omot str.po str. · 2014. 12. 31. · Knjiga “Smijeh slobode - uvod u Feral Tribune”, autora Borisa PaveliÊa, na 680 stranica opisuje i objaπnjava 25 godina kultnog politiËko-satiriËnog

novinar BROJ 11-12/2014.

3

��sadræaj

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva i

Sindikata novinara Hrvatske

Prvi broj izaπao je1946. godine

IzdavaË:Hrvatsko novinarsko

druπtvo i Sindikatnovinara Hrvatske,

Zagreb, PerkovËeva 2/Itel. (01) 4828-333,fax (01) 4828-332

e-mail: [email protected]: http://www.hnd.hr

Za nakladnika:Zdenko Duka

Æiro raËun:2360000-1101234838

Glavni urednik:Ivica Buljan

e-mail:[email protected]

Redakcija:Jozo PetriËeviÊ

Melisa SkenderGoran BorkoviÊ

Damir PetranoviÊ

Redaktorica:Ankica TomiÊ

3500 primjeraka

GrafiËki urednici:Danijel &

Goran-Den PopoviÊPOP & POP,

Novomarofska 27, Zagreb,tel. (01) 3023-334,fax (01) 3026-820,

e-mail:[email protected]

Tisak NOVI LIST Rijeka

UreivaËki odbor:Viviana Ban

Anton FiliÊ (predsjednik)Toni HnojËik

Andrej MatijaπeviÊÆarko ModriÊ (potpredsjednik)

Æeljko PeratoviÊVlado VuruπiÊ

Branimir ZekiÊHrvoje Zovko

uvodnik Sitne radosti i velika previranjaIvica Buljan ............................................................................................ str. 4

foto broja Duje Klarica ........................................................................................... str. 5

infopress .................................................................................................. str. 6

u srediπtu Slabiji je od prethodnog, ali ga treba iskoristitiAnton FiliÊ .............................................................................................. str. 9

dossier Gubljenje u πumiMelisa Skender ...................................................................................... str. 11

medijska scena IstraæivaËko novinarstvo: je li ikada postojalo?Saπa LekoviÊ .......................................................................................... str. 20

medijska scena Seljakanje i poigravanje Informativnim programomSaπa VejnoviÊ ........................................................................................ str. 27

medijska scena Mediji u jugosferiGoran BorkoviÊ ..................................................................................... str. 30

medijska scena Ugroæeni piπu o ugroæenosti ........................................................ str. 33

medijska scena Sindikalci na udaru poslodavacaIvica Buljan .......................................................................................... str. 35

medijska scena RPO - prava i obvezeBranimir ZekiÊ ...................................................................................... str. 38

iz rada HND-a i SNH Poboljπati financijsku situacijuMelisa Skender ...................................................................................... str. 41

iz rada HND-a i SNH Izvrπnje proraËuna I - XII 2013. .................................................. str. 44

medijska scena ©to (uopÊe) znaËe novine za druπtvo?Ante GavranoviÊ .................................................................................... str. 46

recite im... Zemlja puna priËaNives OpaËiÊ .......................................................................................... str. 49

struËni skup Izmeu dræave i kapitalaMorana Panjkota .................................................................................. str. 50

feljton Novinarstvo oteto novinarima, mediji oteti javnosti ....... str. 53

intervju ivo πtiviËiÊ Moje serije i drame preæivjele su sva turbulentna vremenaJozo PetriËeviÊ ....................................................................................... str. 58

nove knjige - svijet medijaBranko Na ........................................................................................... str. 62

in memoriam .................................................................................................................. str. 65

Ovaj broj i lustr i ran je fotograf i jama Duje KlariÊa


4 novinar BROJ 11-12/2014.

5

uvodnikPiπe Ivica Buljan

Pozivamo svezainteresiranekolege fotoreportereda poπalju svojeradove za rubrikuFoto broja na mail:[email protected]

Foto Duje KlariÊ

foto broja��

prosincu je teπko ne uæivati! Kraj godine, BoæiÊ, Nova godina, brojna slavlja(doduπe recesijska), pa smo se tako i mi obiËno sumorni novinari malo opustilii zabavili, Ëak pokazali i zrnce optimizma na svojem tradicionalnompredbladanskom novinarskom partyju, unatoË nezavidnoj situaciji u kojoj se nalazii naπa cehovska udruga HND. Zabave neÊe nedostajati cijeli prosinac, a nastavit Êese i u sijeËnju, jer i ove godine su pali predsjedniËki izbori koji nam svakih petgodina ukradu dio blagdana. No, novinarima Êe biti zanimljivo, jer veÊini nas topolitiËko nadmetanje utjeËe na adrenalin pa su rasprave naπiroke, podugaËke, aËesto i jalove, kao i funkcija predsjednika dræave. Ipak nama je to igraËka kojuvolimo. Kada se tome doda da je konaËno zavrπilo i pitanje predsteËajne i vlasniËketrakavice oko EPH koji je dobio novog vlasnika, uz standardna okapanja na HRT-u,eto prave zabave i svakodnevnih radoznalih zavirivanja na portale i raspitivanja kodkolega, ali i onih koji su direktno involvirani u te procese i koji, pretpostavljamo, viπe

znaju πto se zapravo dogaa u naπim najmoÊnijim medijskim kuÊama. Na HRT-use dakle po ko zna koji puta mijenjaju uredniËka i voditeljska imena, a MarijanHanæekoviÊ preuzima veÊinski paket u EPH-u, dok bivπem vlasniku Ninoslavu PaviÊuostaje pet posto... No, to je tek poËetak i tek slijede pravi potezi novog vlasnika upopriliËno devastiranoj, ali joπ uvijek moÊnoj, medijskoj kuÊi. Za poËetak imenovanisu neki novi, ali ostaju i neki stari kadrovi na Ëelu EPH koji bi trebali premostiti ovoprelazno razdoblje i zaposlenima dati nadu, ali i neke garancije, da Êe biti bolje. No,eto materijala za rasprave, uglavnom po kruæocima i birtijama, jer znano je da novinarivode raËuna o svima drugima i njihovim pravima, a kada se to tiËe vlastitih, obiËnouvuku rogove u glavu. Ni u glavnog konkurenta Styriji ne cvatu ruæe pa se ondjenastavlja s otkazima. U Buzinu, pak, stoluje pater Tolj pa su tamoπnji medijski djelatniciu ovo predboæiÊno, boæiÊno i novogodiπnje vrijeme blagoslovljeni. Naæalost, to susamo sitne radosti kojima se novinari u ovom sumornom vremenu mogu pozabaviti,a stvarnost nam je, to znamo, jadna i besperspektivna. ©to se tiËe izbora, preplavljenismo svakodnevnim meusobnim blaÊenjem predsjedniËkih kandidata, Ëemu sesvesrdno pridruæuju i njihove politiËke pristalice i voe! Za novinare je, a to proizlazi izuredniËkih naloga, najvaænije da saznaju πto je ovaj ili onaj kandidat provalio na raËundrugog i ne daj Boæe da to ima konkurencija, a mi ne... I ma koliko se sami novinariupirali ozbiljno pratiti kampanju, opet Êe se sve svesti na partizane i ustaπe, gdje senajslabije snalazi Kolinda koja baπ najbolje i ne razumije to Karamarkovo desniËarenje,pa su joj draæi oni malobrojni, ali moÊni liberali koji Êe sigurno biti za nju, jer neoliberalMilanoviÊ je ipak na Ëelu “komunjara”. DesniËari su, barem oni umjereni, zanimljivi iJosipoviÊu, pa im se on svako malo upucava i ulizuje. I tako dolazimo do toga da Êeostati malo onih koji Êe glasati za KujundæiÊa koji se pokuπava nametnuti upravo tomglasaËkom dijelu tijela. A ljeviËari... ©treberi Êe glasati za JosipoviÊa, pametniji Êe ostatikod kuÊe, a revoltirani Êe dati svoj glas onom malom Viliboru iz Æivog zida. Dakle, niπtanovo i iduÊih pet godina s Ivom. A tko Êe za pet godina pratiti predsjedniËke izbore odnovinara? Onaj tko preæivi �

U

Sitne radosti i velika previranja



7

�� infopressinfopress

eph tranzicijaHanæekoviÊ preuzeo EPHOdvjetnik Marijan HanæekoviÊ nakon dugotrajnog procesapredsteËajne nagobe konaËno je preuzeo EPH i postaviosvoje ljude u upravu EPH. Kako je izvijestio Jutarnji listSkupπtina Europapress holdinga, najveÊeg medijskogizdavaËa u Hrvatskoj, u Ëijem je vlasniËkom portfelju i Jutarnjilist slijedeÊi promjenu vlasniËke strukture Holdinga,promijenila je sastav Uprave Holdinga, u koju je, kao zasadjedini Ëlan, imenovana Zrinka VukoviÊ BeriÊ, dosadaπnjadirektorica financija i prokuristica OdvjetniËkog druπtvaHanæekoviÊ i partneri. -Ga VukoviÊ BeriÊ na tom Êe mjestuzamijeniti dosadaπnjeg veÊinskog vlasnika i jedinog ËlanaUprave Ninoslava PaviÊa. Tim korakom poËinje zavrπna fazarestrukturiranja EPH koji bi, prema planu iz predsteËajnenagodbe, trebao postati konsolidirana kompanija. NovaUprava oËekuje da Êe Europapress holding sa svojimbrojnim izdanjima, meu kojima su, uz Jutarnji list s prateÊimizdanjima, i Slobodna Dalmacija, tjednici Gloria i Globus,mjeseËnik OK i hrvatsko izdanje magazina Forbes, te brojnadruga manja izdanja, u relativno kratkom razdoblju postatizdrava i profitabilna kompanija, neovisna i otporna na bilokakvu vrstu pritisaka. U najskorije vrijeme Uprava druπtvatrebala bi dobiti joπ jednog Ëlana, a bit Êe imenovan iNadzorni odbor druπtva koji Êe biti sastavljen odvisokoobrazovanih, a politiËki neovisnih Ëlanova, piπe Jutarnjilist. InaËe, nova Ëelnica EPH Zrinka VukoviÊ BeriÊ diplomiralaje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Kako piπe u njenoj

steËajGasi semagazinBanka»ak je i moÊna ZagrebaËkabanka morala donijetiodluku o gaπenju svojegtiskanog izdanja. MagazinBanka tako Êe nakon viπegodina, tijekom kojih seprofilirao kao utjecajanposlovni magazin, prestatiizlaziti. Magazin koji seprodavao pretplatom idistribuirao poπtom naadrese Ëlanova postao jeprevelikim financijskimteretom. Visoki izdaci, odtroπkova tiska do primanja ihonorara profesionalnog iuredniËkog tima, nisu semogli racionalizirati, a dapritom ne trpi samakvaliteta magazina. Umjesto“krpanja”, ZagrebaËkabanka odluËila je radijeugasiti magazin za Ëijuambicioznu ureivaËkupolitiku viπe nemapredvienih sredstava.

nove starenovine

Nacionalponovno na

kioscimaTjednik Nacional, nakon

stanke od dvije i polgodine, od 9. je prosincaponovno na kioscima, aizlaæenje je nastavio 867.

brojem, πto je prvi sljedeÊinakon lipnja 2012. kada je

izdan posljednji broj togtjednika, za koji novi glavni

urednik Berislav JeliniÊistiËe da Êe izlaziti utorkom

u nakladi od 20.000primjeraka. Kako je za Hinu

rekao JeliniÊ, tjednikNacional stvarat Êe urednici

i novinari koji su u njemuradili zadnjih dvadesetak

godina. Takoer, najavio jeskoro pokretanje portala

nacional.hr. Osim toga,redakcija koja Êe raditi na

ovom projektu (14novinara i urednika, tri

fotografa, dva redaktora)pokrenut Êe i besplatne

novine Zagrebnews za kojeJeliniÊ kaæe kako joπ nijeodluËeno hoÊe li izlaziti

jednom ili dva putamjeseËno. Ostavljena je

moguÊnost da izlazi i svakitjedan, a sve ovisi o

interesu na træiπtu, kaæeJeliniÊ. Dodaje i kako je za

Zagrebnews predvienoizlaæenje u 200.000 do

250.000 primjeraka.Nacional, kao politiËki

tjednik, donosit Êe teme izpolitiËkog æivota Hrvatske,neπto manje iz ekonomije,

a neÊe mu nedostajati nidruπtvenih kao ni kulturnih

rubrika, najavljuje JeliniÊ.Istovremeno, sestrinskiAktual, koji su takoer

svojevremeno pokrenulinovinari tada ugaslogNacionala, prestao je

izlaziti. (n)

FERAL NARODUIzaπla knjiga “Smijeh slobode - uvod u Feral Tribune”Knjiga “Smijeh slobode - uvod u Feral Tribune”, autora Borisa PaveliÊa, na 680 stranica opisuje iobjaπnjava 25 godina kultnog politiËko-satiriËnog lista Feral Tribunea. Na temelju opseænih citata izFeral Tribunea i drugih medija, intervjua s Feralovim autorima i drugim sugovornicima, te osobnihzapaæanja autora, rukopis rekonstruira pokretanje i razvoj Feral Tribunea od nastanka do prestankaizlaæenja. Kako je u intervju za Novi list rekao sam autor, vaæno je ispraviti namjernu krivotvorinuprema kojoj je Feral navodno zagovarao antihrvatstvo. “On je zagovarao prije svega slobodu,slobodu pojedinca i nesputanog duha, koja odbacuje svaku, a naroËitu vlastitu, hrvatskunacionalistiËku iskljuËivost. Ideja za pisanje knjige roena je u trenutku Feralova gaπenja. Napisanoje nekoliko tekstova, veÊinom nekrologa, a onda su svi uglavnom zaπutjeli. ©ute i danas i πute sveviπe. »im su novine ugaπene, Ëinilo mi se da treba napraviti sintezu tog fenomena Ëega ni danasnema. Mnogi su izdavaËi nudili feralovcima da piπu o tome, no oni su to iz nekih svojih razlogaredom odbijali, πto smatram velikom πtetom. OdluËio sam, stoga, projekt napraviti sa svojegstajaliπta”, rekao je PaveliÊ. Knjigu je izdala izdavaËka kuÊa AdamiÊ. (n)

kadroviranjaSmjene, imenovanja i otkazi u StyrijiNovi glavni urednik 24sata bit Êe Goran GavranoviÊ, dosadaπnji zamjenik glavnog urednika, a Renato Ivanuπ,dosadaπnji glavni urednik, preuzima poziciju direktora tiskanih medija 24sata, organizacijske su promjenekoje Êe nastupiti poËetkom iduÊe godine, a koje je austrijska Styria, izdavaË 24sata, VeËernjeg lista, Poslovnogdnevnika i ostalih tiskovina najavila u internom dopisu zaposlenicima. Kako prenosi Hina u u promjenamakojima je, tvrde u Styriji, cilj ‘osiguravanje stabilnosti Styria Grupe u Hrvatskoj te jaËanje konkurentske prednostina hrvatskom træiπtu’ navedeno je i da 24sata dobiva novu odgovornu osobu za cjelokupno digitalnoposlovanje, a tu funkciju Êe preuzeti Zoran TurkoviÊ na poziciji direktora digitalnih medija 24sata. U dopisu jenaveden i izlazak Sande LonËar iz Uprave 24sata, VeËernjeg lista i Styrije Hrvatska ‡ medijski servisi te njezinprelazak na mjesto direktorice tvrtke Styria Digital Services GmbH u Austriji, te da Êe novi direktor razvoja iprodukcije digitalnih medija biti Nikπa GopËeviÊ. Osim promjena u 24sata, u dopisu Styrije istaknuto je i daPoslovni dnevnik mijenja svog izdavaËa pa Êe tako cjelokupno poslovanje Poslovnog dnevnika poËetkom2015. biti izdvojeno iz 24sata te pripojeno u VeËernji list. Sukladno tome, Andrea BoroπiÊ, direktorica Poslovnogdnevnika, preuzima i funkciju Ëlana Uprave VeËernjeg lista. Promjene su najavljene i u VeËernjem listu -Draæen KlariÊ preuzima funkciju izdavaËkog direktora VeËernjeg lista, te Êe biti odgovoran za cjelokupanportfolio brenda VeËernji list, a Ivan JoziÊ, voditelj web razvoja, preuzima funkciju voditelja digitalnog razvojai product managera za vecernji.hr. Prema financijskim izvjeπÊima, 24sata proπle je godine ostvario 260,5milijuna kuna prihoda i Ëak 15,9 milijuna kuna dobiti, no bez obzira na pozitivno poslovanje u posljednjoj jeoptimizaciji poslovanja u listopadu desetak novinara dobilo otkaz, a veÊ se provode i najavljena smanjivanjaplaÊa veÊini zaposlenih. Anton FiliÊ, predsjednik Sindikata novinara Hrvatske, ujedno i novinar VeËernjeglista, osudio je odluku uprave Styrije o otkazima i smanjivanju plaÊa u 24sata, ocjeniviπi takvo ponaπanje“skandaloznim”. “Istina je da tiraæa pada i prihodi su manji, ali to joπ nije toliki pad da bi se posegnulo zaovako drastiËnim mjerama. Pa moæe se vlasniku u Austriji isporuËiti i neπto manja dobit, a ne da se sviproblemi, pa i loπe odluke uprave, prelamaju preko lea zaposlenika”, poruËio je FiliÊ. (n)

sluæbenoj profesionalnoj biografiji zavrπila je program profe-sionalnog usavrπavanja Eduka u ZagrebaËkoj banci. Poloæilaje ispit za investicijskog savjetnika pri Hrvatskoj udruzifinancijskih analitiËara te brokerski ispit HANFA-e.Sudjelovala je na mnogobrojnim treninzima iz podruËjafinancijskog menadæmenta, menadæerskog raËunovodstva,menadæerskih vjeπtina, profesionalne komunikacije sklijentima i prodajnog pregovaranja. Prisustvovala jeseminarima iz podruËja upravljanja rizikom, portfeljmenadæmenta te brojnim struËnim seminarima iz podruËjafinancija, raËunovodstva i osiguranja. Karijeru je zapoËela uZagrebaËkoj banci, gdje je radila pet godina, najveÊimdijelom kao privatni bankar. Nakon toga tri je godine bilaËlan Uprave HOK-OSIGURANJA d.d. Od 2007. bila jedirektorica financija u OdvjetniËkom druπtvu HanæekoviÊ &Partneri, a od 2012. i prokurist. 2008. godine postajeËlanicom Nadzornog odbora Genere d.d. InaËe, doposljednjeg trenutka, a naroËito nakon otkazane Skupπtine9. prosinca na kojoj je prvotno trebalo izabrati novu Upravutvrtke, nagaalo se o moguÊem dogovoru PaviÊa sHanæekoviÊem koji bi osnivaËu EPH omoguÊio da nastaviupravljati tvrtkom. Da od toga neÊe biti niπta postalo je jasnonakon πto se proËulo kako je Skupπtina navodno odbiladati razrjeπnice PaviÊu i WAZ-ovom direktoru u EPH PeteruWalteru Imbergu πto je obiËno poruka o nepovjerenju urad Uprave. Tako je nakon skoro dva i pol desetljeÊaprovedenih na Ëelu EPH s medijske scene siπao NinoslavPaviÊ, koji je bio jedan od glavnih kreatora medijskogprostora i medijskih gibanja u Hrvatskoj. (ms,n)

Foto

Duj

e Kl

ariÊ



9

��infopress

��u srediπtu

hrtSmanjenbrojzaposlenihHrvatska radiotelevizijakraj ove godine doËekatÊe s 2970 zaposlenih,rekao je na posljednjojsjednici ProgramskogvijeÊa HRT-a glavniravnatelj HRT-a GoranRadman. To je za oko400 manje nego 2012.godine. Plan je da se tajtrend nastavi i u 2015. ida se u iduÊoj godinibroj zaposlenih svedena 2700. Racionalizacijaposlovanja,restrukturiranje,pozitivno poslovanje,sve je to dio prijedlogaPrograma rada iFinancijskog plana HRT-a za 2015. πto ga je juËerprihvatilo ProgramskovijeÊe HRT-a, piπe Novilist. Kako je naveoRadman, naproizvodnju programaiÊi Êe 330 milijuna kuna,30 posto viπe nego2014. godine. Glavni jeravnatelj najavio i da ÊeHRT u 2015. nastaviti spostupkom tehnoloπkogosuvremenjavanja, sinvestiranjem uregionalnuinfrastrukturu te kako Êese dovrπiti investiranje utzv. brzu medijskuproizvodnju, Ëime bi seosigurali uvjeti zakvalitetniji radInformativnogmedijskog servisa. (n)

radioYammat na 102.5kreÊe prije travnjaiduÊe godineNovi zagrebaËki radio Yammat s emitiranjem programanamjerava poËeti prije zakonom propisanog roka od 6mjeseci nakon dobivanja koncesije, pa bi se tako poznatiradijski glasovi Silvije ©eparoviÊ, Nataπe MagdaleniÊBantiÊ, Siniπe ©veca, Milana Peha i brojnih drugih, meukojima i glas vlasnika radijske postaje Alena Balena, veÊpoËetkom iduÊe godine mogli nastaniti na frekvenciji102.5 MHz.”Imamo nevjerojatnu potporu svih kolega.Optimisti smo, nemamo natjecateljskih ambicija ukljuËitise u utrku za najsluπaniji radio, a trenutaËnu situaciju naradijskoj sceni doæivljavamo kao izazov”, rekao nam jeAlen Balen koji je okupio moÊnu gomilicu entuzijasta uzrelim godinama πto pristaju raditi za minimalac kako bidobili priliku raditi ono u πto vjeruju. Koliko Êe ovajkoncept imati uspjeha na komercijalnom træiπtu,eksperiment je u koji su se zajedno upustili, a svoj sueter spremni otvoriti svakome tko æeli komunicirati sjavnoπÊu na naËin koji ne podcjenjuje publiku. Vlasnikradio Yammata je istoimena tvrtka koja djeluje veÊ desetgodina i uredno posluje, rekao je Balen upitan zavlasniËku strukturu medija. Radio Ëine ljudi od integritetakoji nikada ne bi prodali svoje pravo da slobodnoodluËuju o sadræaju programa, tvrdi, opovrgavajuÊinagaanja da iza radija stoji kapital Emila Tedeschija. (ms)

portalVjesnik.hr dodijeljenantifaπistima iz SABAPortal ugaπenog dnevnog lista Vjesnik dodijeljen jeantifaπistima iz SABA RH, koji najavljuju angaæmankvalitetnih novinara, prenosi portal Novosti. Kako piπuNovosti, Savez antifaπistiËkih boraca i antifaπista RH(SABA) s Ministarstvom kulture dogovorio je da se portalugaπenog dnevnog lista Vjesnik vrati, dodijeli i pokloniSABA-u, na adresi vjesnik.hr. Vjesnik se tako vraÊa onometko ga je i stvorio, a to su borci, partizani i antifaπisti, jerje list Vjesnik formiran na Petrovoj gori, poËetkom Drugogsvjetskog rata. Portal Êe biti vrlo koristan jer Êe bitisvojevrsni prozor koji Êe antifaπisti otvoriti premahrvatskom druπtvu i gdje Êe progovoriti o antifaπizmu.Okuplja se novinarski kadar i sastavlja ekipa, dogovarajuse angaæmani s najkvalitetnijim novinarima i novinarkamakoji dræe do antifaπizma i koji bi bili suradnici portala.Informacije o svim svojim aktivnostima, proslavamagodiπnjica brigada i jedinica do komemoracija Êedostavljati i sve antifaπistiËke organizacije, od opÊine,grada do æupanije i dræave. (n)

Loπe strane:Olakπan je otkaz, omoguÊen dulji radni tjedan,radnici se mogu prebacivati iz tvrtke u tvrtku

Dobre strane:Rok zastare poveÊan s tri na pet godina,

na πtrajk se ne mora Ëekati 30 dana,zadræane su naknade za rad nedjeljom i noÊu

Piπe Anton FiliÊ

Slabiji jeod prethodnog,

ali ga trebaiskoristiti

Foto Duje KlariÊ



11

��u srediπtu

��

ovi Zakon o radu Sabor je prihvatio 15. srpnja ovegodine, a objavljen je u Narodnim novinama broj 93/2014. U primjeni je od 7. kolovoza 2014., iako na nekinaËin joπ nije potpun, jer u roku od πest mjeseci trebadonijeti 17 podzakonskih akata. I πto nam je donio?

Poslodavci su, kao i obiËno, kukali kako nisu dobilidovoljno ustupaka, a joπ nezadovoljniji su radnici isindikati. Ministar Mirando MrsiÊ iskoristio je takvusituaciju da ustvrdi: “Nezadovoljni su i jedni i drugi, toznaËi da smo donijeli dobar zakon.”

No, ta je tvrdnja daleko od istine. Novi ZOR za radnikeje puno slabiji od prethodnog. Niπta novo, Hrvatska jesamo slijedila trendove globaliziranog svijeta Ëiji je dio iEU. Brojni su teoretiËari joπ ranije zakljuËili da jeglobalizacija smanjila sposobnost dræave da πtiti radniËkaprava jer to moæe dovesti do “bijega kapitala”. ©to nekazemlja ima bolje i praviËnije radno zakonodavstvo, to jemanja vjerojatnost da Êe njezini graani neπto raditi.

Globalizacija je velikim korporacijama, opsjednutimuveÊavanjem profita, omoguÊila da discipliniraju ne samoradniËku klasu, veÊ i nekooperativne dræave. Takve dræaveuglavnom ne mogu raËunati na inozemne investicije, amogu oËekivati i zatvaranje veÊ postojeÊih tvrtki.Proizvodnja se seli u siromaπnije zemlje, ponajprije oneu Aziji. U industrijskom priobalju Kine radi se i po 70 satitjedno, i to za plaÊu od samo 150 dolara mjeseËno. UJapanu radnici u prosjeku iskoriste samo sedam (od 18)dana godiπnjeg odmora, a 17 posto njih ne uzme ni dangodiπnjeg odmora. A na godiπnji se teπko odluËuju iAmerikanci jer se boje da Êe tako ostati bez posla.

Novi Zakon o radudonosi manje prava zaradnike, ali baπ zato ga

radnici morajuiskoristiti maksimalno.

No, to Êe teπko moÊi tzv.individualnim

pristupom. Pravaponiæenih radnih ljudi

mogu se braniti iosvajati samo upornim

kolektivnim akcijama, anjih mogu organizirati i

provoditi samo radniciorganizirani u sindikate

Kad to znamo, lakπe nam je razumjeti promjene kojesu se dogodile kod nas. A one se prije svega tiËu tjednogradnog vremena, otkaza i tzv. agencijskog zapoπljavanja.

Puno radno vrijeme i dalje je 40 sati tjedno, ali seono (prema Ël. 66) moæe razliËito rasporediti po danima,tjednima i mjesecima. Tako da radno vrijeme moæe bitii 50 sati za svakog radnika, a Kolektivnim ugovorom onose moæe produljiti i do 60 sati tjedno.

“Poslodavac u tom sluËaju mora unaprijed donijetiodluku o nejednakom radnom vremenu. On morautvrditi razdoblje u kojem se radno vrijeme nejednakorasporeuje, a to razdoblje minimalno moæe biti mjesecdana, a maksimalno 12 mjeseci. Uvodi se neka vrsta‘banke sati’, no na kraju se to radno vrijeme mora svestina prosjek. U tom pitanju, kao i u drugima, prilagodilismo se potrebama prakse”, objaπnjava Marina KasuniÊPeris, pomoÊnica ministra rada i mirovinskog sustava ibivπa sindikalna aktivistica.

©to se otkaza tiËe, novost je da u sluËaju poslovno iosobno uvjetovanog otkaza viπe nema obveze poslo-davca da radnike prethodno pokuπa zaposliti na drugimraspoloæivim poslovima, niti obveze da radnike pokuπaobrazovati i osposobiti za neke druge poslove. Bolovanjeviπe ne odgaa otkaz ili ga samo privremeno odgaa:radni odnos Êe prestati najkasnije u roku od πest mjeseciod uruËenja odluke o otkazu. Takoer, poslodavac viπenije duæan donositi program zbrinjavanja viπka radnika.

Poslodavac moæe svog radnika privremeno ustupiti us njim povezano druπtvo neprekidno najdulje πest mjeseci,na temelju prethodnog sporazuma sklopljenog izmeupovezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika. SliËnose navodi i za upuÊivanje radnika za rad u inozemstvo.Umjesto da se pokuπalo stati na kraj dosadaπnjoj praksi ukojoj su mnogi poslodavci (pa tako i neke naπe medijskekuÊe) za istu djelatnost imali nekoliko registriranih tvrtki,ova se praksa sada ozakonila. Iako onima koji ozbiljnoobavljaju jednu djelatnost ne trebaju Ëetiri tvrtke za to.Osim da izigraju radnike i vjerovnike.

No, ima i dobrih stvari. Rok zastare potraæivanja uradnim sporovima poveÊan je s dosadaπnje tri godine napet, πtrajk zbog neisplate plaÊe moæe se organizirati odmahpo njezinu dospijeÊu (ne mora se kao dosad Ëekati 30dana). Zadræane su naknade za rad nedjeljom i noÊni rad(od 22 do 6), πto je novinarima posebno interesantno, alinema regresa i troπkova prijevoza, iako se o tome govorilo,a i Slovenci su te kategorije propisali zakonom.

Ukratko: novi Zakon o radu donosi manje pravaza radnike, ali baπ zato ga radnici moraju iskoristitimaksimalno. No, to Êe teπko moÊi tzv. individualnimpristupom. Prava poniæenih radnih ljudi mogu sebraniti i osvajati samo upornim kolektivnim akcijama,a njih mogu organizirati i provoditi samo radniciorganizirani u sindikate�

Ndossier

Pravo na pristup informacijama

Gubljenjeu πumi

Studija razvoja informacijskog druπtva u Hrvatskoj, koju je 2006.izradio IDC Adriatics, pokazala je da, dok su proraËunska sredstva za

nabavu IT opreme i usluga u 2005. poveÊana za 56%, a 2006.zabiljeæen je novi rast od 47%, stupanj koriπtenja ICT u javnojupravi joπ znaËajno zaostaje za europskim standardima, pa i

kuÊnom upotrebom raËunala

Piπe Melisa Skender

Foto Duje KlariÊ



13

��dossier

��

akon brojnih probijanja rokova, do kraja ovegodine konaËno bi trebao biti otvoren portal data.gov.hrna kojem Êe biti objavljeni i prvi registri s javnimpodacima koje prikupljaju tijela vlasti. Neke od njih veÊje moguÊe pronaÊi na web stranicama nadleænih tijelapoput Registra dræavne imovine ili pak knjiga elektroniËkihmedija, upisnik kojih vodi Agencija za elektroniËkemedije. Tako je u prvom sluËaju na internetskoj stranicipodaci.duudi.hr omoguÊeno, primjerice, pretraæivanjenekretnina u dræavnom vlasniπtvu prema viπe para-metara, no traæite li cjelovitu bazu sa æivim umjestostatiËkih podataka, malo Êete se viπe pomuËiti. Podaci suobjavljeni na viπe od devet tisuÊa stranica s tablicama ukojima veÊina kolona, a ima ih toliko da ne stanu u jedanekran, nije ni popunjena.

Drugi sluËaj, onaj s otvorenim podacima o elektro-niËkim medijima, a naroËito onima πto koriste frekvencijekao ograniËeni javni resurs, zapravo moæe posluæiti kaoprimjer koji je moguÊe preslikati na opÊu sliku stanjaotvorenosti hrvatskih vlasti.

Kad je u rujnu 2012. konaËno dobio preslikukoncesijskih ugovora s Ëetirima televizijskim kuÊama zaemitiranje πest nacionalnih programa, urednik portalah-alter Toni GabriÊ izvojevao je, kako se opravdanomislilo, veliku bitku za transparentnost rada VijeÊa ipripadajuÊe Agencije koja nadzire provoenje Zakona oelektroniËkim medijima. Ipak, iako je na web stranici e-mediji.hr sada moguÊe pronaÊi svu silu podataka, a sastavVijeÊa bitno je izmijenjen, programske osnove temeljemkojih su nakladnici dobili koncesijske ugovore i dalje seËuvaju kao poslovna tajna. Nakon viπemjeseËnognatezanja odluka “ustat il’ odustat” postaje pitanje inatai novinarske osobnosti, jer træiπte prioritete postavljadrugaËije. Cijena kartice osnovna je mjera, a svaki sljedeÊidan podiæe tu cijenu viπe nego πto za proizvodom, reklobi se, postoji potraænja.

“Æelite li napraviti bilo πto kvalitetno, iluzorno jeoËekivati da Êete to napraviti brzo, ali ako pratite nekupriËu, onda se isplati Ëekati. Na kraju Êete sigurno dobitiinformaciju koja bi trebala biti javno dostupna”, uvjeravanas Anamarija Musa, povjerenica za pravo na pristupinformacijama.

