenu kulisu, vlakićem upravlja tko drugi nego - Djed Božićnjak!

ZG info10 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Za izniman doprinos afirmaciji ljud-skih prava, toleranciji te promica-nju mira, slobode i jednakosti među svojim vršnjacima, ovogodišnja nagrada „Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost“ pripala je učenici I. gim-nazije Barbari Rubinić te post-humno učeniku Osnovne škole Tituša Brezovačkog Luki Mihaliću u čije je ime nagradu preuzeo njegov otac Boris. Na svečanosti kojoj su nazočili i roditelji Luke Ritza, priznanja su uručili za- mjenica gradonačelnika Grada Za-greba Sandra Švaljek i predsjed-nik Gradske skupštine Darinko Kosor. Citiravši Georga Bernarda Shawa koji je izjavio kako život nije u pronalaženju sebe, već u stvaranju sebe, Sandra Švaljek je istaknula kako duboko vjeruje da je smisao života Luke Ritza upravo

u stvaranju sebe – sebe bez mržnje i netolerancije, sebe koji prihvaća drugačije, sebe koji predrasude zamjenjuje radoznalošću i željom za spoznajom, odnosno onoga sebe koji previše voli zvijezde da bi se bojao noći. „Život Luke Ritza je poziv svima nama, a naročito mla-dima koji imaju najveću sposob-nost i entuzijazam za prihvaćanje i izgradnju novih svjetova, na otpor svakom nasilju i diskriminaciji, u svim životnim situacijama i na svaki način“, dodala je Švaljek i zaključila kako su ovogodišnji dobitnici, svat-ko na svoj način, poruka svima da je prilika za plemenito i humano djelovanje pružena sada i ovdje.Nagrada „Luka Ritz“ tradicionalno je uručena na Međunarodni dan tolerancije (16. studeni) u Staroj gradskoj vijećnici.

Zaključci XIII. međunarodnog simpozija „Gospodarenje otpadom Zagreb 2014.“Gospodarenje otpadom bilo je središnja tema XIII. međunarodnog simpozija „Gospodarenje otpa-dom Zagreb 2014.“ koji su orga-nizirali Grad Zagreb, Zagrebački centar za gospodarenje otpadom, Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO), Međunarodna organizacija za kruti otpad (ISWA), Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Razred za prirodne znanosti. Simpozij je održan u studenom 2014. u pro-storima Gradske skupštine Grada Zagreba. Ciljevi Simpozija bili su definirati što kvalitetniju podlogu za donošenje odluka u pojedinim segmentima gospodarenja otpa-dom na razini države, regionalne i lokalne samouprave i gospodar-skih subjekata, kao i razmotriti mogućnosti za materijalnu i en-ergetsku oporabu otpada, sagle-

dati gospodarsku dimenziju gos-podarenja otpadom, potaknuti kvalitetniju suradnju znanosti i gos-podarstva te ukazati na važnost ko-munikacije (edukacije i dijaloga) u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Tijekom trajanja Sim-pozija svoja znanja i iskustva razmi-jenilo je više od 60 domaćih i stra-nih stručnjaka te znanstvenika u području gospodarenja otpadom, a u obliku plenarnih predavanja i prezentacija predstavljeno je skoro 70 znanstvenih i stručnih radova.

=> Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom mora uključivati sve elemente predviđene hijerarhijom gospodarenja otpadom prema redu prvenstva. => Odvojeno prikupljanje i izbjegavanje nastajanja otpada, kao i njegova ponovna upotreba, trebaju biti rezultat kvalitetnog planiranja proizašlog iz podataka o kvaliteti otpada. => Uz osobnu motivaciju svakog pojedinca, za odvojeno sakupljanje ot-pada, potrebno je razvijati svijest lokalnih zajednica o jasnoj viziji mogućih pozitivnih društvenih, okolišnih i gospodarskih promjena. => Svi segmenti gospodarenja otpadom moraju biti u službi zaštite okoliša i zaštite zdravlja ljudi, ali i gospodarskog razvoja.=> Komponente pojedinih dijelova sustava gospodarenja otpadom mo- guće je realizirati u skladu s gospodarskim mogućnostima i specifičnostima pojedine zemlje.=> Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom ne može se temeljiti na da-vanju prednosti jednoj komponenti sustava, već se svi segmenti moraju paralelno razvijati i biti primjereno zastupljeni. => Energetska oporaba otpada sastavni je dio cjelovitog sustava gospo-darenja otpadom. => Za što uspješnije gospodarenje biorazgradivim otpadom nužno je jasnije definirati zakonske okvire te osigurati cjelovitu infrastrukturu, osim samog sakupljanja.=> Jačanje komunikacije (edukacije, informiranja i dijaloga) u području gospodarenja otpadom temelj je uspješnosti i cjelovitosti sustava i njegov je sastavni dio. Utjecaj stava „ne-u-mojem-dvorištu“ trenutno je snažno izražen u javnom prostoru. => Metodologija obračuna i prikazivanja podataka u segmentu komu-nalnog otpada nije jasno definirana i unificirana što dovodi do stvaranje krive slike o postignutim ciljevima te ciljevima koje tek treba postići.

Nagrada „Luka Ritz“ dodijeljena Barbari Rubinić te posthumno Luki Mihaliću

Otvoren novouređeni park Zvonimira Milčeca na Trešnjevačkom trguKrajem studenog zamjenica gra-donačelnika Grada Zagreba Sandra Švaljek, u društvu s obitelji Milčec, otvorila je novouređeni park i ot-krila ploču s novim nazivom – Park Zvonimira Milčeca. Park na Trešnjevačkom trgu, kako se prostor parka i okolnih površina nazivao do sada, zajednički su ure-dili Grad Zagreb i Radio Sljeme, a u sklopu projekta ,,Svi na zeleno” Ra-dio Sljemena i udruge Zelene stope. ,,Radi se o izvrsnoj inicijativi Ra-dio Sljemena da se obnovi park te da se nazove imenom Zvonimira Milčeca kojeg se itekako dobro sjećamo kao dobrog duha grada Zagreba. Grad Zagreb je finan-

cirao projekt, a podružnica Zrinje-vac zaslužna je za realizaciju ideje. Vjerujem da će građani Zagreba, a posebno Trešnjevke, uživati u novouređenom parku koji je, koliko čujem, od preuređenja izuzetno posjećen. Nadam da ćemo se na ovakav ili sličan način sjetiti svih naših Zagrepčanki i Zagrepčana koji su nam najbliži i koji su nas najviše zadužili”, izjavila je zamje-nica Švaljek.Uređenje parka obuhvatilo je ob-novu i proširenje dječjeg igrališta te postavljanje novih dječjih sprava za igru, a postavljena su i nova tijela javne rasvjete, ograda oko kom-pletnog parka te nove klupe.

ZG info 11zagreb.hr12. prosinca 2014.

Međunarodna zračna luka Zagreb često dočekuje velike zvijezde, no doček koji se zbio krajem prošlog mjeseca uistinu je nadmašio mnoge prethodne. Joulupukki, jedan je-dini Djed Božićnjak, doputovao je iz daleke Laponije u posjet hrvat-skim mališanima. Čuo je, naime, da su ovdašnja djeca posebno dobra i izuzetno draga pa se u to poželio i sam uvjeriti. Za pomoć se obratio Veleposlanstvu Republike Finske u RH te je Zagreb dobio rijetku priliku ugostiti pravog Djeda Božićnjaka, jednog od najpoznatijih simbola Finske koji je ujedno i planetarno omiljen simbol dobrote i blagdan-skog darivanja.Djedica je u Zagrebu odlučio uživati u svoje dvije velike ljubavi, onoj prema djeci i onoj prema sportu. Tako je, kao ,,pravi” Skandinavac, u Zagreb između ostalog doputovao i kao strastveni ljubitelj hokeja na ledu te je subotnje poslijepodne proveo u Ledenoj dvorani Doma sportova uživajući u utakmici KHL-a između zagrebačkog Medveščaka i finskog predstavnika Jokerit iz Helsinkija. Tom prigodom u DS-u postavljena je i posebna tribina na kojoj je Djedica pratio utakmicu u društvu brojnih mališana.

Doček u Zračnoj luci

U Zračnu luku Zagreb sletio je u petak, 21. studenog, nešto prije 17 sati. U maniri istinske zvijezde prvi se spustio niz stube zrakoplova, a iza njega su ponosno koračali

jouluPukki u Studenom PoSjetio zagreb

Spektakularan doček pravog Djeda Božićnjaka u Zagrebu

i hokejaši Jokerita. Delegaciju koja je prva imala čast pozdraviti Djedicu činili su veleposlanik Re-publike Finske u RH Nj. E Timo Rajakangas, predstavnici Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb te Vladimir Tomičić, generalni di-rektor KHL Medveščak Zagreb. No, Djedica je ipak došao zbog djece. U trenutku kad su se su-sreli teško je bilo procijeniti tko se kome više obradovao, Djedica mališanima ili oni njemu. Pose-ban doček pripremili su mu i mali članovi KUD Mičevec koji su za svečani doček pripremili i plesnu točku, a Djedica nije propustio pri-liku s njima i zaplesati.

„Onkotäälläkilttejälapsia?”

U tom je trenutku Joulupukki naučio i prvu riječ hrvatskog jezika i okupljenima izrekao jedno ve-liko ,,Hvala!”. Više od stotinu djece zaposlenika Zračne luke Zagreb dočekali su Djedicu osmjesima i željama za nadolazeći Božić, a on ih je počastio poklonima i tradicional-nim finskim keksima s đumbirom. Naravno, prvotno se okupljenima obratio svojim dobroćudnim po-gledom i pitanjem ,,Onkotäälläkilt-tejälapsia?”, što znači ,,Ima li ovdje dobre djece?”.Osim druženja na Plesu i navijanja za Jokerit, Djedica je tijekom borav-ka u Zagrebu posjetio i mališane u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj te Dom za zbrinjavanje djece bez roditelja u Nazorovoj.

Bečka i Zagrebačka burza potpisale ugovor o distribuciji podatakaBečka i Zagrebačka burza potpisale su ugovor o suradnji u području distribucije podataka. Na taj je način Bečka burza svoju mrežu po-dataka proširila na još jednu zem-lju s područja Srednje i Jugoistočne Europe. Bečka je burza do sada ostvarila partnerstvo s burzama CEE regije te burzama Banja Luke, Beograda, Makedonije i Crne Gore, a prošle je godine kao prva part-nerska burza iz Azije pridobivena i burza Kazahstana.Bečka burza obuhvaća ukupno 240 međunarodnih distributera podataka; 24% pritom dolazi iz Ve-like Britanije, 19% iz SAD-a, 14% iz Njemačke te 10% iz Austrije. Počevši od iduće godine, klijenti

Bečke burze moći će u stvarnom vremenu dobiti informacije o cije-nama i temeljne podatke o hrvat-skim poduzećima. ,,Zagrebačka burza na ovaj način dobiva mogućnost proširenja međunarodne strukture klijenata i suvremenu tehničku infrastruk-turu”, izjavio je član Uprave Bečke burze, Michael Buhl.„Ova je suradnja u skladu s dugoročnim ciljevima Zagrebačke burze, a to su naime jačanje domaćeg i regionalnog tržišta kapitala, povećanje vidljivosti te olakšanje pristupa međunarodnim ulagačima“, dodala je Ivana Gazić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

Predstavnici internacionalnog programa „WorldChicago” posjetili Gradsku upravuU sklopu brojnih značajnih sastana-ka koje je u studenom odradila za- mjenica zagrebačkog gradona-čelnika Sandra Švaljek, krajem mjeseca u Gradskoj upravi ugos-tila je i predstavnike američke nevladine i neprofitne organizacije „WorldChicago”. Tako je zamjenica Švaljek dočekala predsjednicu i za-mjenika predsjednice organizacije Peggy Parfenoff i Johna Bauma, predstavnike tvrtke Hamag-Bicro te ravnatelja i predstavnicu Sektora za internacionalizaciju Dalibora Marijanovića i Tanju Ivanović, a koji ujedno i pripremaju projekt razmjene stručnjaka iz područja teholoških inovacija koji bi se pro-vodio u Hrvatskoj, Bosni i Hercego-vini i Sloveniji. Gosti su naglasili da ,,Program” pod- razumijeva dvosmjernu komu-nikaciju razmjene stručnjaka, što znači da će 20-ak stručnjaka iz Hrvatske, BiH i Slovenije u proljeće 2015. boraviti četiri tjedna u Chi-cagu, a desetak stručnjaka iz Chica-ga provelo bi ovdje deset dana na

ljeto 2015. i zimu 2016. Kod odabira kandidata bit će bitna stručnost u tehnološkim područjima, a birali bi se iz privatnog, javnog i nevladinog sektora.Zamjenica Sandra Švaljek pozdravi-la je Projekt koji, kako je istaknula, nudi razmjenu i stjecanje korisnih iskustava na području tehnologije, napomenuvši da Grad Zagreb uvi-jek podržava kvalitetne i korisne programe i projekte. ,,Mi ćemo or-ganizirati da što više naših građana bude upoznato s ovim Projektom kako bi se mogli prijaviti te proves-ti i učiti četiri tjedna u Chicagu”, dodala je zamjenica.Odabrani kandidati bit će i sudio-nici završnog kongresa ,,U.S. De-partment of State Proffesional Fel-lows Congress” u Washingtonu koji okuplja 200-tinjak profesionalaca iz različitih regija s područja zakono-davstva, ekonomije i provođenja zakona, a stručnjaci iz Chicaga sudjelovat će na dvodnevnom tehnološkom summitu u Zagrebu na ljeto 2015.

veleposlanstvo republike Finske u rH priredilo je spektakularan doček joulupukkiju – jedinom pravom djedu božićnjaku, kojeg je u međunarodnoj zračnoj luci zagreb dočekalo više od stotinu mališana

ZG info12 zagreb.hr12. prosinca 2014.

jerko škorić, marketing manager (maSH.me):

Za početak, upoznaj nas s apli-kacijom Mash.Me? Radi se o aplikaciji koja omogućava brzu i jednostavnu izradu visoko kvalitetne 3D animacije i to za samo djelić novca i vremena koji su inače potrebni za tako nešto. Funk-cionira na način da web kamera, koja je danas prisutna u svakom računalu, prenosi pokrete vašeg tijela, ekspresije lica i glas na 3D lik u stvarnom vremenu. Tehnologija iza Mash.Me-a je tzv. „motion cap-ture“ koji se već neko vrijeme koristi u Hollywoodu, ali naravno u puno naprednijoj i skupljoj varijanti.

Tko su idejni tvorci aplikacije?Idejni tvorci Mash.Me aplikacije su braća Darian i Vedran Škarica koji su ubrzo nakon izlaska s fakulteta elektrotehnike i računarstava os-novali tvrtku „DivIT“, specijaliziranu

Zaklada Ana Rukavina održala Dan otvorenih srcaNakon Dana otvorenih srca, koji Zaklada Ana Rukavina organizira u spomen Aninog preranog od-laska, Registar je veći za 215 novih potencijalnih darivatelja matičnih stanica. Tijekom Dana otvorenih srca, održanog 27. studenog u prostorijama Zaklade, svi zaintere-sirani građani mogli su se upoznati s radom Zaklade i važnosti upisa u Registar. Buduće majke saznale su detaljnije informacije o djelova-nju Banke krvi iz pupkovine „Ana Rukavina“ i darivanju matičnih stanica iz pupkovine. „Naša misija kontinuiranog širenja Registra živi upravo zahvaljujući našim sugrađanima i zato hvala svima koji su nam se pridružili. Svi građani koji su se upisali pomažu teško oboljelima diljem svijeta jer je naš Registar dio svjetskog. Ovom prilikom pozivamo sve naše sugrađane da se još jednom za-jedno s nama vesele i plešu na kon-certu „Želim život“ 19. prosinca na

zagreb connect, prva startup konferencija u organizaciji grada zagreba održana je u studenom na zagrebačkom velesajmu. u konkurenciji 50 prijavljenih i 18 prihvaćenih startup tvrtki koje su imale pet minuta za predstavljanje svog projekta žiriju, prvu nagradu od 50.000 kuna odnijela je aplikacija mash.me o kojoj smo razgovarali s jerkom škorićem, marketing menadžerom i jednom od ključnih osoba koji stoje iza aplikacije.

„Drago nam je što je Grad Zagreb prepoznao važnost startupa i odlučio se uključiti u podršku i promociju istima”

za 3D grafiku, prirodna korisnička sučelja i interaktivne površine.

Otkud uopće ideja?Istraživali smo mogućnosti 3D ka-mere i što drugi rade te u jednom japanskom video uratku vidjeli stotine komentara ljudi koji su bili oduševljeni upravljanjem 3D avatarom i kreiranjem videa na taj način. U tom smo trenutku pre-poznali poslovnu priliku i rodila se ideja o Mash.Me-u. Putem smo shvatili kako je tržite ljudi koji pos-jeduju 3D kamere ipak premaleno.

To nam je predstavljalo veliku pre-preku kod plasmana na tržište jer svaki korisnik koji ne posjeduje 3D kameru morao bi izdvojiti još 2.000 kuna za istu. U tim trenu-cima okrenuli smo se web kameri (2D) koje su danas prisutne u sva-kom računalu. Uz jako puno znan-stvenog istraživanja i uz pomoć naših partnera s FER-a uspjeli smo realizirati naš plan.