Serijal tekstova na temu “Koliko je ‘teπka’ Crkva uHrvatskoj” financiran je sredstvima iz proraËunaMinistarstva kulture, a novinarka Ana BenaËiÊ veÊ ga jeocijenila kao cjeloæivotni projekt.

“Kao dio istraæivanja zanimala su nas i ulaganja izproraËuna Ministarstva kulture u sakralne objekte i drugunepokretnu imovinu KatoliËke crkve, no ono πto smo nakraju dobili jest lista s tisuÊama objekata razliËitihnamjena, sakralnih, civilnih, svih vjeroispovijesti iz kojihuopÊe nije bilo vidljivo kome je isplaÊeno i koliko novca.Proveli smo tjedne na sortiranju i proËiπÊavanju tih

Web straniceopÊina prepunesu podataka opovijesti iznamenitostima,no kad je rijeË o,recimo,zapisnicima sasjednica vijeÊa,prijedlozimaproraËuna ilijavnimnabavama, ti sepodaci teπko irijetko pronalaze

podataka. Pored toga, podaci prije 2005. uopÊe nisudigitalizirani, niti usporedivi s podacima nakon te godine.SreÊom, to smo shvatili prije nego πto smo poËelipretipkavati podatke s papira”, kaæe Ana BenaËiÊ koja je,priznaje, oËekivala veÊu kooperativnost barem uMinistarstvu koje je financiralo projekt na kojem radi sJelenom Miloπ.

“Istina, pozivali su nas na razgovore gdje suobjaπnjavali kako je to teπko i zahtijeva vremena, dok nakraju nisu pukli i optuæili me da sam stvarno dosadna iponaπam se kao dræavna revizija. Na kraju se sve to ipakrijeπilo i dobili smo sve podatke osim od Istarske æupanijeza razdoblje prije 2005. godine”, govori novinarka kojojnije jasno kako je moguÊe da neka tijela vlasti ne znajukoliko su proraËunskog novca isplatili kome.

Informacijsko druπtvoRazvoj informacijskog druπtva postavljen je kao

strateπki cilj Vlade RH za mandatno razdoblje 2003.-2004.godine u skladu s preporukama EU iz programa e-Europe2005. godine

Studija razvoja informacijskog druπtva u Hrvatskoj, kojuje 2006. izradio IDC Adriatics, pokazala je da, dok suproraËunska sredstva za nabavu IT opreme i usluga u 2005.poveÊana za 56%, a 2006. zabiljeæen je novi rast od 47%,stupanj koriπtenja ICT u javnoj upravi joπ znaËajno zaostajeza europskim standardima, pa i kuÊnom upotrebomraËunala. Istovremeno su pokrenuti brojni IT projekti poputhitro.hr, HITRONet, e-PDV, e-REGOS.

“©to se tiËe digitalnog opismenjivanja sluæbenika, natome se kontinuirano radi. Pri tome se inicijalno viπepaænje posveÊivalo edukaciji zaposlenih za koriπtenjeraËunala na generalnoj razini, dok se sada edukacija viπebazira na edukaciji za koriπtenje aplikacija pri uvoenjunovih aplikativnih rjeπenja”, rekli su nam iz Ministarstvauprave nadleænog, meu ostalim, i za uvoenje novihtehnologija u rad ureda dræavne uprave u æupanijama.

OpÊine se tu ne spominju, iako je istraæivanje πto geje dræava naruËila od IDC Adriaticsa upozoravalo naproblem informatiËke nepismenosti u opÊinskim uredimajoπ prije osam godina. Usprkos uloæenim milijunima, tajje problem ostao jednako æilav do danas.

GONG je nedavno objavio rezultate treÊeg u nizuistraæivanja o transparentnosti i odgovornosti tijelaregionalne i lokalne samouprave.

“Trebalo nam je πest mjeseci istraæivaËkog rada i viπeljudi da se obradi svih 576 jedinica i rezultati su pokazalida su, primjerice, web stranice opÊina prepune podatakao povijesti i znamenitostima. No, kad je rijeË o, recimo,zapisnicima sa sjednica vijeÊa, prijedlozima proraËunaili javnim nabavama, ti se podaci teπko i rijetko pronalaze.Kad ih i pronaete, nisu u standardiziranom formatu paje nemoguÊe pokupiti sa stranica proraËune opÊina i

gradova i staviti ih u jednu tablicu koju Êete moÊipretraæivati. Tu ima svega, od PDF-ova, skenova, pa Ëaki fotografija papira na kojem je isprintani dnevni red”,kaæe Jelena BerkoviÊ, zamjenica izvrπnog direktoraGONG-a, a s istim su se problemom u istraæivanjuproraËunskih sredstava isplaÊenih Crkvi suoËile AnaBenaËiÊ i Jelena Miloπ.

“Kada se obratite sa zahtjevom na temelju prava napristup informacijama lokalnoj razini, oni se najËeπÊeprave kao da zahtjev nisu ni dobili. Od svih upita kojesmo im poslale, odgovore smo dobile za jedva 10 posto.Ondje gdje smo ih uspjeli dobiti, radilo se o paleti razliËitihinformacija, neusporedivih, nesistematiziranih. Dobijeπ,recimo, skupnu brojku izdvajanja za vjerske zajednice, akad traæiπ specifikaciju, oni taj podatak nemaju i ne znajute uputiti od koga bi informaciju trebalo traæiti”, svojaiskustva u ostvarivanju prava na pristup informacijamaopisuje Ana BenaËiÊ koja tvrdi kako problemi, meutim,postoje i na dræavnoj razini.

“Tako nam je baπ Ministarstvo pravosua odbilo zahtjevza podatke o povratu crkvene imovine iako sam ihprethodno dobila na niæim razinama, od svih æupanijskihureda uprave. Ministarstvo pravosua kao drugostupanjskotijelo u odlukama o povratu imovine odbacilo je zahtjev

kao neosnovan, uz ocjenu da traæene podatke nisu duænidati. To smo prijavili Uredu povjerenice za informiranje iod tada je proπlo veÊ pola godine. Ali, treba imatirazumijevanja, zatrpani su poslom.”

Ured povjereniceAnamarija Musa, iako je Ured kojim upravlja

viπestruko premalen s obzirom na obim poslova kojiobavlja, nije zadovoljna Ëinjenicom da je jedino πtograani znaju o Uredu povjerenice za pristup informa-cijama to da mu nedostaju sredstva.

“Ali mi radimo, nepotrebno je stvoren imidæ uredakoji ne moæe raditi. Mi radimo, ali bismo radili joπ viπekad bismo imali dovoljno sredstava”, upozoravapovjerenica, a dugotrajne procedure dijelom opravdavai Ëinjenicom kako se mnoge stvari kod nas proglaπavajutajnom jer tijela ne razumiju koji bi podaci trebali bitidostupni javnosti.

Da se u Hrvatskoj, naæalost, moramo suoËiti sËinjenicom da se bilo koja stvar proglaπava tajnimpodatkom, bilo klasificiranim ili, joπ ËeπÊe, poslovnomtajnom, dok u drugim zemljama Europske unije samoËetiri posto dokumenata “dolazi” do klasifikacije spovjerljivoπÊu i ograniËavanjem, priznao je nedavno i

Ndossier

Foto Duje KlariÊ



15

��dossier

��dossier

Za razliku odprethodne Vlade,

aktualna vlastpoËela je

objavljivatidnevne redove sa

zatvorenihsjednica, daklesad ipak postoji

odreenakontrola javnosti

nad time πto sezbiva na timsjednicama, i

drugo,promijenila je

poslovnik Vladeprema kojem

svaki nacrtzakona koji sepojavljuje nasjednici mora

doÊi uz papir kojiopisuje kako je

proπlosavjetovanje sa

zainteresiranomjavnoπÊu

Nedavnoistraæivanje, kojesu zajednoproveli ZboristraæivaËkihnovinara HND-ai GONG, pokazaloje, naime, da vrlomali postotakispitanihnovinara (oko5%) uopÊezahtijeva ikakvedokumente odvlasti, iako sviredovito prate raddræavnih tijela

potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova RankoOstojiÊ. Takvu je praksu nazvao “spornom i razlogomzbog kojeg moramo donijeti novi zakon”.

Odgovor koji smo na pitanje o nacrtu izmjena Zakonao tajnosti podataka uputili MUP-u otkriva, meutim, drugismjer. Na naπe pitanje zaπto skupini koja radi na izradinacrta ne pripada, recimo, i povjerenica za informiranje,posebno ako je cilj uskladiti taj zakon sa Zakonom opravu na pristup informacijama, reËeno nam je dabaratamo pogreπnim i neosnovanim pretpostavkama.

OgraniËena pravaUstav koji jamËi pravo na pristup informacijama koje

posjeduju tijela javne vlasti predvia i moguÊnostograniËenja tog prava, stoji u odgovoru koji smo dobili odMUP-a, i gdje se napominje kako su izmjene Zakona otajnosti podataka zapravo inicirane potrebom da se onuskladi s recentnim EU i NATO sigurnosnim propisima.

Meuresorna Radna skupina tako je sastavljena odpredstavnika dræavnih tijela koja postupaju ili s veÊomkoliËinom klasificiranih podataka i/ili s podacima odosjetljivog sigurnosnog znaËaja za Republiku Hrvatsku,a ta su redom Ministarstvo unutarnjih poslova, UredVijeÊa za nacionalnu sigurnost, Ministarstvo vanjskih i

europskih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvopravosua, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospo-darstva, Dræavno odvjetniπtvo i Hrvatska narodna banka.

“Osim Zakona o tajnosti podataka, u pitanju su Zakon oinformacijskoj sigurnosti i Zakon o sigurnosnim provjerama,a koja tri zakona Ëine cjelinu, odnosno usko su vezana,slijedom Ëega se istovremeno krenulo u postupak donoπenjanjihovih izmjena i dopuna, πto posljediËno utjeËe i na rokoveprovoenja tog postupka”, objaπnjavaju u MUP-u zbog Ëeganacrt joπ nije zavrπen i otvoren za javnu raspravu koja jenajavljena za 2014. godinu.

Nasuprot ovom tumaËenju, Akcijski plan za provo-enje inicijative Partnerstva za otvorenu vlast veÊ je uprvoj svojoj verziji predviao usklaivanje Zakona otajnosti podataka sa Zakonom o pravu na pristupinformacijama koji je bitno ojaËan posljednjimizmjenama i dopunama 2013. godine.

“Budimo realni, ne bi se Zakon o pravu na pristupinformacijama uspio promijeniti kao πto je promijenjen,da ga se ojaËa, da na tome nije inzistirala EU”, smatraJelena BerkoviÊ iz GONG-a.

“S jedne strane je ova Vlada napravila velik iskorakkad je uopÊe pristala na izmjene zakona i kad je izmijenilavlastito postupanje u dvije stvari. Za razliku od prethodne

Vlade poËela je objavljivati dnevne redove sa zatvorenihsjednica, dakle sad ipak postoji odreena kontrolajavnosti nad time πto se zbiva na tim sjednicama, i drugo,promijenila je poslovnik Vlade prema kojem svaki nacrtzakona koji se pojavljuje na sjednici mora doÊi uz papirkoji opisuje kako je proπlo savjetovanje sa zaintere-siranom javnoπÊu. To se moæe Ëiniti sitnom, procedu-ralnom stvari, ali puno znaËi jer onemoguÊava zakonukoji u nekom ministarstvu nije proπao javno savjetovanjeda se uopÊe pojavi na dnevnom redu Vlade”, kaæezamjenica direktora nevladine organizacije osnovane1997. godine radi poticanja graana na aktivnijesudjelovanje u politiËkim procesima.

Problem je i ovdje, naravno, u provedbi.“Prijedlozi izneseni u javnoj raspravi Ëesto se

jednostavno otpisuju kao neprihvaÊeni, pa iako je Vladanapravila neke vrijedne iskorake, i u tom smo smislupostigli neki standard koji, nadam se, neÊe padati, tonije dovoljno. Istinska provedba izostaje”, ocjenjuje JelenaBerkoviÊ, a kao dokaz takvoj tvrdnji, navodi primjerosnivanja Ureda povjerenika za pristup informacijama.

“Ne moæe se reÊi da nema nikakve politiËke volje, a i EUje stiskala da se izmijeni zakonski okvir, ali kad treba sadosigurati novac da se zaposle inspektori, ispada kako Zakono pravu na pristup informacijama (ZPPI) nije niËiji resor.”

Teorija i praksaKao πto se u Hrvatskoj preËesto dogaa, zakoni kojima

se na papiru nema πto prigovoriti manjkavo se provode.Tako i djelovanje povjerenice Anamarije Muse, iakoneovisne i birane izravno od saborske veÊine, zapravoovisi o dobroj volji aktualne Vlade.

“Svugdje je Vlada ta koja predlaæe proraËun, ali pitanjeje politiËkog kredibiliteta, odgovornosti, pa i politiËkekulture neovisnim tijelima odobriti novac potreban zanjihovo nesmetano funkcioniranje. Neovisna tijela danasu Hrvatskoj su pravobranitelji, komisija za javne nabave,povjerenstvo za sukob interesa, povjerenik za informi-ranje i DIP. Zaista ne znam πto je u politiËkom sustavuvaænije od tih osam tijela, jer ako temeljna ljudska pravane funkcioniraju, ako javna nabava ne funkcionira i akone regulirate sukob interesa i pravo na pristup informa-cijama, onda cijeli sustav krahira. Zato je i neovisnost tihtijela vrlo bitna”, smatra Anamarija Musa.

Poseban je aspekt problema otvaranja vlasti i nanovinarskoj struci. Nedavno istraæivanje, koje su zajednoproveli Zbor istraæivaËkih novinara HND-a i GONG,pokazao je, naime, da vrlo mali postotak ispitanihnovinara (oko 5 %) uopÊe zahtijeva ikakve dokumenteod vlasti, iako svi redovito prate rad dræavnih tijela.

“Novinari nisu upoznati sa svojim pravima. Uposljednjih pet mjeseci, u suradnji s Hrvatskimnovinarskim druπtvom, odræali smo Ëetiri radionice koje

je pohaalo 50-ak novinara. Priznajem da smo oËekivaliveÊi odaziv jer se radi o alatu i praktiËnim uputama kakotraæiti informaciju, koju vrstu informacije traæiti na kojinaËin, kome se obratiti. Na primjer, novinari Ëestokomuniciraju iskljuËivo s glasnogovornikom, koji jeujedno i bivπi kolega novinar, a on ili ona moæda nisuupoznati sa Zakonom o pravu na pristup informacijama,pa Êe jednostavno reÊi da ne moæe dati informaciju,umjesto da proslijedi zahtjev sluæbeniku za informiranje.Istina je da je postupak za ostvarivanje prava na pristupinformacijama dulji od odgovora na upite po Zakonu omedijima, redovni rok je 15 dana za dobivanjeinformacije, ali novinari Ëesto ne Ëekaju niti se æale πtoinformaciju nisu dobili, jer veÊ imaju neki novi zadatak”,kaæe Anamarija Musa.

Istina je da malo koji novinar vodeÊih nacionalnihmedija sebi moæe dopustiti luksuz da na priËi radimjesecima i skupi sve podatke kako bi se zaπtitio odmoguÊih kaznenih progona prozivanih fiziËkih i pravnihosoba. Umjesto “cuπpajza” serviranog od razliËitih tijelaovlaπtenih za prikupljanje podataka, lakπe se osloniti napouzdan izvor, πto je joπ jedan nalaz istraæivanja Iskustvanovinara s otvorenoπÊu izvrπne vlasti dostupnog nastranici HND-a, hnd.hr.

Manjkav uzorakVeÊina novinara koji su pristali odgovoriti na anketu

(a bilo ih je toliko malo da je to moglo dovesti u pitanjei vjerodostojnost podataka skupljenih na tako manjkavomuzorku) oslanja se, naime, na izravne upite kojeprosljeuje vlastitim kanalima jer, kako se pokazalo,najjaËe je “oruæje” novinara njegov adresar.

“Naæalost, to je istraæivanje joπ jedan dokaz da novinarine koriste ZPPI dovoljno i dalo bi se raspravljati πto jeuzrok tome. Je li to zato πto novinari koji rade uredakcijama, ili su slobodni novinari, nemaju vremenaza dugotrajne pripreme, jer time poveÊavaju i cijenukartice u usporedbi s træiπtem koje ih tjera da πtancajupuno jeftinije?” pita se Jelena BerkoviÊ.

VeÊina najproduktivnijih novinara tako bi moæda iimala vremena za Ëekanje na potrebne dokumente kadbi se oni dostavljali u formatu koji ne zahtijeva dodatnetjedne ËiπÊenja, sortiranja i prilagoavanja formata, poslakojim se upravo bave i dræavne sluæbe nadleæne zaprovedbu Inicijative za otvorenu vlast.

“Tek sada je utvreno πto sve zapravo postoji odinformacija, koje informacije se mogu objaviti i u kojemobliku te πto treba napraviti da se pretvore u odgovarajuÊeformate i budu ponovo iskoristive”, na skeptiËnost premadata.gov.hr optimizmom odgovara Anamarija Musa.

Jelena BerkoviÊ na taj, sljedeÊi korak premaotvorenosti πto je obeÊava data.gov.hr, gleda sa skepsom.“»ekamo da vidimo kakav Êe biti taj portal i koliko Êe i

Foto Duje KlariÊ



17

��dossier

��dossier

kojih baza podataka na njemu biti. Tu Êe se najbolje vidjetii dokle je stigla ova izvrπna vlast s natjeravanjem tijela dauistinu i pripreme te podatke. Usporedbe radi, jedan NewYork ima viπe od 6000 baza podataka. Sad, ako mi imamo6, 7, 8 tisuÊa tijela javne vlasti u Hrvatskoj, jasno je da nemogu sva biti pod ingerencijom Vlade. Samo jedinicalokalne uprave i samouprave ima 576, a tu su i nezavisneagencije. Povjerenica za informiranje jedina je koja ihmoæe natjerati da rade prema nekakvim standardima.”

Istovremeno, neovisni struËnjaci The IndependentReporting Mechanism (IRM) svrstali su Hrvatsku meutri najuspjeπnije zemlje po pitanju provedbe mjeraAkcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast.

“Meu najvaænijim uspjesima koje istiËu neovisnistruËnjaci IRM-a jest usvajanje novog Zakona o pravu napristup informacijama te uspostava institucije Povjerenikaza informiranje kao neovisnog nadzornog tijela kojegbira Hrvatski sabor. Takoer, zamijeÊen je napredak napodruËju suradnje s civilnim druπtvom te savjetovanja sjavnoπÊu kod donoπenja novih zakona, drugih propisa iakata, pri Ëemu je vaæno istaknuti da je promijenjenPoslovnik Vlade RH kako bi se sva dræavna tijela obvezalaizvjeπtavati o rezultatima provedenih savjetovanja. UIzvjeπÊu je pozitivnim ocijenjen i rad Savjeta inicijativePOV (Partnerstva za otvorenu vlast) koji ukljuËujepredstavnike i predstavnice civilnog druπtva i dræave kojije osigurao sudjelovanje πireg kruga zainteresiranihdionika u praÊenju uspjeπnosti provedbe usvojenihmjera. Ujedno je izraæena i zabrinutost oko kapaciteta

INICIJATIVA PARTNERSTVA ZA OTVORENU VLASTVrstu upitnika koji ispituje spremnost za otvorene podatke objavila je na svojim internet stranicama i Svjetska banka kaoalat za procjenu iskazane dobre volje. Otvoreni podaci obaveza su koju je Hrvatska preuzela s Direktivom o ponovnomkoriπtenju informacija javnog sektora kao obavezom Ëlanica EU te pristupanju Inicijativi Partnerstva za otvorenu vlastkojoj je na svjetskoj razini 2011. pristupio predsjednik RH Ivo JosipoviÊ.Tu bi se reklo kako je zadovoljen prvi uvjet prema stvarno iskazanoj volji da se javni podaci koje prikupljaju tijela vlastiuistinu uËine dostupnima. Svjetska banka ovdje je istaknula primjer ameriËkog predsjednika Baracka Obame koji jememorandumom naloæio da se poduzmu sve potrebne akcije kako bi vlast otvorila svoje podatke graanima u roku od120 dana. To, i Ëinjenica kako je Bijela kuÊa vrlo aktivno promovirala pravo ameriËkih graana da budu upuÊeni,rezultiralo je vodeÊom pozicijom kada je o ponovnom koriπtenju podataka rijeË Potvruje to i sve veÊi broj aplikacijakoriπtenih na internetskim izdanjima vodeÊih medija te posebni odjeli za statistiËko ili podatkovno novinarstvo ukojima, uz novinare i programere, rade i grafiËari zaduæeni za pregledne i interaktivne vizualizacije. Tri godine poslije jedina politiËka figura koja gura inicijativu zapravo je Joπko KlisoviÊ koji je u vrijeme pristupanjaInicijativi bio predstojnik Ureda predsjednika JosipoviÊa. Kako je on preπao u Ministarstvo vanjskih i europskihintegracija, tako je to Ministarstvo postalo nadleæno i za provoenje inicijative Ëijim Êe se pozivima JosipoviÊ uvijekprotokolarno odazvati, ali osobno je slabo angaæiran na njezinom javnom zagovaranju.Pored zakonskog okvira koji je u Hrvatskoj prilagoen 2013. godine, Svjetska banka nuænim smatra i institucionalniokvir - toËnije, postojanje odgovarajuÊih institucija nadleænih iskljuËivo za provedbu ovih poslova i odgovornih zanjihovo izvrπavanje. Koliko ima stalno zaposlenih ljudi zaduæenih za provoenje Inicijative otvorenih podataka, sljedeÊeje vaæno pitanje kojim se, prema alatu Svjetske banke, procjenjuje stvarna spremnost vlasti da bude transparentna.Jednako vaænim smatra se i ulaganje u otvorenost podataka, dok naπ dræavni proraËun uopÊe ne predvia tu stavku.Ispada na kraju kako su zakonski okvir i infrastruktura koja je internet uËinila dostupnim i na mobilnim ureajima,jedina dva uvjeta koja Hrvatska ispunjava�

Ureda Povjerenika za uËinkovito provoenje nadzora tes tim povezanim odgovarajuÊim proraËunskim sredstvi-ma za njegov rad, a bilo je i odreenih kaπnjenja uprovedbi mjera fiskalne transparentnosti. OpÊenito trebareÊi da smo u odnosu na druge dræave sudionice inicija-tive ocijenjeni dosta dobro”, kaæe Igor VidaËak, predstoj-nik Ureda za udruge koji je preuzeo na sebe velik diooperativnih poslova na provoenju Akcijskog plana.

Ipak, stari je Savjet POV-a u meuvremenu raspuπten,a novi joπ nije imenovan. Ured Povjerenice dobio jeminimalna sredstva, a suradnju vlasti s civilnim druπtvomocijenila je nedavno Platforma 112 vrlo slabom ocjenom.

“Kad se kretalo u priËu o Partnerstvu za otvorenuvlast, treba se prisjetiti konteksta, on je zapravo biopredizborni, uoËi proπlih parlamentarnih izbora”, kaæeJelena BerkoviÊ prisjeÊajuÊi se kako je Vlada u poËetkupoticala predstavnike civilnog druπtva ne samo da seukljuËe u izradu Akcijskog plana, veÊ ih je ukljuËila i uSavjet osnovan da nadzire njegovo provoenje.

“ZPPI ima kvalitetno razraene nadzorne ovlasti,izmeu ostalog i za inspekciju pridræavaju li se sva tijelavlasti zadanih standarda i obaveza za proaktivnu objavu

baza podataka”, pojaπnjava Jelena BerkoviÊ jednu oduloga inspektora za koje u uredu Povjerenice za pristupinformacijama nema novca. Otpor prema uvoenjuodredbe o inspekcijskom nadzoru u ZPPI postojao je,kaæe, od poËetka.

Pored otpora, oËit je i nedostatak financijskih i ljudskihresursa na temelju Ëega bi se dalo zakljuËiti kakootvorenost prema javnosti i dalje, usprkos svimpotpisanim rezolucijama i direktivama, nije meuprioritetima onih na vlasti.

“Istina je da za aktivnosti predviene u Akcijskom planunisu osigurana posebna sredstva, nego se pretpostavljada svi oni koji sudjeluju u partnerstvu - razliËita ministarstva,povjerenik i tijela vlasti, trebaju imati u proraËunu osigurannovac za provoenje tih aktivnosti. Radi se uglavnom oljudima koji trebaju provesti neke aktivnosti, a u manjojmjeri o novcu za projekte ili druge troπkove. NajveÊi dioaktivnosti je na Ministarstvu financija, Ministarstvu upravei naπem uredu, a te tri institucije redom su potkapacitirane.Ministarstva su tu, vjerujem, u joπ goroj situaciji od nas,ako uopÊe moæe biti gore. Naime, i u samoj centraliMinistarstva financija nedostaje ljudi koji se bave iskljuËivo

Foto Duje KlariÊ

Pored otpora, oËitje i nedostatakfinancijskih iljudskih resursana temelju Ëegabi se dalozakljuËiti kakootvorenost premajavnosti i dalje,usprkos svimpotpisanimrezolucijama idirektivama, nijemeuprioritetima onihna vlasti



19

��dossier

��dossier

DATA.GOV.HR“Novim Akcijskim planom definirano je da bi se u prvih πest mjeseci trebaliobjaviti sljedeÊi registri: Registar dræavne imovine, Registar osoba koje podlijeæuodredbama Zakona o sprjeËavanju sukoba interesa, Registar ustanova iizvanproraËunskih fondova koji su od posebnog interesa RH ili od posebnoginteresa za jedinicu lokalne, odnosno podruËne (regionalne samouprave),Registar trgovaËkih druπtava u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjeleu vlasniπtvu (kapitalu druπtva), Registar poslovnih subjekata koji podlijeæuograniËenjima i Srediπnji katalog sluæbenih dokumenata Republike Hrvatske”,odgovorio je predstojnik Ureda za udruge Igor VidaËak na pitanje objava kojihjavnih registara se najprije moæe oËekivati na data.gov.hr. ZnaËi li to i kako Êese, primjerice, podaci dræavne riznice i ostale baze za pretraæivanje moÊi preuzetii kao cjeloviti dokumenti, pitanje je s kojim nas je uputio na Ministarstvo upravekoje rjeπava sve tehniËke pojedinosti oko naËina objave i modalitetapretraæivanja ovih i svih buduÊih baza podataka.Praksa objavljivanja sluæbenih dokumenata RH veÊ postoji, podsjeÊaju uMinistarstvu uprave na Srediπnji katalog sluæbenih dokumenata koji je moguÊepretraæivati na internetskoj stranici digured.hr.Ali oni su, kao i veÊina od 400 skupova podataka koji su veÊ dostupni nainternetu, objavljeni u formatima koji dopuπtaju samo prelistavanje ilieventualno pretraæivanje po parametrima. Dakle, ne samo da nisu strojnoËitljivi, nego je i njihovo prebacivanje u neki od raËunalnih formata, a kako biih se bræe sortiralo i lakπe analiziralo, najËeπÊe dugotrajan posao koji zahtijevaili programera ili poznavanje barem jednog programskog jezika.Tako su, na primjer, informacije o financiranju predizbornih kampanja hrpaPDF-ova za koje, tko ih æeli skupiti sve, mora kliknuti na svakog izbornogkandidata ili stranku posebno.“Ministarstvo uprave na svojim internetskim stranicama ima objavljenodvanaest skupova podataka za ponovno koriπtenje i nadamo se da Êe idruga tijela slijediti naπ primjer, a implementacijom Direktive o ponovnomkoriπtenju informacija javnog sektora u Zakon o pravu na pristup

tim poslom, koji za taj posao odgovaraju i obavljaju gasvakodnevno. Tako se aktivnosti provode kad se uhvativremena, pa se generalno moæe reÊi da se transparentnostshvaÊa kao neπto usputno, kao ako stignemo, ako budemomogli, a ne kao prioritet”, zakljuËit Êe Anamarija Musa kojaotvorenost podataka osobno smatra najveÊim prioritetomiz dva razloga: “Prvi je katastrofalno stanje javnih financijagdje treba gledati uπtedjeti svaku lipu, a to je moguÊe samoako se dobro prati πto se radi i ako oni koji troπe znaju daih se prati. Drugi razlog je borba protiv korupcije opÊenito,ne vidim koji bi ciljevi danas trebali biti vaæniji jer o njimaovisi moguÊnost ostvarivanja svega ostalog - gospodarskograsta, socijalne sigurnosti, zapoπljavanja i drugog.”

Informacijama protiv korupcijeDostupnost informacija graanima kao moÊan alat u

borbi protiv korupcije vidi i Jelena BerkoviÊ: “Uvodi sestupanj kontrole koji je javni, dakle i graani, i novinari, itijela mogu bolje pratiti πto se radi pa i sama ta Ëinjenicada se mogu upaliti reflektori moæe umanjiti spremnostna korupciju. Moæda bi se ona i dalje dogaala, ali umanjem opsegu. Kad tako gledate na stvari, nije zapravojasno πto je tu prioritet.”

Transparentnost nije ukras, ona je u funkciji efikasnostis jedne i odgovornosti s druge strane, tako baremrazmiπlja Anamarija Musa. Kako trenutaËno funkcionirajustvari, jako se puno vremena gubi na traæenje informacijakoje bi trebale biti javne i dostupne. Pored toga, oni navlasti zaziru i od naËina na koji se u medijima koristedostupni podaci. »ak i oni koji bi od vlasti trebali bitineovisni, poput sudaca, ali i pravnika opÊenito, smatrajukako se sloboda izraæavanja u medijima Ëesto zloupo-trebljava - πto su upotrijebili kao argument za uvoenjenove kaznene odredbe o sramoÊenju, usprkos europskojinicijativi da se djela protiv ugleda i Ëasti potpuno izbaceiz kaznenih zakona.

“Stalno se zahtijevaju neke liste, stupovi srama. Tujavnu hajku i to stalno potenciranje konflikta smatramkontraproduktivnim. Stalno traæimo listu ovih koji suduæni, listu ovih koji imaju, koji nemaju, tako da se stalnonaslaujemo ili ljutimo na nekoga. Ne znam koja je svrhatoga”, retoriËki je vjerujemo postavila pitanje povjerenicaza informiranje.

Svrha toga je, naime, potpuno jasna. Jedinaistraæivanja preferencija publike, a koja se ne temeljeiskljuËivo na kvantitativnim podacima o prodanoj tiraæi,

informacijama, objava u izvornom, otvorenom i strojno Ëitljivom obliku, radiponovne uporabe postat Êe zakonska obveza”, kaæu u Ministarstvu uprave koje,za sad jedino, ima pristup otvorenim podacima na stranici gov.hr.“U tijeku je i uspostava kataloga otvorenih podataka koji bi, poËetkom sljedeÊegodine, trebao biti dostupan na internetskoj adresi data.gov.hr. Svrha mu jeomoguÊiti pristup podacima u izvornom obliku radi informatiËkog povezivanja sdrugim tehnoloπkim alatima. Osim skupova podataka koje objavljuju tijela javnevlasti, portal Êe moÊi agregirati i katalogizirati i programske aplikacije koje sunastale koriπtenjem skupova podataka”, najavljuje Ministarstvo.S obzirom na milijune koji su u proteklom desetljeÊu ulagani u projekteElektroniËke uprave ili RaËunalno-komunikacijske mreæe tijela dræavne uprave,da bismo danas muku muËili s objavom javnih registara, opravdano je bitiskeptiËan i prema sadræaju portala data.gov.hr koji bi trebao biti objavljen uprosincu. Povjerenica za PPI vjeruje da Êe usklaivanje podataka uzeti punovremena, ali smatra kako u tome Hrvatska ipak dræi korak s veÊinom EU Ëlanica.“Naravno, u Europskoj uniji postoje i zemlje koje su po pitanju otvorenosti vlastipuno naprednije”, napominje Anamarija Musa, ali tvrdi kako Direktiva oponovnom koriπtenju informacija javnog sektora ranije nije zahtijevalaspecifiËne formate kakve sada zahtijeva kako bi podaci bili strojno Ëitljivi - πto je iprvi preduvjet njihove iskoristivosti. Direktiva se, osim toga, iako je Hrvatskanastoji pratiti od 2003. godine, kod nas primjenjuje tek od lani, kada smo postaliËlanica EU. Danska, primjerice, ima Zakon o pravu na pristup informacijama od70-ih godina proπloga stoljeÊa, a njegovu regulaciju poznaje veÊ nekolikogeneracija sluæbenika. NjemaËka ga je uvela tek 2006.“Uspjeh svakog akcijskog plana ovisi ponajprije o ljudskim i financijskimresursima dræavnih tijela koja su zaduæena za pojedine mjere te uËinkovitostikoordinacije u praÊenju provedbe mjera”, rezimira predstojnik Ureda za udrugeIgor VidaËak moguÊnosti uspjeha novog Akcijskog plana koji se temelji naponovnoj iskoristivosti podataka i centralnom mjestu na kojem Êe biti dostupni ustrojno Ëitljivom formatu�

dosegu, gledanosti, sluπanosti ili klikanosti, provode joπ,iako sve rjee, multinacionalne marketinπke agencije zasvoje klijente.