Koliko je trajao razvoj, od inici-jalne ideje pa do realizacije?Od inicijalne ideje do danas prošlo je dvije i pol godine. Zvuči kao jako puno vremena, ali s obzirom da se radilo o tehnološki zahtjevnom projektu i da smo se pritom sami financirali - zadovoljni smo. Iako uvijek može bolje. Nedavno smo dobili poduzetnički impuls koji nam je značajno ubrzao razvoj i

omogućuje nam da lansiramo pro-jekt u narednih 6 mjeseci.

Koliko ste koristi „izvukli” od Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP)?U ZIP-u smo dobili pristup men-torskoj mreži koja nam je uvelike pomogla kod „dječjih bolesti“ na koje svaka tvrtka nailazi pri razvoju i plasmanu proizvoda na trzište. Prije smo radili iz garaže, što je to-talni klišej, a ZIP je bio taj koji nam je omogućio odličan radni prostor i poticajnu radnu okolinu, s drugim

startup projektima poput nas koji su nas motivirali da budemo još brži i bolji. Trenutno još uvijek radi-mo iz ZIP-a, odlučili smo ostati kao „alumni“ tim jer nam se višestruko isplati ostati u takvom okruženju i tzv. ,,žiži” zbivanja. Npr. jedan projekt iz ZIP alumnija dobio je svoju prvu investiciju jer je na neko događanje u ZIP-u „banuo“ investi-tor iz mađarskog fonda. Prijava i ulazak u Zagrebački inku-bator poduzetništva definitivno nam je jedna od najboljih odluka i jako se pozitivno odrazila na daljnji razvoj i poslovanje.

Kakvi su daljnji planovi za razvoj aplikacije?Daljnji planovi su dovršetak beta verzije kojoj se nadamo kroz tri mjeseca. U međuvremenu, početkom prvog mjeseca idemo promovirati Mash.Me na „Con-sumer Electronics Show“ (CES) u Las Vegasu. To je najveći sajam potrošačke elektronike na svijetu i posjeti ga više od 160.000 ljudi iz

140 zemalja. Nakon toga planiramo lansirati „Kickstarter“ kampanju za koju se pripremamo već nekoliko mjeseci. Ona će nam omogućiti sredstva i komunikaciju s prvim ko-risnicima kako bi oblikovali završnu fazu proizvoda prema njihovim potrebama.

Imate li još kakvih ideja koje bi htjeli implementirati?Kroz razgovor s potencijalnim ko-risnicima shvatili smo da tehnologi-ju koja stoji iz Mash.Me-a možemo koristiti za neke druge proizvode. Prvi na redu u pripremi je Mash.Me chat koji omogućuje video chat kao vaš najdraži avatar. Ali ni to nije sve. Kad stignemo, što je rijetko, eksperimentiramo i s chatom u vir-tualnom prostoru za što koristimo „Oculus Rift“.

Kako bi ocijenio Zagreb Con-nect?Pokazala se kao konferencija na visokoj razini, s veoma kvalitetnim panelima i startupima na pitch natjecanju u kojima je imalo prilike uživat vise od 500 posjetitelja. Dra-go nam je što je Grad Zagreb pre-poznao važnost startupa i odlučio se uključiti u podršku i promociju istima.

Razgovarao:Marko Hodalj

Trgu bana Josipa Jelačića“, izjavila je Mirta Vrančić, voditeljica ureda Zaklade. Tradicionalnim koncertom „Želim život“, koji Zaklada organizira na glavnom gradskom Trgu, cilj je za-hvaliti svima koji su svojim pleme-nitim donacijama doprinijeli raz-voju Zaklade i omogućili da se Anin san ostvari. Zakladi je moguće pomoći pozivom na humanitarni broj 060 9000 koji će biti aktivan od 01. prosinca, a jednim pozivom donira se 5 kuna + PDV. Zahvaljujući brojnim donorima i donatorima, hrvatski Registar danas broji više od 46.000 poten-cijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica od čega je više od 43.000 uzoraka tipizirano. Kako je hrvatski Registar dio svjetskog (,,Bone Marrow Donors World-wide”), darivatelji iz hrvatskog Registra dali su šansu za život 26 oboljelih u Hrvatskoj i 17 u inozem-stvu.

ZG info 13zagreb.hr12. prosinca 2014.

Održani 4. Dani otvorenih vrataMatice umirovljenika Grada ZagrebaU prostorijama Češke besede u Šubićevoj ulici u Zagrebu, 26. i 27. studenog održani su 4. Dani ot-vorenih vrata Matice umirovljenika Grada Zagreba. Otvaranje prvog dana privuklo je veći broj visokih političkih dužnosnika pa su tako prisutne pozdravili predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor, Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Marija Kalebota, predsjednica Matice umirovljenika Grada Zagreba i dr., dok je svečani program vodila je zagrebačka glumica Kostadinka Velkovska.Visoki uzvanici obišli su i štandove na kojima su umirovljenici Grada Zagreba izložili svoje ručne radove. ,,Kao što vidite na ovim štandovima umirovljenici štrikaju, rade, heklaju i to prodaju, a upravo je to razlog

zbog kojeg će Grad Zagreb uvijek podržavati udruge umirovljenika. Umirovljenici su i politički dobro organizirani, imaju i pet svojih zastupnika u Skupštini i najviše se bore za svoja prava. I što je najvažnije, u proračunu koji smo morali dosta rezati, najmanje smo rezali gradskom uredu za socijalnu skrb jer moramo našim bakama i dedama pružiti koliko možemo da svoje umirovljeničke dane proživljavaju u druženju i veselju”, komentirao je Darinko Kosor.

Foto: Mario ĆUŽIĆ/ZNA.HR

Advent tradicionalno počeo paljenjem prve svijeće na Trgu bana Jelačića

Početak Došašća i ove je godine obilježen paljenjem prve svijeće na adventskom vijencu na Trgu bana Josipa Jelačića. Svijeću je zapalila zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Sandra Švaljek, zajedno sa zamjenikom biskupa vikara za grad Zagreb mons. Zvonimirom Sekeljem i župnikom Župe Svete Marije na Dolcu prečasnim Zlatkom Golubićem, koji su predvodili obred Službe riječi. ,,U ovo radosno vrijeme čekanja Božića moramo osvijestiti sve ono zbog čega možemo biti sretni i zadovoljni, više se posvetiti svojim bližnjima, kao i sjetiti se te pomoći onima koji imaju manje i kojima je pomoć potrebna”, napomenula je zamjenica Sandra Švaljek, dodavši da će Grad sudjelovati u mnogim humanitarnim akcijama kako bi

blagdan Božića učinio toplijim i veselijim građanima kojima je to potrebno.

Advent na Zrinjevcu

U večernjim satima započeo je i Advent na Zrinjevcu koji je također tradicionalno započeo paljenjem mnogobrojnih dekorativnih lampi-ca i zasjao blagdanskim bajkovitim sjajem. Mnoštvo građana uživalo je u zvukovima duhovnih i božićnih pjesmama zbora Sveti Duh te roca-billy grupe Acoustic Mojo i zvucima jazza grupe Marta’s. Uz bogati glaz-beni program, jednim od najljepših zagrebačkih parkova cijeli će se prosinac širiti mirisi i okusi starih zagrebačkih gastronomskih speci-jaliteta, tople čokolade i kuhanog vina.

Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom i šesti rođendan Zaklade „Čujem, vjerujem, vidim”Početkom prosinca, u prostoru Zaklade ,,Čujem, vjerujem, vidim”, svečano je obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom, kao i šesta godišnjica rada Zaklade. Tom prigodom upravitelj Zaklade Mirko Hrkač predstavio je pro-grame i projekte koji su realizirani tijekom 2014. godine i koji su do-prinijeli ostvarivanju svrhe Zaklade, a ta je pomoć djeci i mladima, edu-kacija mladih osoba i studenata s invaliditetom te omogućavanje pristupa literaturi slijepim i drugim osobama koje ne mogu čitati stan-dardni (crni) tisak. Tako se moglo čuti kako je za potrebe slijepih oso-ba prilagođeno čak 60 zvučnih knji-ga u ,,DAISY” formatu te 24 knjige u digitalnom formatu. Pokrenut je projet osnivanja zvučne knjižnice te projekt prilagodbe lektirnih naslo-va za učenike s disleksijom od 1. do 4. razreda osnovnih škola. Osim toga, održano je i edukativno putovanje za mlade s invalidite-tom u grad Dubrovnik, održan je tečaj engleskog jezika (početni i napredni) te je donirano 5 prijen-osnih računala mladim osobama s invaliditetom. Od siječnja ove go-dine u prostoru Zaklade ,,Čujem, vjerujem, vidim” mjesečno se dva

puta održavaju susreti majki djece s teškoćama u razvoju u čiju su realizaciju uključeni volonteri Zak-lade, studenti Edukacijsko-rehabil-itacijskog fakulteta. Sudionicima obilježavanja Međunarodnog da- na osoba s invaliditetom ob-ratila se i izaslanica zamjenice gradonačelnika grada Zagreba, mr. Višnja Fortuna, pročelnica Grad-skog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom te je tom prigodom zahvalila Zakladi kao i svim udrugama civilnog društva koje svojim djelovanjem dopri-nose izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom s ostatkom populacije. Dodala je kako će Grad Zagreb i dalje pružati potporu radu Zaklade u provođenju programa i projekata. Na kraju svečanosti, up-ravitelj Zaklade uručio je zahvalnice svim donatorima i suradnicima koji su doprinijeli ostvarivanju svrhe Za-klade u 2014. godini.

Kineziološki fakultet proslavio 55 godina radaKineziološki fakultet u Zagrebu svečano je proslavio prvih 55 go-dina rada. Brojni državni i sportski uglednici te studenti ispunili su veliku fakultetsku dvoranu na obilježavanju ove značajne obl-jetnice, ali i novog zamaha jedne od vodećih znanstvenih ustanova u Hrvatskoj. ,,Današnji događaj pokazao je da ljudi iz javnog sek-tora te gospodarstva podržavaju Fakultet i sve naše projekte. To nas čini ponosnima, ali to je i obveza da nastavimo s projektima koji će doprinjeti da kineziologija postane sastavni dio našeg društva u svo-joj punoj mjeri”, izjavio je dekan Damir Knjaz. Na svečanosti se mo-glo čuti o nadolazećem projektu Zapadnog sveučilišnog sportsk-og kampusa čija je svrha ponu-diti sadržaje jedinstvene u regiji, odnosno formirati formirati centar za nastavno-znanstvene programe na polju kineziologije i srodnih

djelatnosti, unaprijediti proved-bu obveznog i izbornog kolegija „Tjelesne i zdravstvene kulture“ za sve sastavnice Sveučilišta u Za-grebu koji za to nemaju adekvatne uvjete te osigurati optimalne uvjete za sportsko-rekreativne i javno- zdravstvene aktivnosti studenata i osoblja Sveučilišta, kao i svih građana Grada Zagreba. Kineziološki fakultet osnovan je kao Visoka škola za fizičku kulturu 1959. godine, a u sastav Sveučilišta u Zagrebu primljen je 1967. godine te je između 1973. i 2001. godine nosilo naziv Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Do značajnih promjena u koncepciji poslijediplomskih studija dolazi 2001. godine, kada je program poslijediplomskog znanstvenog studija kineziologije izrađen u skladu s ECTS bodovnim sustavom, odnosno kriterijima Bolonjske deklaracije.

Tema broja14 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Što se dogodi u Zagrebu, čista je magijaulazimo prije nekoliko dana autom u budimpeštu i na samom silasku s autoputa dočeka nas ogromna, svjetleća reklama zagrebačkog adventa. tamo, na ulazu u impozantnu budimpeštu, zagreb i njegov advent. nikad kao ove godine nisam toliko doživljavala taj advent i sva njegova događanja, a prati me još i po drugim gradovima. nelokalpatriotski posjetila sam drugi grad za advent, samo da bih shvatila koliko je naš ove godine zapravo čaroban.

Advent u Zagrebu tradiciona-lna je manifestacija koja svake

godine prvenstveno obuhvaća Trg bana Josipa Jelačića i Zrin-jevac, okolne ulice i trgove pop-ut Bogovićeve, Cvjetnog trga i Tomićeve (kod Uspinjače) te nezao-bilaznu rasvjetu i ukrase duž cijelog užeg i šireg centra grada.Svaka lokacija ima svoju priču i program prilagođenim različitim ukusima, a ima tu i sajmova te performansa, naravno uz odličnu hranu i piće. Artomat je sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta koji će se održavati na Trgu žrtava fašizma; poznato Fuliranje kod Uspinjače održava se već treću godinu zaredom, a ove godine nudi i neke gas-tronomske novitete. Na Dolcu će se 22.12.2014. održati performans puštanja lampiona u zrak, dok će Cvjetni trg za vrijeme Adventa biti u znaku klasike i jazza.

Advent na Zrinjevcu – tamo gdje je vrijeme stalo

Park Zrinjevac tradicionalno popri-ma čudesno adventsko ruho, a ni ove godine nije ništa drugačije. Čak 39 kućica ovog Adventa

nudi proizvode poznatih domaćih obrta i renomiranih tvrtki. Drveni ukrasi, igračke, suveniri, prirodna kozmetika, svijeće i drugi prigodni pokloni samo su dio blagdanske ponude. Za ukusnu okrijepu brinu Okrugljak, Vivat, Bonita, Sushi bar, Sora, Stara Preša, Zagrebački plavi i Zagrebačka frajla, dok su za slatki dio blagdanske priče zaduženi Cho-co bar i In Stilista. Uz tradicionalne blagdanske gas-tro delicije nudi se i zanimljiv izbor pjenušaca, rakija, prirodnih sokova i kuhanih vina Vinolicious.

Ovogodišnju novotariju u ponudi pića pripremila je Zagrebačka pivovara koje za vrijeme Adventa ekskluzivno na Zrinjevcu predstav-lja svoje Božićno kuhano pivo, a za ljubitelje bezalkoholnih toplih na-pitaka brine Franckova kuća čaja. Glazbeni program čine božićni

klasici, ali i hitovi te evergreeni domaćih bendova i izvođača, a posebno mjesto u ovogodišnjem glazbenom programu imaju šansonjeri. Radno vrijeme Adventa na Zri-njevcu je svakodnevno od 12, a vikendima od 10 sati, dok glazbeni program s koncertima radnim da-nom počinje od 18 sati, a vikendi-ma od 11 do 13 te od 20 sati.Uz uvijek dobru i prepoznatljivu ponudu, ove je godine zagrebački Advent građanima ponudio i neke novitete.

Ledena bajka na Tomislavcu

Europski trg potpuno je nova lo-kacija događanja, koja na pješačkoj zoni strogog centra grada nudi ve-liki izbor suvenira i šarenih božićnih ukrasa, bogatu ugostiteljsku ponu-du te večernji glazbeni program na simpatičnoj „kugla“ pozornici. S božićnih balkona Zagrebu program je u organizaciji li-menog puhačkog sastava Ad gloriam brass, a riječ je o kon-certima klasične glazbe s oda-branih zagrebačkih balkona. Lo-kacije su šarmantna Tkalčićeva te veličanstveni HNK. Popularni „Tomislavac“, odnosno Trg kralja Tomislava ove je godine kulisa za

pravu ledenu bajku. Ledeni park ispred Umjetničkog paviljona još je jedan od noviteta ovogodišnjeg Adventa, svečano otvoren u petak 5. prosinca, uprizorujući scenu otvorenja prvog zagrebačkog klizališta na Badnjak 1874. godine. Klizalište projektirano po uzoru na ona u Beču, Parizu i New Yorku prostire se na 1.900 m2. Glavno klizalište površine 800 m2 pos-tavljeno je iza Umjetničkog pa-viljona, a po uzoru na puno veći park Gorky u Moskvi te Wienna Ice world u Beču i Tomislavac ima 400 metara dugačku te 2,5 metara široku dodatnu vanjsku stazu, koja omogućava klizanje cijelim par-kom.

Iscrpne pripreme

Pripreme za postavljanje ove ledene atrakcije trajale su više od 6 mjeseci, dok je za montažu tre-balo tri tjedna. Ono što posebno oduševljava, prošetate li ovim trgom, jest bogata gastronomska ponuda, kao i ponuda zaista finih vina. Svoje delicije nude neki od najpoznatijih zagrebačkih restora-na, poput Lari i Penati, Okrugljak te

Autor: Maja Jurković

advent u zagrebu

turistička zajednica grada zagreba advent je podržala s 3 milijuna kuna, od čega je polovica namijenjena ledenom parku na tomislavcu, a ostala sredstva raspoređena su na druga događanja.

Foto: Maja Špoljarec

Foto: Maja Špoljarec

Tema broja 15zagreb.hr12. prosinca 2014.

Bistro Apetita, a tu je i ukusan izbor kuhanog vina, punča i pjenušaca koje nudi vinarija Vivat fina vina. A što je tek Advent bez nezaobilaznih fritula, kobasica i štrukli. Ledeni park na Tomislavcu bit će otvoren do 18. siječnja, radno vrijeme klizališta je radnim danom od 10 do 23, a vikendom od 9 do 23 sata. Cijena klizanja je 20 kuna, a najam klizaljki 10 kuna.