Rezultati su tijekom duljeg razdoblja ionakoujednaËeni i govore kako je naπ najsnaæniji emotivniangaæman reagiranje na nepravdu, πto se marketinπkimjezikom naziva negativnim porukama, i provokacijasuperlativima u opremi πto je, ljudskim jezikom,reagiranje na osobito snaænu nepravdu.

Komercijalno to znaËi da je potenciranje sukobanajisplativije, a ako je pritom ekskluzivno, skandaloznoili mega-tajno (πto je nova kategorija nakon ere lektora iredaktora u redakcijama), to sigurniji moæete biti da steza taj dan vrhunski konzumirani.

Otvorenost podataka πto ih prikupljaju tijela vlastistoga nije korisna samo novinarima. Dojam je kako jejavnost zapravo uskraÊena za relevantne informacije onaËinu na koji se upravlja dræavom koju plaÊaju jer su todosadne priËe koje nikoga ne zanimaju.

“PodruËje otvaranja podataka javnog sektora novoje i vrlo izazovno te oËekujem da Êe tu trebati uËinitiznaËajne dodatne napore te naÊi naËina da sedjelotvorno poveæe entuzijaste iz javnog, privatnog i

neprofitnog sektora te sve zainteresirane graane.Upravo u tom segmentu otvorenih podataka leæinajveÊi, joπ neotkriveni ekonomski i druπtveni potencijalpa se vrijedi potruditi”, kaæe Igor VidaËak, predstojnikUreda za udruge.

“Povezivanje razliËitih baza kako bi se od njih stvoriladodatna vrijednost, to je cilj koji bi trebao omoguÊiti dapovuËete informacije iz katastra i informacije iz prometai na temelju toga, na primjer, napravite aplikaciju iliprovedete znanstveno istraæivanje, dakle stvorite nekunovu druπtvenu vrijednost”, o potencijalu dostupnih bazapodataka govori Anamarija Musa.

To otvara i sasvim nove moguÊnosti za novinare,posebno ako se udruæe s programerima i sami svladajubarem logiku programskog jezika i pisanje koda ilikoriπtenje aplikacija za analizu velikih setova podataka.

Argument kako, pored sve viπe graana koji kopajupo kontejnerima, otvorenost vlasti ne moæe biti prioritet,izvrnuta je logika. Jasno je da bi prosvjed za otvorenostvlasti danas na Markovu trgu okupio tek malo geekova.Ali zahtjev za transparentnoπÊu i protiv korupcije u srcuje svakog ikad odræanog prosvjeda, i svih onih koji se naMarkovu trgu tek imaju odræati�

Foto Duje KlariÊ



21

��medijska scena


Piπe Saπa LekoviÊslobodni istraæivaËki novinar i trener istraæivaËkog novinarstva

(Centar za istraæivaËko novinarstvo)

IstraæivaËkonovinarstvo:

je li ikada postojalo?

U zemlji u kojoj je korupcijametastazirala do razmjera kojionemoguÊavaju normalnofunkcioniranje druπtva, istraæivaËkonovinarstvo od æivotne je vaænosti, ali jeistovremeno gotovo nemoguÊe u main-stream medijima koji su velikim dijelom isami dio koruptivne mreæe

ada mi je urednik Novinara predloæio da napiπemtekst o tome postoji li u Hrvatskoj joπ uvijek istraæivaËkonovinarstvo, moja prva reakcija bila je odgovorprotupitanjima: Je li ikada istraæivaËko novinarstvopostojalo? Postoji li u Hrvatskoj viπe uopÊe novinarstvo?Naravno da bi kategoriËki odgovori NE na ova dva pitanjabili pretjerivanje i neodgovorno uopÊavanje te uvredasvim onim novinarima u zemlji koji znaju svoj posao irade ga profesionalno, ali s obzirom na Ëinjenicu da samu novinarstvu veÊ 35 godina kao novinar, urednik iedukator (ovisno o situaciji - u jednoj, dvije ili sve trinavedene uloge istovremeno), smatram da mi to iskustvodaje za pravo iznijeti miπljenje kako je hrvatskonovinarstvo u cjelini u gotovo nikada gorem poloæaju.

Ovo, naravno, nije usamljeno miπljenje okorjelogacinika (vjerojatno i mnogi od vas misle isto), a potvrujega, naæalost , i obimno i sveobuhvatno istraæivanje ostanju medija i novinarske profesije u pet zemaljaJugoistoËne Europe, meu kojima je i Hrvatska, zavrπenoproljetos. Cjelokupne rezultate istraæivanja moguÊe jepronaÊi na engleskom jeziku na web portalu projekta SEMedia Observatory (http://mediaobservatory.net/radar/media-integrity-matters-%E2%80%93-new-book-see-media-observatory).

PoËetkom listopada javnosti je na hrvatskom jezikupredstavljeno i cjelovito istraæivanje o stanju u hrvatskimmedijima te saæetak istraæivanja u ostale Ëetiri zemlje(Albanija, BiH, Makedonija, Srbija) u knjizi “ZnaËajmedijskog integriteta”. Dijelove knjige u prethodnom iovom broju prenio je i Novinar, a cjelovitu verziju knjige(kao i tonski zapis rasprave o medijskom integritetuodræane povodom predstavljanja knjige) moguÊe jepronaÊi na web stranici hrvatskog partnera u projektu,Centra za istraæivaËko novinarstvo / CIN (http://cin-ijc.com/vijesti/promovirana-knjiga-znacaj-medijskog-integriteta/).

Zloporaba medijskih platformiU najkraÊem, istraæivanje je pokazalo kako je

nekadaπnji izravan utjecaj politike/politiËara na medijezamijenila simbioza centara financijske i politiËke moÊi snajmoÊnijim vlasnicima mainstream medija koji ih nekoriste kako bi zaradili informirajuÊi, a joπ manje kako bizadovoljili javni interes. Postojanje tih klijentelistiËkihmreæa dovodi do Ëinjenice da urednici u tim medijimaveÊinom nisu najiskusniji, najsposobniji i najodgovornijiËlanovi redakcije veÊ produæena ruka vlasniËkih interesa,a ti interesi postiæu se zloupotrebljavanjem medijskihplatformi, pojedinaËnih novinara i Ëitavih redakcija, a timeposljediËno i Ëitave novinarske profesije.

Nije iznenaenje πto je s takvom medijskom slikom,prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije,

KFoto Duje KlariÊ



23



Hrvatska peta najkorumpiranija zemlja u Europskoj uniji jermediji izmeu ostaloga jesu i “ogledalo druπtva”, koliko godto zvuËalo kao izlizana floskula. Kakve to veze ima sistraæivaËkim novinarstvom? Samo je naoko apsurdno: ondjegdje je istraæivaËko novinarstvo najviπe potrebno, za njegapostoji najmanje uvjeta, ali πto manje uvjeta postoji, to jeistraæivaËko novinarstvo potrebnije. Ili ako hoÊete konkretnije:u zemlji u kojoj je korupcija metastazirala do razmjera kojionemoguÊavaju normalno funkcioniranje druπtva,istraæivaËko novinarstvo od æivotne je vaænosti, ali jeistovremeno gotovo nemoguÊe u mainstream medijima kojisu velikim dijelom i sami dio koruptivne mreæe, svialo seto novinarima koji u njima rade ili ne. Ili joπ preciznije:moguÊe je uglavnom kao eksces (jer se ponekad javni interespoklopi s osobnim ili grupnim interesom vlasnika medija,odnosno onih koje medij promovira ili se barem izravno nekosi s njihovim interesima), ali ne kao sustavna aktivnost ukorist javnog interesa.

No, nije mi namjera u ovom se tekstu bavitiprebrojavanjem istraæivaËkih priËa u hrvatskim medijimai ocjenjivanjem pojedinih novinara i redakcija. To mi sene Ëini ni malo smislenim u naËelnoj raspravi o znaËaju,ulozi i dosezima istraæivaËkog novinarstva. Izgleda mimnogo logiËnijim o ovoj temi progovoriti iz pozicijeosobe koja moæe temeljem vlastitog dugogodiπnjegiskustva i saznanjima o iskustvima istraæivaËkih novinaraπirom svijeta prenijeti informaciju o tome πto istraæivaËkonovinarstvo jest, a πto nije, te moæda ponuditi ponekuideju kako postiÊi da u hrvatskom javnom prostoru budeviπe istraæivaËkog novinarstva.

Definicija istraæivaËkog novinarstvaTreba razjasniti πto je zapravo istraæivaËko novinarstvo.

Ljudi su, naime, skloni nazivati stvari, pojave i proceseimenima koja zgodno zvuËe, ali pritom ponekad istompojmu pripisuju razliËit sadræaj. Ili o stvarnom sadræajune razmiπljaju. »ak i meu najistaknutijim istraæivaËkimnovinarima nema jedinstvenog miπljenja o tome πto jezapravo istraæivaËko novinarstvo (pa tako ni jedinstvenedefinicije toga pojma).

Ideje o tome πto je istraæivaËko novinarstvo dijametralnosu suprotne: od toga da je to vrhunski doseg novinarstva ida su istraæivaËki novinari neki posebni ljudi, gotovo nadljudi,do toga da je to samo odliËno analitiËko novinarstvo kojimse bave ozbiljni profesionalci s viπe novinarskog iskustva iposebnih znanja od veÊine ostalih novinara.

Jedno je sigurno - postoje istraæivaËke priËe. A onezadovoljavaju nekoliko osnovnih kriterija: donose novuinformaciju koja nije bila javno poznata, rezultat sunovinarskog istraæivanja, a ne samo puko prenoπenjeinformacija (makar to bili i super tajni i vaæni dokumenti)i od javnog su interesa. Takoer je nuæno da se priËa temeljiiskljuËivo na provjerljivim Ëinjenicama, dokazima. Osnovna

razlika izmeu stvarnih istraæivaËkih priËa i onih koje setakvima neopravdano predstavljaju jest u tome da je u“istraæivaËkim” priËama objavljeno viπe nego πto autorzaista zna i moæe dokazati, a u stvarnim istraæivaËkimpriËama objavljeno je samo ono πto autor moæe dokazati,dakle Ëesto i mnogo manje nego πto zapravo zna.

Prikupljanje i analizaTko god napravi stvarnu istraæivaËku priËu (pa bila ona

o kuÊnim ljubimcima ili predsjedniku Vlade), u tom jetrenutku istraæivaËki novinar/novinarka. Da bi se netko

bavio iskljuËivo istraæivaËkim priËama, treba imati odreenonovinarsko iskustvo, posebne vjeπtine i znanja o alatima imetodama istraæivanja, te interes da do priËa ne dolazisamo induktivnom nego prvenstveno deduktivnommetodom. Pojednostavljeno, do najvaænijih priËa od javnoginteresa ne dolazi se samo reagiranjem na pojedinaËneskandale ili njihovom proizvodnjom (iako je i to legitimanput do priËe ako se poπtuju sva profesionalna pravila), veÊsustavnim prikupljanjem i analiziranjem informacija.

To, na primjer, omoguÊava da novinar ne ovisi ojednom izvoru koji Êe mu, u skladu sa svojim motivima,

dostaviti dokument o sumnjivoj javnoj nabavi ili sukobuinteresa nekog dræavnog sluæbenika, veÊ Êe ih, koristeÊimnoge izvore, sam pronaÊi i istraæiti mnogo viπe,dokumentirano pokazujuÊi graanima probleme odjavnog interesa, sustavne pogreπke, manipulacije inezakonitosti.

Trend profesionalnog strmoglavljivanja hrvatskihmedija anticipirao sam kad joπ ni izdaleka nije bioovoliko uznapredovao, te sam, u proljeÊe 2003. godinedao otkaz, nakon 24 godine rada u razliËitim hrvatskimmainstream medijima, jer viπe nisam mogao naÊi niπu

Foto Duje KlariÊ



25



Nekadaπnjiizravni utjecajpolitike/politiËarana medijezamijenila jesimbioza centarafinancijske ipolitiËke moÊi snajmoÊnijimvlasnicimamainstreammedija koji ih nekoriste kako bizaradiliinformirajuÊi, ajoπ manje kakobi zadovoljilijavni interes

PostojanjeklijentelistiËkih

mreæa dovodi doËinjenice da

urednici u timmedijima

veÊinom nisunajiskusniji,

najsposobniji inajodgovorniji

Ëlanovi redakcijeveÊ produæena

ruka vlasniËkihinteresa

u kojoj bih se mogao ozbiljno baviti novinarstvom, po-gotovo ne istraæivaËkim, koje mi je veÊ tada biloosnovna preokupacija.

Nakon otkaza poËeo sam raditi kao slobodni novinari trener istraæivaËkog novinarstva (meunarodnutrenersku licencu dobio sam nakon jednogodiπnjegspecijalistiËkog obrazovanja joπ dok sam bio stalnozaposlen), a nekoliko mjeseci kasnije osnovao samCentar za istraæivaËko novinarstvo (CIN), nevladinu,neprofitnu organizaciju kojoj je cilj promoviratiistraæivaËko novinarstvo, pokretati samostalne projekte isudjelovati u meunarodnim aktivnostima istraæivaËkihnovinara. Bila je to prva takva organizacija u regiji. Tegodine, s ostalim sudionicima 2. svjetske konferencijeistraæivaËkih novinara u Kopenhagenu, sudjelovao samu osnivanju Svjetske mreæe istraæivaËkih novinara.

Danas je u toj mreæi, stalnom razmjenom informacijai pomaganjem u istraæivaËkom radu, aktivno viπe od 600novinara iz cijeloga svijeta, a web portal (www.media.ba),viπe desetaka istraæivaËkih priËa nastalih u programu jenagraeno, a neki od sudionika programa postali suizuzetno cijenjeni istraæivaËki novinari iako prijesudjelovanja u projektu najveÊi dio sudionika nije nikadanapravio istraæivaËku priËu. Najmanje sudionika bilo je izHrvatske. Vodio sam do sada i ukupno nekoliko desetakaradionica istraæivaËkog novinarstva u viπe od 10 zemaljana tri kontinenta. Najmanje ih je organizirano u Hrvatskoj.

Stanje u regijiU Sarajevu je prije deset godina osnovan Centar za

istraæivaËko novinarstvo Bosne i Hercegovine

(www.cin.ba), a kao izravan rezultat projekta NetNovinar,nekoliko godina kasnije pokrenut je i Centar zaistraæivaËko novinarstvo Srbije (www.cins.rs). Obje oveorganizacije odgojile su ekipe odliËnih mladih novinaraposveÊenih istraæivaËkom novinarstvu. Oni, poduredniËkim vodstvom iskusnijih kolega, objavljujurezultate svojih istraæivanja na vlastitim web portalima a,iako su mainstream mediji u poËetku ignorirali njihovepriËe, s vremenom su ih poËeli prenositi. Za to postojedva osnovna razloga: priËe su o vaænim temama itemeljene na dokazima, a njihovo prenoπenje nadruπtvenim mreæama obesmislilo je “πutnju” medija. Obanavedena CIN-a su, s nizom drugih organizacija istraæi-vaËkog novinarstva, ujedno dio projekta OCCRP/Organized Crime and Corruption Project(www.occrp.org), a rezultati prekograniËnih istraæivanjaobjavljuju se na web portalu projekta, ali i u mnogimmedijima, ukljuËujuÊi i one svjetski poznate. Novinariokupljeni u OCCRP projekt za svoj su rad dobili veÊ niznagrada. BIRN/Balkan Investigative Reporting Network(www.birn.eu.com) takoer je vaæna organizacija kojagodinama prireuje iznimno kvalitetnu Ljetnu πkoluistraæivaËkog novinarstva i ima niz istraæivaËkih i analitiËkihprojekata, te okuplja na desetke novinara i objavljujenjihove priËe od kojih su mnoge nagraivane. Uz veÊspomenute, organizacije istraæivaËkih novinara postojedanas i u gotovo svim ostalim zemljama JugoistoËneEurope. Posljednji je nedavno osnovan i CIN u CrnojGori. Zbog Ëega sve ovo piπem? Æelim pokazati da postojiËitav paralelni svijet ozbiljnog istraæivaËkog novinarstvakoji je najveÊim dijelom izvan mainstream medija, pa

tako i uglavnom nepoznat publici kojoj su ti medijiosnovni izvor informiranja. Nepoznat je taj paralelni svijeti onim samoprozvanim “istraæivaËkim” novinarima zakoje je i poπtovanje osnovnih profesionalnih naËelanedostiæan cilj. U tom paralelnom svijetu oni su kojirazumiju da je nemoguÊe ozbiljno se baviti (istraæi-vaËkim) novinarstvom bez stalnog uËenja i suradnje sdrugim novinarima te bezuvjetnog poπtovanja strogihprofesionalnih normi.

Pale sam na svijetuKad sam prije 11 godina pomislio da je taj paralelni

svijet ne samo moguÊ, veÊ i neophodan i u ovom kutkusvijeta, osjeÊao sam se kao Pale sam na svijetu. VeÊ jegodinama u svijetu trend da istraæivaËko novinarstvoiπËezava u redakcijama (Ëak i ondje gdje je svojevremenoimalo utoËiπte) i seli se u neprofitne organizacije, zakladei projekte koji se uglavnom temelje na donacijama. Danasje to i ovdje stvarnost, u zemljama dugovjeËne tranzicije.Ali kao da te stvarnosti mnogi nisu svjesni. Iako aktualnasituacija u medijima u Hrvatskoj ne pomaæe razvojuistraæivaËkog novinarstva, a novinari su velikim dijelomærtve (zbog uglavnom loπih i nesigurnih primanja, sveviπe prekarnog rada, nametnute samocenzure itd.), nemoæe se novinare osloboditi baπ svake odgovornosti.Na primjer, od rezultata ovogodiπnjeg istraæivanja oGONG-a i Zbora istraæivaËkih novinara HND-a, o tomekoliko su Vladina i dræavna tijela otvorena premanovinarima, za mene je najdramatiËniji podatak da se,po vlastitom priznanju novinara koji su sudjelovali uistraæivanju, samo 7% svih novinarskih zahtjeva zainformacije upuÊenih tijelima javne vlasti odnosi nadokumente. To je jasan pokazatelj stanja u (istraæi-vaËkom) novinarstvu danas u Hrvatskoj. Dakako, ovo jeujedno i uzrok i posljedica stanja. Mnogo je novinara uHrvatskoj u posljednjih nekoliko godina ostalo bez posla.Kako su kriteriji za otpuπtanje temeljeni na svemudrugome samo ne na profesionalnoj kvaliteti novinara,jasno je da oni koji su otpuπteni nisu najgori novinari uHrvatskoj kao πto ni oni koji joπ imaju stalan posao nisunajbolji. I meu jednima i meu drugima ima i loπih idobrih. Naravno, i odliËnih. Naæalost, oni odliËni meuzaposlenima od svojih Êe poslodavaca prije biti kaænjeninego nagraeni ako se æele baviti ozbiljnim istraæivaËkimnovinarstvom. A odliËni meu nezaposlenima? VeÊinaih je odustala od novinarstva jer treba od neËega i æivjeti.Neki su, sreÊom, odluËili ostati u novinarstvu i ti su istinskislobodni novinari, uz dio novinara iz nekomercijalnih ialternativnih medija (uz Ëasne izuzetke koji joπ uspijevajuopstati u mainstream medijima, zapravo oni koji suprepoznali moguÊnosti umreæavanja i rada na istraæiva-Ëkim priËama). Za razliku od senzacionalista, koji svoje“æute” uratke vole nazivati istraæivaËkima da bi im tako

dali na znaËaju (a publika to Ëesto prihvaÊa u nedostatkumedijske pismenosti te “istrenirana” da ne razlikujestvarno bitno od spinova, smiπljenih dezinformacija iliordinarnih gluposti), svrha rada pravih istraæivaËkihnovinara nije Ëitanost, gledanost ili broj klikova na webportalima, veÊ iskljuËivo javni interes, Ëak i kada im se toni na koji naËin ne isplati (ni financijski ni statusno). A tonije laka uloga tamo gdje je novinarstvo velikim dijelompostalo “novinarstvo”, a novinarske pse Ëuvare zamijenilisu lovaËki ili joπ gore - psi trenirani za krvoloËne borbedo smrti. IstraæivaËki novinari uvijek (a u takvomokruæenju pogotovo) moraju imati ono πto danas kodnas nije na cijeni - jak karakter i potpuni integritet. Poputmnogih koji su zbog svog istraæivaËkog rada ubijeni,pretuËeni ili zatvarani kao, na primjer, draga kolegicaKhadija Ismayilova iz Azerbajdæana, koja je nekoliko danaprije nego πto ovo piπem uhiÊena pod izmiπljenimoptuæbama, a zapravo zato πto uporno otkriva korup-cionaπke veze i upletenost u kriminal tamoπnjegpredsjednika Aliyeva. Posredstvom Svjetske mreæeistraæivaËkih novinara i na razne druge naËine, od trenutkakad je kolegica uhiÊena, u paralelnom svijetu istraæivaËkihnovinara piπu se peticije za njeno puπtanje na slobodu,te prosvjedna pisma veleposlanstvima Azerbajdæanaπirom svijeta. Ali to nije sve. Pokrenuta je inicijativa dazajedniËkim snagama istraæivaËki novinari πirom svijetanastave istraæivati “prljave” poslove Aliyeva i njegove klikete objave dokaze koje pronau. Baπ kao kad je kao prijegotovo 40 godina ubijen Don Bolles, novinar lista ArizonaRepublic, jer je poËeo razotkrivati sluËajeve politiËkekorupcije i organiziranog kriminala u Arizoni. Bolles jebio jedan od utemeljitelja organizacije InvestigativeReporters and Editors (www.ire.org), prve organizacijeistraæivaËkih novinara u svijetu. Nakon πto je Bolles ubijen,novinari iz 27 novinskih, radijskih i TV redakcija πiromSAD-a nastavili u istraæivati ono πto je kolega zapoËeo.Objavljene su ukupno 23 priËe i mnogi su kriminalci ikorumpirani politiËari kaænjeni nakon πto su razotkriveni.Bila je to prva masovna akcija istraæivaËkih novinara, nesamo u SAD-u nego u svijetu. A proπle godine, u sklopuprojekta Meunarodnog konzorcija istraæivaËkih novinara(ICIJ), kojim se razotkrivaju operacije “pranja” novca,izbjegavanja plaÊanja poreza i organiziranih kriminalnihdjelatnosti posredstvom “off shore” poslovnih oaza, poËelaje objava priËa (www.icij.org/offshore) koje su rezultat radagotovo 100 novinara iz viπe od πezdeset zemalja. Naæalost,ponovo sam jedini novinar iz Hrvatske koji sudjeluje uprojektu i, unatoË pozivu i ponuenoj pomoÊi, joπ se nitkodrugi nije ukljuËio. Svi koji misle da mogu odgovoritizahtjevima istraæivaËkog novinarstva, neka shvate ovaj tekstkao poziv za ulazak u paralelni svijet. On moæda nikadaneÊe prevladati, ali samo s njim ideja o ulozi novinara kaoËuvara javnog interesa ima smisla�

Foto Duje KlariÊ



27



vojedobno je Nova TV, joπ dok je bila praktiËki jedinahrvatska komercijalna televizija s nacionalnomkoncesijom i dok je njome vladao Ivan ∆aleta, pokrenulajedan dotad nevieni marketinπki projekt. Gledatelje sunagovarali da na svojim televizorima memoriraju Novuna prvi kanal, a uËine li to, imaju priliku osvojiti nagradu.Nije se darovao kiπobran, kapa ili kabanica, veÊ za todoba vrlo vrijedno kuÊno kino. No, to je bio samo prvikrug. U konaËnici je svaki prijavljeni gledatelj ulazio ububanj za novi automobil. Gotovo svakodnevno tadapoznata lica Nove TV zvonila su na vrata prijavljenih zaovu nagradnu igru, dræeÊi darove u rukama. Kamere suto snimale, pokuπavalo se zainteresirati πto viπe ljudi nebi li promijenili raspored kanala na svom daljinskomupravljaËu. Bilo je to vrijeme u kojem je HTV suverenovladao medijskim prostorom. Prvi program dræavnetelevizije bio je nedostiæno najgledaniji, pa je nekomepalo na um da bi razlog mogao leæati i u tome πto tajprogram apsolutno svi imaju memoriran na broju jedan.

Obaveza prema javnostiDanas znamo da to ipak nije presudno, jer svi i dalje

na broju jedan imaju HRT 1, no NovaTV ga je pogledanosti odavno prestigla. Brojke za listopad,primjerice, kaæu da je udio u gledanosti Nove TV meuopÊom populacijom i tijekom cijelog dana, gotovo 24posto, a Prvog programa neπto manje od 17 posto.JaËanjem konkurencije gledanost HRT-a strahovito jepala, no to je iznenadilo samo one koji ne razumijuodnose na televizijskom træiπtu. Joπ u vrijeme suverenepremoÊi HRT-a, neki su Ëelnici dræavne televizijenajavljivali da Êe ih uskoro preπiπati komercijalne televizijekojima je jedini cilj gledanost, dok HRT mora ispuniti isvoju obavezu prema javnosti. Istina, najavljivali su tadai da je hrvatsko televizijsko træiπte nedovoljno veliko zadvije nacionalne komercijalne televizijske kuÊe, te da Êe

Nikad jedan “Labirint”neÊe privuÊu gledateljapoput “Masterchefa” ili“Big Brothera”, ali zajavnu televiziju jeiznimno vaæno datakve emisije ima, da suone u gledanomterminu i da su naatraktivnom kanalu

Piπe Saπa VejnoviÊ

S

Seljakanje i poigravanje

Informativnim programom

Foto Duje KlariÊ



29



“»etvrti kanalHTV-a je

informativnikanal. TreÊi

kanal jespecijaliziran za

obrazovanje iznanost. I onda

me doistaæivciraju pitanja

se jedna morati ugasiti. Iako bi tome moæda za pravodala i poslovna izvjeπÊa iz posljednjih nekoliko godina,obje se joπ dræe na nogama.

No, HRT-u nije primarni cilj osvajanje veÊeg brojagledatelja komercijalnim sadræajima, veÊ zapravoponuditi dovoljno kvalitetan javni sadræaj koji moæeprivuÊi znaËajniji broj gledatelja. Nikad jedan “Labirint”neÊe privuÊu gledatelja poput “Masterchefa” ili “BigBrothera”, ali za javnu televiziju je iznimno vaæno da takveemisije ima, da su one u gledanom terminu i da su naatraktivnom kanalu. Odnedavno se, meutim, vrloozbiljno kuju planovi da se gotovo sve informativneemisije s Prvog presele na HRT 4, informativni kanal javnetelevizije, Ëiji program trenutaËno prate valjda samo

obitelj i prijatelji onih koji se pojavljuju na ekranu. NaHRT 1 bi, prema tim planovima, ostale tek vijesti, a ter-mini “Hrvatske uæivo”, “Labirinta” ili, primjerice,“Otvorenog” oslobodili bi se za neke komercijalnozanimljivije sadræaje.

Cilj je osloboditi terminePrema podacima o gledanosti za listopad, koje je

objavila Agencija za elektroniËke medije, HTV 4 tijekomcijelog dana biljeæi svega 2,75 posto udjela u gledanostimeu opÊom populacijom. Usporedbe radi, to je samomalo bolje od djeËjeg kanala RTL kockica. U udarnomterminu udio im je joπ manji i iznosi svega 1,65 posto.Jasno je da tom informativnom kanalu treba ozbiljna

sadræajna injekcija ako se od njega namjerava uËiniti iolerespektabilan kanal, no pitanje je smije li se dopustiti daHRT 1 ostane bez gotovo svih informativnih emisija. Nasamu najavu takvog transfera uredniËki kadar se pobunio,no pobuna je bila kratkog vijeka. Uguπena je u ostavkamaili smjenama, ovisi o tome tko o tome govori. Sluæbeno,ravnatelj programa Saπa RunjiÊ predloæio je, a glavniravnatelj Goran Radman prihvatio smjenu GordaneMren s mjesta glavne urednice HRT 1, Maje TokiÊ smjesta glavne urednice HRT 2 i Tamare Vudrag, glavneurednice Novih medija. Realno, bila je to izvrsnaRunjiÊeva prilika da instalira svoje kadrove. Iako se oplanovima za premjeπtanje informativnih emisija isprvasrameæljivo govorilo, RunjiÊ ih je u konaËnici ipakpotvrdio. U razgovoru za portal Index.hr isprva je tvrdioda se radi o πpekulacijama, a zatim rekao: “»etvrti kanalHTV-a je informativni kanal. TreÊi kanal je specijaliziranza obrazovanje i znanost. I onda me doista æivcirajupitanja mislim li seliti informativni sadræaj HRT-a nainformativni kanal. Ne, mislim ga seliti na Mars”, rekao jeRunjiÊ i u nastavku priznao da imaju ideju o seljenju nekihemisija na HRT 4, no nije htio precizirati koje. Pa iako biRunjiÊ oËito htio osloboditi atraktivne termine na HRT 1,koje sada zauzimaju informativne emisije, i napuniti ihneËim komercijalno zanimljivijim, problem mu pritomstvara ugovor izmeu HRT-a i Vlade, a koji vrijedi do 2017.godine. Na temelju tog ugovora HRT dobiva sredstva odRTV pristojbe, a zauzvrat se obvezao proizvoditi i prikazivatiodreeni program. Svjestan je toga i RunjiÊ, pa u istomintervjuu kaæe da HRT ima vrlo jasan zakonski okvir kojiËine Zakon o HRT-u, Ugovor s Vladom i interni strateπkidokument koji definira strategiju svih kanala.

“Mi se tog okvira moramo dræati i dræat Êemo ga se.A kako Êemo organizirati sadræaje unutar njega, to pustitenama koji primamo plaÊu za taj posao”, rekao je RunjiÊ.

No, Ugovor definira da je svrha HRT 1 pruæiti slikuhrvatske stvarnosti na svim razinama ‡ dnevnih dogaajau zemlji te kulturnog, obrazovnog, socioloπkog, religijskogi egzistencijalnog konteksta æivota hrvatskih graana.“Takva slika gradit Êe se nizom dnevnih i tjednih emisijauæivo koje otvaraju prostor za demokratiËan dijalog igostovanja struËnih i uglednih osoba iz javnog æivotaHrvatske. Informiranje o vaænim dogaajima te obradabitnih tema zastupljeni su tijekom cijelog dana”, kaæe seizmeu ostalog u Ugovoru.

VeljaËa ili jesen?Potom se i precizira da Êe udio vijesti u ukupnom

emitiranju HRT 1 biti 6,6 posto, a drugi informativnisadræaji Ëak 29,7 posto. Zastupljeniji je jedino igraniprogram s 35,1 posto, dok je meu ostalim sadræajimaËija se zastupljenost iskazuje jednoznamenkastim

brojem istiËe zabava s 9,9 posto. Nakon posljednjihsmjena/ostavki HRT-ovih urednika neπto su utihnuli iplanovi o preseljenju informativnih emisija. Na HRT-unitko sa sigurnoπÊu ne zna koje Êe se emisije i kadapreseliti. Iako su prvotni planovi govorili o veljaËi,aktualni planovi predviaju da se pojedine informativneemisije prikazuju na HRT 1 sve do jeseni. VeÊina HRT-ovih novinara i urednika s kojima smo razgovaraliuvjerena je da RunjiÊ od svoje ideje nije potpunoodustao, ali da je joπ nije do kraja razradio. Moæe sepretpostaviti i da Ëeka okonËanje natjeËajnog postupkada moæe postaviti nove glavne urednike, posebnoglavnog urednika HRT 1. Dio njih vjeruje i da je priËa oprebacivanju emisija pokrenuta zbog “Hrvatske uæivo”,no isto tako smatraju da je od toga odustao ponajviπezbog gledanosti. Naime, zbog kritiËnosti “Hrvatskeuæivo” Ëelnici HRT-a su nerijetko izloæeni kritikamapolitiËkih moÊnika, pa bi svima odgovaralo da se onabaci u zapeÊak. Meutim, kako njihova gledanostnerijetko iznosi preko 20 posto, dok bi se ona vjerojatnomjerila u promilima prelaskom na HRT 4, takav bi sepotez teπko mogao ekonomski opravdati.