Iznenađenje na svakom uglu

Manifestacija Advent u Zagrebu unazad nekoliko godina intenzivno se razvija u sinergiji relevantnih gradskih tijela i ureda, Koncertne direkcije Zagreb te Turističke zajed-

nice grada Zagreba. Svake godine obuhvaća sve više lokacija u gradu, a reklame koje sam spomenula na početku teksta te mnoštvo turista koji ovih dana šeću ulicama glav-noga grada dokazuju da Zagreb postaje prepoznatljiv kao mjesto odličnog provoda u vrijeme Ad-venta i novogodišnjih blagdana.

Usporedbe radi, Advent u Bu-dimpešti ili primjerice Frankfurtu, nije ništa bolje organiziran, dapače Zagreb ima znatno ljupkije kulise, bogatiju ponudu, prihvatljivije cijene i više „topline“. Simpatični bijeli štandovi, romantično os-vjetljenje na Zrinjevcu, oživljavanje balkona u centru grada prekras-

nom glazbom, domaća hrana, vrhunsko vino i, ono najvažnije, iznenađenje doslovce iza svakog ugla. I to je njegova najveća čar.

Kamo prvo?

Uzmete li vremena i krenete istraživati cjelokupnu ponudu Ad-venta, pritom uživajući u ukrasima

Adventsko srce Zagrebaogromna, 9 metara visoka, jelka koja ove godine krasi ljubljanski Figovec dar je grada zagreba. jelka je okićena simbolikom licitarskog srca u čak 200 božićnih kuglica te isto toliko stakalca i drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja. licitarsko srce kao prepoznatljivi hrvatski proizvod i suvenir grada zagreba iskaz je dobrodošlice i ljubavi.

Petra (28), novinarka

„Ove godine me posebno raz-veselio dio grada kod Vukovar-ske, koji je uredila obitelj Salaj, jer stvarno izgleda bajkovito. Osim toga, najljepši ukrasi su mi velika crvena srca. Znam da pomalo asocira na Valentinovo, no mene baš vesele i razniježe kad god ih vidim.”

koji se nalaze svuda oko i iznad vas, doći ćete do samo jednog zaključka – u ovo doba godine zaista je divno biti u Zagrebu.

Za kraj, nudimo vam naš pri-jedlog rute po gradu. Kao pravi Zagrepčanin krenite od sata na Trgu, prošećite Ilicom do Tomićeve, gdje ćete pojesti naj-bolji sendvič

Iva (30), dipl. ekonomist

„Zagreb u adventsko doba dobiva novu čar. Ponuda u užem centru ove godine je pozitivno iznenađenje. Fuliranje, Europski trg, Britanac, Trg bana Jelačića... za svakoga po nešto u svega par koraka! Svuda vlada opuštena i pozitivna atmosfera, glazba, fino vino i kobasice. Apsolutna preporuka za dobru zabavu.“

Nebojša (29), dipl. inženjer građevine

„Advent je jednom riječju - odličan. Cijeli grad je prekrasno okićen, a pogotovo mi se sviđa Zrinjevac. U društvu dragih osoba i s čašom toplog vina u ruci, okružen s tisuću svjećica i mirisom cimeta, brzo se zaborav-lja hladnoća i umor od posla.“

Foto: Maja Špoljarec

Tema broja16 zagreb.hr12. prosinca 2014.

RIJEČ UREDNIKA

zagrepčani su u prošlosti koristili sve raspoložive zaleđene površine u svrhu razonode i rekreacije. klizalo se po zaleđenim maksimirskim jezercima, savskim rukavcima, barama i poplavljenim ledinama pokraj današnjeg glavnog kolodvora. na badnjak 1874. godine na mažuranićevom trgu otvoreno je prvo gradsko klizalište. kako u to vrijeme nije bilo plinske rasvjete klizalište je bilo osvijetljeno s više od 300 petrolejskih svjetiljki, dok su klizači nosili fenjere sa svijećom.u Rougemarinu, s pogledom na čarobnu i najslađu uspinjaču na svijetu.

Kuhano vino i nešto slatko

Potom skrenite prema Cvjetnom, pogledajte štandove i „čvaknite“ nešto usput. Kroz Marićev prolaz izbit ćete na Zrinjevac i poslušajte dobar koncert uživajući pritom u kuhanom vinu. Priču zaokružite Europskim trgom gdje ćete se najdulje zadržati. Ne samo da ćete poslušati odličnu live izvedbu, već ćete svoje nepce ponovo nagraditi kuhanim vinom. A zašto ćete se najdulje zadržati? Zato jer iznad vas lebde srčeka koja nevjerojatno smiruju, a iza vas je božićno drvce s kojeg se smiješe kuglice načinjene od pravih limuna. Do Trga vas vodi puteljak omeđen prekrasnim, bijelim štandovima ispred kojih se nalaze cjepanice i „old school“ limene bačve umjesto stolova. Oko vas se širi miris cimeta i vina, a ispred vas čeka glavni trg, na kojemu sve počinje i završava, pa

ćete tako tamo završiti priču vre-lim fritulama. Klizanje ostavite za drugi dan, to je tek priča za sebe. Osim šetnje, možete izabrati i br-zinski ,,tour” po svim adventskim sadržajima u centru grada. Naime, svakih 40 minuta s Trga bana Jelačića kreće ZET-ov blag-danski turistički vlakić i prolazi rutom koja povezuje sve lokacije na kojima se odvija adventski pro-gram. Vozi Ilicom, Frankopanskom, Masarykovom i Amruševom, nakon čega zaokružuje kod Zrinjevca. Nas-tavlja prema Trgu kralja Tomislava i Glavnog kolodovora gdje se na-poslijetku zaustavlja. Namijenjen je ponajprije onima koji u Adventu najviše uživaju - našim najmlađima, a za vožnju ne morate platiti ama baš ništa. Dašak blagdanske at-mosfere iz adventskog vlakića na raspolaganju vam je od 5. prosinca do 6. siječnja, vožnje radnim danom kreću od 13 i traju do 19 sati, dok vikendom program kreće od 10. Atmosferu dodatno zagrijava pri-godna blagdanska glazba te vozač obučen u Djeda Božićnjaka.

Dragi naši,

u kolovozu ove godine krenuli smo s novim i redizajniranim izdanjem lista koji držite u rukama. Uveli smo nove rubrike, proširili dijapa-zon tema i područja koja pratimo, pojačali interakciju s vama, našim čitateljima, i pritom uživali u svom poslu. Zahvaljujemo svima koji su nam slali svoje fotografije, upite, molbe i prijedloge, kao i onima koji su nas dobronamjerno kritizirali.

S obzirom na blagdansko ras-položenje koje nas svuda prati, potrudili smo se da naš posljednji broj u ovoj godini bude ,,adventski”

koliko god je moguće. Teško je za-pravo obuhvatiti sva događanja koja ovih dana možete vidjeti u gradu i upravo je to ono najljepše kod Adventa u Zagrebu. Novotarije i iznenađenja kriju se na svakom koraku, iako je uvijek najvažnije da ste u dobrom društvu koje vas usrećuje, nasmijava i čini ovo raz-doblje posebnim. Uživajte u prosincu koliko god stignete jer svi dobro znate da lije-pe stvari kratko traju i teško ćete, nakon što sve prođe, imati ovoliko mogućnosti za ,,zaliti” dan na po-slu toplim i ukusnim kuhanim vi-nom, uklopiti neku debrecinku ili se zasladiti neizostavnim fritulama. Stoga vam redakcija Zagreb.hr-a, koju čine Ljubica, Maja J., Brankica, Maja Š., Ato, Goran i Marko želi upravo to: opuštene i vesele blag-dane, puno smijeha i uživanja u ad-ventskim sadržajima. Sretan vam Božić i najsretnija 2015. godina!!!

Foto: Maja Špoljarec

Tema broja 17zagreb.hr12. prosinca 2014.

Foto: Maja Špoljarec Foto: Maja Špoljarec

Foto: Maja ŠpoljarecFoto: Maja Špoljarec

Foto: Maja Špoljarec

Foto: Maja Špoljarec

Vi pitate, mi odgovaramo18 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Dragi čitatelji, rubrika „Vi pitate, mi odgovaramo“ omogućava vama, stanovnicima grada Zagreba, da dobijete odgovor na pitanja i probleme koji vas muče, koje primjećujete u vašoj okolini i na ulicama grada. Što god da komentirate u društvima i na kavama, a nije vam jasno i nikako ne možete doći do odgovora ili pojašnjenja, slobodno nam pošaljite na info@mmreza.hr, a mi ćemo za vas od Grada, gradskih ureda i institucija zatražiti relevantne informacije i objaviti ih.

Molimo vas i apeliramo da se na-pokon postave kamere i mjerači brzine na semafore između Jar-eka Donjeg i tunela u Podsusedu (Aleja Bolonje), kao i kod križanja Aleje Bolonje i Škorpikove te na dijelu prema Staroj Samo-borskoj. Također, zanima me je li moguće da se na navednim lokacijama obnove ceste i rub-njaci, da se još jedan mjerač br-zine postavi u ulici Horvatnica u Gornjem Vrapču gdje je također poželjno uvesti autobusnu liniju. Naposlijetku, apeliram da se podvožnjak kod Aleje Bolonje kod cementare u potpunosti preuredi, a sve radi opasnosti od poplava i vrlo lošeg stanja. (Hugo)

ODGOVOR DAJE:Služba za informiranje Grada Zagrebamr. sc. Dinko Bilić. dipl. oecpročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

U povodu Vašeg upita u vezi nad-zornih kamera na Aleji Bologne i obnove ulice Horvatnica, za- hvaljujemo Vam na konstruk-tivnom prijedlogu koji ste nam dostavili vezano uz postavljanje ka-mera na području Aleje Bologne i na Horvatnici te Vas obavještavamo da će isti biti razmotren prilikom postavljanja novih kamera koje će obuhvaćati širi centar grada. Ulica Horvatnica uvrštena je u As-falterski program nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2015. godini na temelju prijedloga Gradske četvrti Podsused-Vrapče i utvrđenog zatečenog stanja kolni-ka od strane djelatnika ovog Ureda. Radove će izvoditi Zagrebački hol-ding d.o.o., podružnica Zagrebačke ceste, a predviđeni početak radova je nakon završetka zimskih uvjeta.

Tijekom listopada ove godine, Zagrebačke ceste asfaltirale su ulicu Siget od broja 6 do broja 8. Ovom prilikom maknut je no-gostup uz parkirališta. Međutim, umjesto starog nogostupa os-tale su neuređene rupe pa sada oni koji parkiraju vozila moraju pješačiti kolnikom što je prilično pogibeljno, a pogotovo kad još uz vas hodaju djeca. Dakle, kada će Zagrebačke ceste vratiti nogostup u stanje kakvo su zatekle?(Mladen)

ODGOVOR DAJE:Zagrebačke ceste, Služba za odnose s javnošću i marketingVlado Suša, v.d. rukovoditelja

Sporni dio ne može se smatrati no-gostupom jer širinom od 40 cm ne zadovoljava minimalne sigurnosne uvjete. Umjesto vraćanja u prvo-bitno stanje izvest će se humusi-ranje, odnosno pripajanje zelenoj površini. Ukoliko Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb odluči staviti izgradnju nogostupa u plan MKA, Zagrebačke ceste će sa zadovoljst-vom izvesti radove.

Kao mnogi Hrvati, prilikom gubit-ka posla, dobila sam mogućnost korištenja socijalnoga pokaza. Dobijete potvrdu na HZZ-u s kojom popunjavate obrazac s priloženom fotografijom u ZET-u, date 30 kuna za izradu kartice i to je to. Kartica traje od točno određenog dana u mjesecu, 30 dana (dakle, može biti 15. u mjesecu, 15.10. do 15.11.). Ku-pon ne možete kupiti par dana ranije, nego praktično točno na dan. Vjerujem da je to upravo zbog straha od prijevara. Kada, velike li sreće, dobijete posao i krenete raditi, pravila se mijenjaju. Kupon vrijedi točno od prvoga do posljednjega u mjese-cu. Nitko vam to ne govori. Nitko vas ne upozori. I mislite kako se uredno vozite, a u biti ste dva puta platili tih par dana, jednom socijalnim pokazom, a drugi put radničkim, jer eto niste znali za pravila. Ne postoji internetska provjera kartica, ne postoji niti mogućnost da npr. online ban-

ODGOVOR DAJE:dipl. ing. Drago Marić, ZET

Kada putnik ostvaruje pravo na povlaštenu (jeftiniju) kartu kao osoba koja je nezaposlena, a prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, on zna da njegova karta vrijedi za neograničen broj vožnji od dese-tog u tom mjesecu do devetog u sljedećem.

karstvom platite taj kupon. A svi pričaju o digitalizaciji i mod-ernizaciji. Molim vas odgovor kako je ovo moguće i gdje je tu logika? (Ana)

To može provjeriti na validatorima u vozilima ukoliko pritisne tipku „i“ (informacije o karti). Ukoliko se u međuvremenu ta oso-ba zaposli i počne raditi ta ista karta vrijedi do devetog u sljedećem mjesecu i ne mora kupovati drugu kartu. Po isteku valjanosti takve karte (9. u mjesecu) kupuje kartu na njemu najpovoljniji način (opća pretplatna karta, plaćanje vrijed-nosnom kartom ili papirnatom), tako da nitko ne mora dvostruko plaćati. Ono što može biti slučaj je da se osoba određeni broj dana vozi po jeftinijoj cijeni dok ga Zavod za zapošljavanje ne skine s popisa.

Zanimljivosti izvana 19zagreb.hr12. prosinca 2014.

U HRVATSKOJ, AUSTRIJI, NJEMAČKOJ, SLOVAČKOJ I SLOVENIJI POSTAVIT ĆE SE 115 PUNJAČA VISOKE SNAGE ZA ELEKTRIČNA VOZILA

EU podupire prekograničnu uporabu električnih vozila u Hrvatskoj i srednjoj EuropiU okviru programa „TEN-T“ Europ-ska unija planira uložiti više od 3,5 milijuna eura u studije i probno raspoređivanje punjača električne energije visoke snage na cestama u srednjoj Europi, a sve kako bi se omogućila uporaba električnih vozila na velikim udaljenostima i promicali održivi oblici prijevoza. Europa treba prilagoditi svoju ces-tovnu infrastrukturu potrebama potrošača u pogledu e-mobilnosti budući da se povećava broj čišćih i ekonomičnijih vozila, uključujući i električna. Jedna od prioritetnih zadaća jest omogućiti ekonomičnu vožnju na velike udaljenosti u-nutar interoperabilne mreže, čime bi se trebala povećati uporaba električnih vozila.Projekt će obuhvatiti studije s ciljem utvrđivanja sklonosti i potreba potrošača u pogledu punjenja ba-terija električnih vozila. Osim toga, u Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji bit će postav-ljeno 115 punjača visoke snage za električna vozila. Time će se u Aus-triji, Sloveniji i Slovačkoj uspostaviti mreža punjača koja pokriva cijelu zemlju i osigurati priključci prema Münchenu i Zagrebu. Projekt će biti

usmjeren na postupno uvođenje novih tehnologija spremnih za primjenu na masovnom tržištu u kratkom roku (punjači visoke snage za baterije i punjiva hibridna električna vozila), a u sklopu njega provest će se studije kojima će se ispitati koje su pripreme potrebne za uvođenje komplementarnih rješenja koja će biti spremna u srednjoročnom razdoblju (punje-nje hidrogenom za električna vozi-la s gorivnim ćelijama).Projekt je odabran za financiranje iz fondova EU-a uz pomoć vanj-skih stručnjaka u okviru godišnjeg poziva na podnošenje projektnih prijedloga za program TEN-T za 2013., a prioritetni cilj je smanjenje emisije ugljičnog dioksida/zamje-na nafte ili smanjenje troška zaštite okoliša. Provedbu će pratiti INEA, izvršna agencija Europske komisije za inovacije i mreže.

,,tako Slične, tako različite, tako euroPSke”

Paneuropski natječaj u pisanju eseja traje do 27. veljače 2015.Glavna uprava za proširenje (DG ELARG) Europske komisije u stude-nom je pokrenula paneuropski natječaj u pisanju eseja na temu „Tako slične, tako različite, tako eu-ropske“ na koji se mogu prijaviti o-sobe između 18 i 25 godina starosti iz svih 28 država članica Unije.Natječaj je započeo još 5. stude-nog, a trajat će sve do 27. veljače 2015. godine i u tom periodu su-dionici će moći pisati o vlastitim iskustvima u proširenoj Europskoj uniji, ali i o tome kako se proširena Europska unija može suočiti s iza-zovima budućnosti.Iz svake države sudionice izabrat će se po jedan pobjednik, a svi državni pobjednici bit će pozvani u trodnevni posjet Bruxellesu. Osim toga, njihovi će eseji biti objavljeni na web stranici Europske komisije te će ih moći preuzeti vodeći mediji u njihovim državama.