Zbog informativnog programa u posljednje dvijegodine dogodilo se mnoπtvo smjena na HRT-u, a zadobar dio njih zasluæan je upravo HRT 4. VeÊ je samonjegovo pokretanje isprovociralo ostavku SanjeMikleuπeviÊ s mjesta glavne urednice Informativnogprograma (tada je joπ vrijedio stari ustroj), koja jesmatrala da Ëitav projekt nije dovoljno dobropripremljen i da za taj iznimno zahtjevan kanal nisuosigurana dovoljna sredstva. Radmanovimpromjenama uveden je Informativni medijski servis(IMS) Ëije je Ëelno mjesto postalo svojevrsni protoËnibojler, jer se na poziciji glavnog urednika nitko nezadræava dugo. Tako su se dosad veÊ izredali DomagojNovokmet, Nikola KristiÊ, Zoran ©prajc, Tomislav ©poljar,a onda je RunjiÊ privremeno na to mjesto postavio isamoga sebe, a i ovih dana se provode natjeËaji. Izsvega toga je jasno da problem nije u Ëovjeku, jer dosadih se veÊ previπe promijenilo na tom mjestu. Problemvjerojatno nije ni u tome hoÊe li gledatelji doinformativnih emisija dolaziti pritiskom na broj jedan,jer primjer Nove TV pokazuje da to nije presudno. Alije kljuËno ulagati ozbiljan novac u informativni pro-gram, bez obzira na kojem Êe se kanalu prikazivati.»elnici HRT-a su se pohvali da su u prvih devet mjeseciove godine poslovali sa 117,3 milijuna kuna dobiti. Dase samo mali dio toga novca usmjerio u poboljπavanjeuvjeta za proizvodnju kvalitetnog informativnogprograma, vjerojatno bi vrlo skoro i brojke o gledanostiizgledale drukËije, a prebacivanje emisija ne bi izazvalomasovne ostavke�

mislim li selitiinformativnisadræaj HRT-ana informativnikanal. Ne,mislim ga selitina Mars”, kaæeravnateljprogramaSaπa RunjiÊ

Foto Duje KlariÊ



31

P



Piπe Goran BorkoviÊ

oËelo je sa zatopljavanjem politiËkih odnosa, nedugonakon zavrπetka svih onih balkanskih ratova devedesetih:meu prvima koji su poæurili iz Hrvatske u Srbiju bili supioniri iz Europapress Holdinga, slijedeÊi svojeg tadaπnjeg(su)vlasnika, njemaËku izdavaËku kuÊu WAZ. Dok je WAZuπao na velika vrata, preuzimajuÊi 50 posto Politike, 55posto Dnevnika i poneπto dionica VeËernjih novosti koje- vaæno je naglasiti - nikada nisu dobili, EPH se probijaos Glorijom i Playboyem.

Neuspjeπna avanturaAvantura na istoËnom træiπtu, meutim, pokazala se

neuspjeπnom. WAZ se povukao nakon πto je punodesetljeÊe, preko bivπeg πefa Pakta za stabilnost BodeHombacha, pokuπavao prilagoditi tamoπnje træiπte sebi, kadse veÊ korporacija nije mogla prilagoditi njima. Promjenomvlasnika, Nijemci su digli ruke od Balkana i tiπe nego πto su

Medijiu jugosferi

Najprije smo bili skupa, pa smo se zavadili, pa smo se dobroizmlatili, a sada nas, evo, opet skupa ujedinjenih u

nekvalitetnim europskim pastama za zube, omekπivaËima,deterdæentima i previsokim eskontnim kamatnim stopama

Prema najavama,u N1 raËunaju naizmeu 600 i 750tisuÊa ljudi uHrvatskoj kojiimaju kabelskuteleviziju, a zamarketinπkuraËunicu bilo biim dovoljno dadnevno svakikorisnik prosjeËnoËetiri minute pratiprogram N1

doπli, praznih dæepova, napustili Beograd. EPH se joπ uvijekdræi, i to prije svega zahvaljujuÊi tjedniku Glorija.

SliËno su proπli i ostali hrvatski izdavaËi æeljni srpskihdinara. Prokuπane domaÊe recepte pokuπavali su primijenitina kulturoloπki tako sliËnom, a opet dovoljno razliËitomtræiπtu da ono nikako ne moæe biti isto. Jezik da, navikakupovanja novina joπ viπe, ali neπto je uvijek nedostajalo.A to neπto najËeπÊe se povezivalo s odnosima u srpskomizdavaπtvu, distribuciji, marketingu i oglasima. Tako je joπWAZ æelio povezati distribuciju novina i cigareta, u Ëemuna kraju nije uspio, a za πto, tvrde akteri iz tog vremena,nisu zasluæni samo srpski partneri, nego i poslovne greπkezagrebaËkog vodstva EPH.

U suprotnom smjeru nije bilo osobitih pokuπaja.Robert »oban prije nekoliko godina uπao je s nekolikoizdanja, ali niπta vrijedno paænje. Zapravo, prvi koji jepokuπao zaigrati na regionalnu kartu, vidjevπi u

marketinπkom povezivanju moguÊnost nekakve zarade,bio je Æeljko MitroviÊ koji je traæio nacionalnu televizijskukoncesiju za Hrvatsku, ali ni od toga na kraju nije biloniπta. Televizijsko leno je i za domaÊe pretendente -premalo. A onda je krenulo…

Najprije su nas povezale brojne televizijske stanicekoje emitiraju preko kabelskih operatera. Razni programi,kao πto su 24kitchen, Discovery, National Geographic,History, Sport klub, Arena, namijenjeni prije svega zabavi,“regiju”, “region”, “teritorij bivπe Jugoslavije”, “naπepodruËje” - ili kako veÊ sve ne zovu dræave nastaleraspadom SFRJ - tretiraju kao jedinstveno træiπte. Imarketinπki i kulturoloπki. Em tako smanje troπkove, emtako viπe zarade. Smjenjuju se reklame, neke na srpskom,neke na boπnjaËkom, a bogme neke i na hrvatskom. Tektu i tamo pojavi se pokoji proizvod, rijetko banka, zakoju mi “s ove strane” ne znamo ili da njega nisu Ëulioni “s one strane”. Najprije smo bili skupa, pa smo se

zavadili, pa smo se dobro izmlatili, a sada nas, evo, opetskupa ujedinjenih u nekvalitetnim europskim pastamaza zube, omekπivaËima, deterdæentima i previsokimeskontnim kamatnim stopama.

Strano vlasniπtvoOno πto je zajedniËko veÊini tih programa strano je

vlasniπtvo. Kad veÊ nismo znali sami, podmeÊuÊi nogejedni drugima svuda i uvijek kad je bilo moguÊe, prilikusu iskoristili pametniji od nas. U poslovnim krugovimasu, meutim, skeptiËni oko regionalnog reklamiranja.Kaæu da se ni oglaπivaËki budæeti tvrtki ne slaæu na takavnaËin s obzirom na niske ekonomske benefite. Uostalom,samo rijetki su uspjeli na træiπtu s druge strane Dunava,mada Êete teπko naÊi poslovnog Ëovjeka koji Êe se protivitiideji nastavka povezivanja.

Ipak, ima i drugaËijih primjera. Prije nekoliko godina sregionalnim emitiranjem i vlastitim programom zapoËela

Foto Duje KlariÊ



33


��

Finska medijskagrupacijaSanoma prodalaje tvrtku AdriaMedia SrbijanovinskompoduzeÊu Kurir-info, s ciljempovlaËenja sbalkanskogtræiπta. Tako jeAdria MediaSrbija, odnosnoKurir, postaopartner StyriaMedia grupi uAdria MediaZagreb kojaizdaje Story,Cosmopolitan,Elle, NationalGeographic,Sensu i sliËnemagazine u Ëijojje niπi lider uHrvatskoj

Ugroæeni piπuo ugroæenosti

Dok mnogi zapadni mediji imaju ureene kolektivne ugovore, uhrvatskim medijskim kuÊama ih je sve manje, a nacionalni

kolektivni ugovor ostat Êe, Ëini se, samo kolektivno snivanje jermeu novinarima solidarnost nikada nije bila jaËa strana.

Spremni su stati uz kolege samo ovisno o subjektivnim stavovimaprema osobi, umjesto u obranu principa

Mi jako puno radimo, imamo dulje radno vrijemenego veÊina europskih zemlja i ËeπÊe radimo prekovremeno.A to πto radimo prekovremeno i πto nam se to ne plaÊa, toje poseban fenomen, nemoguÊ u nekoj uljuenoj zemlji.”

Tako je zborila Ljiljana Kaliterna LipovËan, pomoÊnicaravnatelja Instituta druπtvenih znanosti Ivo Pilar unedavnom intervjuu za VeËernji list. Ostat Êe nepoznanicaje li u pitanju bio propust urednika jer je po standardudanaπnjih vlasnika srednjostrujaπkih medija kao ËuvaravladajuÊe ideologije pustio blasfemiËnu izjavu ili je odlukao objavi intervjua bila svojevrsna uredniËka diverzija. RijeË

je Al Jazeera, katarska inaËica ameriËkog CNN-a, ali se uHrvatskoj primila onoliko koliko je po svom formatu uopÊemogla. Vlasnici koji su u njeno pokretanje uloæili dvadesetakmilijuna eura odmah su rekli da im zarada, barem u prvomrazdoblju, nije prioritet, s obzirom da nisu doπli da bi nakongodinu dana otiπli. Da misle ozbiljno, pokazali su uzevπiviπe kvalitetnih novinara u regiji te Gorana MiliÊa kaodirektora. Uz centralu u Sarajevu, tu su i studija u Zagrebu,Beogradu i Skoplju, kao i dopisnici u Banjoj Luci, Podgorici,Priπtini, Bruxellesu i Londonu.

SliËan koncept imaju i na televiziji N1 koju su njenivlasnici predstavili kao tri televizije u jednoj, s obziromda se dio programa emitira jednako za sve centre, dokje drugi dio poseban za svaki od njih. Dakle, za Zagreb,Beograd i Sarajevo. Vlasnici N1 ne kriju da im je ciljzarada. Profit Êe, meutim, ovisiti o gledanosti koja joπnije javno dostupna. Direktor programa Dubravko MerliÊobjasnio je da ne zna hoÊe li ikada imati takvuinformaciju, s obzirom da je rijeË o podacima koji su uvlasniπtvu operatera i ne mjere se javno. Po nekim drugimpokazateljima, kaæe, “smatramo da je gledanost dobrajer nas Ëesto citiraju, komentiraju i prenose”, s obziromda kad netko danas kaæe N1, svi znaju o Ëemu je rijeË,πto nije lako postiÊi u samo mjesec dana.

Marketinπka raËunicaPrema najavama, u N1 raËunaju na izmeu 600 i 750

tisuÊa ljudi u Hrvatskoj koji imaju kabelsku televiziju, a zamarketinπku raËunicu bilo bi im dovoljno da dnevnoprosjeËno svako od korisnika Ëetiri minute prati programN1. ©to se tiËe regije, doseg N1 televizije u startu je veÊi

od sedam milijuna ljudi. Njihov vlasnik i financijer UnitedGroup jedna je od vodeÊih “pay TV” platformi uJugoistoËnoj Europi. Vlasnici su i SBB-a, najveÊegkablovskog operatora u Srbiji, Telemach Slovenije iTelemah BiH, takoer liderima u svojim dræavama, kao isatelitske platforme Total TV-a, πto je i preduvjet ekonomskeraËunice s obzirom na to da vrte milijarde eura.

Za razliku od Al Jazeere, koju i izvan naπih granica - srazlogom ili ne - znaju nazivati “politiËkim projektom” zbogvaæne uloge koju ima u arapskim dræavama te vlasniËkojovisnosti o katarskom πeiku i njegovom bogatstvu, N1nijeËe bilo kakve politiËke poveznice. UnatoË tome, u Srbijiponajviπe, nazivaju ih “ameriËkom televizijom”, πto ne trebaËuditi s obzirom na veze sa CNN-om. Stoga se oËekuje daÊe N1 æustro lobirati u “guranju” te dræave u euroatlantskeasocijacije. Kritike im stiæu i zbog “jugoslavenizacije”medijskog prostora, buduÊi da njihovi gledatelji preËestoËuju informacije iz drugih dræava u regiji na koje nisu navikliveÊ 25 godina ili ih jednostavno viπe ne zanimaju, zbogËega ih guraju u isti koπ s Yutelom.

Ovdje nije kraj, buduÊi da su se razbudili i teπkomkrizom pogoeni novinski izdavaËi. Tako je finskamedijska grupacija Sanoma prodala tvrtku Adria MediaSrbija novinskom poduzeÊu Kurir-info, s ciljempovlaËenja s balkanskog træiπta. Tako je Adria Media Srbija,odnosno Kurir, postao partner Styria Media grupi u AdriaMedia Zagreb koja izdaje Story, Cosmopolitan, Elle,National Geographic, Sensu i sliËne magazine u Ëijoj jeniπi lider u Hrvatskoj. Za Fince premalo, ali za “urbanidesni tabloid”, kako znaju “tepati” srpskom dnevnomlistu Kurir, oËito dovoljno�

Foto Duje KlariÊ

medijska scena

je o druπtvenom prostoru koji je mnogo uËinio nasamorecepciji Ëitatelja, sluπatelja, gledatelja i vlastitihzaposlenika kao lijenih i preplaÊenih ljudi koji zasluæujusamo manje prava, a nikako plaÊene prekovremene sate.

ZabrinjavajuÊi trendNegdje u isto vrijeme u Jutarnjem listu objavljen je

komentar o slomu socijalne dræave u kojemu se lamentiranad zabrinjavajuÊim trendom sve veÊe nejednakosti iraslojavanju druπtva. Sve to nedugo nakon πto je sadaveÊ bivπa novinarka pobijedila matiËni EPH dokazavπi

Foto Duje KlariÊ



35



Piπe Ivica Buljan

S

da je bila u prikrivenom radnom odnosu i da je njezinatvrtka krπila radne i medijske zakone. Komentar je napisaobivπi glavni urednik lista preko kojega je nemali broj putanapadan javni sektor kako bi se ojaËali zahtjevi za manjedræave i manje radniËkih prava, pri Ëemu Êe ostatiupamÊena poruka koja je kroz usta Svjetske bankepuπtena na naslovnicu: Graani Hrvatske, ovom prilikompokrπteni u Hrvate, lijeni su i æele plandovati prikljuËenina posloviËno plodnu i dareæljivu dræavnu sisu. ZakljuËno,mnogi od njih, Ëini se, ne æele raditi mnogo viπe zamnogo manje ili Ëesto niπta. Trendovskim i flambo-jantnim rjeËnikom reËeno: ne æele biti konkurentni. Aupravo su radnici u medijima prinijeli veliku ærtvu naoltaru konkurentnosti, pristavπi na kontinuiranosrozavanje prava pa je, primjerice, glasno izreËen zahtjevza plaÊenim prekovremenima jednak teπkom kaznenomdjelu prema svojem poslodavcu.

Vapaj zaposlenihZato intervju Liljane Kaliterne LipovËan odzvanja kao

vapaj zaposlenih u medijima, poruka toliko sliËna onojkineskih radnika u Foxconnu, megatvornici iza Ëijih reπetakaponekad stignu priËe o radu ispod svakog ljudskogdostojanstva. Ali posao mora iÊi dalje, elektronika jeprofitabilna roba pa se sve nastavlja po starom. Pritisak naradna mjesta toliko je velik da poslodavci bez problemana ulici nalaze one koji su spremni raditi mnogo viπe zamnogo manje i koji zbog egzistencije neÊe talasati pitajuÊiza svoja prava. Da se razumijemo, ne govorimo oFoxconnu, nego o hrvatskim medijima u kojima je uposljednjih pet godina viπe od 2000 novinara ostalo bezposla, a da ne spominjemo radnike u ostalim djelatnostima,poput montaæera, grafiËara, fotografa...

Treniranje strogoÊeI dok zaposlenici iz njihovih domicilnih zemalja

uæivaju mnogo veÊa prava, ovdaπnji inozemni vlasnicidomaÊih medija vjeæbaju dokle mogu iÊi sasrozavanjem prava pa se austrijska Styria sprema datiotkaz novinarki Poslovnog dnevnika koji joj je najavljendok se nalazi na porodiljnom dopustu. Situacija nijeniπta bolja u onom opjevanom parazitskom javnomsektoru jer na jednaki naËin funkcionira i javni servis,Hrvatska radiotelevizija na kojoj su brojni zaposlenicigodinama protuzakonito honorarËili.

“Ti ljudi nisu bili zaπtiÊeni radnim pravima, mnogimauopÊe nije iπao staæ, bili su u stalnoj situaciji svojevrsneucjene, tj. ovisnosti o neËijem hiru ili milosti, premda sumnogi od njih radili posve isti posao u posve istimprostorima i uvjetima kao stalno zaposleni, s istim radnimvremenom i stupnjem odgovornosti”, navela je u tekstuobjavljenom na portalu Lupiga Morana Panjkota koja je14 godina radila na HRT-u bez dana radnog staæa.

ve je apsolutno zamrlo. Kolektivnog pregovaranjana nacionalnoj razini nema, polako nestaje i na razinimedijskih kuÊa. U veÊini medija na djelu su pravilnici oradu kojima se reguliraju pravila ponaπanja - kakoobaveze, tako i materijalna prava medijskih radnika. Teku nekolicini medija podruænice Sindikata novinaraHrvatske uspijevaju saËuvati kolektivne ugovore, a pitanjeje do kada Êe to uspijevati. Gotovo katastrofiËna medijskaslika danas je, zapravo, najveÊi udar i najveÊi pritisak nanovinare i ostale medijske radnike, a time i sindikalnepovjerenike koji bi u njihovo ime trebali zboriti s

Sindikalcina udaru

poslodavaca U veÊini medijske scene na povrπini je borba za goli

æivot i kakav-takav posao. U takvom okruæenju Sindikatunovinara Hrvatske i svim njegovim podruænicama u

medijskim kuÊama posao nikada nije bio teæi

poslodavcima. S obzirom na rapidno propadanje medija,i sve izraæeniji stav da se posao moæe obavljati i beznovinara i ostalih medijskih radnika, zapravo je i pitanjekoga Êe se u skoroj buduÊnosti uopÊe moÊi sindikalnozastupati. Drugim rijeËima, hoÊe li u medijima uopÊebiti medijskih radnika, organiziranih u zaπtiti svojih prava?!

Naprosto, propadanje medijske scene njezin je najveÊiproblem danas. U takvim uvjetima - u zemlji u kojojkada je rijeË o medijima, svijest o sindikatu, zajedniπtvu,borbi za kolektivna prava, nikada nije bila na visokoj razini- zajedniËko djelovanje i borba za kolektivna prava padaju

Nacionalni kolektivni ugovorI dok mnogi zapadni mediji imaju ureene kolektivne

ugovore, u hrvatskim medijskim kuÊama ih je sve manje,a Nacionalni kolektivni ugovor ostat Êe, Ëini se, samokolektivno snivanje jer meu novinarima solidarnostnikada nije bila jaËa strana. Spremni su stati uz kolegesamo ovisno o subjektivnim stavovima prema osobi,umjesto u obrani principa. Negdje usput zaboravili suda Êe jednoga dana zasigurno zakucati i na njihova vratasamo πto neÊe biti nikoga da podigne glas. RijeË je i odosadaπnjem elitistiËkom stavu novinara prema sebi isvojem zanatu i znaËajnom slabljenju Sindikata novinaraHrvatske koji se pretvorio iskljuËivo u fond za plaÊanjesudskih troπkova u radnim sporovima novinara. Danassu novinari jedna od najugroæenijih profesionalnihskupina podvrgnuta nezakonitim postupanjima vlasnika,potpuno srozanih prava i profesionalnih standarda, dokse istovremeno od njih oËekuje da piπu i obavjeπtavajujavnost o nepravilnostima i krπenjima zakona. Za tovrijeme vlasnici medijskih kuÊa nastavljaju s treniranjemstrogoÊe i pomicanja granica.

Kako dræava nema volje ni snage provoditi zakone isilom ako treba, onda smatra da je mrkva jedino rjeπenje.Prije neπto viπe od godinu dana veÊina je redakcijadnevnih listova preko noÊi usvojila statute koji su biliuvjet za dræavno smanjenje PDV-a za dnevne listove s10 na 5 posto. Kako je pisao H-Alter, to se u praksipokazalo tek poreznom olakπicom za vlasnike medija,nije pomoglo ni poboljπanju poloæaja novinara, a ustose zbog nepostojanja kontrole naËelno pozitivne odredbestatuta sustavno i nekaænjeno krπe. Zadnjih deset godinadræava nije imala mehanizme za sankcioniranje medijskihkuÊa koje nisu imale statute (πto je bio sluËaj kod gotovosvih), a sada, kad su ih donijeli, dræava nema mehanizmeza sankcioniranje njihova masovnog neprovoenja.

Na pokretnoj traci»ini se da mrkva ima samo jedan kraj, baπ kao i

batina odloæena u redakcijama, koja sluæi samo zadiscipliniranje novinara. Rezultati svega su jasni, baπkao πto je to primijetila Sandra BaπiÊ Hrvatin u intervjuuH-Alteru: “Danaπnji mediji ne trebaju novinare. Zatonovinari napuπtaju novinarstvo. Ono πto danasnazivamo novinarstvom postalo je nekakav novodobnikastni sustav u kojem na vrhu postoji mala grupa dobroplaÊenih pisaca i ogroman broj onih koji rade uprekarnom statusu bez ikakve zaπtite.” Svojeprekovremene neplaÊene sate provode puneÊi stranicei programe kao na pokretnoj traci bez suviπnih pitanjao smislu svojega rada. Bez suviπnih pitanja osamoorganiziranju i bez pitanja vlastima o provoenjuvlastitih zakona. Pitanja ionako slaæu vlasnici i urednici.Na novinarima je samo da ih prenesu. (ib) �

Sindikalcina udaru

poslodavaca

Foto Duje KlariÊ



37



u drugi, treÊi plan. I opstaju samo u starim medijima kojisu se sindikalno organizirali u protekla dva desetljeÊa. UveÊini medijske scene na povrπini je borba za goli æivot ikakav-takav posao. U takvom okruæenju Sindikatunovinara Hrvatske i svim njegovim podruænicama u me-dijskim kuÊama posao nikada nije bio teæi. A da njihovozalaganje i borba za postavljanje standarda u redakcijamaitekako mogu biti kaænjeni, ponajbolje su osjetilipovjerenici sindikata novinara u dnevniku Glas Istre.

“Uprava Glasa Istre ove je godine nagradila sindikalnepovjerenike za godine borbe za prava radnika. Nagradaje bila - uruËiti otkaz veÊini aktualnih i bivπih povjerenikasindikata, kao i predsjedniku podruænice HND-a”,podsjeÊa Paulo GregoroviÊ, povjerenik SNH u Glasu Istre,navodeÊi kako je Uprava te medijske kuÊe tijekomovogodiπnje izrade programa zbrinjavanja viπka radnika,kojim je najavljivala uruËiti otkaz za 30 radnika,predvidjela raskinuti i ugovor sindikalnim povjerenicima.

Uprava Glasa Istre tijekom izrade programazbrinjavanja viπka radnika nije se obazirala na usmena ipismena upozorenja sindikata koji nije bio suglasan stakvom odlukom i koji je ukazivao na njenu nezakonitost.Danas je, nakon πto je poËetkom ljeta Uprava provelasvoj naum, u tijeku sudski postupak kojim sindikatdokazuje nezakonitost takve odluke.

Bodovanje novinarskog rada“Kada se problem promatra dublje u povijest, vidi se

kako je Uprava davno smiπljala plan kako da se rijeπisindikalnih povjerenika u tvrtki. Naime, 2012. godine

donesen je program bodovanja rada novinara po kojemsu novinarima-sindikalnim povjerenicima drastiËnoponiπtavani steËeni bodovi za postignuti rad ili dio njihovarada nikad nije bodovan jer im je glavni urednik Ëestoodbijao objaviti gotove teme na Ëiju bi izradu utroπilidan-dva pa i tri”, istiËe GreguroviÊ.

Kao primjer iznosi podatak da je dnevna normaglavnog sindikalnog povjerenika 20 bodova.

“Ako su urednici tog novinara nagraivali i s viπe od 20,pa i 30 bodova za napisanu temu, on bi na koncu dobionajviπe 15 bodova. Odnosno, ne bi ispunio dnevnu normu”,veli naπ sugovornik objaπnjavajuÊi kako je takvo poniπtavanjerezultat rada takozvanih cenzora bodova koji su obavljali“prljavi posao te bi svaku objavljenu temu, bez obzira radilose na njoj dan ili dva, prikazali kao poludnevni rad irevalorizacijom dodijelili najviπe 15 bodova”.

“Tako su sindikalni povjerenici doπli pred gotovprogram zbrinjavanja viπka radnika kao oni koji svojimradom nisu u moguÊnosti ispuniti normu i poslodavacim je uruËio otkaz, odnosno uvrstio ih na listu viπkaradnika”, veli GregoroviÊ.

Bundæije i neradnici?Praksa s kojom se suoËio Glas Istre nije novijeg

datuma. Sindikalni povjerenici u medijima uvijek su bili“na udaru” poslodavaca. Okarakterizirani kao “oni kojise uvijek neπto bune”, nerijetko su opisivani i kao“neradnici”. Taj takozvani nerad u stvarnosti je bioposljedica Ëinjenice da za rad, bez obzira koliko i πtopisali, nije bilo prostora za objavu. Osim πto im je umjetno

Otkaz predsjednici Sindikata medija Crne Gore

Da je situacija i u okruæenju ista ili joπ gora osvjedoËili su se i kolege crnogorskinovinari i ostali medijski radnici koji su u rujnu dobili jasno upozorenje. Nakongotovo 14 godina rada za nezavisni dnevnik “Vijesti” Marijana CamoviÊproglaπena je tehnoloπkim viπkom. Po povratku s godiπnjeg odmora doËekala ju jevijest da poslodavcu viπe nije potrebna. Moglo bi se reÊi - ni prvi, ni zadnji otkaz umedijima. No, u ovom sluËaju on je uruËen predsjednici Sindikata medija CrneGore, jednom od najmlaih novinarskih sindikata u regiji i po svemu sudeÊi jeposljedica sindikalnog angaæmana Marijane CamoviÊ. Tome u prilog vjerojatnoide i informacija da nije dobila objaπnjenje zbog Ëega joj se otkazuje ugovor, nitisu postojali kriteriji za formiranje liste tehnoloπkog viπka. Predsjednica Sindikatamedija Crne Gore tuæila je poslodavac zbog nezakonitog otkaza, a kako nam jesama kazala proglaπena je tehnoloπkim viπkom i to bez kriterija koji su trebalipresuditi u odluci. - Takoer, do mog otkaza nije smjelo doÊi dok sam na pozicijipredsjednice granskog Sindikata medija Crne Gore jer je to zabranjeno odredbamaZakona o radu i OpÊeg kolektivnog ugovora koji propisuju da predstavniksindikata na odgovarajuÊoj razini za vrijeme obavljanja sindikalnih aktivnosti iπest mjeseci nakon njihova prestanka, ne moæe biti proglaπen kao zaposleni zaËijim je radom prestala potreba. Obavjeπtenje o otkazu sam dobila 1. rujna (na17. godiπnjicu osnivanja Vijesti) i na dan kada sam se vratila s godiπnjeg odmora.

Sedam dana kasnije radni odnos mi je prestao iako Zakon o radu propisujeotkazni rok od 30 dana. Mojem su otkazu prethodile i Ëetiri novËane kazne kojeje poslodavac tijekom 2014. godine izricao bez obrazloæenja i voenjadisciplinskog postupka, Ëemu sam se protivila (pismeno 15 dana prije otkaza).Prije 2014. godine nikada nisam imala bilo kakvih problema ili sukoba suredniπtvom, kazala je CamoviÊ. Sindikat medija Crne Gore osnovan je utravnju proπle godine. Kolegica CamoviÊ, kao i njene kolege uredno su ukazivalina probleme s kojima se medijski radnici u Crnoj Gori svakodnevno suoËavaju.Ukazivala je da se novinari na jednoj strani otpuπtaju kao navodni tehnoloπkiviπak, dok se istovremeno na njihova radna mjesta prima nova, mlaa radnasnaga. No, ne na ugovor o radu, veÊ honorarno ili na odreeno vrijeme i zapuno niæu plaÊu od otpuπtenih novinara. U neπto viπe od godinu dana, zajedno skolegama uspjela je izgraditi novinarski sindikat, a onda joj je poslodavac za tajangaæman uruËio nagradu koja je jasna poruka svim ostalim novinarima -sindikalni angaæman, borba za prava medijskih radnika, moæe vas stajatiradnog mjesta. InaËe, u travnju ove godine crnogorski sindikati izborili su se zaOpÊi kolektivi ugovor koji predvia da povjerencici, pa tako i predsjenicisindikata ne mogu biti proglaπeni tehnoloπkim viπkom dok su na funkciji, kaoniti πest mjeseci nakon isteka mandata. (ib, af) �

suæavan prostor, kako bi ih se moglo diskvalificirati,sindikalnim povjerenicima nikada nije bilo lako napre-dovati. Uglavnom su smjeπtani u “kuÊice” iz Ëijih se okvirai nakon desetljeÊa rada nisu micali. Minorni su primjeriu kojima su sindikalni povjerenici uspjeli poboljπati svojstatus u mediju u kojem rade. VeÊini je Ëast sindikalnogpovjerenika donosila i donosi niæu plaÊu od one koju bi,s obzirom na posao koji obavljaju, trebali imati.

Na to ukazuje i Anton FiliÊ, predsjednik Sindikatanovinara Hrvatske, koji se i sam uvjerio πto sindikalni radnosi. Joπ dok je bio povjerenik SNH u VeËernjem listu,tuæio je poslodavca zbog mobinga te sniæavanja plaÊe.

“Iako sam tuæio VeËernji list zbog nezakonitogsmanjenja plaÊe, presude ni nakon Ëetiri godine nema.To govori da su radnici u Hrvatskoj, pa i novinari, potpunonezaπtiÊeni. S takvim pravosuem poslodavci mogu raditiπto hoÊe”, kaæe FiliÊ istiËuÊi kako danas radi viπe negoikada, osim za matiËnu medijsku kuÊu, radi i za njezinsportski tjednik, pa normu prebacuje nekoliko puta.

“Imam zavrπeni fakultet i 25 godina iskustva. I uz sveπto radim imam najniæu plaÊu od svih zaposlenihnovinara u VeËernjem listu. Nije teπko procijeniti jesamli onda diskriminiran zbog svoje sindikalne aktivnosti ilinisam”, istiËe FiliÊ koji se u svom radu suoËavao i sasituacijama da mu poslodavac, praktiËno u zadnji tren,otkaæe veÊ dogovoreni sluæbeni put pa i da to pravdasmanjenjem troπkova, kojih nije bilo. No, novinar nijeposlan na dogaaj s kojeg je trebao izvjeπtavati, a

redakcija je zbog prekasnog otkazivanja puta moralaplatiti troπak prijevoza i smjeπtaja.

Ni na nebu, ni na zemljiU zadnje vrijeme, moæda najbuËniji primjer, pritiska

na sindikalni rad onaj je na Radiju 101. Povjerenik SNH utoj radijskoj kuÊi Matko AntonoviÊ, u trenutku pisanjaovog teksta, joπ je bio “ni na nebu, ni na zemlji”.Odnosno, joπ se nije znalo ostaje li raditi ili Êe muposlodavac uruËiti otkaz. Sindikalni povjerenik nasastanku redakcije s vlasnikom radija “podigao je glas” iistresao sve πto mu je bilo na duπi kada je rijeË o voenjufirme. Sastanak se odvijao iza zatvorenih vrata, noAntonoviÊu je zbog izgovorenog uruËen izvanredni otkazugovora o radu. Taj izvanredni otkaz poslodavac je potompovukao i sindikalnog povjerenika, prepoznatljivaradijskog glasa, premjestio na mjesto novinara. Iakopismenih dokaza o tome nema, AntonoviÊu je praktiËnozabranjeno da se svojim glasom pojavljuje u programu.

Iskustvo je sindikata da su povjerenici pod velikimpritiskom, posebno u malim medijima. Uostalom,koliko je taj “posao” neprivlaËan, svjedoËi i Ëinjenicada se unutar redakcija teπko moæe naÊi osoba koja sespremna, bez “cimanja” i nagovaranja, upustiti uavanturu sindikalnog povjerenika - a koji je uvijek naudaru i Ëlanstva i poslodavca. »lanstva koje odpovjerenika oËekuju da bude “superman” i poslodavcakoji povjereniku nastoji “skresati krila”�

Foto Duje KlariÊ

Iako sam tuæioVeËernji list zbog

nezakonitogsmanjenja plaÊe,presude ni nakon

Ëetiri godinenema. To govorida su radnici uHrvatskoj, pa i

novinari,potpuno

nezaπtiÊeni. Stakvim

pravosuemposlodavci mogu

raditi πto hoÊe


39novinar BROJ 11-12/2014.