Dodatne informacije moguće je potražiti na web stranici Glavne uprave za proširenje (u tražilicu je potrebno upisati ec.europa.eu/enlargement/) na kojoj se nalazi i internetski o-brazac za prijavu. Stranica nudi sve potrebne in-formacije o pravilima, uvjetima pristupa i kriterijima ocjenjivan-ja, pripremljenom pake-tu te načinu prijave. Za bilo kakva pi-tanja moguće se javiti i na adresu marko@commoffice.hr ili na broj 099 2789 027.

Krajem prošlog mjeseca predsjed-nik Europske komisije, J.C. Juncker predstavio je u Europskom parla-mentu plan ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi EUR usmjeren na poticanje rasta i zapošljavanja u Europi. Plan se odnosi na tri područja djelovanja, a prvo je us-postava novog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), za koji će se jamstva osigurati iz javnih sredstava, radi mobilizacije dodat-nih ulaganja u iznosu od naj-manje 315 milijardi EUR tijekom sljedeće tri godine (2015. – 2017.). Tu je zatim uspostava vjerodostoj-nog portfelja projekata uz pro-gram pomoći kako bi se ulaganja usmjerila na najvažnija područja

EU kreće u ulagački napad za poticanje zapošljavanja i rasta

Krajem studenog, Europski parla-ment raspravljao je o Rezoluciji o pravima potrošača na digitalnom tržištu. Rezolucija je ocijenjena kao nastavak pritiska na Europ-sku komisiju da razbije monopol Googlea, zaštiti potrošače te prije svega uspostavi jasne okvire za regulaciju rastućeg tržišta. Rezolucija upozorava na važnost transparentnosti i objektivnosti in-ternet pretraživača u cilju osigura-vanja poštenog tržišnog natjecanja. Europska komisija još je u stude-nom 2010. pokrenula istragu protiv Googlea zbog pritužbi da koriste svoj 95%-tni udio na tržištu EU kako bi namjestili rezultate pretraživanja da linkovi s njihovom proizvodima budu na vrhu popisa.Biljana Borzan, jedna od potpis-nica rezolucije i zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parla-menta izjavila je kako je rezolucija

odgovor Europskog parlamenta na činjenicu da se Google pretvara u ,,Velikog Brata”.U svojoj raspravi dotakla se i zahtje-va za otklanjanjem diskriminacije na digitalnom tržištu s obzirom na prebivalište potrošača. Trgovci nerijetko uopće ne otvaraju online servise za manje države članice, budući da je i broj potencijalnih kupaca manji. „Smatram da je to vrlo važan element pogotovo uko-liko uzmemo u obzir da čak 25% građana EU biva diskriminirano pri-likom online kupovine. Kada bi se otklonili uzročnici diskriminacije za samo 10% tih potrošača, BDP Unije bi porastao za 1,7%”, kazala je Bor-zan.“Činjenica je da se čak 62% potrošača ne osjeća sigurno na digitalnom tržištu niti su upoznati sa svojim pravima. Upravo zato je potrebno stvoriti jasne regulacije”, zaključila je Borzan.

te, u konačnici, ambiciozan akcij-ski plan kojim bi Europa privukla ulaganja i kojim bi se uklonila regu-latorna uska grla. Prema procjena-ma Europske komisije, BDP bi se na nivou EU-a mogao zahvaljujući predloženim mjerama povećati za dodatnih 330 do 410 milijardi eura tijekom sljedeće tri godine te bi se moglo otvoriti do 1,3 milijuna novih radnih mjesta. Komentirajući plan, predsjednik Europske komisi-je Jean-Claude Juncker izjavio je sljedeće: „S većom razinom ulaganja Europa će biti uspješnija i otvarat će se veći broj radnih mjesta – to nije nikakva filozofija. Plan ulaganja koji danas predstavljamo u bliskoj suradnji s Europskom investicijskom bankom ambiciozan je i nov način poticanja ulaganja bez stvaranja novog duga. Došao je trenutak da uložimo u našu budućnost, u ključna strateška područja za Europu, primjerice e-nergetiku, promet, širokopojasne mreže, obrazovanje, istraživanje i inovacije. Računam na to da će Eu-ropski parlament i države članice podržati Plan i obaviti svoj dio po-sla kako bi novi Europski fond za strateška ulaganja počeo s radom što je prije moguće. Europu je potrebno pokrenuti, a mi osigura-vamo odskočnu dasku.”

Biljana Borzan: „Google se pretvara u Velikog Brata”

PRILOG20 zagreb.hr12. prosinca 2014.PRILOG20 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Iako su u Zagrebu prisutne već osam godina, moram priznati da sam tek nedavno čuo za Zidne novine. Moja sramota, nema sumnje, ali upravo zato iskoristio sam Zagreb.hr kao „polugu“ koja će mi pomoći kako bih o projektu napokon saznao sve što trebam znati. Rijetki su projekti u Zagrebu koji doista ispituju, ana- liziraju i „promišljaju“ o materi-jalnoj i nematerijalnoj urbanoj baštini, a još rjeđi oni koji pritom koriste mlade umjetnike, građane, posredne i neposredne kreatore te urbane baštine, a nesumnjivo su-dionike urbanog života. Umjesto analize projekta i potencijalno „suhoparnog“ gomilanja informaci-ja, brojki, godina i naziva, kontakti-rali smo inicijatora projekta Borisa Bakala i otvorili mu naš list kao kanal kroz koji bi ovakve „neznalice“ poput mene upoznao s projektom.

Vratite nas malo u 2006. godinu kada ste krenuli s projektom Zid-nih novina. Na službenoj stranici projekta stoji da je to dio šire priče pod nazivom „Bilježenje grada/Bilježenje vremena“, o čemu se tu radi?Od 1996. godine bavim se različitim vidovima iščitavanja, dokumen-tiranja, korištenja i arhiviranja ur-banog hiperteksta. Počeo sam u Bo-logni, a istraživenje i razvoj metoda nastavio projektima „Shadow Cast-ers“ i Konstelacije u Zagrebu, Bo-logni, Ljubljani, Grazu, Beogradu, New Yorku i Pisi. Radi se o složenim istraživanjima i tematskim radioni-cama koja često završavaju izved-benim projektima, izložbama ili predavanjima. Projekt „Bilježenje grada/Bilježenje vremena“ smo bili predložili platformi „Zagreb Kul-turni Kapital 3000” u jesen 2005. i tada se u projekt uključuju i udru-ge BLOK i CDU koje u suradnji s Bacačima „oplemenjuju” i proširuju osnovni koncept. Projekt se tada prvenstveno bavi političkim i umjetničkim privre-menim prisustvom u javnim i

sadržaju netipičnim prostorima grada i manifestira se kroz radion-ice, izložbe i prije svega „otvorene urede”, metoda koju Bacači Sjenki uvode u proces rada od 2001., a koja omogućuje, putem prisustva na otvorenim javnim prostorima grada, iskušavanje, razvijanje i pro-pitivanje projekata u nastajanju. Ideja BGBV projekta je bila da se bavi istraživanjem „urboglifa”, na-kupina vremen-prostora u gradu i konteksta urbanih koreografija pretvori u kognitivnu mapu koja bi postala alatka za promišljanje budućih promjena.

Kako ste došli baš na ideju „no-vina na zidu“?Činilo mi se da sve to prije nave-deno nije dovoljna i primjerena vidljivost i prisustvo projekta BGBV pa sam, zapazivši zapuštenost i napuštenost ormarića za najave filmskih programa bivše Kinoteke osmislio „Zidne novine” – javni arhiv grada Zagreba o njegovom hipertekstu i „nakupinama prostor-vremena”, tj. „urboglifima”. Eto tako započinje urbani projekt sjećanja na nematerijalnu i ma-terijalnu baštinu grada, a važno je napomenuti da mnogi po-daci koje smo koristili su zapravo nevidljivi i nepovezani arhivi koji postoje u NSB-u, Muzeju Grada Za-greba, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju suvremene umjetnosti,

Knjižnicama grada Zagreba, Arhivu HAZU, Povijesnom i Etnološkom muzeju grada ili pak Hrvatskom državnom arhivu i Hrvatskoj Kino-teci. Dakle, osim onih podataka koje smo sami sakupili tragajući u arhi-vama i izvan Hrvatske ili koje smo prikupili od građana, svjedoka ili au-tora projekata/događaja, dosta toga je već sakupljeno, djelomično klasi-ficirano ili čak digitalizirano, ali nije nikada u ovu svrhu povezano. Time su ovo interdisciplinarno istraživanje i projekt posebno značajni jer je rodonačelnik više projekata ili udruga koji se nas-tavljaju na takav tip istraživanja, koristeći ili razvijajući slične metode i izvedbenost. S druge strane, do-pala mi se ideja jednog tako starog „medija”, sporog medija i ujedno vrlo pop-popularnog koji može, a to se tijekom ovih 8 godina pokazalo, uspješno parirati web arhivama i novomedijskim projektima sličnih zakonitosti i promišljanja.

Na blogu projekta „Zidne no-vine“ piše da ste vi idejni začetnik koncepta, a onda tu imamo i uredništvo pa zasebne urednike… Možete li nam malo pojasniti kon-cept kako funkcionirate i tko igra koju ulogu?Već od samo početka uloga ured-nika bila je „klizna” iako sam ja bio inicijator i autor koncepta. Tako su prvu ediciju uredili Srećko Horvat i

Srećko Pulig uz pomoć Katarine Pejović. Nakon dosta edicija koje sam uređivao sam ili u suradnji sa suradnicima, odlučili smo da pokušamo nešto novo, da izabire-mo autore ili autorske grupe koje će raditi na pojedinoj ediciji i kon-ceptu nakon odabira na javnom međunarodnom natječaju. Tako je donekle i danas. Natječaj se raspisuje svake godine, i jedan dio edicija (do 5) se odabire na taj način, a mi pratimo rad žirija te priljev kvalitetnih prijedloga, pa ako je potrebno dodatno pozi-vamo relevantne autore ili odgo-varamo na višegodišnje ponude važnih autora koji su nam se nudili dok natječaja još nije bilo.

Tko su Bacači sjenki?Formalno, Bacači sjenki su plat-forma za stvaralačku surad-nju. Djelujemo od 2001. a ime potiče iz jednog teksta Marcela Duchampa koji sam prevodio za časopis Qvorum davne 1986., u kojem on opisuje svoje pokretne svjetlosne objekte tim imenom. Meni se to dopalo kao neki pose-ban izraz opisa jednakosti ljudi, životinja i prirode – svi bacamo sjenke. A s druge strane, to je stav koji stalno iskazujemo – da smo isti u različitosti i u važnosti te različitosti za cjelinu slike. U 13 go-dina našeg djelovanja preko 300 suradnika iz više od 25 zemalja svijeta je prošlo i ostavilo traga u Bacačima sjenki. Neki surađuju kontinuirano, drugi odlaze, pa se vraćaju ili pak zovu Bacače da stvaraju u neke druge zemlje, druga mjesta, stvarajući formalne ili neformalne mreže i platforme za suradnju, promišljanje sličnih stvari na kojima su i Bacači nastali.

Izdanje iz studenog „Eros i Po-lis“ autora Maje Čuljak i Bojana Krištofića dvadeseto je u nizu, prije toga tema je bila „Mapiran-je vremena“ Barbare Majnarić i Karle Paliska. Kako ste došli do njih?Te dvije edicije posebno su

Boris Bakal: „Važno nam je da građani grada Zagreba osjećaju Zidne novine kao svoje”

Promišljanje o materijalnoj i nematarijelnoj urbanoj baštini

zidne novine u zagrebu pojavile su se 2006. godine u sedam izloga nekadašnje kinoteke kao neposredni komunikacijski kanal, odnosno prozor nevidljivog dijela istraživačkog umjetničkog urbanog projekta „bilježenje grada/bilježenje vremena”. namjera projekta bg/bv bila je da nanovo promisli materijalnu i nematerijalnu urbanu baštinu te iznađe načine njezinog čuvanja i upotrebe.

Autor: Marko Hodalj

PRILOG 21zagreb.hr12. prosinca 2014. PRILOG 21zagreb.hr12. prosinca 2014.

nam drage upravo jer su pot-puno različite, kao koncepti, ali i u metodologiji svog projektnog istraživanja, nastajanja i obliko-vanja. Obje edicije bile su izabrane na natječaju, ali je ona Maje i Bojana donekle „suflirana“ i priželjkivana već godinama. Obje su predložene bile u nekom rudementarnom i obećavajućem obliku, a onda je uredništvo (Sandra Uskoković, Mare Čuljak i ja) zajedno s au-torskim timovima tražila i pred-lagala razvoj projekta, promišljala metode i sugerirala prečace ili produbljivanja pojedinih podtema. Nije bilo lako, ni njima ni nama. Svi smo se zapravo našli na posve nepoznatom terenu, iako obje ideje, i erosa u gradu, i intimnih svjedočanstava zona oko kaslića, nisu nove i posebne po sebi. Međutim, upravo zbog načina istraživanja i kasnije izlaganja post-aju posebne.

Novi projekti donose nove au-tore ili su neki zaslužni za više edicija?Neki autori su napravili više edicija. Nema pravila da netko tko je jed-nom radio ne može opet. To bi bilo kontraproduktivno za projekt. Ali ljudi se umore, nije lako ostvariti takav, uvjetno rečeno, popularan projekt, a čiji kontekst i istraživanje traže multidisciplinarni znanstveni pristup. Ponekad je rezultat jako „pitak”, ali to nije slučaj u procesu rada i

istraživanja kada se važe svaka riječ, svaka slika ili način predstavljanja i privlačenja pogleda prolaznika.

U slučaju da netko ima dobru ide-ju, može li vam se slobodno javiti i kako?Jednostavo, napiše nam mail na bacaci.sjenki@gmail.com, pošalje pismo ili materijale na Martićeva 44 (za Bacače Sjenki) ili nas nazove i navrati u naš ured i predloži pro-jekt. Može nas i naći i na Facebooku i tamo ostaviti poruku.

Mogu li se negdje pronaći sve dosadašnje edicije, postoji li ide-ja za nekakvom izložbom? Gotovo sve edicije nalaze se na blog spotu ,,zidnenovine” ili na blogu ,biljezenjagrada”.

Da li je „Eros i Polis“ zadnja edici-ja u 2014.? Što nas očekuje još i u idućoj godini i kada?Posljednja, 21. edicija Zidnih No-vina, bit će „8 fragmenata urbane divljine” autorica Tonke Maleković i Valetine Zrnić koja izlazi 19. pro-sinca, a bavi se odnosom urbanog reda i nereda kroz proučavanje bilja i zelenih nasada grada Zagreba. U sezoni koja slijedi bit će od 5 do 7 edicija, ovisno o kvaliteti realizacija istraživanja. Naime, nikad ne forsi-ramo nešto što nije kvalitetno, iako je izabrano na osnovu zanimljivog koncepta. Predloženi autori su Igor Grubić, Aleksandar Rakežić, Igor Kuduz, Aida Bagić, Saška Mašić te Neven Iveta i Zoran Šunjić u suautorstvu. Za jubilarnu desetu sezonu, 2016. godine, planiramo

jednu ediciju napraviti tako da po-nudimo osmero slavnih autora ob-likovanja iz cijele Hrvatske da svako izradi jednu lokaciju Zidnih Novina. Još vam ne mogu reći imena jer su pregovori u tijeku, ali siguran sam da vaši čitatelji i vi možete naslutiti o kojim je imenima riječ. Za tu sezonu planiramo i veliku ret-rospektivnu izložbu te višejezično monografsko kritičko izdanje.

Projekt ide dokle god ima ideja ili…?Projekt je posveta gradu Zagrebu, dakle dok ga ima... S druge strane, uskoro očekujemo da projekt „preuzme” i neka državna ili grad-ska institucija, barem u segmentu arhiva, a ako se dogovorimo i op-erativno. Pitanje je samo kako se uspješno dogovoriti da projekt ide dalje. Nama nije cilj da ga nastavljamo po svaku cijenu, već da bude poligon isprobavanja metoda istraživanja urbaniteta i modaliteta njegovog bilježenja, pamćenja, arhiviranja i interdisciplinarnog korištenja od strane svih koje takvo nešto za-nima.

Kakve su reakcije na projekt? Prate li vas mediji dovoljno i ko-liko su vam bitni mediji?U osam godina postojanja napisa-no je više stotina najava, recenzija, eseja i znanstvenih tekstova o Zid-nim Novinama u dnevnom tisku, tjednicima, zbornicima, stručnim časopisima i knjigama. O njemu je izlagano, što s naše strane, što od strane zainteresirane stručne jav-nosti na dvadesetak svjetskih sku-pova na barem tri kontineta. S druge strane ZN su i same medij i ne ovise o medijima – to možda više znači autorima pojedinih edici-

PRILOG22 zagreb.hr12. prosinca 2014.

ja ili budućim autorima koji će se ja-viti, a manje uslovljava sam projekt. Piše na stranici: „Zidne Novine vidljivi su dio kontinuiranog istraživanja Bacača Sjenki o promišljanju grada, javnom i privatnom prostoru, urbanitetu, suživotu i identitetu“. Kako vi osobno promišljate o gradu Za-grebu i njegovu trenutnom iden-titetu?U više navrata sam pisao ili izlagao o identitetu ili čak brendiranju Zagre-ba. Mislim da je trenutno vrlo lako Zagreb brendirati kao mjesto gdje svi mogu krasti uz određenu cijenu. To je naime nešto što je Gradska up-rava postavila kao pravilo: lobiranje na svim razinama, lako rušenje GUP-a, gradnja mimo natječaja ili putem namještenih natječaja, raspisivanje idejnih natječaja za pojedine zone da se zamažu oči građanima, ali bez ikakve obveze investitora da poslije taj natječaj uzme u obzir u bilo ko-jem svojem dijelu. Tu su suučesnici svi - strukovne udruge, pojedinci, građani. Dok se to ne promijeni, nemoguće je govoriti o identitetu Zagreba u nekom pozitivnom smis-lu, osim u detalju, detalju nekog prostora, nekog mjesta. Dakle moguće je raditi na usko lokal-noj razini, kvartu, zoni, povezivanju ljudi te stvaranju važnosti i identite-ta – mjesta koja su važna onima koji tamo žive i koji ta mjesta koriste. Postoje više udruga i platformi koje djeluju u tom smjeru osim Bacača Sjenki: UIII, Slobodne veze, Muzej kvarta, Akupuntura grada, Projekt Ilica i drugi.

Možete li izdvojiti neku dosa-dašnju ediciju koja vam je poseb-no draga?Meni su moje tri edicije iz 2007. i 2008. sve drage. Oprostite na iskrenosti – toliko sam uživao u istraživanju i asembliranju sadržaja da i danas pamtim svaki ko-rak koji me njima doveo. Taj užitak pokušavam/o prenijeti svim novim autorima. Posebno mi je draga edicija Ane Janjatović Zorica o radničkim kantinama koje su postale kockarnice, a na jedan dru-gi način i edicija čiji je autor Bojan Mucko, a radi se o „smještanju” Krležinih snova iz ratnih dnevnika u detektirane prostore grada. Svaku sam pratio, makar izdaleka i nadao se da će biti bolja od one predhodne, tako da je zaista teško izdvojiti neke. I opet, u nekim edicijama, ima uspješnijih i manje uspješnih rješenja po pojedinim

lokacijama, a neke edicije, koje su imale fantastične koncepte, možda nisu ostvarile svoj maksimum jer je bilo premalo vremena ili volje da se autori udube u kontekst, ili su pak zanemarili u nekom segmentu sam medij Zidnih novina i moguću pub-liku.

A neku koja je izazvala najviše reakcija?Mislim da su sve Krležine edicije 2011. bile izuzetno popraćene od medija i struke, a i na razne načine „praćene” od građanstva. Razlog tome je da je većina državnih i gradskih institucija „zaboravila” na Krležu i da su Bacači s te tri edicije ZN i manifestacijom „Mrtav čovjek hoda gradom” (naslov i stih iz Krležine pjesme) od suradnji s Muzejem Bele i Miroslava Krleže na Gvozdu, preko simpozija u Vili Arko, filmskog programa u surad-nji s Hrvatskim filmskim savezom te gradskom knjižnicom „Bogdan Ogrizović” zaista napravili veliki cjelogodišni projekt.

Jeste li ikada primili nekakve kritike na projekt? Možda se nekome nije svidjelo nešto? Kako inače rješavate takvo što?Nismo nikada dobili niti jednu ge-neralnu primjedbu na projekt. Iz-gleda da se svima sviđa. Primjedbe, kritike ili sugestije su uglavnom zbog nekog detalja ili podatka koji nije do kraja provjeren ili je zbunjujući ili pak začudan, često namjerno, baš da privuče po-gled ili izazove reakciju. Ljudi nam se javljaju telefonom i sugeriraju promjene. Sada imamo namjeru posvetiti jednu ediciju zgradama na kojima se ormarići ZN nalaze, od same arhitekture do hipertek-

stualnog ,,sadržaja” koji zgrada ima. Važno nam je da i stanari tih zgrada i stanovnici kvarta osjećaju te no-vine kao svoje. Da grad Zagreb pokazuje sva svoja moguća lica u tim ormarićima u ko-jima se zrcali njegova bogata hiper-tekstualnost i ocrtavaju smjernice za njegovo promišljanje, razvoj i promjene.

Recite nam nešto o novom pro-jektu Bacača sjenki ,,Brujanje grada”.Novi intermedijalni projekt „Bru-janje grada” je hibridno, kazališno, antropološko, urbanističko te sociološko istraživanje javnih pro-stora grada. U slučaju prvih ciklusa izvedbe radi se o javnim prosto-rima grada Zagreba. Predstavljanje istraživanja izvodit će se u obliku performativnog predavanja s ele-mentima kazališta, plesa, mjuzikla i stand-up-a. Okupili smo šaroliku grupu ljudi sastavljenu od glu-maca, scenografa, video makera, povjesničara umjetnosti, akro-bata, likovnjaka... U posljednjih mjesec dana smo svakodnevnim promišljanjima, probama, preda-vanjima, terenskim radom i ne-formalnim druženjem uspostavili s njima metodologiju istraživanja

prostora te stvorili kreativnu i ra-zigranu dinamiku grupe. Naš pri-marni interes u ovome projektu jest multipliciranje značenja jed-nog prostora, od njegovih fizičkih, arhitektonskih činjenica, preko povijesnih nakupina i političkih implikacija, do trenutnih akutnih momenata. Brujanje grada epi-zoda 1: „T.E.K.“ je događaj, analiza i pregled događaja i povezanost o-soba i prostora, višedimenzionalna i višežanrovska predstava koja se služi dokumentarnim, igranim, plesnim i pjevnim elementima kako bi dočarala prostor i vrijeme jednog dijela Zagreba, njegov povijesni razvoj te mogućnosti i značajke danas. Ona je donekle i politička alatka jer govori o pravno-poslovno-političkim dinamikama jednog prostora, njegovoj tranziciji i eventualnoj devastaciji. „Brujanje grada” u sebi poziva na pobunu, budi lokalpatriotizam... U procesu nastajanja dobro smo se zabavljali, smijali, nismo se libili pasti u pateti-ku. Nećemo vam odati o kojemu se prostoru radi. Prvu epizodu možete pogledati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, na prvi dan zime u 20 sati. Ostale epizode tek slijede, kao i moguće reprize prvog nastavka.

Volim životinje 23zagreb.hr12. prosinca 2014.

,,Egzotična zima u Zoo vrtu” skupni je naziv za igre, predstave, radio-nice i druge edukativne programe koji se u Zoološkom vrtu grada Za-greba održavaju od subote, 6. pros-inca 2014., do kraja veljače 2015.Poruka koja prati cijeli program, je: „Ma tko spava zimi?“ koja ističe kako Zoo vrt i dalje aktivno radi i tijekom ovog hladnijeg razdoblja.

Spasimo velebitske konje potpisom!

Tražite psa za udomiti? Mango čeka!

Mango je predivan tornjak koji će vas oduševiti svojom naravi. Jedan je od aktera izložbe „Zagrebačke njuške“. Privržen je i umiljat ,,preko svake mjere”. Naročito uživa u češljanju i valjanju po travi! Voli on i šetnje, i to duge šetnje. Rado će vam pokazati koliko je revan i

Za zaštitu konja koji se iskorištavaju za nošenje drva nisu dovoljne općenite odredbe ,,Zakona o zaštiti životinja” kojima se zabran-juje nanošenje boli, patnja i ozljeda životinjama, kao ni izlag-anje životinja nepovoljnim temper-aturama i vremenskim uvjetima te zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishra-nu i njegu. Nažalost, te odredbe ne pomažu konjima na Velebitu jer se oni i dalje nemilice iskorištavaju i muče prisiljavanjem na rad, i to takav koji je iznad njihovih fizičkih mogućnosti. Životinjska snaga u šumarstvu ukinuta je kao potpuno nepotreb-na u prošlom stoljeću kada se razvi-la šumska mehanizacija koja može raditi na svakom terenu, pa čak i na

vrlo strmom, i to puno učinkovitije nego što to čini bilo koja životinja. Stručnjaci smatraju da korištenje konja kao radnih životinja nema nikakve svrhe u 21. stoljeću kada su teški fizički poslovi prebačeni s čovjeka i životinja na modern-izirane strojeve. Prijatelji životinja stoga smatraju nužnim da se sljedećim izmjenama Zakona o zaštiti životinja zabrani korištenje konja za izvlačenje drva, bilo da ih konji vuku ili ih prenose na leđima. Pozivaju građane da im peticijom pomognu prikupiti što više potpisa kako bi se ova okrutna praksa i patnja konja zabranili Za-konom. Peticija se može potpisati na www.prijatelji-zivotinja.hr, kao i štandovima Udruge tijekom pros-inca 2014. godine.

Zamjenica gradonačelnika Gra-da Zagreba Sandra Švaljek u ponedjeljak, 24. studenoga 2014. godine, u auli Gradske uprave na Trgu Stjepana Radića, otvorila je izložbu fotografija ,,Zagrebačke njuške”. Glavni motiv projekta je približiti građanima stvarnost napuštenih kućnih ljubimaca, lju-de koji o njima brinu, kao i obitelji koje donose plemenitu odluku o udomljenju. Izložbu su građani mogli posjetiti do 8. prosinca, a pritom su mogli kupiti fotografiju ili kalendar s „glavnim akterima“ - psima iz gradskog azila. Autori

Uredila : Maja Špoljarec

fotografija su Gordana Popović i Mladen Popović, koji već nekoliko godina podržavaju rad skloništa, a fotografijama su željeli uka-zati na problematiku napuštenih kućnih ljubimaca koji u gradskoj vrevi često budu nevidljivi i ostaju neprimijećeni bez obzira na to što su nekad bili voljeni i imali svoju obitelj. Sav prihod od prodaje foto-grafija i kalendara za 2015. godinu namijenjen je programu edukacije skloništa u Dumovcu, koji se pro-vodi u Knjižnicama grada Zagre-ba, dječjim vrtićima i školama te dječjim domovima i bolnicama.

kulturan u tim šetnjama. Mango naime, na lajni hoda besprijekorno! Ima on još puno toga za otkriti, samo mu dajte priliku i osvojit će vam srce - na prvu! Potražite ga u zagrebačkom skloništu Dumovec na telefon 01/2008-354 ili e-mail azilzagreb@hotmail

Ma tko spava zimi?

Posebna zvijezda ovogodišnje Egzotične zime je alpaka Jassper s kojom će se posjetitelji moći družiti subotom i nedjeljom u 10.30, 11.30,

13 i 14 sati. Uz prigodno fotografi-ranje moći će doznati čime se Jassper hrani, kako provodi dane te odakle potječe. U Domaćoj hiži djeca će istraživati životinjski svijet dodirom. U edukativnom kutku pripremljeni su razni preparati - od krzna deve i vuka preko perja i jaja ptica, rogova antilopa, jelena, sv-laka zmije pa sve do lubanja zvijeri i majmuna. U Traperskoj kolibi pos-jetitelji će moći sudjelovati u edu-kativnim i kreativnim radionicama. Između ostalog, izrađivat će se božićni ukrasi od prirodnih materi-jala, imitirati tragovi zvijeri i osta-lih životinja u snijegu te izrađivati hranilice i kućice za ptice. Ljubitelje afričke divljine edukatori pozivaju na lavlju stijenu Kidepo gdje ih očekuju topli čaj i uzbudljive priče o lavovima i velikim mačkama. Nedjeljom u 13 sati mogu sudjelo-vati u Slasnoj radionici. Najmlađi posjetitelji vikendom će od 14.30 moći uživati i u neobičnim pripovi-jetkama Tete Zime.

Otvorena izložba fotografija „Zagrebačke njuške”

Životinjski kutak aktivan i zimiU Životinjskom kutku, u Vlaškoj 105, s hladnijim danima atmosfera postaje sve toplija. Podsjećamo na akciju „Svaki tjedan pas jedan“ u sklopu koje petkom od 10-18 sati gostuju psi iz Gradskog azila Dum-ovec, spremni na maženje i toliko očekivano udomljenje. Na „Mačjim ponedjeljcima“, također od 10-18 sati, mace vam predu u krilu lukavo pripremajući teren za svoj „zauvijek dom“. „Divlje srijede“ je program gdje gostuju egzotične životinje, a posjetitelji, posebno mališani, imaju priliku uživo vidjeti, ponekad

čak i pomaziti, njima neobičnu životinju. Životinjski kutak obilježio je i Međunarodni dan volontera (5. prosinca). Povodom tog dana, u subotu 6. prosinca, građani su imali priliku saznati sve o programima volontiranja u skloništu Dumovec i Zoološkom vrtu, upoznati voditelje programa volontiranja te neke od volontera, zabaviti se i saznati kako i oni sami mogu volontira- njem pomoći životinjama u našem gradu. Toga dana dodijeljena je i nagrada djevojci Kristini, volon-terki godine iz azila Dumovec.

Zdravlje24 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Božićni blagdani tradicionalno su vrijeme obilja. Trpeza je bogata,

častimo se pićem i ićem i svega je napretek - francuska salata, odojak, sarma, suhi kolačići, baklave, kuha-na vina, likeri i ona „ljuća“ pića, do-slovno nema čega nema. Častimo se tako danima, već unaprijed pri-premljeni na klasičnu novogodišnju odluku: „Od 1.1. sam na dijeti!“

Svakodnevnu prehranu smatramo ,,dosadnom”

Ipak, da bismo u blagdanima uživali bez grižnje savjesti, trebamo pa-ziti kako se hranimo jer pojedina istraživanja pokazuju kako velik broj ljudi za vrijeme blagdana dobi-je čak dva do tri dodatna kilograma. Stručnjaci tvrde kako do prejedanja za vrijeme blagdana najčešće dolazi zbog toga što je svakodnevna preh-rana ljudi dosadna i monotona, dok je blagdanska trpeza raznolika i nesvakidašnja. Upravo zbog toga treba imati na umu da, ukoliko imamo omiljeno blagdansko jelo, trebamo znati kako nema potrebe da pretjerujemo s njegovom kon-zumacijom jer ga možemo jesti i tijekom ostatka godine. Velik broj ljudi prejeda se upravo u vrijeme blagdana vjerujući kako određeno jelo neće imati prilike okusiti sve do sljedeće godine.

Iako za blagdane u svakom kraju i državi postoji već tradicionalni jelovnik, njega se ne moramo stro-go pridržavati. Jela koja obiluju masnoćama ili šećerom možemo

znamo li što Se događa u našem tijelu kad Se Prejedamo?

Tijekom blagdana nema potrebe za prejedanjem

zamijeniti zdravijima i onima s manje kalorija. U zapadnom svijetu, ljudi danas jedu više nego prije i nego što im je potrebno. Štoviše, svi mi smo često prilično svjesni da jedemo previše, no znamo li što se događa u našem tijelu kada se pre-jedemo?

I želudac je mišić

Jeste li znali da je vaš želudac veličine šake? A ako zatvorite šaku, vidjet ćete da je ova količina hrane ono što većini ljudi treba za adekvatan obrok. Ako se pitate kako možete pojesti velike količine hrane, budite svjesni da je želudac mišić koji se može proširiti i primiti više hrane nego što treba. U stvari, želudac se može proširiti i do tri puta nakon velikog obroka.Prejedanje i rastezanje želuca izvan normalnog kapaciteta uzrokuje razne posljedice kojih ste vjerojatno svjesni poput mučnine, nemira, žgaravice i podrigivanja. Ako ste doživjeli žgaravicu nakon velikog obroka, to može biti zato što je želudac postao toliko rastegnut da se sfinkter jednjaka teško zatvara. To omogućava probavnoj kiselini i česticama hrane da se vrate natrag u jednjak. Kada se prejedate, unosite mnogo više kalorija nego što vaše tijelo treba za energiju. Ako se to događa često, udebljat ćete se i povećati šansu da postanete pretili. Budući da je višak kilograma ili pretilost značajan medicinski prob-lem, može povećati rizik od raz-

Uredila: Maja Špoljarec

voja visokog krvnog tlaka, dijabe-tesa tipa 2 i bolesti srca. Također povećava rizik za depresiju.Srećom, postoji mnogo načina na koje možete sami spriječiti preje-danje. Jedite polako, odnosno žvačite polako, jer nema goreg nego sve lakomo „potrpati“ u sebe. Tako uopće nismo svjesni kada smo siti. I zaustavite se s unošenjem hrane prije nego osjetite da ste siti. Većina ljudi ne shvaća da može po-trajati oko 20 minuta dok želudac iskomunicira s mozgom i pojavi se osjećaj sitosti. Ako žvačete polako, prije ćete biti svjesni da ste siti. Odmorite se prije ponovnog punjenja tanjura.