38

Piπe Branimir ZekiÊ��

medijska scena��

medijska scena

etnaest je godina proπlo otkad su prvi novinari uHrvatskoj upisani u Registar poreznih obveznika (RPO),a gotovo toliko traje i javna polemika oko njihova radno-pravnog statusa. Na kljuËna pitanja: jesu li RPO-ovci samoformalno samostalna djelatnost, a zapravo jeftina inezaπtiÊena radna snaga, svih tih godina odbijaju seotvoreno oËitovati barem dva ministarstva, kulture ifinancija, te Inspektorat rada u ministarstvu Miranda MrsiÊa.Od Ilije TadiÊa, ravnatelja Inspektorata rada u Ministarstvurada i mirovinskog sustava, pokuπali smo iz prve rukedoznati kako izgleda inspekcijski nadzor u medijskim

RPOprava i obveze

»lanak 10 Zakona o radu kaæe: “Ako poslodavac s radnikomsklopi ugovor, koji s obzirom na narav i vrstu rada ima

obiljeæja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je sradnikom sklopio ugovor o radu, ako poslodavac ne dokaæedrugaËije.” No, u stvarnosti nije baπ tako. Tko nije shvatio

zakon, a tko samo pere ruke od odgovornosti?

P kuÊama s RPO-ovcima koji: a) svakodnevno rade nasredstvima poslodavca b) primaju za to fiksnu naknadu c)koriste plaÊeni godiπnji odmor d) ne smiju raditi za drugeposlodavce. Ili jednostavnije, πto inspektor radi kad uredakciji zatekne RPO-ovca koji ima sve obveze i samorijetka prava iz radnog odnosa, a nije stalno zaposlen?

“Ako tijekom nadzora utvrdimo da nakladnici imajuposlovne odnose s novinarima koji imaju registriranusamostalnu profesionalnu djelatnost, ti ljudi za nasnemaju status radnika. RijeË je o ugovoru obveznog, tj.graanskog prava, a ako postoji mana volje, odnosno

ako jedna strana smatra da je ucijenjena prilikomsklapanja ugovora, za tu vrstu sporova nadleæni su sudovi,a ne Inspektorat rada”, tvrdi ravnatelj TadiÊ.

Zakonske odredbeKreÊemo s citiranjem zakona, a kako razgovaramo s

prvim meu inspektorima rada, logiËnim se Ëini Zakono radu. »lanak 10.

“Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor koji sobzirom na narav i vrstu rada ima obiljeæja posla za kojise zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom

sklopio ugovor o radu, ako poslodavac ne dokaæedrugaËije.” Vojska novinara u najveÊim hrvatskimdnevnim listovima, dijelom i u elektroniËkim medijima,u svakom je zarezu preslika upravo ovog zakonskogËlanka. Formalno freelanceri, u ugovorima s izdavaËimanerijetko imaju odredbu o zabrani rada za drugeposlodavce ili se ona preπutno podrazumijeva,svakodnevno dolaze u redakciju, u obavljanju novinar-skog posla koriste iskljuËivo radne prostorije i sredstvarada izdavaËa, imaju striktno nadreene urednike iobvezu deæurstava vikendom. Inspektorat rada, kako namtumaËi TadiÊ, Ëlanak 10. Zakona o radu ne uzima kaomjerodavan, veÊ se kod inspekcijskih nadzora pozivana lex specialis, u ovom sluËaju Zakon o medijima. Utom se zakonu, osim kao radnik kod poslodavca, novinardefinira i kao nositelj samostalne djelatnosti, pa zainspektore rada nema krπenja zakona niti prikrivenogradnog odnosa ako je slobodna djelatnost urednoregistrirana kod nadleænih tijela. Terenski nadzor uredakcijama, koji Ëesto upuÊuje na odnos radnik-poslodavac, u tom sluËaju nije Inspektoratu bitan.

“Mogu se sloæiti da ima prostora za preispitivanje tihodredbi. Zakon o medijima ne razrauje nikakve kriterijekad su u pitanju novinari kao samostalna djelatnost, aliInspektorat ne moæe mijenjati zakone. To je posaoresornih ministarstava, prije svega Ministarstva kulture.Ne znam zaπto stavljamo naglasak na novinare kadpostoji cijeli niz slobodnih profesija koje rade na ugovoruo poslovnoj suradnji, od keramiËara do prevoditelja iodvjetnika”, kaæe TadiÊ i dodaje da novinari pravnusatisfakciju mogu traæiti na nadleænim sudovima.

Medijska strategijaTemeljni dokument za pokretanje izmjena Zakona o

medijima i spornog Ëlanka koji bavljenje novinarstvomdefinira (i) kao slobodnu djelatnost, Medijska je strategijaMinistarstva kulture. Pisala se viπe od dvije i pol godine,a kroz 308 stranica teksta dostupnog na web stranicamaMinistarstva, problem RPO-ovaca uzgred se spominjetek na nekoliko mjesta, kao instrument za dokidanjenovinarskih radniËkih prava.

“Urednici i novinari koji se prilikom dolaska na radnomjesto registriraju magnetskom karticom, kako bi seposlodavac uvjerio da ispunjavaju osmosatno, a Ëesto idulje radno vrijeme, ne mogu se smatrati vanjskimsuradnicima, angaæiranim putem autorskog ugovora kojiim ne jamËi pravo na otkazni rok ni otpremninu, niti bilokakvu sigurnost zaposlenja.”

S navodima iz Strategije, da je stalni i svakodnevniangaæman slobodnih novinara zapravo prikriveni radniodnos, uglavnom se ne slaæu suci kojima na stol stiæutuæbe protiv poslodavaca. Osim presude koju je protivSlobodne Dalmacije dobila novinarka Nataπa ©kariËiÊ, u

Foto Duje KlariÊ



40


��iz rada HND-a i SNH

rediπnji odbor HND-a odræao je sredinom prosincaposljednju sjednicu u 2014. godini na kojoj je zakljuËenokako Êe Radna skupina (Diana Koller, Zdenko Duka,Slavica LukiÊ, Ana RaiÊ KneæeviÊ, Boæena MatijeviÊ)nastaviti s radom na prijedlozima za poboljπanje,odnosno stabilizaciju stanja financija Hrvatskognovinarskog druπtva. Do sljedeÊe sjednice od TajniπtvaHND-a zatraæena je nova sistematizacija radnih mjestakao i prikupljanje ponuda za odræavanje raËunalnogsustava, usluge telekomunikacija i usluge knjigovodstva.Pored toga, uz uplatnice za Ëlanarinu u Druπtvu, svim ÊeËlanovima biti poslan i anketni upitnik na kojem Êe semoÊi izjasniti jesu li za ukidanje tiskanog izdanja glasila injegovo prebacivanje na internetsku stranicu hnd.hr.

Treba razmotriti kakve su moguÊnosti racionalnijegposlovanja Druπtva, odluËeno je na 55. skupπtini HND-a,nakon Ëega je Srediπnji odbor imenovao Radnu skupinu,o Ëijim se zakljuËcima i prijedlozima na sjedniciraspravljalo najveÊi dio vremena. Izvrπni odbor koji je oizvjeπtaju Radne skupine raspravljao uoËi sjedniceSrediπnjeg odbora, nije zauzeo stajaliπte o predloæenimmjerama πtednje jer je 4 od 7 Ëlanova Izvrπnog odborabilo suzdræano u glasovanju (troje ih je bilo za te mjere).

Plan πtednje oko kojeg su se, nakon Ëetiri odræanasastanka, sloæili svi Ëlanovi Radne skupine predstavila jeDiana Koller. Njime se, meu ostalim mjerama πtednje,predvia smanjenje plaÊa za petoro zaposlenih uTajniπtvu HND-a i naknada za predsjednika, Ëime bi,prema simulaciji, Druπtvo smanjilo redovite troπkove za104 tisuÊe kuna. Predloæeno je i smanjivanje broja stranicastrukovnog glasila Novinar te umanjenje honorara svimsuradnicima redakcije Novinara i uredniku. To bi bilonovo smanjenje sredstava za isplatu honorara za Novinar,jer je veÊ poËetkom ove godine taj iznos smanjen zaoko 20 posto.

Oko ovih prijedloga Radna skupina Êe nastaviti sradom, dok su prijedlozi o prikupljanju ponuda zaodræavanje raËunalne opreme i osuvremenjivanjesustava, za usluge knjigovodstva i telekomunikacijskeusluge usvojeni veÊinom glasova.

VeÊinom glasova potvren je i prijedlog da sepredsjednicima Ogranaka i Zborova HND-a dostavi popis

Ëlanova koji posljednje tri ili pet godina nisu plaÊaliËlanarinu kako bi se s njima dogovorili o statusu njihovaËlanstva. Tom je prilikom Zdenka Seleπ, poslovna tajnicaHND-a, istaknula kako veÊ postoji mjera plaÊanjaËlanarine u iznosu od samo pet kuna za nezaposleneËlanove Druπtva te da se Tajniπtvu mora samo uputitizahtjev za tom mjerom.

Kako je u sklopu mjera πtednje navedeno i rezanjetroπkova glasila Novinar, Ëime bi se uπtedjelo nekih 50tisuÊa kuna, na Srediπnjem odboru raspravljalo se i omoguÊnosti gaπenja tiskanog izdanja i prebacivanjaglasila na internetsku stranicu Druπtva. PredsjedavajuÊiSrediπnjeg odbora Luko Brailo raspravu je zakljuËioocjenom kako se o tako ozbiljnoj odluci trebalo dodatnoispitati najprije πto misle Ëlanovi, a potom odluËiti otroπkovima tiskanog izdanja i projekcijama troπkova zaizdanje na internetu.

Osim o rezanju troπkova, rasprava se vodila i okonovih moguÊnosti poveÊanja prihoda. Zdenka Seleπnapomenula je kako HND trenutaËno ima neπto viπeod 2500 Ëlanova, a Hrvoje Zovko, predsjednik ZboraistraæivaËkih novinara, pitao je zbog Ëega nacionalnemedijske kuÊe osnovane nakon 2000. godine joπnemaju HND-ove podruænice.

Slavica LukiÊ, potpredsjednica HND-a, predloæila jeda se napravi katalog nacionalnih medija i objavi kojimeu njima nemaju HND-ove podruænice. Rekla jekako ne oËekuje da Êe taj potez samo po sebi imativelikog uËinka, ali da odnekud treba krenuti.

Raspravljalo se i o ukidanju novËanog iznosatradicionalnih HND-ovih nagrada za novinarsku izvrs-nost pa se mogao Ëuti i prijedlog da se nagrade pre-stanu dodjeljivati novinarima koji nisu Ëlanovi HND-a.Zbog kratkih rokova odluËeno je da se nagrada u 2015.dodjeljuje pod istim uvjetima kao i dosad, a obuduÊnosti se treba raspraviti i na Skupπtini HND-a.

Utvreno je kako se Izborna Skupπtina HND-atreba odræati do kraja travnja 2015. godine. Do togbi se razdoblja trebali sastati i svi odbori i zborovidruπtva kako bi izabrali novo vodstvo i delegate naSkupπtini�

Melisa Skender

SREDI©NJI ODBOR HND-a

Poboljπatifinancijsku situaciju

Mjerama πtednjepredvia se

smanjenje plaÊaza petoro

zaposlenih uTajniπtvu HND-a

i naknada zapredsjednika,

Ëime bi, premasimulaciji,

Druπtvo smanjiloredovite troπkove

za 104 tisuÊekuna.

Predloæeno je ismanjivanje

broja stranicastrukovnog

glasila Novinarte umanjenje

honorara svimsuradnicima

redakcijeNovinara i

uredniku

S

ostalim parnicama oni redom presuuju u korist tuæenihmedijskih izdavaËa. U obrazloæenju nekolicine presudakoje su ove godine dobile pravomoÊnu potvrdu naÆupanijskom sudu opet nema Zakona o radu: za hrvatskese suce autorski ugovor dviju strana, koliko god obiljeæjaradnog odnosa imao, ne moæe tumaËiti po Zakonu oradu! Suci se, jednako kao i inspektori rada, vole pozivatina Zakon o medijima. »im utvrde da je novinarslobodnjak uplaÊivao poreze i doprinose, tuæba na sudupada, neovisno i o iskazima kolega ili urednika koji sukao svjedoci u parnici imali petlje potvrditi ono πto jebjelodano; da je tuæitelj imao identiËne radne obvezekao i stalno zaposleni novinari u redakciji tuæenoga.

Nazire li se rjeπenje? Profesor katedre za radno pravosa zagrebaËkog Pravnog fakulteta Viktor Gotovac, najednoj od HND-ovih tribina “Novinarska srijeda”, joπkrajem studenoga 2012., bio je priliËno skeptiËan. “Utrenutnoj situaciji u kojoj poslodavci bez ikakvih sankcijakrπe zakon i posluju po modelu kojim su liπeni bilo kakveodgovornosti, teπko je vidjeti zbog Ëega bi odluËiliposlovati po novom legalnom modelu, kakav god onbio. Iz dobrote srca? Dok Inspektorat ne poËnesankcionirati njihovo trenutaËno ponaπanje, teπko jeoËekivati da Êe izdavaËi odustati od modela prikrivenogradnog odnosa”, kazivao je tom prilikom Gotovac.

Ministrica kulture Andrea Zlatar VioliÊ u Opatiji jena Danima elektronskih medija najavila da Êe medijskustrategiju prezentirati javnosti do kraja godine. TadakreÊe i javna rasprava, nakon Ëega bi se trebao mijenjatiZakon o medijima.

Bez prava na πtrajkNa domaÊem medijskim træiπtu RPO-ovaca je danas

nekoliko stotina, status slobodnjaka uglavnom nisuodabrali svojom voljom, otkaz mogu dobiti u svakomtrenutku, bez obrazloæenja. Zakinuti su za veÊinu pravaiz Zakona o radu, ukljuËujuÊi i pravo na πtrajk.Najslikovitije se to vidjelo tijekom πtrajka novinaraVeËernjeg lista u rano proljeÊe 2011. godine. U 26 danaobustave rada novine su nesmetano izlazile, tekstove supisali RPO-ovci bez zakonskog uporiπta za πtrajk, jer ihzakon i ne definira kao radnike. SluËaj VeËernjaka ukazaoje i na rastuÊi antagonizam izmeu stalno zaposlenih i“unajmljenih” novinara. ©trajkaπi su apelirali nakolegijalnu solidarnost, RPO-ovci punili straniceuzvraÊajuÊi da se ne mogu solidarizirati s onima koji sugodinama πutke promatrali njihov drugorazredni radno-pravni status. Bivπi ministar financija Slavko LiniÊ zaNovinar kaæe da je u ministarskom mandatu pokrenuonekoliko poreznih nadzora u kojima je velikim izdavaËimanaplaÊena razlika poreza za stalne RPO-ovce.

“Dnevni listovi u Hrvatskoj angaæirali su iz sustavaslobodnih ‘umjetnika’ ne samo novinare, nego iurednike i glavne urednike, redovni radni odnosjednostavno su zamijenili jeftinijom radnom snagom.Ako netko koristi urede poslodavca i ide na godiπnjiodmor, tada to nije RPO nego redovni radni odnos,samo se ne plaÊaju sva davanja. Obveze se prebacujuna novinara, to je prikriveni radni odnos samo da bi seplatilo manje poreza. Za Ministarstvo financija i Poreznuupravu prihvatljiv je bio sustav u kojem novinari radeza viπe redakcija, ako su oni zaista slobodni poduzetnici.U tom sluËaju moraju samo shvatiti da su duænisamostalno plaÊati porez i imati struËnu osobu zaknjigovodstvo, jer smo imali brojne sluËajeve poreznihdugova i ovrha baπ kod novinara”, rekao je LiniÊ.

Bivπi ministar, doduπe, kod dijeljenja savjeta oporeznoj disciplini vjerojatno ni danas ne razumije dase ulazak u RPO godinama provodi po naËelu “uzmi iliostavi” kao jedini moguÊi model poslovne suradnje sizdavaËem. LiniÊ zato tvrdi da je nadzorom Porezneuprave smanjen broj RPO-ovaca i da su neki od velikihizdavaËa upravo nakon poreznih akcija svojim slobod-njacima ponudili radni odnos. Dogodilo se to uVeËernjem listu, ali uz manji netto iznos plaÊe, zbogËega je dio novinara i dalje nastavio ploviti u nesigurnimRPO vodama.

©to je RPO, osim freelancera mogli bi pokoju reÊi injihovi knjigovoe. Kako bi smanjili poreznu osnovicukod godiπnje prijave poreza, novinarima savjetuju daprikupljaju R1 raËune gdje god stignu. Od prijatelja,obitelji i rodbine, za kupljeni namjeπtaj, gorivo ilitehniËku opremu. Sve to prikazuje se kao troπakposlovanja ili opremanja poslovnih prostora, iako iporeznici do danas zasigurno veÊ znaju da su im radniprostori - poslodavËeva redakcija. Ni tu nije krajpropisima koji nemaju baπ nikakve veze sa stvarnoπÊu.Tako RPO novinar u svojim navodnim prostorijama zarad, koje je prijavio kod registracije djelatnosti, najËeπÊestanu, mora imati vidno istaknutu naljepnicu da izdajeraËun, u protivnom ga Porezna uprava moæe novËanokazniti. Nepregledna lista propisa egzistira samo da bizamutila pogled pred bitnim: RPO-ovci u Hrvatskoj nisuslobodna djelatnost, vec paravan za outsourcing. Pionirioutsourcinga godinama prije nego nam je stigao kaotema za potencijalni referendum�

Urednici inovinari koji seprilikom dolaskana radno mjestoregistrirajumagnetskomkarticom, kako bise poslodavacuvjerio daispunjavajuosmosatno, aËesto i duljeradno vrijeme,ne mogu sesmatrativanjskimsuradnicima,angaæiranimputem autorskogugovora koji imne jamËi pravona otkazni rok niotpremninu, nitibilo kakvusigurnostzaposlenja



42



OGRANAKUMIROVLJENIHNOVINARA

Treba πtedjetiIzvrπni odbor Ogrankaumirovljenih novinara, nasjednici odræanoj 3.prosinca, podpredsjedanjem prof. BrankeStarËeviÊ, raspravljao je ostanju u HND-u i oprijedlozima za πtednju.Izneseno je da trenutaËnofinancijsko stanje HND-anije bajno i da je veomateπko skupljati sredstva zasve raznolikiju djelatnostdruπtva u Ëijim se redovimanalazi 3500 Ëlanova.Upozoreno je da se osipaËlanstvo - broj ËlanovaHND sve je manji, paprema tome i prihodi odËlanarine, zbog Ëega jeFond solidarnosti uiznimnim teπkoÊama.ImajuÊi sve to u vidu,reËeno je da je nuænoπtedjeti gdje god jemoguÊe. »lanovi Izvrπnogodbora upoznati su da Êese redovita izbornagodiπnja Skupπtina HND-aodræati u travnju iduÊegodine, te da se i mimoramo pripremiti za tajskup. O kandidatima zaodreene funkcije uDruπtvu bit Êe govora nagodiπnjem sastankuOgranka u oæujku 2015.(j.p.) (j.p.) (j.p.) (j.p.) (j.p.) �

©okirani intervjuom sa©eπeljem na OsjeËkoj TVHrvatsko novinarsko druπtvo πokirano je pojavomËetniËkog vojvode i ratnog zloËinca Vojislava ©eπelja uemisiji “Bujica” Velimira Bujanca u srijedu na OsjeËkojteleviziji. Ne samo da je ©eπelj bio jedan od ratnih voau ratu protiv Hrvatske 90-ih godina, nego propagiramrænju i danas, nakon πto ga je iz potpuno nejasnihrazloga Haaπki sud pustio na slobodu. Bujanec jeobznanio gledateljima da mu se ©eπelj javio u studio paje s njim porazgovarao 15-ak minuta. Treba imatinevjerojatno jak razlog javnog interesa, promicanja nekogjavnog dobra, da bilo koja televizija, a valjda pogotovohrvatska, s takvim Ëovjekom napravi intervju. Kad se znatko je Velimir Bujanec i tko je vlasnik OsjeËke televizije,jasno je da im je ©eπelj trenutaËni saveznik u domaÊimpolitiËkim obraËunima, u trenutaËnoj predsjedniËkojpredizbornoj kampanji. HND osuuje takve i svaku sliËnunisku medijsku manipulaciju i poziva sve medije da odræeprijeko potrebnu profesionalnu razinu u predizbornojkampanji, stoji u priopÊenju HND-a�

Milki BaboviÊnagrada “Franjo BuËar”Na prijedlog Hrvatskog zbora sportskih novinara, OdborDræavne nagrade za sport “Franjo BuËar”, u sastavu prof.dr. sc. Igor JukiÊ, Samir BaraË, Ratko KovaËiÊ, OgnjenNagliÊ, Igor Boraska, Alvaro NaËinoviÊ, Zoran Primorac,Ana Srπen, Marija AnzuloviÊ, na sjednici odræanoj 16.listopada 2014. godine donio je odluku da godiπnjunagradu za sport dodijeli Milki BaboviÊ. »estitamo!UnatoË Ëinjenici da je veÊ dulje vrijeme u mirovini, njezinnovinarski zanos i stvaralaËki duh uopÊe ne miruje, negose iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, dokazuju kroz brojnenovinarske, spisateljske i druπtvene aktivnosti. Njezinoime u hrvatskoj je javnosti i dalje sinonim za vedar duh,istinu i vjerodostojnost. Odgojila je ga. Milka BaboviÊgeneracije i generacije novinara, uspostavila i izgradilasportsku redakciju na nekadaπnjoj Televiziji Zagreb, cijelovrijeme strogo poπtujuÊi etiËki kodeks novinarstva i sportau njegovoj biti. I dok je ga. BaboviÊ dobro znana posvojim atletskim rezultatima (viπestruka je najboljasportaπica dræave) i po svojem radu kao novinarka ikomentatorica na televiziji, manje su poznate njezineuloge u druπtvenom æivotu grada Zagreba, u olimpijskom

odboru, u zalaganju za izgradnju sportskih dvorana idjeËji sport, njezin doprinos u poboljπanju uvjeta uæenskim zatvorima bivπe dræave, na psihijatrijskimklinikama i posebice skrb za slijepe i slabovidne osobe.To je vidljivo u priloæenom æivotopisu, no smatramo daje nuæno sve te karakteristike i u ovom prijedlogu iskazati.Naime, i danas ga. BaboviÊ aktivno sudjeluje u æivotugrada i dræave. Uostalom, kad netko u 81. godini æivotakupi kompjutor i nauËi se njime sluæiti, slati e-poπtu ikoristiti se internetom, svakako treba naglasiti da se radio itekako aktivnoj osobi. Posljednjih godina Milka BaboviÊsudjeluje ne samo u TV emisiji “Ples sa zvijezdama” kaosudac, veÊ istodobno piπe knjige za djecu o sportaπima isportovima, a aktivna je i kao novinarka te u svakombroju Ëasopisa Zagreb, moj grad objavljuje tekstove opovijesti grada, vaænim liËnostima ili dogaajima koji suobiljeæili povijest Zagreba. (HZSN) (HZSN) (HZSN) (HZSN) (HZSN) �

Prijedlozi za godiπnjenagrade i priznanja HZSN-aIzvrπni odbor HZSN-a donio je odluku o tradicionalnimgodiπnjim nagradama i priznanjima svojim Ëlanovima,na temelju prijedloga Ëlanova, u bilo kojem mediju. Zagodiπnje nagrade kandidirati se moæe u kategorijinovinara godine i za æivotno djelo te za sve novinarskeforme (vijest, komentar, intervju, osvrt, kolumnu…), kaoi razliËite vidove novinarstva (tisak, radio, televizija,internetsko novinarstvo), zatim izdavaπtvo, lokalnonovinarstvo, sportsku fotografiju, press centar i ostaleuratke, dosege i projekte u sportskom novinarstvu. Imateli prijedlog, poπaljite ga πto prije, a najkasnije do 9. sijeËnja2015., na e-adresu [email protected] kako bi vaπ prijedlogbio na vrijeme u konkurenciji za glasanje. Prijedlogmoæete poslati i u kuverti na naπu adresu: HND, Zagreb,PerkovËeva 2 (za HZSN).Svaki prijedlog mora sadræavati:

• ime i prezime predlagaËa, koji MORA biti Ëlan HZSN-a• ime i prezime predloæenog »LANA HZSN-a (popis je

dostupan na web stranici pod rubrikom »lanovi)• toËan datum i medij gdje je novinarski uradak

objavljen (za seriju kolumni priloæiti minimalnodvije kolumne)

• fotokopiju, prijepis, web link, videouradak ilisliËan naËin uvida u predloæeni uradak

• kratko obrazloæenje ZA©TO se kolegicu/kolegupredlaæe za nagradu NOVINAR GODINE HZSN-a,napisanih na minimalno pet, a maksimalno15 novinskih stupaca. Sve prijedloge Izvrπni odborzaprima do 9. sijeËnja 2014. godine�

OduprijetÊemo seMarasoviÊevimpolitiËkimprijetnjamaHRT-uHrvatsko novinarskodruπtvo odluËno upozoravahrvatsku, a upozorit Êe ieuropsku javnost naprijetnje HDZ-ovazastupnika DujomiraMarasoviÊa koji je uraspravi u Hrvatskomsaboru rekao kako je prvoπto moraju napraviti kad sepromijeni vlast za godinudana - “pomesti sve sHrvatske radiotelevizije”.Radi se o klasiËnoj iprimitivnoj politiËkojprijetnji, uobiËajenoj iprepoznatljivoj kad je rijeËo nedemokratskimstrankama. Moæda jeMarasoviÊu to neoprezno“izletjelo” iz usta, kao πtomu zna izletjeti joπponeπto. No, kaoprofesionalna novinarskaudruga, pribojavamo se damoæda o tome snuju iMarasoviÊevi stranaËkiπefovi, ali to nisu obznanili.Svi imaju pravo i najoπtrijekritizirati voenje,ureivanje i rad HRT-a, aliÊe se ovakvim i sliËnimprijetnjama politiËkimsmjenama HND na svedopuπtene naËineoduprijeti, navodi se upriopÊenju HND-a kojepotpisuje predsjednikZenko Duka�

Natradicionalnom

novinarskom partyjuu Novinarskom domu

ove se godineokupio mnogo kolega

koji su se dobro zabaviliuz glazbu

No Limits Bandai karaoke

Foto T. HnojËik



44



IZVR©ENJE PRORA»UNA I - XII 2013.

NEPROFITNA DJELATNOST

PRIHODI2013. 2013.

PLAN IZVR©ENJE I-XII INDEKS1. »lanarina (60%) 385.000,00 333.725,00 86,682. Ostali prihodi (kamate i sl.) 3.000,00 11.437,00 381,233. Od stanara 7.000,00 6.618,00 94,54

395.000,00 351.780,00 89,06

RASHODI2013. 2013.

PLAN IZVR©ENJE I-XII INDEKS1. Izrada iskaznica 15.000,00 10.533,00 70,222. Uredski materijal 20.000,00 15.123,00 75,623. Utroπena energija (struja, plin) 36.000,00 35.658,00 99,054. Troπkovi poπtarine, telefona, internet. 40.000,00 50.645,00 126,615. Troπkovi sl. putovanja (tajniπtvo) 4.000,00 4.036,00 100,906. Nabava i odræav. inventara 25.000,00 28.150,00 112,607. Autorski honorar 35.000,00 6.209,00 17,748. Novinarske nagrade 105.000,00 96.327,00 91,749. Usluge ËiπÊenja 15.000,00 12.398,00 82,65

10. Student servis 23.000,00 29.398,00 127,8211. Komunalne usluge 8.000,00 5.308,00 66,3512. Ostali servisi (bravar, staklar, vijenci i sl.) 25.000,00 22.288,00 89,1513. PlaÊe, naknade i naknada predsjedni 396.000,00 407.022,00 102,7814. Dnevnice i putni Troπkovi tijela HND-a 110.000,00 106.894,00 97,1815. Reprezentacija (sjednice) 10.000,00 8.855,00 88,5516. Premije osiguranja 6.000,00 6.226,00 103,7717. Platni promet i bankarski troπkovi 3.000,00 2.244,00 74,8018. »lanarine IFJ/EFJ 29.000,00 31.240,00 107,7219. Knjigovodstvo 23.000,00 22.050,00 95,8720. Ograncima i zborovima 20.000,00 8.294,00 41,4721. Tisak i struËna literatura 3.000,00 2.485,00 82,8322. Ostalo - neplanirano 10.000,00 21.352,00 213,5223. Skupπtina HND 90.000,00 20.810,00 23,1224. »lanarina GIU ICEJ 24.000,00 9.593,00 39,97

U K U P N O 1.075.000,00 963.138,00 89,59

PRIHODI 395.000,00 351.780,00RASHODI 1.075.000,00 963.138,00SALDO -680.000,00 -611.358,00

PROFITNA DJELATNOSTPRIHODI

2013. 2013.PLAN IZVR©ENJE I-XII INDEKS

1. Najam poslovnog prostora 1.656.000,00 1.540,790,00 93,042. Najam dvorana 350.000,00 362.207,00 103,493. Ostali prihodi 13.000,00 18.997,00 146,134. Od stanara 25.000,00 23.167,00 92,675. Od oglasa u Novinaru 20.000,00 0,00

U K U P N O 2.064.000,00 1.945.161,00 94,24

RASHODI2013. 2013.

PLAN IZVR©ENJE I-XII INDEKS1. Uredski materijal 20.000,00 16.757,00 83,792. Utroπena energija (struja, plin) 30.000,00 37.652,00 125,513. Troπkovi poπtarine, telefona 70.000,00 73.092,00 104,424. Nabava i odræav. inventara; odræav. zgrade 70.000,00 72.617,00 103,745. »iπÊenje, garderoba i deæurstvo 60.000,00 62.557,00 104,266. Student servis 10.000,007. Odvjetnik i sudski Troπkovi 5.000,00 600,00 12,008. Zaπtita Sokol MariÊ 4.000,00 1.570,00 34,899. Komunalne usluge 23.000,00 18.094,00 78,67

10. Ostali servisi (bravar, staklar i sl.) 20.000,00 3.155,00 15,7811. PlaÊe i naknade 560.000,00 575.159,00 102,7112. Reprezentacija (sjednice) 2.000,00 0,0013. Premije osiguranja 12.000,00 11.562,00 96,3514. Knjigovodstvo 35.000,00 32.760,00 93,6015. Tisak i struËna literatura 1.500,00 2.568,00 171,2016. Platni promet i bankarski Troπkovi 3.000,00 3.425,00 114,1717. Konferenc. tehniËar i ostalo uz dvorane 28.000,00 27.265,00 97,3818. Ostalo - neplanirano 5.000,00 7.329,00 146,5819. ZajedniËka priËuva 190.000,00 188.973,00 99,4620. NOVINAR i newsletter 200.000,00 270.096,00 135,05

U K U P N O 1.349.000,00 1.405.231,00 104,17

PRIHODI 2.064.000,00 1.945.161,00RASHODI 1.349.000,00 1.405.231,00SALDO 715.000,00 539.930,00

FOND SOLIDARNOSTI

IZVR©ENJE PRORA»UNA ZA I-XII 2013. GOD.

PRIHODI2013. I-XII/2013. INDEKS

A Redovna Ëlanarina (40%) 257.000,00 222.484,00 86,57B »lanarina umirovljenika 85.000,00 97.715,00 114,96C Ostali 2.000,00 85.619,00 4,280,95

U K U P N O: 344.000,00 405.818,00 117,97

RASHODI2013. I-XII/2013. INDEKS

A PomoÊ Ëlanovima 150.000,00 76.780,00 51,19B Posmrtnine 175.000,00 192.620,00 110,07C Naknada za nezgodu 12.000,00 10.500,00 87,50D PomoÊ na mirovinu 70.000,00 65.636,00 93,77E Otpis 5.000,00 0,00F Troπkovi fonda ∑

U K U P N O: 412.000,00 345.536,00 83,87

Foto Duje KlariÊ



46



z izvjeπÊa Svjetske udruge novinskih izdavaËa(sredinom listopada iziπlo u javnost) proizlaze nekebrojke i Ëinjenice koje se ne mogu zanemariti i koje samepo sebi zahtijevaju ozbiljna promiπljanja o buduÊnostitiskanih medija i njihove uloge u druπtvu. Spomenut Êusamo neke koje su sadræane u najnovijem izvjeπÊu WorldPress Trends:

• viπe od 2,5 milijardi ljudi πirom svijeta Ëita dnevnenovine; 800 milijuna ih konzumira u digitalnom obliku;

• novinska industrija generira viπe od 160 milijardiprihoda od prodaje, oglasa i drugih diversificiranih oblikaizvora uvjetovano novim platformama;

• analize pokazuju da 93 posto prihoda novinskihkompanija joπ uvijek dolazi iz tiskanih medija.