Pravilo ,,veličine šake”

Pojedite nešto, ako ste gladni između obroka. Umjesto izglad-njivanja, najbolje je odabrati zdravi obrok. To će smanjiti šanse za preje-danje kod sljedećeg obroka.Budite svjesni veličine. Kao opće pravilo, porcije veličine šake su obično najbolje.Prije obroka pojedite jabuku, sirovo povrće ili salatu. Na taj način ćete obuzdati apetit i obogatiti svoju prehranu vlaknima. Popijte čašu mlake vode prije no što sjednete za stol. Uživajte u krepkoj gustoj juhi prije glavnog jela, tekućina će vam „popuniti“ želudac. Pokušajte izbjeći konzumaciju kruha uz krum-pir i tjesteninu. Doručkujte vlakna, svaku čašu alkohola „zalijte“ čašom vode. Trudite se unositi dovoljno tekućine tokom ovih dana, spriječiti ćete dehidraciju organizma uz-rokovanu povećanim unosom alkohola. Držite šećer u krvi pod kontrolom tako da jedete pomalo, otprilike svaka 4 sata.

Vježbajte!

Vježba je odličan način da po-dignete raspoloženje, a također

ublažava stres. Glavni krivac za višak kilograma nije uvijek nezdra-va prehrana, već nedostatak fizičke aktivnosti. Potrebno je na neki način sagor-jeti sve kalorije koje unosimo u organizam, a tjelovježba je odličan način za to. Unatoč niskim temperaturama, probajte što više vremena provoditi na svježem zraku. Toplo se obucite i iskoristite sunčane dane za šetnju.

Šetati možemo uvijek

Benefiti za šetače su mnogobrojni. Između ostalog, pola sata šetnje dnevno za 50% smanjuje rizik od dijabetesa, a za 25% od moždanog udara. Sve koristi od šetnje su tu čak i ako uvedete 2 kraće šetnje, dva puta po petnaestak minuta. Šetnja snižava krvni tlak. Zna se da žene koje šeću smanjuju mogućnost obolijevanja od raka dojke i debelog crijeva za 20%. Među šetačima je oko 40% manja smrtnost od raka prostate. Redoviti „šetači“ daleko su manje depresivni od onih koji ne šeću. Dok šećete, vaše tijelo izlučuje hormon endor-fin koji je glavni „krivac“ za osjećaj zadovoljstva. Redoviti „šetači“ rjeđe obolijevaju od gripe i sličnih sezon-skih oboljenja. Šetnja jača imunitet i ubrzava opo- ravak, ukoliko ste se već razboljeli. Svakodevna šetnja donosi veću zdravstvenu korist nego kada biste smršavili 10 kilograma.Ako vam nije do zimskih ak-tivnosti na otvorenom, nabavite sobni bicikl ili traku za trčanje i vježbajte gledajući svoju omiljenu televizijsku seriju. S obzirom da povećavate unos hrane i pića to-kom ovog perioda, povećajte i vašu fizičku aktivnost. Odlučite li pridržavati se naših sav-jeta, vjerujemo kako ćete u novu godinu ući puno zadovoljniji i s jed-nom brigom manje.

Sport 25zagreb.hr12. prosinca 2014.

intervju: borna ćorić

Juniorski br. 1 brzo uči i u seniorimamalo tko je mogao predvidjeti da će 18-ogodišnji borna u svojoj prvoj seniorskoj sezoni postići takve rezultate. ući u top 100, pobijediti nadala...Jesi li se nadao ovakvom uspjehu u seniorskoj konkurenciji? Ipak je ovo tvoja prva sezona među seniorima?Ne mogu reći da sam vjerovao da ću završiti godinu u Top 100, ali vjera u vlastite mogućnosti osnova je za uspjeh svakog sportaša. Igrao sam odličan tenis u drugom dijelu sezone, ostvario neke nevjerojatne pobjede i moj ,,renking” je posljedi-ca tih rezultata. Inače, drago mi je da sve više mladih igrača uspijeva napraviti odlične rezultate. Mislim da je to dobro za tenis jer svakom sportu dobro dođu nova, mlada lica.

Iz juniorske u seniorsku kon- kurenciju došao si kao broj 1, što znači da ste navikli na uspjehe. Je li ti to predstavljalo opterećenje prilikom seniorskih izazova?Iskreno, ne gledam stvari na taj način. Rijetko osjećam bilo kakvu vrstu pritiska i nisam tip koji je pretjerano nervozan uoči velikih mečeva ili izazova. Naravno da kada ulazite u seniorski tenis kao jedan od najboljih juniora svi vas gledaju drugačije. Svi vas žele pobi-jediti, još više nego nekog drugog, ,,običnog” igrača. Meni se to dogodilo nakon pobjede nad Janowiczom u Davis Cupu. Ta je pobjeda odjeknula pa te svi za-pamte i posebno su motivirani pro-tiv tebe.

Igrao si protiv Nadala, kao i nekih drugih igrača koji su među naj-boljima na svijetu. S obzirom na tvoju mladost, kako se mentalno pripremaš za takve mečeve? Je li lakše pripremiti se za Nadala ili nekog ,,anonimca”?Dobro pitanje. I jedno i drugo ima svojih prednosti i nedostataka. Naime, o velikom igraču znaš sve – kako igra, koje su mu najjače strane, ima li eventualno kakvu manu. Uz to, nemaš pritiska, igraš opušteno i sve što želiš je učiniti mu posao na terenu što težim. S druge strane, kada igraš protiv manje poznatog igrača, to može biti netko koga vidiš prvi puta u životu. Moraš ga skautirati kroz meč, a to nije jed-nostavno. Zato iskreno ne znam što je lakše. Najbolje je reći da su to sas-vim drugačije situacije.

Jesi li impresioniran svjetskim klasama igrača? Jesi li, primjer-ice, poželio uzeti autogram od Nadala nakon meča? Do prije koju godinu takav tip igrača ti je vjerojatno bio uzor, a danas igraš protiv njih i pritom pobjeđuješ.Nisam tip koji će doći i protivnika tražiti autogram, mislim da na taj način ne možeš funkcionirati u vr-hunskom sportu. Naravno, veliki igrači kod mene izazivaju poseban respekt, ali ne samo zbog toga kako igraju. Recimo, Nadal je nakon tog meča u Baselu jako lijepo poz-dravio moje roditelje, čestitao im, pohvalio me… Kada sam upoznao Đokovića, on je prvi došao do mene dok sam ja nešto tipkao po mobitelu, uopće ga nisam vidio. Rekao je ,,čuo sam lijepe stvari o tebi, daj da se napokon upoznamo”. Federer je također pravi gospodin, sve su to ljudi koji će na svakoga os-taviti pravi dojam.

Kako se nosiš s popularnošću? Mediji te prate, interesantan si hrvatskoj javnosti i šire.Sve to shvaćam kao dio posla ko-jim se bavim. Ponekad ima dosta medijskih obveza, kao nakon pob-jede protiv Nadala. Svi žele izjavu, intervju, fotografiranje… Znam da to moram odraditi, ali stvari treba dozirati. Jednostavno, ne mogu stalno biti na raspolaganju. Tenis je glavna stvar u mojem životu i to tako mora biti. Kada sam u pri-premnom periodu, onda mi treba potpuni mir. Također, na turnirima odradimo obavezne presice i to je to, ne mogu biti dostupan na tele-fon 0-24.

Koliko ti godi činjenica da si je-dan od najpoželjnijih mladića među djevojkama u Hrvatskoj?To je zbog frizure? (smijeh) Ne znam što da vam kažem na to. Jednosta-vno ne mogu reći da to ne godi, ali ja se i dalje družim s istim ljudima s kojima sam se družio i prije bilo kakvog uspjeha.

Osim tenisa, što te još interesira? Kako provodiš slobodno vri-jeme?Prijatelji su moj izbor kako ću provesti slobodno vrijeme. Piće, biljar, izlazak, druženje… Kad imam

vremena, uvijek ću ga probati provesti u njihovom društvu. To su ljudi koji su uz mene u dobrom i lošem, kada pobijedim Nadala i kada izgubim od svoje sestre. Oni su mi, nakon obitelji, najveća podrška i zaista sam sretan što sam okružen takvim ljudima.

Kako se školuješ? Razmišljaš li o studiranju?Idem u privatnu srednju školu Benedikta Kotruljevića. Četvrti sam razred i za sada stvari idu OK. Svjes-tan sam da moram završiti školu, jednoga dana bih volio imati i fakultet, ali sada je vrijeme kada mi je tenis u prvom planu. Jednostavno, previše sam truda uložio u tenis da mu se ne bih pos-vetio 100 posto.

Da se ne baviš tenisom, čime bi se (profesionalno) bavio? Što te interesira?Medijima je jako zanimljiva činjenica da volim boks i da bih možda bio i boksač da se nisam bavio tenisom. Mike Tyson mi je omiljeni boksač, ali samo zbog

dobrih stvari koje je radio u ringu i puta koji je prošao do uspjeha. Boks je sjajan sport, individualan, što preferiram, teško bih se mogao baviti kolektivnim sportom, nisam taj tip. Međutim, nikada nisam previše razmišljao o tome što bih radio da nije bilo tenisa jer tenis mi je već dugo broj jedan.

Planovi za budućnost? Kamo ideš na pripreme za narednu sezonu i koji turniri te očekuju?Prvi dio priprema, do 15.12., odrađujemo u Zagrebu. Nakon toga moj novi trener Željko Krajan i ja idemo u Dubai na pripreme. Tamo ćemo se zadržati dva tjedna pa nakon toga idemo na prvi turnir sezone u Chennaiju. Nakon toga idemo u Auckland pa na Austra-lian Open. Bit će to moj prvi izravni nastup na Grand Slam turniru, bez kvalifikacija i jako mu se veselim. Ipak je to najveća pozornica... Nakon Australije slijedi Zagreb, a onda ćemo dalje vidjeti.

Razgovarao: Ato Kwamina Markin

Europsko prvenstvo rukometašica u Zagrebu od 14. do 17. prosincaU trenucima dok ovo čitate, Eu-ropsko žensko rukometno prven-stvo koje se paralelno održava u Hrvatskoj i Mađarskoj u punom je pogonu. Hrvatske rukometašice u prvom su susretu u Varaždinu poražene od Švedske (28:30), dok su u drugoj utakmici nažalost izgu-bile i od Njemica (24:26) te tako is-pale iz kombinacija za drugi krug. Od 14. do 17. prosinca dio utak-mica odigrat će se u Areni Zagreb prilikom čega će Zagrepčani moći pratiti utakmice reprezentacija koje će u prvom krugu biti među najbolje tri reprezentacije u sku-pinama C i D. Podsjetimo, uz grupu C u kojoj je Hrvatska, u D skupini za

plasman u drugi krug trenutno se bore Crne Gora, Srbija, Francuska te Slovačka. Kako smo već spomenuli, osim Varaždina i Zagreba, još jedan grad domaćin je i Osijek. Nakon drugog kruga prvenstvo u potpunosti seli u Budimpeštu gdje će biti odigrane završne etape natjecanja.

Kultura26 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Treća dodjela „Teatar.hr Nagrada publike”, jedine regionalne nagrade za izvedbene umjetnosti o kojoj odlučuju isključivo gledatelji, zbila se krajem studenog u zagrebačkoj Tvornici kulture.Za laureate u deset kategorija i dva kruga glasanja pristigao je čak 80.761 glas, što je dvostruko više no

Poznati dobitnici treće dodjele „Teatar.hr Nagrada publike”

u prošlogodišnjem izboru, a po prvi je put jedna od kategorija postala i regionalna. Na dodjeli su opet i- zvedeni samo za tu priliku uvje-žbani glazbeni brojevi, nastali u suradnji domaćih kazalištaraca i glazbenika s ,,all stars” bandom ponajboljih domaćih instrumenta-lista.

Osim nagrada portala Teatar.hr, u studenom su dodijeljene i Na-grade hrvatskog glumišta za 2014. godinu, prestižno priznanje koje je još 1992. godine utemeljilo Hrvat-sko društvo dramskih umjetnika, Hrvatska radiotelevizija te Večernji list, a kojim se nagrađuju iznimna ostvarenja u kazališnoj, radijskoj i televizijskoj umjetnosti. Kazalište koje je ove godine apso-lutno trijumfiralo je GDK Gavella čija je predstava „Tri sestre”, premi-jerno izvedena u siječnju i u režiji Slobodana Unkovskog, progla-šena pobjednikom u kategoriji „Naj- bolja predstava u cjelini”.Osim toga, u kategoriji „Najbolje redateljsko ostvarenje” nagrađen je Janusz Kica za režiju pred-stave „Amerika” Franza Kafke u koprodukciji Gavelle i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zaj-ca Rijeka. Još jedan trijumf ovog

NAGRADE HRVATSKOG GLUMIŠTA 2014.

Gavelline „Tri sestre” najbolja predstava, Helena Minić najbolja glumica, Živko Anočić glumac, Janusz Kica redatelj

zagrebačkog dramskog kazališta ostvaren je i u kategoriji „Najbolje umjetničko ostvarenje” u kojoj su nagrađeni Gavellin Živko Anočić za ulogu Karla Rossmanna, također u predstavi „Amerika” te Helena Minić za ulogu Thelme u predstavi „Thelma i Louise” redatelja Dalibora Matanića.Za najbolju sporednu žensku i mušku ulogu nagrađeni su Tatjana Bertok-Zupković za ulogu Dolly u predstavi „Ana Karenjina”, u režiji Dore Ruždjak Podolski, odnosno Rakan Rushaidat za ulogu u pred-stavi „Živio Harms! Čuda postoje”, iz-bor iz djela Daniila Harmsa i u režiji Aleksandra Popovskog.U kategoriji „Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina” slavila je Iskra Jirsak, nagrađena za svoje izvedbe u predstavama „Potop”, autorskog projekta Mirana Kurspahića te „ThisCasting”, još

više od 80.000 glasova odlučilo o dobitnicima / nagrada publike u 10 kategorija / laureati nagrađeni na dodjeli u tvornici kulture

Remi, solistica Elementala i Ante Perković izveli su samo za tu priliku napisan glazbeni broj, Ivana Sajko i AZOT interpreti-rali su tekst velikana Zvonimira Bajsića, a Anita Valo iz Meri-tasa - Arsena Dedića u ,,Ono sve što znaš o meni”. Jedna od najvećih opernih zvijezda u us-ponu, Matija Meić pokazao je da podjednako suvremeno vla-da punkom, swingom i diskom, dok je Hana Hegedušić izazvala ovacije interpretacijom skladbe ,,Nothing Comparess 2 U”. Najstariji domaći portal o kulturi i kazalištu

Dodjela je ujedno bila i pro-slava 15. rođendana najstari-jeg domaćeg portala u kulturi, Teatra.hr, kojem su podršku kao prezenteri došla pružiti i imena poput Zorana Šprajca ili Zorana Kostića Caneta, frontmana sastava Partibrejkers i Škrtice, ali i mlade glumačke zvi-jezde iz filmova o Koku, Nina Mileta i Filip Mayer. Najboljom izvođačicom godine proglašena je prvakinja Baleta HNK u Zagre-bu, Edina Pličanić, a izvođačem Gavellin – Ozren Grabarić. Na-gradu za najbolji novi dramski tekst osvojile su ,,Žene u crve-

nom”, Davora Špišića, skandalom godine proglašeno je izdvajanje od tek 0.49% državnog proračuna za kulturu, a najprecjenjenijom produk-cijom godine ,,Aida”, Splitskog ljeta. U regionalnoj kategoriji, onoj za fes-tival godine, slavio je ,,BITEF” što su prisutni popratili velikim aplauzom, dok je Ana Karić proglašena osobom godine. Najviše razloga za slavlje ima-ju, pak, Senka Bulić i njezini suradnici jer je njihovo kazalište ,,Hotel Bulić’” proglašeno najboljim neovisnim teatrom, predstava ,,Dream of Life” najboljom predstavom, a umalo je nagrađen i redatelj Ivica Buljan. Ipak, nagradu je s minimalnom prednošću osvojio Saša Božić. Dodjelu su pro-ducirali Teatar.hr i agencija Fakat, a partneri projekta su Splitska banka, Ožujsko pivo i Tvornica kulture.

Kultura 27zagreb.hr12. prosinca 2014.

jednog autorskog projekta Mirana Kurspahića u izvedbi Teatra Rugan-tino iz Zagreba.Nagrade su također dodijeljene naj- boljim umjetničkim ostvarenjima u kategorijama lutkarskih predstava ili predstava za djecu i mladež, za-tim radio i TV dramama, opereta-ma/mjuziklu te plesu. Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti pripala je Đurđi Škavić za „desetljeća kon-tinuiranog rada u svojstvu jezične savjetnice u stotinama predstava mnogih naših kazališta i kazališnih grupa”, dok je Špiro Guberina zaslužio priznanje za „svekoliko umjetničko djelovanje u Drami”. Izdvojimo još i kategoriju „Naj-bolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili naj- bolja dramatizacija, adaptacija, dramaturška obrada teksta ili dramaturgija predstave” u kojoj je još jednom nagrađena Gave-llina „Amerika”, odnosno Goran Ferčec za dramatizaciju i drama-turgiju ovog Kafkina komada, izve-dena u koprodukciji GDK Gavella i Hrvatskog narodnog kazališta Iva-na pl. Zajca u Rijeci.