U uvjetima kad je veÊina svjetskih novinskihkompanija preπla na multimedijske platforme ovipokazatelji govore kako, usprkos sve veÊem prodorudruπtvenih mreæa u svaku poru naπe svakidaπnjice, joπnisu pronaeni poslovni modeli koji bi do kraja pratili tekrupne promjene. Gotovo viπe od deset godina najavljujese smrt masovnih medija i televizije na uπtrb novihmedija.To je uvjetovano znatnim padom naklada iubiranjem sredstava od oglaπavanja. upravo na

Previranjana svjetskoj

medijskoj pozornici

©to(uopÊe)znaËe

novine zadruπtvo?

Kakvo znaËenjeza razvoj

demokracijeimaju novine

danas? Koje suvrijednostinovina za

opÊedruπtvenakretanja? Kakva

je buduÊnostnovina? OËito,

niz i daljeotvorenih pitanja

na koja nemajednoznaËnih

odgovora

Piπe Ante GavranoviÊ

spomenutim medijima. Najnovije izvjeπÊe Reuters Insti-tute for the Study of Journalism (Oxford Universery) istiËekako - usprkos Ëinjenici da mladi Ëitatelji i gledatelji svojenovosti traæe i pronalaze online - TV i dalje predstavljaza veÊinu graana najvaæniji izvor informacija. Usporednaanaliza deset zemalja (meu kojima su SAD, Japan i nekedruge visokorazvijene zemlje) pokazuje da novineproπiruju svoj domet u kombinaciji s vlastitim online-korisnicima i da na tom podruËju ima joπ mnogomanevarskog prostora za daljnji prodor. »isti internetskimediji poput Huffington Posta za sada su se uspjeπnoetablirali samo na træiπtu SAD-a.

I evaluacija 56 izvjeπÊa pojedinih zemalja (Open So-ciety Foundation) jasno pokazuje kako etabliranimasovni mediji i dalje dominiraju u stvaranju javnogmnijenja. Utjecaj graanskog novinarstva u otvorenimraspravama ostao je, usprkos velikim oËekivanjima, namargini, posebno u SAD i zapadnoj Europi. Iako novinariistiËu kako su im koriπtenjem internetskih usluga dostupnidodatni izvori, akteri druπtvenih rubnih skupina ne dolazeu novinskim napisima ËeπÊe do rijeËi u javnosti.

Poneπto drukËiju sliku dobivamo analizom previranjana medijskoj pozornici u zemljama u razvoju. U autori-

tativnoj Kini novinari koriste uËestalo tzv. “microblogging“usluge za istraæivanje i ujedno nude akterima ialternativnu platformu u odnosu na sluæbene obavijesti.AnalitiËari naglaπavaju kako u Egiptu, na primjer, ËitateljiËeπÊe koriste druπtvene mreæe kako bi kritizirali masovnemedije i kako bi medijske institucije prisiljavali napoveÊanu profesionalizaciju. IzvjeπÊa takoer pokazujuda dræavne institucije preplavljuju digitalne kanaleodreenim informacijama i spinovima kako bi utiπaleopozicijske glasove.

Takva kretanja u srediπte pozornosti dovode pitanjekvalitete novinarskoga rada. OpÊenito se novinari u svimzemljama æale na sve loπije uvjete. Tu posebnonaglaπavaju kako ubrzano πirenje novosti putem internetaenormno poveÊava pritisak na brzinu izvjeπtavanja tenedostaje vremena za ozbiljnija istraæivanja. SpomenutoizvjeπÊe ukazuje da se u mnogim zemljama poveÊavabroj netoËnih vijesti i plagijata.

To postavlja pitanje opada li zbilja kvaliteta novi-narstva? Istraæivanja na Baskijskom sveuËiliπtu pokuπavajuna to pitanje odgovoriti svojim projektom “Mediji,druπtvo, obrazovanje“. AnalitiËari su pokuπali prouËitikvalitativne razlike izmeu online i offline izdanja petkvalitetnih novina - Frankfurter Allgemeine Zeitung,Financial Times, Corriere della Sera, Le Monde i El Pais.Utvrdili su da je tih pet istraæenih dnevnih novina uposljednjih 13 godina zadræalo svoje standarde kvalitete,iako se pokazalo kako u online izdanjima tih novinakontrola kvalitete poËesto zakazuje. Pokazalo se da suvijesti i Ëlanci koji se javljaju u online izdanjima novina(osim u Le Mondeu) manje kvalitetni od onih u tiskanimizdanjima. Posebno je zapaæeno da se to oËituje uuËestalim pogreπnim vijestima, brojnim gramatiËkimpogreπkama, ekstremno dugim reËenicama, ponavljanjukonfuznih ideja, loπem layoutu, kao i pogreπnimdodatnim informacijskim elementima poput grafika ifotosa. Analize pokazuju da samo Le Monde pokazujeveliku brigu za svoje online Ëitatelje s dobro formuliranim,pomno istraæenim vijestima i analizama.

Odmah se postavlja pitanje: zaπto mnoge redakcijene ulaæu u kvalitetan internetski nastup? U FinancialTimesu smatraju da se tiskane novine i online izdanjekomplementarno dopunjavaju i tako funkcioniraju, pakorisnici trebaju koristiti oba kanala. Kod drugih se stjeËedojam da veÊu pozornost i dalje posveÊuju tiskanommediju, iako primjer Le Mondea pokazuje da se kvalitetai u online izdanjima isplati.

Merkel na kongresu izdavaËa novinaPraksa pokazuje da su tiskane novine sve izloæenije

konkurenciji drugih medija, istaknuto je na nedavnomkongresu izdavaËa novina u NjemaËkoj. To odavno nisumoÊne novinske medijske kuÊe koje se meusobno

nadmeÊu, nego je rijeË o velikim TV kuÊama, odnosnoGoogleu ili Facebooku. S tim u vezi zatraæeno je da seizmijeni zastarjeli zakon o medijskim kartelima jer“danaπnji pravni okvir viπe ne πtiti preæivljavanjenovinskog pluralizma, nego potiËe na smanjivanje brojamedijskih jedinica“. No, Ëuli su se i drukËiji tonovi. ManjiizdavaËi sretni su πto postojeÊi zakon onemoguÊavakarteliziranje jer bi u tom sluËaju opstali samo veliki.

Probleme novina neÊe rijeπiti zakonska rjeπenja.“Google nema 1500 lokalnih izdanja. Ta su izdanja samou naπim rukama. Novine su u svojoj biti sustavsolidarnosti s Ëitateljima. Tu snagu Ëitatelja tiskanihmedija, osobito lokalnih, morali bismo viπe iskoristiti, priËemu ne smijemo zaboraviti da novine, πto se tiËeaktualnosti, osjetno zaostaju jer donose vijesti od juËer.Jedina ozbiljna moguÊnost preæivljavanja je vjero-dostojnost, pri Ëemu se mora voditi raËuna o tome dase Ëitatelje ne vara, veÊ ih treba uvjeriti objektivnoπÊu,profesionalnoπÊu i etiËkim postavljanjem“, reËeno je nakongresu izdavaËa novina.

Upozoreno je pritom da politiËari rado govore o vaænojulozi novina za razvoj demokracije u druπtvu. U stvarnostije to drukËije, pa se i oni, osim “nedjeljnih govora“, malobrinu za istinsku sudbinu novina. IzdavaËi su umeuvremenu postali svjesni Ëinjenice da se gubici unakladama mogu nadoknaditi iskljuËivo kvalitetnimpristupom, novim sadræajima, ali i poveÊanim cijenama.Jednostavno, tiskani mediji moraju viπe pozornosti posvetitiprodubljivanju Ëinjenica, povezivanju i analitiËkompristupu. No, potrebna im je i druπtvena podrπka.

Ne pamtim da je istaknutiji politiËar u nas prisustvovaonekoj skupπtini novinara ili novinskih izdavaËa. Za njih jemedijska politika neπto sporedno, pa za previranja nanaπoj medijskoj pozornici ne troπe mnogo vremena. Nanedavno odræanom kongresu njemaËkih izdavaËa novinaprisustvovala je kancelarka Angela Merkel, pokazujuÊi itime koliko su tiskani mediji i nadalje vaæan stupdemokratskog razvitka svakoga druπtva. Saæeto, ona je usvom nastupu upozorila da izdavaËi moraju i dalje ulagatiu kvalitetno novinarstvo i, upravo na taj naËin, poveÊavatisvoje suπtinske kompetencije u odnosu na ostale medije.“IzdavaËi ne bi smjeli potpasti jako naglaπenom iskuπenjuda masivnim uπtedama u redakcijsko-ureivaËkompodruËju proigraju supstancu“, poruËila je gospoaMerkel i dodala: “Bez ulaganja u zahtjevno novinarstvo,izgubit Êe se temeljna kompetencija nakladnih kuÊa.“

Usputno je obeÊala svoj angaæman i podrπkunastojanjima da se unutar EU izmijene odnosi premaporezu na dodanu vrijednost koji bi obuhvatili i digitalnenovine, odnosno Ëasopise, a ujedno je potvrdila svojupredanost da se osigura veÊa zaπtita autorstva i nadruπtvenim mreæama. “Zaπtita intelektualnog vlasniπtvasuπtinsko je pitanje za razvoj kreativnoga gospodarstva.“

I

Foto Duje KlariÊ



48


Udruga njemaËkih novinara DJV pozdravila je istupkancelarke nazivajuÊi ga “pledoajeom za odræanjekvalitetnoga novinarstva“. Predsjednik DJV MichaelKonken dodao je kako “trajne uπtede izdavaËa na raËunredakcijskih radnih mjesta sve viπe egzistencijalnougroæavaju tiskano novinarstvo. Na kongresu izdavaËanovina apelirao je na izdavaËe da napuste takvu politikui izrazio stav “da onaj tko viπe ne pruæa pretpostavke zakvalitetu, stavlja sjekiru na korijene demokracije“. Ujednoje pozdravio kancelarkina nastojanja oko zaπtiteintelektualnog vlasniπtva i samu Ëinjenicu da je pitanjeopstanka novina i zaπtite intelektualnog vlasniπtva umedijima, bez obzira na kanale i platforme, postalotemom za saveznu vladu.

Kvalitetno novinarstvo ima buduÊnostOpetovano je na dnevni red doπlo pitanje: imaju li

kvalitetne novine buduÊnost? Medijski struËnjakGuenther Rager s Instituta za novinarstvo na TehniËkomuniverzitetu iz Dortmunda smatra kako “kvalitetnonovinarstvo sigurno ima buduÊnost barem dok ljudidemokratsko druπtvo budu smatrali neophodnim inezamjenjivim. Ako æelimo poentirati, zakljuËak bi glasio:kvalitetno novinarstvo je buduÊnost, samo ne znamohoÊe li se pojavljivati kod novinskih izdavaËa“.

KljuËno, ujedno i najintrigantnije pitanje, jest tko Êefinancirati kvalitetno novinarstvo. Povremeno se javljajuizgledne inicijative, projekti, zakladniËki modeli i, uvijekiznova, ideje da se kvalitetno novinarstvo financiradoprinosima, kao πto je sluËaj s javno-pravnimsubjektima. Meutim, praksa upuÊuje na drukËiji naËinrazmiπljanja i djelovanja: potrebno je Ëitateljstvo naviknutida kvalitetu treba platiti i onda kad nije isporuËena samokroz tiskani medij. Isto tako, izdavaËi moraju realiziratiprojekte, pa i u mreæi, kojima mogu zaraivati novac.Joπ ima nakladniËkih kuÊa koje zarauju i na tiskanimnovinama. To su one koje su pravodobno reagirale, navrijeme smanjivale nepotrebne troπkove i ulagale uinovacije, a distribuciju i proizvodnu tehnologiju postaviliu optimalne okvire.

Mediji moraju postati snaæni brandoviNitko ne moæe reÊi koliko Êe dugo to potrajati, ali za

sada joπ donosi novac. Studija WAN-IFRA (o Ëemu smogovorili u uvodnom dijelu) otkriva da novinske kuÊe idalje viπe od 90 posto prihoda ostvaruju iz tiskanihizdanja. Kad u neodreenoj buduÊnosti viπe ne budedovoljno poklonika papirnatih izdanja, izdavaËi Êe sreÊupotraæiti u brandovima na online platformama. Bitna je,meutim, spoznaja da mediji moraju izrasti u snaænebrandove. Snaæni mediji naÊi Êe svoje istaknuto mjestona web stranicama, putem Facebooka Êe se pretplatitina njih, slijedit Êe ih na Twitteru, a svojim ugledom

sigurno mogu viπe prodati - bilo da je rijeË o specija-liziranim edicijama o vinu, zdravlju, putovanjima,obrazovnim temama ili umjetnosti.

Veliki kvalitetni listovi pronaπli su taj put. “Iza togastoji uvijek pametna glava” slogan je FAZ-a na kojem suim mnogi zavidni. Oni su poslovno uspjeπni i u teπkimvremenima. Pamtite li joπ koji slogan neke novinskeizdavaËke kuÊe?

Za slogan “Dahinter steckt immer ein kluger Kopf”mnogi zavide FAZ-u

Zaokret sa zadrπkom»injenica je da su mnogi novinski nakladnici

zapostavljali istraæivanja i razvoj te premalo ulagali u teaktivnosti. “Sada se najËeπÊe hitno traæi prikljuËak jer tajnedostatak treba prevladati ako se æeli opstati, odnosnoπto viπe prodavati vlastite proizvode. To se odnosi i nanovinare, pri Ëemu se javlja novi problem: novinaritiskanih medija najËeπÊe su doæivljavali online i print kaodva odvojena procesa, koji su usporedo, Ëesto i kaoprotivnici, dva desetljeÊa djelovali, ali su rijetko suraivali.Poπli su od (oËito pogreπne) pretpostavke da je onlinemanje vrijedan. Manje ga se cijeni i slabije je plaÊen paje tek sada u tijeku proces izjednaËavanja novinaratiskanih i online izdanja.

Pritom je potpuno jasno da novinarstvo poprimadrukËiji diskurs: proÊi Êe vjerojatno barem joπ jednageneracija dok se postojeÊi antagonizam potpuno ukloni,ali je sigurno da nema alternative - svaka Êe redakcija,Ëak i svaki novinar, razmiπljati kako ubuduÊe najuspjeπnijeprodavati svoj posao. To znaËi da Êe svoje tekstove i slike“rasporeivati” na sve moguÊe kanale kako bi prekoraznih platformi doπao do zainteresiranog Ëitatelja.

No, uz promociju vlastitoga rada vaæno je pokazatiËitateljima da novinarstvo ima svoju vrijednost i da radniuËinak koji novinari dnevno stvaraju traæe rad, vrijeme inovac. Jednostavno, vlastiti radni uËinak moraju staviti uprvi plan, tvrdi Guenther Rager.

Svi relevantni medijski struËnjaci polaze od toga daÊe kvaliteta godinama biti kamen temeljac profesionalnognovinarstva. Istodobno su svjesni Ëinjenice da Êe ubuduÊnosti biti sve manje Ëitatelja klasiËnih novina. KolaËse, naime, stalno smanjuje. Tiskane novine vjerojatnoÊe jednoga dana izlaziti samo jednom tjedno, a u daljnjojperspektivi neÊe ukljuËivati papir. Upravo zbog te vizijebuduÊnosti vaæno je da Ëitateljice i Ëitatelji shvate kakoje kvalitetno novinarstvo potrebno platiti.

Zanimljivo, kancelarka Merkel je na spomenutomkongresu njemaËkih izdavaËa izrekla i jednu veliku istinu:“Ja sad imam 60 godina. Moju generaciju viπe ne morateuvjeravati, ali to morate uËiniti kod mladeæi.”

To je danas novinskim izdavaËima vjerojatno najveÊiizazov�

Skloniji smo promatratikretanja na medijskom træiπtuangloameriËkih medija, apritom poËesto zaboravljamona europska, iako su nam onapo mnogoËemu bliæa -sadræajem, layoutom, pa izajedniËkim problemima.NjemaËko medijsko træiπtenajveÊe je u Europi, a ubraja sei meu najveÊe na svijetu.Zanimljivo je da njemaËkonovinsko træiπte umeunarodnim usporedbamanije loπe proπlo: za razliku odSAD-a, u NjemaËkoj nema“beznovinskih zona“. I brojkesu impresivne - izlaze 362dnevna i nedjeljna novinskaizdanja s ukupnom nakladoms otprilike 20 milijunaprimjeraka na dan. Preteæno jerijeË o regionalnim i lokalnimnovinama. Nadregionalnenovine (FAZ, Die Welt,Sueddeutsche Zeitung) pritomu træiπnom natjecanju igraju,usprkos svom ugledu ipolitiËkom utjecaju, manjevaænu ulogu.NjemaËki medijski modelpokazuje da koncentracija naregionalno i lokalno imasmisla. Gledano s novinarskogstajaliπta, konkurencije tugotovo da i nema. IzdavaËi kojisu se orijentirali na jaËanjeredakcijskih sadræaja, neupuπtajuÊi se u razliËiteavanturistiËke eksperimente, idalje su privredno zdravapoduzeÊa.No, i regionalni listovi morajurazmiπljati o digitalnojbuduÊnosti. Njima nedostajepotrebno znanje u tompogledu, a poËesto i potrebankapital, pa i hrabrost da seupuste u nepoznato. Godinamasu bez ËvrπÊih reagiranjapromatrali kako sræ njihovihfinancijskih probitaka - malioglasnici - prelaze na onlineplatforme. Jednostavno suprespavali nuæne promjene iprilagodbe πto bi im se uskoromoglo obiti o glavu�

�� recite im...

Piπe Nives OpaËiÊ

oja je to sretna zemlja, gotovo kao iz priËe? Teπko se domisliti? Ne, pa to je Hrvatska! Jer se u njoj niπta ine radi doli samo „priËam ti priËu“. Te su priËe katkada tako nevjerojatne, bajkovite, premda njihovi kazivaËi nisuneki suptilni tipovi. I ne obraÊaju se briæno djeci prije spavanja. Suhi su birokrati, dosadni, i gone na povraÊanjeËim se pojave na TV-ekranu. No oni kao navijeni priËaju i priËaju (jedno te isto). Ne znam, moæda bih za njihovumjeseËnu plaÊu i ja optimistiËki mljela i mljela. Glagol priËati ispada kao pravi maËo u istjerivanju drugih sliËnihglagola, zato neka govoriti i razgovarati umru muπki!

©to znaËi glagol priËati? ZnaËi usmeno kazivati, izricati kakav sadræaj, pripovijedati. Modalni oblik priËa setakoer se dobro snaπao u naπoj gostoljubivoj sredini (znaËi da se glasina veÊ proπirila u javnosti). Kao i sveneprovjereno, kod nas ima daleke odjeke.

No novinarsko lansiranje (i ne samo njihovo, Ëujem to i u akademskim krugovima!) svekolikoga priËanja,poglavito ondje gdje mu nije mjesto, πefove nimalo ne dira. Jer zacijelo i sami tako govore i piπu (tekstopiscireklama ne æele zaostati, pa i oni zduπno prihvatiπe „jer narod tako traæi“). A mene onda ljudi - Ëuvπi i vidjevπistanje u medijima - zaustavljaju na ulici (joπ nas ima, joπ normalnih Hrvata!) i ljutito komentiraju: „Zaπtosluπamo reËenice poput: Oni dobro priËaju engleski ili PriËajte jeftinije?! Recite im neka tako ne govore!“ Kaoda im nisam veÊ stoput i rekla i napisala! Sve proπirenijoj uporabi izriËaja: ne priËam dobro hrvatski, vrlouËestaloj upravo meu potomcima hrvatskih iseljenika, nisam se mogla dovoljno naËuditi dok sam takvepolaznike imala na teËaju hrvatskoga jezika za strance. Naime, ti ljudi, æiveÊi mahom u Americi i/ili Australiji- dakle na engleskom govornom podruËju - u engleskom jeziku nikada neÊe reÊi: I say English ili I tell English,nego uvijek i samo I speak English. Zaπto se tako ne ponaπaju i kad govore hrvatski? Pravilno je reÊi: dobroili loπe govorim hrvatski, engleski, njemaËki itd. No oËito je to utjecaj njihovih roditelja, kojima je to uobiËajenkuÊni izraz, jer ga primjeÊujem i meu hrvatskim govornicima iz Hercegovine, odakle se munjevito πiri posvim sredinama u kojima ti ljudi æive i rade.

Reklama PriËajte jeftinije zacijelo nije ciljala na jednu osobu i njezin monolog nego na dijalog dviju osoba,dakle na njihov razgovor. Pa zaπto se onda nije tako i reklo: razgovarajte jeftinije?

Dakako, i glagol priËati ima svoje mjesto u hrvatskom jeziku i znaËi usmeno kazivati, opisivati neki dogaaj,pripovijedati o Ëemu (pa i unedogled). Glagol govoriti moæe znaËiti izgovarati rijeËi u suvislu nizu, dakleimati sposobnost prenoπenja poruke govorom, no ta se sposobnost ne mora uvijek i ostvariti. Dakle, pogreπanizriËaj: On dobro priËa engleski trebalo je reÊi: On dobro govori engleski, jer se htjelo reÊi kako on timjezikom dobro vlada, no ne i da mu taj jezik izlazi iz usta od 0 do 24 sata. Ili: On svira trubu - znaËi da vladatim umijeÊem, no ne prakticira ga od jutra do sutra (na radost ostalih stanara).

Moæda Êe vam se uËiniti paradoksalnim: govoriti moæete katkada i tako da ne otvorite usta (On govoridva strana jezika). Naravno, moæete i satima otvarati usta i govoriti bez kraja i konca. No za priËanje uvijekmorate otvoriti usta (ili sve pretoËiti u pismo). Tako i na televiziji sve vrvi od priËa, premda nije rijeË o djeËjemprogramu i priËanju priËa prije spavanja.. Novinari (u Dnevniku) sve rjee najavljuju priloge, reportaæe, a sveËeπÊe Ëujemo: „Evo priËe!“ Amerikanijada, dakako. Theese are their Stories. Jer se zna samo jedno znaËenje.A da to nisu moæda njihovi (policijski) sluËajevi, nikomu nije palo na pamet�

Zemlja puna priËaK



50

��struËni skup

��struËni skup

kup je svojim izlaganjem otvorio SveuËiliπni profesorIvan PadjenIvan PadjenIvan PadjenIvan PadjenIvan Padjen koji je istaknuo problem nedovoljne javnostiprava, objasnivπi to nedovoljnom javnoπÊu medija koja,kako je rekao, postoji zbog nedostataka prava javnihmedija, no nemalim dijelom rezultat je i prijenosa moÊi sdræave na kapital. Kao najvaænije vrijednosti skupa “Pravoi mediji” naveo je vladavinu prava, pravo izraæavanja isocijalnu demokraciju. NajveÊa su pravna vrijednostËovjekova prava, rekao je Padjen, a vladavina prava je iograniËavanje politiËke vladavine putem prava. Pravo morabiti poznato onima kojih se tiËe, a vladavinu pravakarakteriziraju naËela, ustanove i postupci koji su vaæni zazaπtitu pojedinca od proizvoljne vladavine, te muomoguÊuju da uæiva ljudsko dostojanstvo.

Javni mediji, meu ostalim, potiËu na raspravu idjelovanje te su po svojem utjecaju - najviπa pravna moÊ.Ako javni mediji ne izvjeπÊuju ili nestruËno izvjeπÊuju opravu i djelovanju pravosua i ako ne omoguÊuju da onjima pravnici i graani iznose stajaliπta, pravosue neÊe

Pravo i mediji

Izmeudræave i kapitala

Piπe Morana Panjkota

obavljati svoj posao, pa ne moæe biti ni vladavine prava.Vladavine prava ima samo tamo gdje su javni mediji najviπapravna instanca u pravnom sustavu, naveo je Padjen. Uvezi s vladavinom prava istaknuo je i vaænost objave tj.dostupnosti izabranih, anonimiziranih i svrstanih zbirkisudskih presuda, ukljuËujuÊi i prvostupanjske jer je,naglasio je, samo iz prvostupanjskih presuda moguÊenauËiti pravo, buduÊi da samo one u nekoj mjeri biljeæeËinjenice koje su pravno relevantne, kazao je Padjen.

Nepojmljiva umreæenost vlasniπtvaProfesor prava Mihajlo DikaMihajlo DikaMihajlo DikaMihajlo DikaMihajlo Dika govorio je o odnosu

javnosti i suenja. Ustvrdio je da pravna dræavapretpostavlja postojanje nezavisnih, nepristranih,kompetentnih sudova te da u ureenom druπtvu suditiimaju pravo samo sudovi. Smatra da u demokratskimdruπtvima, u kojima se mediji ne mogu kontrolirati,postoji opasnost od suenja unaprijed, putem medija.Dika se zapitao kako motivirati medije da prate odreene

sudske postupke te zakljuËio da su naπi mediji uglavnompolusenzacionalistiËki usmjereni, pa ih zanimaju samoneke afere. Postavio je i pitanje kompetentnosti (moæe linovinar “opÊe prakse” pratiti ono πto se dogaa usudnicama) te dodao da je upitno i kako ih pratiti -maksimalno neutralno i uz obavezno koriπtenje rijeËi“navodno” ili novinari imaju pravo presuivati? Bivπasutkinja Ustavnog suda Agata RaËanAgata RaËanAgata RaËanAgata RaËanAgata RaËan govorila je o javnostivlasniπtva medija i njihovoj vlasniËkoj strukturi. Vladavinaprava, javnost, javni interes, to je temelj demokratskihdruπtava. Bez njih nema pravnog poretka niti pravnedræave. Javni interes je dobrobit javnosti u odreenojuæoj ili πiroj zajednici, zakljuËila je. Godine 2011. VijeÊeza nacionalnu sigurnost zasjedalo je u vezi s vlasniËkomstrukturom medija, a posljedica toga bila je zakonskaodredba: zabranjuje se prikrivanje vlasniËke strukture.Dakle, svaki pravni posao koji prikriva vlasniËku strukturuniπtetan je po sili zakona. Dionice i udjeli moraju biti naime. To je zakonsko naËelo i odredba, i po sili zakonamora se primjenjivati, naglasila je RaËan. Postavila je ipitanje ispunjavaju li sva regulatorna tijela nadleæna zamedije (naroËito Hrvatska gospodarska komora)pretpostavke koje vladavina prava od njih zahtijeva.Kritizirala je i VijeÊe za elektroniËke medije jer nije objavilozbirne podatke o broju radijskih nakladnika, televizijskih,tiskanih medija itd., nego ih Ëovjek mora sam zbrajati.Ugovori o koncesijama takoer, koliko je njoj poznato,nisu dostupni javnosti. Novinski nakladnici upisani su usudski registar kao dioniËka druπtva, druπtva sograniËenom odgovornoπÊu i Agata RaËan je ocijenilada je tu uglavnom rijeË o nepojmljivoj umreæenosti. Kadau traæilicu ukucate EPH medije, doete do toga da je utoj strukturi medija dominantno vlasniπtvo strane pravneosobe. VeËernji list: sto posto u vlasniπtvu Styrije. Styriaulazi u svojevrsni duopol - u tisak, 24sata i zapravo uelektroniËke publikacije, πto je upitno sa stajaliπtakoncentracije, ali to moæe procijeniti samo konkretnaanaliza, rekla je. Novi list: otprilike 80 posto je vlasniËkikapital tvrtke Andre, a ona je u vlasniπtvu jedne fiziËkeosobe. Novi list ima i male dioniËare (s 2 posto), tu je ibanka Hypo Alpe Adria s 3 posto. Slobodna Dalmacija jedioniËko druπtvo u kojem je dominantni dioniËar EPH.Imamo i interferenciju u lokalne tjednike, pa je Glas Istreu 100-postotnom vlasniπtvu tvrtke Andre koja je 80-postotnidioniËar Novog lista. ©ibenski list: Slobodna Dalmacija 73posto, DubrovaËki vjesnik 26 posto. Glas Slavonije, kojiima i radio i tisak: tu je dioniËar OsjeËki list 75 posto, AlpeAdria s 14 posto, Glas Slavonije (dakle list) s 3 posto i malidioniËari itd., Ëak i opÊina »epin. DubrovaËki vjesnik:Slobodna Dalmacija 94 posto i πest osoba s malimudjelima. Spomenula je i Ëlanak o nestanku lokalnihtiskovina, koje su opstale u samo 19 hrvatskih gradova.Lokalni radio je dominantan za lokalne zajednice. Ponekad

je situacija ovakva: osnivaËi su 100 posto lokalne zajednice- opÊina, odnosno grad, udjelniËari su sve tvrtke kojeobavljaju poslove iz nadleænosti opÊine, a cilj je vjerojatnoutjecaj na medijsku politiku.

Teæak radnopravni status novinaraDirektorica HPC-a Vesna GrubiÊVesna GrubiÊVesna GrubiÊVesna GrubiÊVesna GrubiÊ govorila je o

radnopravnom statusu novinara. Naglasila je izuzetno teæakpoloæaj novinara na hrvatskom træiπtu rada, osobito poloæajnovinara koji rade u statusu takozvanih RPO-ovaca.

Navela je sljedeÊi podatak iz jednog istraæivanja onovinarima: “U baltiËkim zemljama, ©panjolskoj,Portugalu, Maarskoj i Bugarskoj smanjenje brojazaposlenika bilo je ËeπÊe, dok su u Velikoj Britaniji, Belgiji,Nizozemskoj redakcije ËeπÊe zadræavale isti brojzaposlenika ili ga Ëak poveÊavale.” Dakle, ipak se krizadrukËije odraæava u pojedinim zemljama, zakljuËila jeVesna GrubiÊ. No podatak da je porazno mnogo hrvatskihnovinara u prekarnoj radnoj situaciji (najËeπÊe u RPO-u), Ëime je, zbog stalnog straha za radno mjesto,poslodavcu lakπe manipulirati njima, nametati imautocenzuru itd. i suæavati im prostor autonomije islobode, neπto je πto bi trebalo itekako zabrinuti svakogatko ozbiljno promiπlja o buduÊnosti hrvatske demokracije.

HoÊe li se ubuduÊe presuivati u neskladu sazakonom ako zakonski utemeljena presuda moæenaπkoditi nekom moÊnome i hoÊe li se uniæavati ljudskodostojanstvo i ugled hrvatskog pravosua da bi setakvima pogodovalo, sablasna su pitanja koja se nameÊuu vezi s ovom temom. Saborski zastupnik Josip KregarJosip KregarJosip KregarJosip KregarJosip Kregar,nakon navedenih izlaganja, upitao se u kakvoj mi todræavi æivimo. Nadalje je ustvrdio da æivimo upostautoritarnom druπtvu te da su se sva sredstva zakoja se smatralo da sluæe kontroli vlasti i spreËavanjuautoritarnosti pokazala donekle neuspjeπnima: “Odpodjele vlasti, zatim - evo sada ilustrirano - nezavisnostipravosua, pa do onoga o Ëemu Êu ja govoriti, a to jejavnost i otvorenost vlasti.” Profesor na zagrebaËkomFakulteta politiËkih znanosti Nenad PrelogNenad PrelogNenad PrelogNenad PrelogNenad Prelog ustvrdio je daje kriza u medijima dijelom i rezultat uvoenja novihtehnologija. Proizvodnja vijesti, rekao je, nekada je imalacijenu: nitko nije oËekivao da Êe besplatno doÊi dopodatka. S druge strane, znalo se i gdje je smjeπtenamedijska industrija, gdje su zgrade u kojima uvijeknervozni novinari pokuπavaju svladati rokove, a od ljudikoji rade u medijima oËekivala su se odreena znanja.Postoji niz onih koje je sirenski zov novinarskog pozivaotrgnuo sa studija prije diplome, no za rad u novinamaipak je potrebno neko πkolovanje.

Pojavom novih, digitaliziranih medija ta tri kriterijapostala su nebitna i o njima danas gotovo nitko ne vodiraËuna, rekao je Prelog te dodao da je etika novih medijatek u nastajanju.