12. Human Rights Film Festival do 14. prosinca u kinu Europa, Tuškanac i Dokukinu

Dvanaestu godinu zaredom Hu-man Rights Film Festival (HRFF) potiče javnost na razmišljanje i djelovanje. Sadržajem jak festi-val angažiranog i autorskog filma održava se već nekoliko dana, a trajat će do nedjelje 14. prosinca. Filmove je moguće pogledati u ki-nima Europa, Tuškanac i Dokukinu te od 11. do 14. prosinca u Art-kinu u Rijeci. Iako su Zagrepčani posljednjih dana već imali priliku pogledati neke od najzvučnijih filmskih naslova ove godine, za najavu što pogledati od petka do nedjelje zamolili smo direktora Festivala Petra Milata: ,,Prije dvije go- dine američki redatelj Joshua Oppenheimer snimio je sjajan film ,,Čin smaknuća” koji je odmah postao senzacija i danas ga se ubra-ja u klasike dokumentarnog filma. ,,Pogled tišine” (petak) nastavak je tog filma, ali za razlika od prvog filma koji je sniman iz perspektive opakih zločinaca, ,,Pogled tišine” je film o žrtvama i to genocida u Indoneziji 1960-ih. Još jednu isti-nitu priču na 12. HRFF-u ispričat će nam Oskarom nagrađivani re-

datelj Danis Tanović. U drami ,,Tigrovi” (subota) prati se sudbina mladog Ayana, Pakistanca koji za život zarađuje prodavajući jeftine lijekove lokalne izrade. Nakon up-lovljavanja u bračnu luku odluči svoju karijeru graditi u multinaci-jonalnoj korporaciji sve do trenutka kad shvati da su lijekovi svjetskih korporacija i njihove agresivne marketinške kampanje krive za smrt velikog broja novorođenčadi. Naposlijetku, preporučio bih i film ,,Zimski san” (subota). Aydin, sredovječni bivši glumac, sa svojom mladom ženom Nihal vodi mali ho-tel u planinama Kapadokije. Njihov brak pun je nesuglasica, a dodatnu tenziju donosi i Aydinova nedav-no razvedena sestra. Dolaskom zime i prvog snijega, hotel postaje sklonište od hladnoće, ali i kavez iz kojeg ne mogu pobjeći, i u kojem se njihova netrpeljivost i mržnja još više rasplamsavaju. Zimski san, hipnotički portret ljudi primoranih da se suoče s onim što zaista jesu, jest prvi film ,,anadolskog Čehova” nagrađen Zlatnom palmom u Cann-esu i kandidat Turske za Oskara”, zaključuje Milat.

Udruga „Blago bakine škrinje” poziva na izložbu lutaka do 31. prosincaKako su nas informirali iz Udruge ,,Blago bakine škrinje”, od 1. do 31. prosinca u prostorijama Udruge u Radićevoj 15 moguće je posjetiti izložbu lutaka u izradi članice Ivane Matijević iz Siska. ,,Ivana nije majs-tor u izradi, već pravi virtuoz”, tvrde iz UBBŠ-a i dodaju kako tijela i izrazi lica lutaka uspješno dočaravaju tre-nutak u svom punom zamahu. Beethoven u zanosnom trenutku izvedbe svoje glazbe, Michael Jackson u raspjevanom trenutku punom emocija, Papa Ivan Pavao u dubokom trenutku meditacije, Sveti Jakov u trenutku zahvale Bogu ili ,,običan” čovjek koji moli.

Festival kreativnosti i DIY kulture u Studentskom centru od 18. do 20.12.Od 18. do 20. prosinca, zagrebački Studentski centar u Savskoj sedmu godinu zaredom organizira najveće regionalno DIY (,,Do It Yourself”) druženje okupljajući zanimljive i originalne kreativce, dizajnere i ,,hendmejdere” iz čitave zemlje. Osmi po redu F.A.F. (,,FISTT ART FEST” ) festival održava se u pred-vorju SC-a te atriju Kina SC od 12 do 21 sat, a u tri dana planira pred-staviti čudesni svijest ljudske kre-acije i individualne mašte, dodatno obogaćen blagdanskim i festival-skim ambijentom.

Kako organizatori sami najavljuju, građani se pozivaju na uživanje u ugodnom društvu, festivalskim pićima i kavicama te najopuštenijoj predbožićnoj atmosferi u gradu. Osim uživanja u predmetima nekonvencionalnog ,,art”-a, zain-teresirani mogu sudjelovati na nekoj od brojnih besplatnih radi-onica za djecu i odrasle, različitim performansima, koncertima i DJ nastupima, a uz nastupe i izlaganja domaćih umjetnika očekuje se i sudjelovanje brojnih umjetnika iz regije.

Na svakoj od tih lutaka mogu se pročitati emocije u pokretu i iz-razu lica. Dio izložbe posvećen je i tradicijskim lutkama u narodnim nošnjama pa su tako na lutkama prisutne narodne nošnje Šestina, Posavine, Istre, Slavonije te Dal-macije. Pritom nije nevažno da su sve nošnje originalno napravljene i na njima se vidi svaki detalj izrade.Udruga ,,Blago bakine škrinje” bavi se izlaganjem radova članova udru-ge, a jedini uvjet je da svi radovi moraju biti ručne izrade i primjen-om jedne od starih tehnika, bilo da je to tkanje, heklanje, štrikanje ili vezenje.

,,Pogled tišine”

Tri sestre, GDK Gavella

Kultura28 zagreb.hr12. prosinca 2014.

29. Gavelline večeri traju do 23. prosincaIako smo dosadašnjih godina Ga-vellinim večerima mogli prisus-tvovati u jesen, ovogodišnje 29. izdanje održava se u adventskom razdoblju i traje do 23. prosinca. Prema izboru teatrologinje Nataše Govedić narednih dana možete pogledati predstave „Amerika” Janusza Kice u koprodukciji GDK Gavella i HNK Ivana pl. Zajca Rijeka (subota, 13.12.), „Svadba” u izvedbi Slovenskog narodnog gledališča Drama u Ljubljani (ponedjeljak, 15.12.), „Logično mjesto za su-sret” Teatra &TD i Umjetničke or-ganizacije Mašina, Zagreb (srijeda, 17.12.), „Ispočetka” Teatra Exit (četvrtak, 18.12.), „Ko rukom odne-seno” Teatra &TD (petak, 19.12.), „POBJEDNICA BiH bRČKO!!!!” (sub-ota, 20.12.), „Kako smo preživjele”, Zagrebačkog kazališta mladih (nedjelja, 21.12.), ,,Neoplanta” u iz-vedbi Novosadskog pozorišta Újvi-déki Szinház (ponedjeljak, 22.12.) te predstavu „Misterij Buffo”, također u izvedbi Slovenskog narodnog gledališča Drama Ljubljana. Podsjetimo, osim novog termi-na, Gavelline večeri ove godine

održavaju se i prema novom kon-ceptu. Uz pet predstava iz Hrvatske, u službenu konkurenciju za na-grade ove godine ušle su i tri pred-stave iz inozemstva. Po završetku Festivala dodjeljuje se pet nagrada - za najbolju predstavu Gavellinih večeri, za najbolju predstavu u produkciji kazališta iz Republike Hrvatske, za najbolju režiju te naj-bolju žensku i mušku ulogu. Prošle godine pobjedila je pred-stava baš u izvedbi kazališta Gav-ella - „Candide ili optimizam”.

jedno od najljePšiH djela klaSične baletne literature

„Orašar” ponovno na repertoaru HNKOd srijede 10. prosinca 2014. pa sve do 11. siječnja 2015. na repertoaru HNK u Zagrebu ponovno je balet ,,Orašar” Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Dereka Deana te scenografiji i kostimima Roberte Guidi di Bagno. Orašar je jedno od najljepših djela klasične baletne literature, a tradi-cionalno se uobičajilo njegovo pri-kazivanje upravo u prosincu, uoči božićnih blagdana. Kako stoji na službenim stranicama HNK, u sto dvadeset godina od praizvedbe popularnost Orašara kod publike te osobito kod djece kontinuirano je rasla i danas je to najizvođeniji balet na svijetu te vjerojatno ne postoji generacija mladih koja nije odrasla uz njega. Priča o djevojčici koja ispod bora pronalazi drvenog orašara i s njime proživi čudesne dogodovštine u izmaštanom svijetu preuzeta je od E.T.A. Hoffmanna u obradi Alexan-dra Dumasa oca. No, dok je priča u originalu bila zastrašujuća, u obradi Čajkovskoga i pisca libreta te izvornog koreografa Mariusa Petipe stvorena je čudesna glazbe-no–plesna bajka u kojoj djevojčica

Klara, zajedno s lutkom Orašarom, koji se pretvara u Princa, propu-tuje nezaboravne prostore i doživi brojne zanimljive susrete. Za sve Klarine doživljaje zaslužan je njezin ujak Drosselmeyer, čudan čovjek čarobnjačkih moći koji rado zabav-lja djecu svakojakim trikovima. Na-kon što omogući Klari divnu avan-turu koja ispuni njezine snove, on je vraća u sigurnost njezine obitelji, a sam nestaje u noći.Zagrebački je Balet tijekom svo-jega postojanja prikazao nekoliko odličnih uprizorenja Orašara, a posljednji put djelo je premijerno postavljeno 2011. u koreografiji Dereka Deanea. Donoseći vlastito viđenje namijenjeno djeci svih dob-nih skupina, kreirao je ovu čarobnu baletnu priču potrudivši se odvesti publiku u snove i prikazati svijet različit od našega, slijedeći u tome težnju Čajkovskoga da dočara fantastično, čarobno, mitsko i lege-ndarno djelo. Postizanju bajkovitosti uvelike je omogućila izvrsna izvedba zagrebačkih baletnih solista i cijelog ansambla, pojačanog s po-laznicima baletne škole. Veličanstvena atmosfera i rasprodana

druga večer Pozitivnog koncertaDruga večer desetog ,,Pozitivca”, održanog u subotu 29. stude-nog, donijela je nastupe koji će se prepričavati mjesecima, tvrde orga-nizatori, ali i brojni koji su tu subotu navečer proveli u Domu sportova.Svjedoka je zaista bilo puno jer je koncert oko 21:45 službeno raspro-dan. Luxus Lord, Kandžija i gole žene te Brkovi i Dubioza Kolektiv ostat će u kolektivnom sjećanju publike u Velikoj dvorani DS-a kao akteri možda i najbolje večeri u po-vijesti Pozitivnog koncerta.Program su u 20:15 započeli Luxus Lord predstavivši svoj debi ,,Jutro nije bajka”, a na njihove teške ri-

ffove sjajno su se nadovezali teški beatovi Kandžije i njegovih Golih žena koji su pokazali da će brzo postati jedna od najtraženijih re-gionalnih koncertnih atrakcija. Taj status davno su prošli Brkovi koji su danas bend spreman na dvorane jer ono što su oni isporučili od 22:00 do 23:05 se ne viđa često. Palicu mahnite jurnjave Brkovi su u 23:35 predali Dubioza Kolek-tivu koji su pojurili još brže, jače i glasnije ne dozvolivši baš nikome u krcatoj, rasprodanoj zagrebačkoj dvorani da miruje. Ovakav furiozan juriš u trajanju od više od pet sati naša publika već dugo nije vidjela.

Centar za ženske studije otvorio stalni postav Memorijalnog stana Marije Jurić ZagorkeNa ,,Danima Marije Jurić Zagorke 2014.” Centar za ženske studije svečano je otvorio stalni postav Memorijalnog stana M. J. Zagorke. Autori postava su arhitekt Željko Kovačić, arhitekt i dizajnerica in-terijera Lana Kovačić. Stalni postav vremenski prati Zagorkin život, književni i novinarski rad, politički angažman kao i povijesnu i suvre-menu recepciju njezina života i rada. Postav je za posjetitelje ot-voren četvrtkom i nedjeljom od 11 do 16 sati, a ulaz je besplatan. Spomenimo još i da je središnji događaj ovogodišnjih, osmih po

redu, Dana Marije Jurić Zagorke bio trodnevni znanstveni skup na kojemu je tridesetak znanstve-nika/ca izlagalo na temu ,,Intimno građanstvo – obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi”.

Foto: Martina Anišić

Kultura 29zagreb.hr12. prosinca 2014.

najvažnije je oSobno iSkuStvo

Koncept startup cafea „LetSChatAbout” pustio korijene i u Zagrebu

Četvrti dan prosinca ostat će zapamćen kao dan kada je u Za-grebu krenuo koncept ,,LetSChat-About”, postavljajući temelje za posredni ,,poslovni” dijalog u ko-jem je najvažnije osobno iskustvo sudionika.Kako bi progovorili o izazovima, osobnim i poslovnim, s kojima se individualac ili grupa poduzetnika suočava pri pokretanju startupa, predstavnici Degordiana, Kaymu.hr-a i Digitalnog plana našli su se u kafiću ,,Cafe U Dvorištu” te po-dijelili svoje osobne priče, kao i pogreške koje su činili pri pokre-tanju određenog projekta. ,,Upotrebljavajući sustav pitanja i odgovora u otvorenoj panel raspravi i inzistirajući na pitanjima i komentarima publike, ubrzo nakon službenog početka probijen je led i uspostavila se ležerna atmosfera”, tvrde organizatori. Uključivanjem većeg dijela publike u raspravu domaćin je uspio uspostaviti usku vezu između tema o kojima se razgovaralo i iskustva svih nazočnih te na taj način naglasio važnost

Na sjednici Gradske skupštine Gra-da Zagreba, održanoj 2. prosinca, Snježana Abramović Milković imenovana je ravnateljicom ZKM-a, neposredno nakon što je Ksenija Marinković razriješena s mjesta vršiteljice iste dužnosti. U obrazloženju Kazališnog vijeća Zagrebačkog kazališta mladih stoji da je Snježana Abramović Milković odabrana jer je ,,programom i životopisom, ali i kroz razgovor s članovima Vijeća, potvrdila i iskaza-la svoje voditeljske, producentske i stvaralačke sposobnosti, i to u-pravo kazališne kuće poput ZKM-a. Kao uspješna dugogodišnja vo- diteljica i producentica Zagre-bačkog plesnog ansambla, koji sa ZKM-om surađuje na više razina, ona je već godinama prisutna u ZKM-u, u svojstvu koreografa, su-radnika za scenski pokret i asis-tenta redatelja, te dobro poznaje zaposlenike i prilike u kući. Pored toga, kao osnivač i producent veoma uspješnog Festivala plesa i neverbalnog teatra u Svetvičentu, posjeduje značajno producentsko iskustvo. Njezino djelovanje uključuje i prak-su tzv. fund-raisinga (pridobivanja sredstava preko fondova, sponzora i donatora) na razini europskih i drugih međunarodnih natječaja što je, u okolnostima aktualne ekonomske situacije, veoma bi-tan faktor, kao i uspostavljanje i razvijanje mreža međunarodnih kontakata te članstvo u različitim

međunarodnim strukovnim or-ganizacijama, što je za ZKM, koji je zadnjih godina bio jedno od najprisutnijih hrvatskih kazališta na međunarodnoj sceni, od velike važnosti. Osim toga, tijekom intervjua s Kazališnim vijećem je kroz više pitanja vezanih za njezin odnos prema vođenju ustanove pokazala iznimnu zrelost u viđenju te uloge, koja temelji i na velikom iskus-tvu, ali i na promišljanju, te radu na vlastitoj osobnosti. Konačno, budući da je posao ravnatelja složen, obiman i zahtijeva ,,cijelog čovjeka”, Snježana Abramović-Milković izrazila je spremnost da se povuče sa svih svojih drugih funkcija te da se u potpunosti pos-veti radu u ZKM-u.“Kazališno vijeće Zagrebačkog kazališta mladih čine: Kostadinka Velkovska (predsjednica), Dragan Šolaja, Katarina Pejović, Jasmin Telalović i Danijel Ljuboja. Snježana Abramović Milković stu-pa na dužnost 10. prosinca 2014. godine.

Snježana Abramović Milković imenovana ravnateljicom Zagrebačkog kazališta mladih

U zagrebačkom Muzeju za umjet-nost i obrt 11. prosinca otvorena je izložba ,,Boris Ljubičić: Kvad-rat i krug”, a koja će biti otvorena do 1. veljače 2015. godine. Boris Ljubičić jedan je od najznačajnijih hrvatskih grafičkih dizajnera, čiji radovi već četrdeset godina definiraju domaći vizualni pros-tor. Izuzetno aktivan autor, Ljubičić višestruko je nagrađivan u gotovo svim područjima dizajna vizual-nih komunikacija – od vizualnih identiteta, plakata, knjiga, dizajna za elektronske medije do dizajna ambalaže. Tijekom karijere ostavio je neizbrisiv trag u vizualnom određenju najrazličitijih aspekata

hrvatske kulture i društva, a autor je cjelovitih vizualnih identiteta nekoliko velikih hrvatskih tvrtki, poput Labuda, Francka, Optime, Spectator Grupe i IGH, a za sustav ambalaže tvrtke SMS i višestruko nagrađivan. Izložba u MUO-u pred-stavit će golemi Ljubičićev opus unutar nekoliko ključnih tematskih cjelina. Ljubičić je prvenstveno um-jetnik ideje, čiji radovi punom sna-gom zabljesnu unutar specifičnog konteksta u kojem su nastali. Stoga će ova izložba, za razliku od uobičajenog izlistavanja niza po-pularnih plakata, pokušati ispričati nikad ispričane priče, tajne ,,bio-grafije“ svima već poznatih radova.

Tajne koje se kriju iza svima već poznatih radova

prisutstva svih prisutnih. Pritom su govornici rado skakali s teme na temu i tako gotovo dva sata. Prije završetka sumirali su svoje kom-pletno iskustvo u poduzetništvu naglašavajući da, bez obzira kojom se granom startup bavi, najvažniji ključ za uspjeh su ljudi, vizija i strategija. Domaćin je na kraju obećao kako će da će na idućem eventu u siječnju biti još više pub-like. Spremni da se ovakav događaj organizira jednom mjesečno, or-ganizatori su pokrenuli platformu za međusobno povezivanje po-duzetnika, uspostavivši interdisci-plinarnu suradnju između startup-ova, institucija te investitora. Inicijatori prvog hrvatskog ,,LetS-ChatAbout” cafea bili su Sven Tončić, student marketinga i PR-a te asistent marketinga i PR-a u Kay-mu.hr, zatim Dimitar Chatleski, stručnjak koji je diplomirao na Američkom fakultetu u Bugar-skoj s višegodišnjim iskustvom u poduzetništvu i pokretanju startu-pa te Valeria Toth, izvršna direk-torica u Kaymu.hr

Prikupljeno više od 34.000 kuna za nastavak liječenja Lovorke HančićU humanitarnoj akciji ,,Lovorike za Lovorku” koja se u organizaciji Udruge ,,Cure puce s Trešnjevke” održala u subotu 6. prosinca u IX. gimnaziji, prikupljeno je više od 34.000 kuna te su osigurana sred-stva za nastavak liječenja teško oboljele Lovorke Hančić.Lovorka je majka petero djece kojoj je prije tri godine dijagnosticiran rijedak oblik tumora, s kojim se do svibnja ove godine uz propisani li-jek uspješno liječila. Nakon što joj je odlukom liječnika propisan novi, generički lijek, za Lovorku počinju dodatni zdravstveni problemi i širenje zloćudne bolesti. U po-trazi za lijekom koji joj je pomagao Lovorka je iscrpila sve mogućnosti kako bi do lijeka došla. Nažalost, neuspješno.

Lovorike za Lovorku humanitarna je akcija koju su pokrenuli Lovor-kini prijatelji, suradnici, kolege, po-znanici kako bi prikupili potrebna sredstva za lijek koji joj produžuje život i pozitivno utječe na njezino zdravstveno stanje. Okupivši na početku svega nekoliko bliskih prijatelja, u nepunih tjedan dana organizaciji se pridružilo gotovo 50 ljudi koji su nesebično krenuli u traženje pomoći. Za sve koji iz-ravnim sudjelovanjem u akciji nisu mogli pomoći u donaciji otvoren je namjenski račun koji glasi na Udrugu „Cure Puce s Trešnjevke“ IBAN: HR8423400091510689133, SWIFT: PBZGHR2X, Privredna banka Zagreb d.d., a cjelokupnu akciju moguće je pratiti i na službenoj Facebook stranici.Foto: Martina Anišić

Preporuke30 zagreb.hr12. prosinca 2014.

BLAGDANSKA PREPORUKA - GLAZBA

Ponešto drugačiji božićno-zimski soundtrack

U pozadini ove netipične nazovi-mo-je-tako ,,božićne” kompilacije leži pitanje: A kako bi bilo da niti jedna božićna pjesma u svom na-zivu ne sadrži ni riječ Božić, niti bilo kakvu spomen Božića ili blagdana? Je li to uopće moguće? Potpuno i pri (koliko-toliko) zdravoj pameti svjestan da bi takav izbor bio uvelike individualan i osoban, da ljudi imaju različite ukuse (Kakve li spoznaje!) te da bi moj ,,božićni izbor” možda nekome drugome bio savršena zvučna kulisa uz ispi-janje koktela na plaži, ipak sam se odlučio odvažiti i podijeliti s vama svoje favorite. Sve sam pjesme u nekom trenutku čuo u ili oko božićnih blagdana, tj. tijekom godišnjeg doba koje se zove zima. Ponekad je to bilo na jednoj od onih reklama za mobitele kao što je to u slučaju Phoenixa ili Koopa (vrlo sam povodljiv po tom pitanju). Ponekad sam šetao gra-dom i baš u trenutku kad je svirao

BLAGDANSKA PREPORUKA - FILM

Filmski Božić - odličan, ali ne i razvikan

The Nightmare Before Christmas (1993), redatelj: Henry SelickJack Skellington simpatični je kos-turko i ujedno Pumpkin King, iliti glavna faca kada je riječ o Hallow-eenu. Međutim, kada radite isti posao godinama, zna dosaditi, pa se tako i Jack počeo pitati – gdje je tu smisao? I baš tada, kao na od-govor, nailazi na Božićgrad (Christ-mastown), koji ga oduševljava i odluka biva donesena – neka bude Božić, ali na nešto drugačiji način, u Jackovom stilu. Ovo je ujedno i priča o jednoj velikoj ljubavi, a Bur-tonovska atmosfera i glazba Dan-nyja Elfmana ovom animiranom klasiku daju jedinstven ugođaj.

Rare Exports: A Christmas Tale(2010), redatelj: Jalmari Helander

1. Father John Misty: Nancy From Now On (album: Fear Fun, 2012)2. Fleet Foxes: White Winter Hymnal (album: Fleet Foxes, 2008)3. Koop: Come To Me (album: Koop Islands, 2006)4. Parov Stelar: Clap Your Hands(single: Clap Your Hands, 2014)5. Kings of Leon: Velvet Snow (album: Aha Shake Heartbreak, 2004)6. Phoenix: Lisztomania (album: Wolfgang Amadeus Phoenix, 2009)7. Coldplay: Viva la Vida (album: Viva la Vida or Death and All His Friends, 2008)8. Arctic Monkeys: Piledriver Waltz (album: Suck It And See, 2011)9. Mark Lanegan: Harborview Hospital(album: Blues Funeral, 2012)10. John Maus: Keep Pushing On (album: We Must Become the Pitiless Censors of Ourselves, 2011)11. Nick Cave and the Bad Seeds: We No Who U R (album: Push the Sky Away, 2013)12. Bon Iver: Wash (album: Bon Iver, 2011)13. Kate Bush: Snowflake (album: 50 Words For Snow, 2011)

Scrooge (1951), redatelj: Brian Desmond Hurst

Kad Finci, kao autohtoni pozna-vatelji Djeda Božićnjaka, rade film o Božiću, lako bi se mogla očekivati idilična, snježna, a opet topla priča simpatičnom starcu duge bijele brade. Međutim, ovaj film je sušta suprotnost, a djedica nije ni simpatičan ni dobrih nam-jera. Ukratko, njega ne želite vidjeti u svom gradu. Ipak, film promiče i poruku na koju je uvijek dobro podsjetiti – najbolje darove ne pro-nalazite ispod božićnog drvca.

A Christmas Story (1983), redatelj: Bob Clark

Arthur Christmas (2011), redatelj: Sarah Smith, Barry CookČak i ako niste pobornik 3D ani-macije, ovaj animirani film je vri-jedan prilike koju ćete mu pružiti. Riječ je o obiteljskoj komediji koja nastoji odgovoriti na pitanje koje i danas izaziva brojne polemike kod ljudi svih uzrasta – Kako, o kako Djed Božićnjak uspijeva dostaviti sve darove u samo jednoj noći? Is-tina je zakopana negdje na Sjever-nom Polu, ispod debelih naslaga leda i snijega, gdje se odvija op-eracija toliko kompleksna da ju je nemoguće opisati. Međutim, u svojoj biti, ovaj je film također topla božićna priča za cije-lu obitelj.

Nikola (32), profesor engleskog jezika u jednoj od zagrebačkih osnovnih škola, za naše je čitatelje sastavio listu pjesama idealnih za uživanje u svim čarima koje donosi ovo doba godine

Mark Lanegan ili Nick Cave krišom su se pojavile snježne pahulje, a onda je bilo i onih rijetkih, a time i još posebnijih trenutaka, gdje sam promatrao gusti, snježni plašt kako sve više i više prekriva moj grad, dok mi je u slušalicama nježno pjevušila Kate Bush. Dakle, svaka pjesma ima neku oso-bitu melodiju i iza svake postoji neki trenutak i neka priča zbog ko-jih baš njih volim čuti u ovo vrijeme. Zanima me dijeli li netko sa mnom taj isti osjećaj? Postoji još jedna pjesma koju nisam uvrstio, ali ju svakako preporučam, možda ste ju već čuli, band se zove Sane, a pjes-ma, prikladno, ,,Božićna’” trenutno mami osmjeh na lice. I na kraju, priznajem da sam malo lagao na početku kada sam rekao da se niti u jednoj pjesmi ne spo-minje riječ Božić, spominje se, ali samo u jednoj! U kojoj? To ćete morati sami otkriti. Uživajte i sretan Božić!

Kako smo se i nadali, Vladimir (30), komunikolog iz Zagreba, za po-sljednji broj u godini preporuča ovih pet filmova kao idealne za topli blagdanski ugođaj

Ova, po mnogima najbolja film-ska adaptacija svevremenskog kla-sika Charlesa Dickensa, prekrasne božićne pustolovine Christmas Carol, postepeno pada u nimalo opravdan zaborav. Topla božićna priča o čovjeku čije se ledeno srce topi na čarobnu božićnu večer malo koga neće nasmijati, zabaviti, ali prvenstveno dirnuti. Mrzovoljni starac Scrooge nekoć je bio mladić opijen idealima, a putovanje na koje ga povedu tri božićna duha pomoći će mu da ponovno upozna sebe, ispod teških slojeva pohlepe i sebičnosti.

Jedan od božićnih klasika koji se gotovo svake godine može vidjeti na televiziji, a opet iz nekog razloga većini nekako promakne. Ali, kada jednom pogledate ovu božićnu priču, poželjet ćete ju gledati svake godine. Zamislite samo, 40-e go-dine prošlog stoljeća, prava blag-danska, snježna atmosfera i dječak Ralphie koji, kao i mnogi dječaci njegova uzrasta, za Božić želi samo Red Ryder zračnu pušku. Majka je u strahu da će se ozlijediti, ostati bez oka, učiteljica dijeli njeno mišljenje, a priklanja im se i Djed Božićnjak. Ralphijeva želja za ovim darom izaziva niz kaotičnih i komičnih događanja, a ova obiteljska ko-medija, vjerujem, nasmijane i tople trenutke u blagdanskim večerima.

31vodič

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

Za dječju kirurgiju- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica,

Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 639 1100 , www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKBC SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrKLINIČKA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111,www.kbsd.hr

PSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: pon-pet

četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hrŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz

PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I fax.6585060

4863 279

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBA, Đorđićeva 26 tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30-20.00,sub. 7.30-15.00h)

POLIKLINIKA ZAGREB, Argetinska 2, 3832-354

od 16-19 sati(petkom – samo za udomitelje)01/3887-025

01/610-1919

- Srebrnjak bolnica, 01/6391-100

098/738-576

RADIO TAXI: 060/800 800, 1777EKO TAXI: 060/7777, 1414CAMMEO: 1212TAXI ZAGREB: 091/570-6455, 099/333-3628

teško pokretnih i nepokretnih osobatel. 098/275-130

12. prosinca 2014.zagreb hr

Gastro nostalgija32 zagreb.hr12. prosinca 2014.

Blagdanski stol uvijek podrazumi-jeva veselje, toplinu i obilje. Ovo

je doba kada više no ikad držimo do tradicije i zajedništva. Mnogi običaji su ostali, no užurbanost sva-kodnevnice i moderna tehnologija istisnuli su neke kojih se najčešće prisjećaju naše bake i djedovi pa ih nam rado prepričavaju. U dane prije Božića temeljito se čistila kuća i staja, pripremala se hrana za božićne dane te hrana za domaće životinje. Djeca su se ku-pala i uređivala, šišalo ih se i radile su im se frizure. Od Badnjaka do blagdana Sveta tri kralja na stolu je stajao božićni kolač – božićnjak, nekada i više njih. Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Muškarci su pak hra-nili stoku, pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Ljepota tradicije

Na Badnjak postoje brojni običaji kojima je svrha želja za blagosta-njem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem. Tako su se na stol često slagali orasi, lješnjaci, rogači, bademi, smokve ili jabuke, kako u kojem kraju što uspijeva. Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med, npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Jela su bila bez mesa,

masti te posna. Prije Badnje večere upalila se svijeća i izmolila molitva.Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sre- dine 19. stoljeća. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zim-zelena i to voćem, najčešće ja-bukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenima od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije polnoćke obilato se gostilo mesom, božićnim kolačima i pićima, a ujutro su ukućani jedni drugima čestitali Božić. Za obilan i bogat doručak jela se pečenica s hrenom, hladetina, domaće kobasice, kulen, slanina, pršut sa sirom i maslinama.

Raznovrsni običaji

Božićni ručak očekivano je bio svečan i bogat te je za stolom oku-pljao cijelu obitelj. Jela se juha, meso, razne pečenke s povrćem, hladetina, sarma, pirjani kiseli ku-pus, kisela repa, krumpir, razne vrste kruha (božićna pogača, božićnjak, križnica), peciva, voće i brojna druga jela. Od slastica na stolovima su bile različite torte, orahnjače, makovnjače, kolači od oraha, rogača, sira, suhi sitni kolači, paprenjaci, smokvenjaci, mede-njaci i muškaconi. U nekim kra-jevima na stol se stavljala posuda

Ovog mjeseca pozivamo vas da sami napravite svoj božićni kuglof pre-ma tradicionalnom receptu naših baka.Sastojci:- 2 dkg svježeg kvasca- 8 dkg maslaca - omekšalog na sobnoj temperaturi- 5 dkg kristal šećera- 5 žumanjaka- 1 vanilin šećer- 5 dkg suhih grožđica- 40 dkg glatkog brašna- 2 dcl toplog mlijeka- korica limuna, prstohvat soli te 1 žlica ruma- šećer u prahu za posipavanje

Priprema:Odvojite pola decilitra mlijeka te u njega dodajte žličicu šećera i razm-rvljeni kvasac te ostavite smjesu da se digne. U većoj zdjeli mikserom pjenasto izradite maslac, šećer i žumanjke. Zatim dodajte brašno, dig-nuti kvasac, naribanu limunovu koricu, prstohvat soli, rum, vanilin šećer i grožđice. Cijelu smjesu dobro izmješajte kako bi se svi sastojci povezali, prekrijte čistom krpom te ostavite dizati na toplome mjestu – sat vremena.Zatim namastite kalup za kuglof i pospite ga brašnom. Dignuto tijesto prebacite u njega te ponovno stavite dizati 20-30 min. Zatim u pećincu, zagrijanu na 200 °C, stavite kuglof i pecite kojih 50 minuta. Kada je kuglof pečen, preokrenite ga na tanjur te obilato posipajte sećerom u prahu.

Ta predivna božićna tradicija...Uredila: Maja Špoljarec

s raznovrsnim žitaricama u koju se utakne božićna svijeća te jabuke božićnice i blagoslovljena voda. Tradicionalna božićna večera kakvu je mi znamo, u drugim kulturama izgleda drugačije. U Australiji Božić je sredinom ljeta i ručak je često roštilj, a sladoled ili sorbet za desert. U Češkoj tradicionalno jelo jede se na Badnjak i sastoji se od riblje juhe, salate, jaja i šarana dok se u Finskoj tradicionalna božićna večera sastoji od makarona, repe, mrkve i krumpira, sa šunkom ili puretinom. Miješana plata mesa i ribe također je popularna. Nakon tradicionalnog obroka odlazi se u saunu, a zatim u posjet grobovima

rodbine. U Njemačkoj omiljeni božićni obrok je pečena guska uz krumpir, kupus, mrkvu, ribu i kisele krastavce. Jelo se obično jede na Badnjak. Božićna večera na Gren-landu može uključivati morske ptice koje sliče pingvinima, zamo-tane u kože tuljana. Susjedna Italija u pravilu ima menu od nekoliko sljedova uključujući predjelo, tjest-eninu, pečeno meso, dvije salate, slatki puding, zatim sir, voće, rakiju i čokoladu. Tradicionalna božićna večera Jamajčana uključuje rižu, grašak, piletinu, kozetinu i goveđi rep. U Latviji za božićnu večeru služi se kuhani smeđi grašak s uma-kom od pancete, malo pite, kupusa i kobasica. Norveška je zemlja gdje se glavni obrok jede na Badnjak i uključuje bakalar, svinjske kotlete, božićnu mesnu štrucu i posebne kobasice. Posebno božićno jelo je slani suhi bakalar s kuhanim krum-pirom koji se u Portugalu jede u ponoć na Badnjak. Šveđani pak na Badnjak uživaju u školjkama, svinjetini, kuhanoj i sirovoj haringi, kavijaru, sirevima i smeđem grahu. Ruska blagdanska hrana uključuje kolače, pite i knedle s mesom. U Južnoj Africi Božić je za vrijeme vruće ljetne sezone, a purica se jede za večeru. U Velikoj Britaniji božićni puding i pite su najčešći izbor, dok u Sjedi-njenim Američkim Državama božićni ručak uključuje gusku, purana, razno povrće, tikvice, bundevu i pitu.