S Hrvatski pravnicentar, nevladinaudruga osnovana

radi uspostave iunapreivanja

vladavine prava,socijalne pravde i

demokracije tepromicanja

vaænosti civilnogdruπtva i zaπtiteljudskih prava,

sredinom lipnja

obiljeæio jedvadesetogodiπnjicusvoga radastruËnim skupomu Novinarskomdomu podnazivom “Pravo imediji” na kojemje sudjelovalomnogo uglednihstruËnjaka iz svihsfera javnogæivota



52

��struËni skup

��

Dominacija komercijalnih medijaDocentica s Pravnog fakulteta u Rijeci Ivana KundaIvana KundaIvana KundaIvana KundaIvana Kunda

govorila je o pravnom ureenju elektroniËkih medija.Napomenula je da novi medij omoguÊuje prikrivanjeidentiteta osoba koje priopÊavaju sadræaj, kao i onih kojega primaju. Postoje servisi koji, zbog slobode govora, nedopuπtaju saznavanje podataka o osobi koja je odreenuinformaciju postavila na internet. Oni sluæe za zaπtituidentiteta osoba koje dolaze iz dræava u kojima je slobodagovora ograniËena, meutim ponekad se takvi servisizloupotrebljavaju. Zakonodavna rjeπenja rezultat suuspostavljanja ravnoteæe izmeu suprotstavljenihinteresa, no otvoreno je pitanje je li ona uspostavljenana odgovarajuÊi naËin, navodi Kunda. UoËava se i da jeinteres industrije vrlo snaæno obiljeæio neke aspektedjelovanja u elektroniËkom svijetu, s obrazloæenjem daje to nuæno kako bi se intenzivirala poslovna aktivnost ikako bi sudionici bili πto konkurentniji. Savjetnik zamedije u Ministarstvu kulture Milan F. ÆivkoviÊMilan F. ÆivkoviÊMilan F. ÆivkoviÊMilan F. ÆivkoviÊMilan F. ÆivkoviÊ ustvrdioje da je hrvatski medijski sustav danas dominantnokomercijalan. Od 3,9 milijardi kuna, koliko su 2012.iznosili ukupni godiπnji prihodi hrvatskih medija, Ëak 63posto otpadalo je na komercijalne, privatne medije. Joπuvijek snaæan javni medijski sektor zadræao je 36 postoprihoda, a joπ veoma mali neprofitni mediji raspolaæu snepunih 1 posto, naveo je. Dominaciju komercijalnihmedija hrvatskim medijskim prostorom ilustrirao je iËinjenicom da Êemo ono πto ujutro proËitamo nanaslovnicama privatnih dnevnih novina naveËer vidjeti uvijestima ne samo komercijalnih, nego i javne televizije.Na taj naËin se, kaæe, oglaπivaËko-vlasniËki formirani sustavifiltriranja vijesti iz komercijalnih medija proπiruju ispodradara ma kako definiranog javnog interesa i zauzimajusrediπnju poziciju. Pad prihoda medija mnogo je veÊi negopad BDP-a, a prodaja novina opada veÊ sedmu godinuzaredom. Drugi strukturni problem hrvatskih medija jestpad zaposlenosti s 12.500 na 9300 ljudi, dakle za 25 postood 2008. do 2012. godine. Kao i padu prihoda, i tome sunajviπe izloæeni tiskani mediji, u kojima je zabiljeæen gubitakod 47 posto radnih mjesta. Dio pada oglaπivaËkih prihodamoæe se smatrati privremenim rezultatom ekonomskerecesije. Meutim, navodi ÆivkoviÊ, na dugi rok viπezabrinjava preseljenje oglaπivaËkih prihoda na internet,prvenstveno na inozemne internetske traæilice, koje zasadne proizvode novinarstvo. Kako oglaπivaËki prihodi padaju,tako vlasnicima medija novinari postaju sve skuplji i svemanje vaæni. Upola loπiji proizvod koji proizvodi upolamanje novinara, naravno, imat Êe i barem upola manjeËitatelja, Ëiji broj, kao πto je poznato, moæe privuÊioglaπivaËe. Posljedica je da vlasnici kreÊu u novi krug otkazanovinarima, iako znaju da Êe to dovesti do daljnjeg padakvalitete novinarstva, a time i prihoda od prodaje ioglaπavanja itd., kaæe ÆivkoviÊ.

Podrπka privatnim medijimakoji sluæe javnosti

Saborski zastupnik Gvozden FlegoGvozden FlegoGvozden FlegoGvozden FlegoGvozden Flego ustvrdio je da semedijima toliko bavimo zato πto su oni posrednici uneËemu πto zovemo javnost ili javni prostor - ademokracija nije moguÊa bez javnosti niti je danaπnjademokracija moguÊa bez medija - te zato πto se umedijima zbiva i prakticira sloboda izraæavanja bez kojene bi bilo onoga πto nazivamo demokratskim druπtvom.Moæe se reÊi da u veÊini Ëlanica VijeÊa Europe slobodamedija postoji jer je moguÊe objaviti bilo koji sadræaj.Meutim, sloboda medija u praksi se suæava u slobodunovinara, tj. pitanje sigurnosti novinara, koju je podijeliona vanjsku i unutarnju: vanjsku kada su novinari fiziËkinapadani ili im se prijeti, odnosno od njih se traæi ovo iliono, πto je katkad i pogibeljno, no puno je sloæeniji isuptilniji naËin djelovanja na novinare preko takozvaneunutarnje nesigurnosti koja se pokazuje u nereguliranimradnim odnosima, nedogovorenim uvjetima rada itd.Toga ima sve viπe, Ëak i u velikim, starim ËlanicamaEuropske unije, rekao je. Novinare se “pritiπÊe” iarbitrarnim, netransparentnim naËinima financijskognagraivanja, razliËitim financijskim i egzistencijalnimucjenama. Umjesto dogovora, sve ËeπÊe se govori onalozima ili zahtjevima urednika ili pak transferiranimzahtjevima vlasnika ili izdavaËa. Ako novinari ne æeleizvrπavati to πto se od njih traæi, slijedi niz konzekvencijaili sankcija. Predsjednik HND-a Zdenko DukaZdenko DukaZdenko DukaZdenko DukaZdenko Duka rekao jeda privatni mediji, barem prema prihodima, zauzimajudvije treÊine hrvatskog medijskog træiπta te da je jedanod glavnih problema kako pridobiti privatne medije dase bave i ozbiljnim novinarstvom, da temama i obradomizraæavaju javni interes. Posljednjih nekoliko godina,nakon πto je postalo jasno da se teπko moæe oËekivatioporavak tiskanih medija, i na razini Europske unijerazmiπlja se o tome kako da dræava, barem posredno,intervenira u medijsko træiπte, kako bi opstalanovinarska profesija, rekao je Duka te dodao kako jemnogo primjera u Europi da se razliËitim olakπicamapomaæu i privatni, a ne samo javni, mediji. Naravno,rekao je, bitno je da dræava izravnom ili neizravnomfinancijskom potporom ne naruπava træiπnu utakmicu.U Hrvatskoj je rijeË o barem 30-ak posto izgubljenihradnih mjesta, ali i viπe, u posljednjih nekoliko godina,istaknuo je te dodao kako je proπle godine PDV nadnevne novine smanjen na 5 posto, a zahtjev je i ostalihinformativnih listova da im se smanji PDV (oni sadplaÊaju meustopu od 13 posto) - zahtjev koji, rekaoje Duka, HND podræava. Smatra i da bi dræava moglafinancijski poduprijeti one privatne tiskane medije kojizadovoljavaju javni interes, a njihovi nakladnici poπtujunovinarske slobode i norme radnog prava (npr.kolektivnim ugovorom u redakcijama)�

Navedeni tekst opis je trenutaËnog stanja medija inovinarstva prema rijeËima uglednog hrvatskog novinaraPredraga LuciÊa. Mediji (i novinarstvo) nisu „tu gdje jesu”igrom sluËaja, nego nakon dugogodiπnjeg procesa(prema LuciÊevim rijeËima) „eutanazije i analgezije”profesije i sustava koji bi trebao biti u sluæbi javnosti, ane pojedinaËnih interesa. Za njegovu procjenu nikako

feljtonZNA»AJ MEDIJSKOG INTEGRITETA (2)

se ne moæe reÊi da opisuje samo „lokalnu” situaciju ilida je karakteristika medija i druπtvenih sistemaanaliziranih u ovoj knjizi. Moæe se primijeniti na svakimedijski sustav i svako druπtvo u kojem su desetljeÊimamediji bili izloæeni samovolji vlasnika, neefikasnojregulaciji, nesudjelovanju dræave u zaπtiti javnog interesai pomanjkanju djelotvorne politike koja je u stanju medije

U drugomnastavku

feljtona“ZnaËaj

medijskogintegriteta -

VraÊanjemedija i

novinarstva usluæbu

javnosti”

Novinarstvooteto

novinarima,mediji oteti

javnosti

„Stvorene su novine koje su zapravo desetak godina, do velike krize, pokuπavale πtampati novac, ane tekstove. Novac, a ne novine. … Vlasnici novina bili su manje-viπe ortaci vladajuÊih politiËara,vladajuÊih elita. ... Neπto πto je trebalo biti javna stvar oteto je javnosti, neπto πto bi trebalo bitinovinarstvo otelo se novinarima, ali nije im nitko oteo sam, sudjelovali su (novinari) sami u svemutome, naæalost. Mislim da su novinari i urednici novina glavni krivci. Tu nije bilo obrane profesionalnogintegriteta. Tu je bilo previπe dobre volje da se sluæi vlasnicima i njihovim interesima, Ëak i viπe nego πtobi to vlasnici i oËekivali i viπe nego πto bi to bilo koji faktor na træiπtu oËekivao. U meuvremenu seprofesija srozala i u zanatskom i na moralnom nivou. Ipak je to profesija gdje je ljudska Ëast podposebnim poveÊalom. ... Glavni kapital medija su zapravo vjerodostojnost i kvaliteta koji bi se trebalipodrazumijevati. Uruπio se Ëitav sistem. Pobjegli su oglaπivaËi. ... »itaoci. ...”

donosimodijelove izpoglavljaRegionalnipregled autoricaSandre B.Hrvatin(UniverzitetPrimorska -Slovenija) iBrankice PetkoviÊ(Mirovni institutLjubljana)



54

��feljton

ZNA»AJ MEDIJSKOG INTEGRITETA (2)��feljton

ZNA»AJ MEDIJSKOG INTEGRITETA (2)

postaviti na mjesto koje im pripada - u sluæbu javnosti.Prije deset godina, 2004. godine, naπim istraæivanjem„Medijsko vlasniπtvo i njegov utjecaj na neovisnost ipluralizam medija” oblikovan je okvir za pitanjepostavljeno u ovoj studiji.

Osnovni rezultati tog istraæivanja i danas su valjani.Jedina je razlika u tome πto su problemi identificirani2004. godine u meuvremenu postali dio sustava kojise Ëini nedodirljivim i samim tim otpornim na promjene.©toviπe, ono πto je na prvi pogled izgledalo kao „prob-lem postsocijalistiËkih zemalja” pokazalo se globalnimproblemom medija. U tom pogledu ne postoje viπenikakve razlike izmeu Istoka i Zapada. »injenica je daje nejednakost medija globalna pa, u skladu s tim,zahtijeva i globalne mjere.

Reforma medija mora biti globalnaU veljaËi 2014. godine novinari francuskog lista

Libération organizirali su πtrajk upozorenja kako biskrenuli pozornost na neprihvatljive planove dioniËaranjihovog medija usmjerene na rjeπavanje financijskihpoteπkoÊa. „Mi smo novine“, grmio je golemi naslov.„Nismo restoran, ni druπtvene novine, ni televizijskistudio, ni bar, ni start-up inkubator.“ U uvodniku jestajalo da najnoviji plan dioniËara nema nikakvih izgledaza uspjeh i da Êe „svesti Libération na puki brend”.1Novine osnovane da daju glas onima „koji ga nemaju“postale su ærtva medijske politike koja se premanovinarstvu i njegovim sadræajima odnosi kao da suprateÊi tekst uz reklame. Skandal u koji su bile upletenebritanske novine News of the World jasno je stavio doznanja da i zapadni mediji poËinju preispitivati nedo-dirljivost postojeÊih vlasniËkih modela i dominantnemodele regulacije medija. „Pokazalo se da jekorporativna korupcija u medijima prijetnja slobodiizraæavanja i demokraciji. Ali, ona je samo diorasprostranjene korupcije u javnom æivotu, koji je iznadsvega voen privatizacijom”, napisao je Seumas Milneu Guardianu. Prva povrπna tumaËenja, koja u ovom„skandalu” nisu vidjela niπta viπe do „nekolikopodmiÊenih novinara i nekoliko problematiËnihdioniËara”, na kraju su smjeπtena u odgovarajuÊikontekst. Koruptivne prakse u medijima i novinarstvunisu po svojoj prirodi strukturne, nego sustavne. DrugimrijeËima, u odreenom trenutku postojeÊi medijskisustavi i prije svega postojeÊi sustavi financiranja istrukture vlasniπtva u medijima neminovno transfor-miraju novinarstvo iz „Ëetvrte sile” u najunosnijusporednu djelatnost reklamne industrije i industrijepolitiËke komunikacije. „Korporativni mediji u stvari sugigantske prijevare: toboænji graanski aktivistiËkikriæarski pohodi u sluæbi interesa elite. (...) Osnovnasvrha novinarstva je da poziva vlast na odgovornost.

Ta je svrha savrπeno okrenuta naopaËke ”, kaæe GeorgeMonbiot i predlaæe uvoenje novinarske Hipokratovezakletve (viπa razina nefunkcionalne samoregulacije) kojabi obavezala novinare da djeluju u javnom interesu. „Naπosnovni zadatak je pozivati vlast na odgovornost. PrioritetÊemo dati priËama i problemima koji otkrivaju interesevlasti. Bit Êemo oprezni u odnosima koje stvaramo sbogatima i moÊnima i paziti da ne postanemo sastavnidio njihovog druπtva. NeÊemo se dodvoravati politiËa-rima, poslovnim i drugim dominantnim grupama nepreispitujuÊi njihove poslove ili prilagoavajuÊi priËu takoda odgovara njihovim interesima.” Ako na trenutakostavimo po strani Ëinjenicu da novinari svakako trebajuraditi u javnom interesu (upravo to razdvaja novinarstvood drugih profesija koje su okrenute uvjeravanju, kaoπto su oglaπavanje i PR), osnovni problem kojim senovinari trebaju baviti je sukob interesa koji jeneprihvatljiv u novinarstvu, a u drugim sferama javnogæivota jednostavno je nazvan korupcijom.

UnatoË postojanju samoregulatornih tijela, meukojima je najutjecajnija Novinska komisija za æalbe VelikeBritanije, prema Ëijem su modelu utemeljena samo-regulatorna tijela u Srednjoj i IstoËnoj Europi, postalo jejasno da mediji imaju nekontroliranu moÊ kojuzloupotrebljavaju, pri Ëemu nikome nisu odgovorni. Uvrijeme rasprave o utjecaju medija na politiku i o stupnjupovezanosti medija i (posredovane) politike, moæda jenajtragiËnija posljedica iznevjerenog povjerenja uinstitucije upravo Ëinjenica da nijedan od dosadosmiπljenih mehanizama za uspostavu efikasne kontrolemedija nije bio uËinkovit. Naprotiv, upravo institucije kojeje medijska industrija osnovala da bi regulirala vlastitumoÊ jasno pokazuju nesposobnost medija da sluæejavnom interesu2 i da samostalno, a ne zbog pritiskaizvana (dræavnog), poπtuju profesionalne standarde kojipostoje radi oËuvanja javnog interesa. Ideja samo-regulacije ostala je „zakopana” ispod gomile koruptivnihi klijentelistiËkih odnosa medija i politike.

Stoga sa sigurnoπÊu moæemo tvrditi da u ovomtrenutku ne postoje efikasni mehanizmi zaπtite pravagraana na kvalitetnu i vjerodostojnu informaciju, nina nacionalnoj ni na nadnacionalnoj (EU) razini.Nedostatak uËinkovite medijske regulative i oslanjanjeiskljuËivo na dobru volju medija da sluæe javnominteresu jasno pokazuju zaπto se dræava ne moæe (i netreba) odreÊi svoje aktivne uloge u zaπtiti osnovnihprava. Ne bismo smjeli zaboraviti da su slobodaizraæavanja i sloboda medija temeljna prava, te da jebilo koji pokuπaj da se njihova zaπtita ostavi na milost inemilost dobroj volji medijske industrije tipiËan primjerprivatizacije javnog interesa (prelazak s res publica nares privata) - to je neπto o Ëemu nikada nije postojaokonsenzus u okviru javnih politika.

Mediji koji nisu u sluæbi javnog interesa su korumpirani

Da bismo razumjeli πtetan utjecaj sadaπnjih oblikaodnosa izmeu politike/politiËara i medija, moramo sepozabaviti korupcijom. Osnovna je teza ove analize dasu mediji koji nisu u sluæbi javnog interesa - korumpirani.GovoreÊi to, nemamo u vidu konkretnu medijsku kuÊuili odreenu novinarsku praksu, nego medijske sustaveu okviru kojih mediji posluju.

GovoreÊi na meunarodnom forumu o privrednimkomunikacijama, odræanom u veljaËi 2010. godine uBruxellesu, Wolfgang Hetzer, savjetnik glavnog direktoraEuropskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), rekaoje da su financijska industrija, gospodarstvo i politikadjelomiËno postali polje rada organiziranog kriminala.Istaknuo je da financijska kriza nije kriza, nego rezultatpredvidivih i neizbjeænih posljedica sustavnih pogreπakaizazvanih kolapsom etike, profesionalnom nekom-petentnoπÊu, nemarom politiËara i kriminalnim radnjama.Financijske potrebe politiËkih stranaka, æudnja zautjecajem politiËara i æelja za profitom komercijalnihkompanija spojili su se na destruktivan naËin. Premanjegovu miπljenju, korupcija je osnovni problemsuvremenog druπtva jer omoguÊuje organiziranomkriminalu da elegantno dosegne svoje ciljeve, neposeæuÊi za oruæjem. Istina je da novac kvari ljude, aliisto tako moæe ukloniti sve prepreke. Tako je, kaæe Hetzer,stvoren zaËarani krug.

Antonio Maria Costa, bivπi izvrπni direktor Ureda UN-a za drogu i kriminal sa sjediπtem u BeËu (UNODC),rekao je da je globalizacija svjetsko financijsko træiπtepretvorila u kasino s katastrofalnim posljedicama. ©toviπe,meunarodne organizirane kriminalne mreæe infiltriralesu se u ekonomiju i proπirile cijelim svijetom. U osnovisvega je korupcija: vlade su dopustile divljanje sustava injihovih vaænih dijelova te zaæmirile na njihovouruπavanje, a financijeri i poslovni ljudi nesmetano sunastavili gomilati bogatstvo.

Korupcija je ponajprije snaæan pokazatelj slabogzdravlja demokracije, jer ukazuje na to da je politiËkaklasa postala ciniËna, nemoralna, da nikome ne polaæeraËune te da je izgubila vezu s javnoπÊu. Dokaz da sumediji korumpirani traæit Êemo na nekoliko razina.Najprije Êemo pokazati zaπto mediji ne mogu sluæitijavnom interesu premda je ta misija okvir novinarskograda. U sljedeÊem koraku pokazat Êemo da je upravoprevladavajuÊi izvor prihoda (oglaπavanje) to πto spreËavamedijsku industriju da bude „demokratizirana iznutra”.U tom smislu posebnu pozornost posvetit Êemo situacijiu kojoj su novinari, prevladavajuÊim novinarskimpraksama i njihovoj (ne)sposobnosti da kritiËki sagledajuvlastite postupke. KonaËno, skrenut Êemo pozornost naproblem izgubljenog povjerenja u Vladine institucije

(nepovjerenja nastalog zato πto druπtvo oËekuje viπedemokratske standarde) i pokazati da zahtjevi zaradikalnom transparentnoπÊu institucionalnog radamoraju biti praÊeni mehanizmima pragmatiËnedemokracije, to jest demokracije usmjerene premazajedniËkom rjeπavanju problema. U tom procesuosnovna je uloga medija definirati i interpretiratimetakoncepte, πto seæe dalje od postojeÊih interpretacijadruπtvenih procesa.3

Trebali bismo ukazati i na nekoliko drugih analitiËkihokvira. Iako ova analiza obuhvaÊa zemlje koje se upolitiËkom smislu (i unutar politiËki voenog akademskogdiskursa) nazivaju „zemljama u tranziciji” ili postso-cijalistiËkim i postkomunistiËkim zemljama, oËito je dasu razmatrani problemi svojstveni svim zemljama bezobzira na njihovu (bivπu ili sadaπnju) ideoloπku strukturu.No, za analizu je vaæno uzeti u obzir poseban spletokolnosti koje su utjecale na oblikovanje medijskihsustava u tim zemljama. Najprije treba uzeti u obzirobavezu da se zakonski okvir usuglasi sa standardimaEuropske unije (prevladavajuÊi diskurs „pribliæavanje EU”bio je glavni argument za usvajanje zakona). Iako su uveÊini tih zemalja postojali ovakvi ili onakvi zakonskisustavi i premda njihovi mediji nisu funkcionirali u„pravnom vakuumu”, promjena politiËkog sustavapotaknula je brzopleto usvajanje odreenih zakonskihstandarda koji su jednostavno preuzimani od drugihzemalja bez razmatranja ili πire javne rasprave. Uznedostatak politiËke volje, to je osnovni razlog zbog kojegdoneseni zakoni nisu primijenjeni u praksi.

Korumpirani mediji dovodedo smrti demokracije

Jedna od osebujnih odlika medijskih sustavaobuhvaÊenih ovom analizom jest rezultat donacija.Donacije su omoguÊile razvoj paralelnih (umjetnostvorenih) medijskih sustava, πto je, na dulje staze, kadje prestao dotok novca, dovelo do joπ netransparentnijeprivatizacije i do toga da su mediji postali zarobljenicipolitiËkih interesa. Nuæno je dodati da je uruπavanje togdijela medijskog sektora koji se oslanjao na inozemneizvore financiranja, i samim tim bio u stanju barem nekovrijeme odræavati odreene profesionalne standarde,negativno utjecalo i na povjerenje javnosti. Njihov raspadi kasnija pljaËka lokalnih vlasnika (drugi krug privatizacije)doveli su do gubitka povjerenja javnosti u to da je moguÊdrugaËiji medijski sustav. KonaËno, tu je i pitanjeinstrumentaliziranog civilnog druπtva. U stvari, najveÊidio aktivnog civilnog druπtva spomenutim je politiËkimpromjenama postao dio politike, dok je upraænjenomjesto popunjeno institucijama Ëiji je osnovni cilj biozadovoljavati politiËke i ekonomske interese njihovihfinancijera, a ne graana.

Osnovni zadataknam je pozivativlast naodgovornost.Prioritet Êemodati priËama iproblemima kojiotkrivaju interesevlasti. Bit Êemooprezni uodnosima kojestvaramo sbogatima imoÊnima i pazitida ne postanemosastavni dionjihova druπtva.NeÊemo sedodvoravatipolitiËarima,poslovnim idrugimdominantnimgrupama nepreispitujuÊinjihove poslove iliprilagoavajuÊipriËu tako daodgovaranjihoviminteresima

Korupcija jeponajprije

snaæanpokazatelj slabog

zdravljademokracije jer

ukazuje na to daje politiËka klasapostala ciniËna,nemoralna, da

nikome ne polaæeraËune te da jeizgubila vezu s

javnoπÊu



56

��feljton

ZNA»AJ MEDIJSKOG INTEGRITETA (2)��feljton

ZNA»AJ MEDIJSKOG INTEGRITETA (2)

Sve to treba smjestiti u πiri kontekst. Zapravo, odlukaveÊine zemalja da izjednaËi demokraciju s kapitalistiËkimsustavom proizvodnje i stigmatizira dræavu u njezinojulozi aktivnog zaπtitnika javnog interesa unatoË navodnoneutralnom funkcioniranju træiπta stvorila je situaciju ukojoj je pitanje privatizacije druπtvenog i dræavnogvlasniπtva postalo iskljuËivo politiËko, a ne ekonomsko.Rezultat je bila korumpirana privatizacija koja je dovelado zamjene dræavnog vlasniπtva prividno privatnimvlasniπtvom politiËki motiviranih klijentelistiËkih grupa.PostojeÊi vlasniËki odnosi u medijskom sektoru slikovitopokazuju kako funkcionira vrtuljak politike i medija. Dabi se razumjelo kako korupcija funkcionira, trebarazumjeti njezin osnovni princip, to jest, kako korupcijautjeËe na vlast ili, da budemo precizniji, kako loπa vlastuniπtava demokraciju. Demokracija od onih koji su navlasti zahtijeva da vladaju u korist (ne u interesu) svih, apoËiva na slobodi izraæavanja, slobodi govora i slobodimedija. Korumpirani mediji dovode do smrti demo-kracije. Oni su duboko nedemokratske institucije kojedræavu pretvaraju u privatnu tvrtku. Demokracija,meutim, nije ni imenica ni pridjev. Demokracija je glagolkoji oznaËava stalno provjeravanje koliko oni koji sutrenutaËno na vlasti u nekom trenutku rade za dobrobitsvih. U skladu s tim, korupcija nema nacionalni prefiksni zemljopisno porijeklo - ona je globalni problem. Krizakoja je zahvatila medijsku industriju i novinarstvo iznadsvega je kriza postojeÊih modela rada medija. Stoga seslaæemo s Paulom Starrom, koji s pravom skreÊepozornost na izravnu vezu izmeu uruπavanja novinskeindustrije i uspona novih oblika korupcije: „Izvjeπtavanjenije sve πto su nam novine dale. One su javnosti pruæilemoÊno sredstvo utjecaja na vlast i ta je moÊ sada uopasnosti. Ako ozbiljno prihvatimo da su novine Ëetvrtasila ili Ëetvrta grana vlasti, kraj ere novina navijeπtapromjenu u naπem politiËkom sustavu. Novine supomogle kontroli koruptivnih tendencija i u Vladi i uposlovanju. Ako æelimo izbjeÊi novu eru korupcije, moratÊemo prizvati tu moÊ na druge naËine. S novimtehnologijama ne nestaju stare odgovornosti.”

Borba protiv korupcije u medijima, ukljuËujuÊirazotkrivanje netransparentnih vlasniËkih odnosa i naËinafinanciranja te kritiku propasti novinarstva kao praksejavne kontrole rada dræavnih institucija, istovremeno jeborba za demokraciju. Svrha ove analize nije da samoidentificira loπe primjere rada medija, nego da uspostavinove oblike rada medija pri Ëemu Êe borba za njihovintegritet biti jedan od kljuËnih politiËkih zahtjeva.Djelotvorna medijska politika je ona koja uspostavljadijalog izmeu medija (novinara) i javnosti te stvaraokruæenje za rad medija koje im omoguÊuje da odbacejaram ovisnosti o privatnim centrima moÊi i postanuovisni o javnosti. Da bi se postigao taj cilj, potrebno je

preispitati postojeÊe modele upravljanja, financiranja ivlasniπtva u medijskom sektoru.

NovinariPitanje jesu li novinari ærtve ili su dio struktura i odnosa

koji spreËavaju medije u obavljanju njihove demokratskeuloge donijelo je odgovor koji opravdava zakljuËak dasu novinari, uz javnost i druπtvo u cjelini, bili najveÊigubitnici u procesu dugom dva desetljeÊa.

U bivπoj Jugoslaviji novinarstvo je bilo ugledna iutjecajna profesija koju je pratio priliËno visok druπtvenistatus, a po primanjima su novinari pripadali srednjemdruπtvenom sloju. Danas, meutim, biti novinar u BiH,Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji znaËi biti druπtvenodegradiran na slugu biznismena, profesionalno svedenna „dræaËa mikrofona” (termin koji su Ëesto koristiliintervjuirani novinari) i ekonomski sveden na obesprav-ljenog radnika s nesigurnim zaposlenjem, Ëija je zaradaËesto manja od nacionalnog prosjeka, a ponekad kasni ipo nekoliko mjeseci. Tu se misli na prosjeËnu novinarskuplaÊu koja moæe biti izmeu 250 i 350 eura (osim uHrvatskoj, gdje su plaÊe viπe), odnosno jednake su cijenijednodnevnog smjeπtaja u Bruxellesu u koji sepredstavnici novinara pozivaju na rasprave o znaËajunjihova rada na promicanju demokracije ili na pregovorenjihovih zemalja o pristupanju EU.

Profesionalna i ekonomska degradacija nije, meutim,izazvala organiziran otpor novinara. »ak i danas, uokolnostima koje veÊina opisuje kao „gore nego ikad”,oni ostaju pasivni, polarizirani i razjedinjeni. NjihovapolitiËka i etniËka pripadnost Ëesto viπe utjeËe na njihovestavove prema problemima novinarstva od njihovesvijesti o hitnosti zajedniËke akcije za izgradnju i obranuprofesionalnih standarda i identiteta.

Udruæenja novinara postoje i pokuπavala su podiÊisvijest o situaciji u kojoj su novinari, ali su njihova moÊ ikapaciteti slabi. Ta su udruæenja i sama Ëesto polarizirana,a njihova vodstva Ëesto politiËki pristrana. U Albaniji suse novinari samoorganizirali na inicijativu donatora imeunarodnih organizacija, ali su njihove aktivnostiobiËno prestajale kada su vanjski izvori financijskepodrπke iscrpljeni. Novinarska udruæenja u Srbiji ukljuËilasu se u kreiranje medijske politike, u izradu medijskestrategije i reforme medija, Ëak su zanemarila prijaπnjepolitiËke nesuglasice i formirala medijsku koaliciju. No,njihov angaæman u kreiranju medijske politike i regulacije,iako ostavlja dojam sudjelovanja i utjecaja na donositeljeodluka, joπ nije dao æeljene rezultate. Rezultat je dasvakodnevna pitanja i manifestacije katastrofalnog stanjaprofesije ostaju ili u sjeni ili su potpuno zanemareni.Sindikati su tu i tamo stekli odreenu, premda joπnedovoljnu snagu uglavnom jer im nedostaju ugledni,snaæni lideri i sposobnost da prevladaju brojne prepreke.

Vlasnici komercijalnih medija spreËavaju ili zabranjujuukljuËivanje u sindikalne organizacije. Sindikalni aktivistiizloæeni su pritisku; u Makedoniji je predsjednicinacionalnog sindikata raskinut ugovor o radu.

Istraæivanje je pokazalo da je uloga urednika Ëestofaktor degradacije i instrumentalizacije novinarskog poslai novinarstva u sluæbi zadovoljenja privatnih interesavlasnika i/ili politiËkih interesa klijentelistiËkih grupa. UMakedoniji je njihova uloga opisana kao „posredniËka”u klijentelistiËkom lancu, jer urednici vode raËuna dainteresi vlasnika medija - politiËara, tajkuna ili oglaπivaËa- budu ostvareni i da se odraæavaju u konkretnimnovinarskim proizvodima i medijskim sadræajima, Ëak iako to zahtijeva izravnu uredniËku cenzuru novinarskogËlanka. No, najuobiËajenija praksa sastoji se odpostavljanja lojalnih i posluπnih ljudi na kljuËne pozicijeu redakciji te marginaliziranja i kaænjavanja novinara kojiizraæavaju kritiËko miπljenje ili æelju za autonomijom.Urednici u zemljama obuhvaÊenima ovom studijomuglavnom nisu ni prvi ni najbolji meu jednakima(novinarima), nego posluπnici vlasnika medija koji su seza uredniËki posao kvalificirali zahvaljujuÊi servilnosti inedostatku etiËkih ograda.

Novinari koji rade za lokalne medije u posebno su loπojsituaciji, koja zasluæuje zasebnu istraæivaËku studiju. Lokalnimediji su, ustvari, joπ podloæniji politiËkoj i poslovnoj volji,a lokalni novinari imaju malo drugih moguÊnosti zazaposlenje. U istraæivanim zemljama postoje stotinenezaposlenih novinara, svatko moæe postati novinar bezodgovarajuÊih vjeπtina i kvalifikacija, a vlasnici medija sveto koriste da bi snizili cijenu rada i vrπili pritisak.

U takvim okolnostima predatorskog kapitalizma,prema rijeËima mnogih intervjuiranih novinara, etiËkase pitanja smatraju „luksuzom” ili neËim πto stvara mnogepoteπkoÊe ako se pridræava etiËkih standarda.

Novinarima prijete, optuæivani su i napadani. U BiHje novinarska organizacija BH Novinari osnovalabesplatnu Liniju za pomoÊ novinarima, koja godiπnjeregistrira oko 40 sluËajeva pritisaka, prijetnji i napada. URepublici Srpskoj novinarima je onemoguÊen rad ili suizloæeni zastraπivanjima Vladinih predstavnika, dok jekritiËki usmjerenim novinarima onemoguÊen pristupinformacijama ili im se ne dopuπta izvjeπtavanje odogaajima u organizaciji dræavnih tijela. U Srbiji je uposljednje vrijeme postignut napredak u istrazi nekihubojstava novinara u proπlosti, ali istovremeno imanovinara kojima se morala pruæiti cjelodnevna policijskazaπtita zbog prijetnji kojima su izloæeni.

Posebno su u opasnosti novinari istraæivaËi. Ipak, rijetkioptimizam u pogledu moguÊnosti novinara da obavljajusvoj posao vjerodostojno i posveÊeno u odnosu najavnost sreÊe se upravo kod novinara istraæivaËa. Naprimjer, Artan Hohxa (iz Albanije) objasnio je da novinari

koji svoj posao rade sa straπÊu i hrabroπÊu ne samo daodbijaju pokleknuti u teπkim okolnostima, negopojaËavaju napore da podignu razinu profesionalnosti.

Novinari istraæivaËi samo rijetko rade za mainstreammedijske kompanije (kao πto je sluËaj s Insajderom, koji seemitira na televiziji B92). VeÊina ih radi za alternativneorganizacije kao πto su centri za istraæivaËko novinarstvo,Balkanska istraæivaËka mreæa (BIRN) i sliËno. Timorganizacijama pomaæu donacije koje ih podræavaju, aistraæivaËke priËe Ëesto se distribuiraju putem on line medijakoje su osnovali i njima upravljaju sami novinari. DrugimrijeËima, u regiji obuhvaÊenoj ovim istraæivanjem novinariistraæivaËi i istraæivaËko novinarstvo su vrsta otpadnikaprotjeranih iz mainstream medija koji su pod kontrolomlokalne politiËke i poslovne elite. U isto vrijeme oni su nekavrsta novinarskih vitezova lutalica koji rade podpokroviteljstvom meunarodne zajednice. PriËa je alegorijskiprikaz onoga πto je zadesilo medijske sustave u ovimzemljama na njihovom vjeËnom marπu prema demokraciji.

Novinarske i medijske prakseMainstream novinarstvo je praktiËno potpuno

podleglo instrumentalizaciji u komercijalne svrhe i usvrhu politiËkog paralelizma. Studije sluËaja predstavljeneu ovoj knjizi otkrivaju drastiËne primjere politiËkepristranosti, na primjer politiËki orkestrirane brutalnekampanje objavljene u politiËkim tabloidima u Srbiji kojesu bile usmjerene protiv odreenih politiËkih akteratijekom politiËke borbe. Izvjeπtavanje o etniËkimotiviranim dogaajima u Makedoniji bilo je πkolskiprimjer pristranosti i manipulacije zaposlenih na dvakanala javnog servisa. Podreivanje novinara komer-cijalnim ciljevima u Hrvatskoj ilustrirano je Ëinjenicomda u Hrvatskoj ne postoji viπe ni jedan dnevni list velikogformata. Izvjeπtavanje o druπtvenim protestima u BiHjasno je pokazalo da je svaka druπtveno kompleksna temapostala neπto s Ëim se mediji nisu u stanju nositi te da uizvjeπtajima uvijek prevladava stajaliπte vladajuÊihstruktura. Najavljena, ali neostvarena neposluπnostprivatnih televizijskih stanica u Albaniji, koje je izbornakomisija prisilila da emitiraju snimke πto ih je pripremilapolitiËka stranka, svjedoËi o izdaji povjerenja gledatelja ipobjedi politiËkih interesa nad javnim�

Izvjeπtavanje nijesve πto su namnovine dale. Onesu javnostipruæile moÊnosredstvo utjecajana vlast i ta jemoÊ sada uopasnosti. Akoozbiljnoprihvatimo da sunovine Ëetvrtasila ili Ëetvrtagrana vlasti, krajere novinanavijeπtapromjenu unaπem politiËkomsustavu. Novinesu pomoglekontrolikoruptivnihtendencija i uVladi i uposlovanju. Akoæelimo izbjeÊinovu erukorupcije, moratÊemo prizvati tumoÊ na drugenaËine. S novimtehnologijama nenestaju stareodgovornosti

Novinari kojirade za lokalne

medije u posebnosu loπoj situaciji,

koja zasluæujezasebnu

istraæivaËkustudiju. Lokalni

mediji su,ustvari, joπpodloænijipolitiËkoj i

poslovnoj volji, alokalni novinari

imaju malodrugih

moguÊnosti zazaposlenje. Uistraæivanim

zemljama postojestotine

nezaposlenihnovinara, svatko

moæe postatinovinar bez

odgovarajuÊihvjeπtina i

kvalifikacija, avlasnici medijasve to koriste dabi snizili cijenu

rada i vrπilipritisak



58

otovo svi filmski i televizijski stvaraoci i kritiËari odimena i ugleda za Ivu ©tiviËiÊa s pravom istiËu da jenajpopularniji, najplodniji i na koncu najbolji scenarist kojegaje dala Hrvatska, o Ëemu ponajbolje svjedoËi njegov opus.

Njegov briljantni scenarij za Kuda idu divlje svinje utzv. olovnim vremenima pokazao je da se i u takvimuvjetima moglo ostvarivati vrhunske umjetniËke dosege.Ta serija i druge ©tiviËiÊeve drame prikazivale su se naprogramima TV kuÊa bivπe zajedniËke dræave i u viπeeuropskih zemalja: Poljskoj, DR NjemaËkoj itd. Televizijskedrame raene su prema Krleæi, Matoπu, MarinkoviÊu, La-liÊu, Dostojevskom, Brechtu, Durrenmattu, Galsworthyjui drugim velikanima pisane rijeËi.

Vjerojatno sumirate ono πto ste radili cijeli æivot. ©tobiste istaknuli kao osnovnu potku i motivaciju uukupnom stvaralaπtvu?Ne bavim se sumiranjem - neÊu o sebi govoriti i

ponavljati ono πto sam napravio. Ono πto sam napraviozapisano je, ono πto postoji nalazi se u arhivi.

Napravite izuzetak, prisjetite se drama koje stenapravili.Iz onoga πto sam napravio izdvojit Êu drame i

scenarije: Balkon, Vraæji otok, TreÊi je doπao sam, Svadba,VuËjak, Sektor De, Pijana noÊ 1944., Kandidat smrti,Usnuli ratnik, Dvostruki obruË, Mokra koæa, Prikupljanjehrabrosti, Sedam i petnaest, Kokoπari, Kuda idu divljesvinje, Istarska rapsodija 1921., Tomo Bakran, Puπka ucik zore, Brisani prostor, Tamburaπi, Putovanje u VuËjak,Horvatov izbor, Sjeta i skepsa, U potrazi za zaviËajem,UskrsnuÊe nade, Planetarij, 20 emisija glumaËkih portreta,radiodrama Zeleni dan...

Proπli ste sve faze kao dramaturg, scenarist i urednik.Koja vam je uloga bila najlakπa, a koja najteæa?Najlakπa uloga bila mi je kad sam bio urednik u redakciji.

Mogao sam putovati, a da nitko ne pita gdje sam, πto radimu Skoplju, Beogradu, Sarajevu, Splitu. Takvu elastiËnudramaturgiju dopuπtenja rijetko je tko imao. A za to samzahvalan, prije svega, Ivanu ©iblu, generalnom direktoruRTV Zagreb. Imao sam njegovu podrπku u svemu. Kadaje trebalo, stao bi uz mene. Znao je reÊi - pustite ©tiviËiÊana miru. Nemojte traæiti od njega da vam doe u 8 sati naposao. Ne piπu se scenariji i ne stvaraju se drame za radnimstolom u kancelariji na Televiziji.

Pisali ste TV drame, TV scenarije i adaptacijedramskih tekstova. Neke su naprosto “nestale”, nesamo vaπe nego i drugih autora?Najviπe mojih radova je saËuvano, ali mnogi su

izbrisani. Izbrisano je πest mojih suvremenih drama zbogtoga da bi urednici imali prazne vrpce. Preko noÊi sutako nestale i neke druge odliËne drame koje viπe nepamtiπ jer ih nema. Tek kad godine prou, vidiπ zapravoπto se dogaalo iza tvojih lea. Tako se meni dogodilaneobiËna i nesvakidaπnja stvar. Nakon emitiranja drame

��intervju ivo πtiviËiÊ

Razgovarao Jozo PetriËeviÊ��

intervju ivo πtiviËiÊ

Najlakπa ulogabila mi je kadsam bio uredniku redakciji.Mogao samputovati, a danitko ne pita gdjesam, πto radim uSkoplju,Beogradu,Sarajevu, Splitu.Takvu elastiËnudramaturgijudopuπtenjarijetko je tkoimao. A za tosam zahvalan,prije svega,Ivanu ©iblu,generalnomdirektoru RTVZagreb

Usnuli ratnik, u tisku su izaπle sjajne kritike. Drama jebila suvremena i aktualna - govorila je o raspodjeli moÊina temelju uloge odigrane u revoluciji. KritiËari su veÊspominjali da je na sljedeÊoj smotri TV drame onaapsolutni dobitnik nagrade. Nisu znali da je noÊ poslijeemitiranja drama izbrisana.

Kad ste napisali prvu TV dramu? Kako se zvala ikakav je odjek imala?Prvu sam dramu napisao u redakciji Studentskog lista

u Zagrebu potkraj pedesetih godina. Tada sam bio kritiËari pisao sam likovne, kazaliπne i filmske kritike u redakcijikoja je bila sastavljena od istinskih zaljubljenika u tajposao. Nedjeljko DragiÊ je bio grafiËki urednik, a Ëlanoviredakcije i suradnici bili su Muharem KulenoviÊ, Ivo Ban,Mirko Boπnjak i Stipe ©uvar koji je kao glavni urednikokupio mnoga velika imena znanosti, kulture i umjetnosti.Tekstove nam je pisaÊim strojem prepisivala Vera, buduÊida smo svi pisali rukom.

U redakciji Studentskog lista napisao sam svoj prviscenarij pod naslovom TreÊi je doπao sam. Nadalje, u tojredakciji u Varπavskoj 4, napravio sam scenarij po romanuMihajla LaliÊa,crnogorskog pisca kojega sam cijenio zbognjegove istine, stava, Ëistoga odnosa prema ljudima, ratu,revoluciji, zbog kritiËkog odnosa prema svemu.

©to vas je u tom poslu najviπe inspiriralo?Literatura. To je izvor. Sve drugo pripada mojem

slobodnom spisateljskom temperamentu.Javnost vas najviπe veæe uz serijal Kuda idu divlje svinje.Dosad sam o seriji Kuda idu divlje svinje toliko rijeËi

izgovorio, da viπe afirmacija, s bilo koje strane doπle, zasamu seriju ne znaËi niπta.

Divlje svinje su ostale, emitiraju se i danas, a nedavnosu proglaπene najboljom serijom. Napisana je i knjiga onjoj Subverzivna poetika Ive ©tiviËiÊa i Ivana Hetricha.Autor je Silvio MiroπniËenko, redatelj dokumentarnihfilmova i esejist.

A sada o Krleæi...Krleæa je, kao i Matoπ i Ranko MarinkoviÊ, bio moja

gimnazijska literarna opsesija. Kako sam brzo doπao umoguÊnost da o njima razgovaram kroz objektivtelevizijske kamere, znaËi kroz slog nove dramaturgije,to sam mislio da, prije svih Krleæa, mora imati svojeposebno mjesto i mora imati prednost. Krleæa jeneponovljiv dramski pisac jer je svaka njegova reËenicakumulativna energija dramskoga konflikta. Rijetki su piscikoji svakom svojom reËenicom izazivaju konflikt, jedno-stavno interpretiranje. Prvo me privukao Vraæji otok.Napisao sam scenarij po njemu i s njime otiπao Krleæi.Primio me srdaËno i paæljivo sasluπao πto sam o realizacijiVraæjeg otoka imao reÊi. A Krleæa je rekao: “Radite ipozovite me kad bude gotova priËa, kad bude premijera.”Pozvali smo ga i bio je itekako zadovoljan. Vraæji otokbio je senzacija. Bio je to prvi Krleæa na TV ekranu sa

G

Mojeserije i dramepreæivjele su

sva turbulentnavremena

Mojeserije i dramepreæivjele su

sva turbulentnavremena



60



Dok sam biourednik

Dramskogaprograma, okupiosam mlade ljude.

Vidio sam danema druge, nego

okupiti novemlade snage -

Vinka Breπana,Lukasa Nolu,

Hrvoja Hribara,Snjeæanu

Tribuson i joπneke. Dao sam im

da rade filmove.Dramskaredakcija

proizvela je filmKako je poËeo ratna mom otoku.

Bila je to prvaprava projekcija inovog urednika, i

novih snaga, inovih ideja i

onoga πto smogovorili, da

televizija treba biti

samostalnom dramaturgijom televizijske priËe. Nije tobila adaptacija, nego literatura, literatura pretvorena udramu, dramski slog. Uslijedio je Kandidat smrti, priËakoja je nagraena na festivalu u Ljubljani, gdje je poljskiambasador zatraæio da se prevede i na poljski, pa jevarπavski studio pozvao svoje glumce i interpretirao djelona poljskom jeziku. Tu smo veÊ uπli u meunarodnusuradnju, a za Kandidata smrt dobili smo na domaÊimfestivalima nekoliko nagrada.

Otvorili ste temu domobranstva.To je moja omiljena tema. VuËem je joπ iz djetinjstva.

Domobranstvom se bavim konstantno u svojoj dra-maturgiji. Ono najviπe dolazi do izraæaja u TV dramamaKokoπari, Tamburaπi pa i u Putovanju u VuËjak te Kudaidu divlje svinje.

Svugdje provlaËim domobrane koji nisu skloni ratovatiza neπto πto im donosi zlo, kolektivitet zajedniËkog, kakose tada govorilo, zajedniËkog kazana i zajedniËkog rada.Njihova ljudska, seljaËka i domobranska intima bori seprotiv toga. Naπ je Ëovjek imao malo zemlje, malo imanje,

ali je imao svoje. I taj je dio stvari branio. RijeË je o psihologijiopstanka - braniti svoje. Tom sam se idejom uvijek vodio.

U biografiji vam piπe da ste s Televizije Zagreb otiπlikao nepoÊudan. Zbog Ëega i zbog koga ste otiπli?Da, otiπao sam. Dok sam bio urednik Dramskoga

programa, okupio sam mlade ljude. Vidio sam da nemadruge, nego okupiti nove mlade snage -Vinka Breπana,Lukasa Nolu, Hrvoja Hribara, Snjeæanu Tribuson i joπneke. Dao sam im da rade filmove. Dramska redakcijaproizvela je film Kako je poËeo rat na mom otoku. Bilaje to prva prava projekcija i novog urednika, i novih snaga,i novih ideja i onoga πto smo govorili da televizija trebabiti. Napustio sam uredniËku duænost na televizijijednostavno zbog toga πto sam u emisiji Planetarij uzimaoprostor, tri do Ëetiri minute, i govorio o stvarima koje senisu ticale samo televizije i televizijskog programa. Bilesu to moje opservacije na stvari πto su se dogaale okonas - bio je to moj otpor poniæenju koje se svakodnevnopojaËavalo i pretvaralo u pravu represiju nad pameÊu islobodom govora.

ÆIVOTOPISNovinar, urednik i knjiæevnik Ivo ©tiviËiÊ roen je13. svibnja 1936. godine u Reπetarima kod NoveGradiπke.Tijekom studija na Filozofskom fakultetu uZagrebu objavio je prve tekstove i reportaæe, filmskei kazaliπne kritike u Studentskom listu; od 1959. do1963. filmski je kritiËar Radio Zagreba. Potom jepreπao na televiziju gdje je dramaturg, scenarist,urednik i odgovorni urednik Dramskog programa.»lanom druπtva Hrvatskih knjiæevnika postao je1966., Hrvatskog druπtva pisaca 2002., a Druπtvanovinara Hrvatske 1964. godine.Piπe TV drame, TV scenarije i adaptacije dramskihtekstova. Autor je brojnih scenarija i adaptacija zateleviziju i film. Dramama Treba zaklati pijetla,Kokoπari i Tamburaπi diskretno je naËeo temu ohrvatskim domobranima. TV serija Kuda idu divljesvinje 1971. razrada je motiva domobranstva.Od daljnjih projekata izdvajaju se Tomo Bakran(1978.), Putovanje u VuËjak (1985.) te Pijana noÊ1918. To je kazaliπna drama i potpuno autorskokazaliπno djelo Shakespeare u Kremlju.Napisao je takoer nekoliko kriminalistiËkihdrama koje dotada nitko nije pisao, meu kojimaJutro joπ nije dan, VruÊi zrak, Ulica bez izlaza. Svesu popraÊene sjajnim kritikama.Pet ekraniziranih TV drama objavio je u knjiziRatnici 1968. godine.Bio je savjetnik za umjetniËka i dramska pitanjaglavnog urednik HTV te predavaË dramaturgije naAkademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnikje Nagrade grada Zagreba i Nagrade Ivan ©ibl zaæivotno djelo te niza drugih priznanja�

Usred slavlja nakon sveËane premijere filma Kako jepoËeo rat na mome otoku obavijestili su me da viπenisam urednik Dramskog programa.

Koga od redatelja pamtite?Pamtim redatelje s kojima sam suraivao: Antu

Viculina, Marija Fanellija, Savu Mrmka, Antona Martija,Nikolu Tanhofera, Edu GaliÊa, Joakima MaruπiÊa, DuπkaAniÊa, Danijela MaruπiÊa i nadasve sjajnog kolegu,spikera i reæisera Ivana Hetricha. On je redatelj mnogihmojih drama - veliki poπtovalac piπËeve rijeËi. Bio je rijetkopoπten Ëovjek. I ne samo to. SuosjeÊao je s drugima, ato je najvaænija stvar u ovome poslu. Mi se bavimoposlom koji je stalno ugroæen u svojoj ljudskoj dimenziji.

©to imate od minulog rada?Od minulog rada imam, moglo bi se reÊi, na kraju

krajeva ipak - sreÊu. SaËuvano mi je i emitiraju se ovogatrenutka u reprizi, drugoj i treÊoj, petoj ili desetoj, poje-dine drame. Tamburaπi su dosad emitirani u sedamtermina i u svakom su vremenu postigli velik uspjeh.NajveÊe mi je priznanje za Tamburaπe odao urednikDramskoga programa Draæen SiriπËeviÊ koji me nazvaoposlije emitiranja i pitao: “Ivo, je li moguÊe da smo miovo snimili?” Dakle, napisao sam drame i serije koje Êebiti na programu i prikazivat Êe se. Za serije Kuda idudivlje svinje i Putovanje u VuËjak najzasluæniji su IvoBojaniÊ i Branko PuhariÊ. Bez njih dvojice ne bi bilo tihserija, a bez Palme KataliniÊ ne bi bilo Tamburaπa.

Dobar sluh za ono πto smo radili Edo GaliÊ i ja imaoje Miroslav LiliÊ. On nam je omoguÊio da snimimo 15epizoda serije Putovanje u VuËjak.

Tko su vam najbolji prijatelji?NeÊemo ih nabrajati. Imam ih mnogo, jako mnogo,

ne samo u glavnom gradu Lijepe Naπe, nego i u drugimmjestima i susjednim dræavama.

Kada ste u æivotu bili najsretniji?Kad mi se rodila Tena. I kad sam u njeno ime od rektora

ZagrebaËkog sveuËiliπta primio Rektorovu nagradu πto juje dobila za svoju prvu dramu Nemreπ pobjeÊ od nedjelje.Danas njezinu dramu Tri zime igraju u National Theatreu

u Londonu,jednom od najprestiænijih svjetskih kazaliπta, aoskarovac Danis TanoviÊ priprema film po njezinuscenariju, koji je napisala po svojoj drami Invisible.

Mogu li reÊi - krenula je tatinim putem?Ona je poπla svojim putem. Kada bi tata krenuo

njenim putem, brzo bi se umorio i stao bi.Moæete li je πire predstaviti?Razumije se da mogu. Diplomirala je dramaturgiju

na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu, a 2002.godine magistrirala je na londonskom GoldsmithsCollegeu, na odsjeku za dramsko pismo. Drama NemreπpobjeÊ od nedjelje, Na smrti, Dvije, Fragile, Krijesnice,Felix, Invisible i drame za djecu Parsifal i Psssst! izvodese u brojnim europskim zemljama, prevedene su na viπeod deset jezika i dobile su mnoge nagrade, meu kojima,za dramu Nemreπ pobjeÊ od nedjelje, i Nagradu MarinDræiÊ za najbolje hrvatsko dramsko djelo 2000. godine;Zlatni smijeh za najbolji tekst na Danima satire u Zagrebu2006. za dramu Fragile!; Europsku autorsku nagradu zainovativni tekst Heidelberg Stückemarktu 2008. za dramuFragile i Nagradu za najbolji dramski tekst na MaruliÊevimdanima u Splitu 2008. za dramu Krijesnice.

Godine 2007. napisala je jednoËinku za omnibus dramaGoldoni Terminus koje su premijerno izvedene naVenecijanskom bijenalu. Za kazaliπte Ulysses adaptirala jeKrleæinu Pijanu noÊ 1918., za koju je osvojila nagradu zadramaturgiju na Festivalu malih scena u Rijeci. DramaSedam dana u Zagrebu prvi put je izvedena u sklopuprojekta Orient Expressa, Europske kazaliπne konvencije.Drama Invisible praizvedena je u New Wolsey Theatreu uEngleskoj 2012. i trenutaËno je u pripremi kao igrani film.Godine 2013. drama Europa praizvedena je u ZKM-u ikrenula je na europsku turneju. Od 2003. piπe kolumneza Ëasopis Zaposlena, koje su objavljene u zbirkamaOdbrojavanje i Vrag ne spava u izdavaËkoj kuÊi Profil. Æivii radi u Londonu i Zagrebu i piπe na hrvatskom i engleskom.

Da vam je sada 18 godina, koju greπku nebiste ponovili?Sa 18 sam godina povlaËio poteze i akcije koje nikome

ne bi pale na pamet. Meni su pale i pokazalo se da su diomene. Sa 18 godina putovao sam od Reπetara do Beogradai Zagreba. Tu je moj temperament dobio pravu mjeru. Nebih se mijenjao, ne bih greπke u tim godinama ni spominjao.A bilo ih je. Ne moæeπ doÊi iz jednoga malog mjesta, sasela, i postati pisac, ne moæeπ se pojaviti u velegradu i postatitelevizijski pisac, autor drama i serija, a da prije toga nisiimao nikakvu pouku. Naprimjer, nitko te nije slao u Italiju,Englesku, Francusku da vidiπ kako se zapravo stvaraju TVdrame. Bio sam samouk. Za svoje greπke ne moæeπ nikogakriviti, s greπkama se nosiπ kako znaπ. Sva turbulentnavremena moje su drame i serije izdræale.

Da se ponovno rodite, πto biste voljeli biti?Tata Tene ©tiviËiÊ�



62

nove knjige - svijet medija��

nove knjige - svijet medija

KRIMI∆ JE PORUKADrago HedlIzborna πutnjaNaklada Ljevak; godinaizdanja: 2014; Broj stranica:350; uvez meki

Na poËetku prikaza romanakolege Drage Hedla Izbornaπutnja, moram reÊi da nisambaπ fan krimiÊa i da mi jenajbolje djelo iz toga popu-larnoga æanra ZloËin i kazna

Fjodora MihajloviËa Dostojevskog, a s Ëime se mnogi ljubiteljikrimi literature vjerojatno ne bi sloæili. Ali fan sam Drage Hedla tenjegov drugi roman, pravi pravcati krimiÊ, Izborna πutnja u izdanjuNaklade Ljevak, smatram vrsnim djelom klasika u postajanju.Naime, novinar i knjiæevnik, jednom rijeËju pisac Hedl, objavio jedosad jedan roman, Donjodravska obala, kod istoga izdavaËa, atom prilikom napisao sam da je reËeno πtivo primjer za potvrduteze da pisano umjetniËko djelo vrijedi upravo onoliko koliko je ikako u njemu iskazan piπËev originalni talent.

Sve ono drugo πto procjene temelji na valerima, kao πto suspisateljska dosljednost æanru, odnjegovani stil ili hrabro ulaæenjeu teme, odnosno virtuozno lako prebacivanje iz fakcije u fikcijui obratno, samo je argumentiranje jedine Ëitateljima konkretneprosudbe - preporuËuje li se neko djelo za Ëitanje ili ne. Kad jeautor Drago Hedl u takvome pitanju, onda je odgovor, sudeÊi o ipo novome krimi romanu, samo pozitivan - da, preporuËuje se!Jer taj novinar, publicist i knjiæevnik jednostavno je dobar pisacbez obzira na rod u kojem se iskazuje. ©iroj javnost najpoznatijije kao ponajbolji i zacijelo najhrabriji istraæivaËki novinar koji jeradio u redakcijama Glasa Slavonije, Slobodne Dalmacije, Novogalista, Ferala Tribunea i to ponajËeπÊe na istraæivanjima tema kojesu mu nerijetko bile i po æivot opasne. BuduÊi da je suraivao iu nekim uglednim inozemnim novinama i magazinima, za takavje novinarski rad dobio osim hrvatskih i nekoliko znaËajnihmeunarodnih nagrada.

Uz ovakve retke obiËno se doda i ono Æivi i radi, a u Hedla toje u Osijeku i Zagrebu, kao profesionalni novinar, ali sve ËeπÊe ikao knjiæni autor. Zapravo, karijeru pisca zapoËeo je u knjiæevnomkrugu i bio urednik osjeËkoga Ëasopisa Revija. Objavio je takodvije zbirke kratkih priËa, tri publicistiËke knjige te knjigu feljtonai intervjua, a s uspjehom se okuπao i kao autor triju dramskihtekstova te nekoliko filmskih scenarija. Ti podaci Êe mnogenjegove novinske Ëitatelje i iznenaditi jer najpoznatiji je ipak poæurnalistiËkom angaæmanu u istraæivaËkom novinarstvu,primjerice u otkrivanju istine i istjerivanju pravde u vezi sBranimirom Glavaπem osuenim nakon duge sudske trakaviceza ratne zloËine u Osijeku.

Grad Osijek je inaËe viπe nego prepoznatljivo mjestodogaanja u oba dosadaπnja romana Drage Hedla. Posebice uDonjodravskoj obali Hedl je odan svojem temeljnom umijeÊu ukojem se precizno opisuje zbilja od toka Drave kroz grad, ulice,kriæanja i poloæaje zgrada bitnih gradskih institucija. Sve je to i unovome romanu, krimiÊu Izborna πutnja podjednako veristiËkiuklopljeno u radnju. »itatelj bi s tom knjigom u rukama mogaolako obiÊi i pronaÊi sva bitna mjesta radnje romana. Iz takvihupravo krimirealistiËki intoniranih reËenica, zahvaljujuÊi autorovuutemeljenju u novinarstvu, od kojeg on nije samo æivio nego gaje i æivio, upravo kulja svekolika uvjerljivost piπËeva osnovnogadiskursa. Na fakciju on kalemi fikciju na naËin za koji je maloreÊi da je majstorski ili maestralan. Jer ono nakalemljeno Ëistije viπak vrijednosti koji nipoπto nije s viπka nego je literarnoæanrovska konstitutivna kreacija. Primjerice, naËin na koji je

opisan stambeni neboder na obali Drave u slavonskoj metropoliprimjer je kako Ëvoriπno mjesto radnje naracijski logiËnofunkcionira. Jednako kao poznati dravski most, vizualni simbolmodernoga Osijeka, u toj ravni u blizini je i glavni locus delictigdje lijeËeni peteespeovac pronalazi trupla ærtava. Policijskaistraga predugo se ne miËe od poËetka, a naπ nam autorpredstavlja cijelu galeriju likova od kojih mnogi mogu biti ubojice.Akteri su tu mnogi manekeni metastatski korumpirana druπtva,kao da nema tu onih kojih nema, tu su politiËari, dræavni i lokalnifunkcioneri, tajkuni veliki i mali te narkomani i pedofili, a nenedostaje i ostalih izvrπnih snaga - plaÊenih ubojica. Sve je tonaπ autor, radeÊi tolike godine u istraæivaËkom novinarstvu, oËitosretao jer ih upravo suvereno skicira, ali i precizno portretira i toponajviπe njihovim govorom. Osobita je zanimljivost πto Hedlotkriva i Ëinjenicu da se u karikama zloËina kao izvrπiteljaubojstava nalaze plaÊeni ubojice iz susjedne Srbije, a tamo pakisto odrauju plaÊenici iz Hrvatske. I taj se detalj ne Ëini uopÊeda je iz onoga sloja fikcije u ovoj Izbornoj πutnji, a ni u bilo kojojdrugoj.

No, kao u svakome pravom krimiÊu, postoji detektiv, inspektorVladimir KovaË koji je u ovome sluËaju tipiËan good guy, koji unatoËsvemu Ëime ga bad guys pokuπavaju onemoguÊiti, uspijevapomaknuti istragu s mrtve toËke. Dalje o sadræaju ovdje neÊe bitini rijeËi da se buduÊim Ëitateljima ne pokvari bilo koji elementiznenaenja i napetosti. Ali, ima neπto πto svakako treba naglasitikao potpunu originalnost, sasvim nestandardnu i neuobiËajenu ukriminalistiËkom æanru.

A to je da postoji stanovit dualizam u protagonizmu ovogaromana; nositelj radnje nije samo inspektor Vladimir KovaË, negoi novinar Stribor Kralj. Drago Hedl, novinar, kao da se nije dokraja pouzdao u knjiæevnika Dragu Hedla. Moæda je stogainspektoru Vladimiru KovaËu pridodao novinara Stribora Kraljatako da oni zapravo vode komplementarne istrage. Tu su posrijedidva knjiæevna lika, dva razliËita karaktera koji doduπe pridonosedramatiËnosti cijele radnje, ali i Ëitatelja mogu navoditi da zanjih, u svom poimanju priËe, uvede neku vrstu kompetencijelikova.

Ni ostali likovi u ovom romanu nisu, kako to obiËno biva ukrimiÊima, samo ovlaπ karakterizirani radi lakπeg voenja radnje.Svi oni imaju i korelacije s drugim viπe ili manje vaænimsubjektima, a i multilateralne kontakte s protagonistima iantagonistima. Likovi protagonista imaju i snaæne antagonisteu svojim nadreenima koji obiËno funkcioniraju naizgled na stranizakona.

Sve u svemu, Drago se Hedl odliËno snaπao u svom drugomromanu izabravπi æanr krimiÊa, i to ne samo zato πto ta vrstaliterature ima veoma brojno i vjerno Ëitateljstvo, nego i jer je onoËito dobro, a Ëini se i dubinski (i to nerijetko metodom vlastitekoæe) upoznao upravo taj métiers d’ art. Osim toga, on je uovome romanu taj æanr uspio posvema ponaπiti i to ne samotako da je radnju locirao u suvremeni Osijek, nego je istodobnoupozorio i na opÊu krimogenu situaciju suvremene Hrvatske.

I sve to u lako Ëitljivu i iznimno primjerenu knjiæevnome æanrui u visokoj pismenosti kakva je sve rjea u svekolikim hrvatskimmedijima. ©tivo njegovo je uz to prepuno slikovitih prizora, sdramatiËnim izmjenama paralelnih tokova pripovijedanja te sefektnim poentiranjem ulomaËkih cjelina, pa je zacijelo i podatanmaterijal za ekranizaciju. Glavni likovi su kompleksni, æivotni idoraeni, a i pozitivci i negativci impregnirani su politikom,aktivno ili pasivno. Ostalo je Izborna πutnja�

Mario Boπnjak

Boæica BrkanLedinaACUMEN d.o.o., 2014.; 260 str., tvrdi uvez

Nedavno je, toËnije 12. studenoga, naInterliberu na ZagrebaËkom velesajmu,predstavljeno novo djelo iznimno plodnenovinarke, pjesnikinje i knjiæevnice Boæice Brkan,njezin treÊi roman pod naslovom “Ledina”.

Roman “Ledina” je literalna rekonstrukcijaæivota obitelji Brkan u viπe od tri stoljeÊa i desetaknaraπtaja. Povijesno, æena u obiteljskoj zadruzi umoslavaËkome dijelu Vojne krajine, na granicitadaπnjih svjetova uz rijeku »esmu, intimno jemnogo πire od panonske nizinske priËe -neizmjerna univerzalna tuga, preπuÊena i gurnutau zaborav, posvemaπnji damnatio memoriae.

Iz krhotina pristranih sjeÊanja, varavih izamagljujuÊih obiteljskih legendi te rijetkihdokumenata oæivljavaju æenska svjedoËenja oupornosti i nemoguÊnosti odustajanja, gorËinamai strasti, ljubavi i mrænje, ponosu, patnji i osveti.Uz nisku suputnica πeherezadski se smjenjujuautoriËine pretkinje: Matija, koja krnju obitelj izjednog carstva dovodi u drugo kao u obeÊanuzemlju; Mara, koja zbog ljubomore i osvete postajepalikuÊa i bjegunica u Ameriku; JulËa, koja senosi s muæem bez nosa i sinom s grbom; JanËakoju udaju veÊ u djetinjstvu i koja sinovom smrÊuostaje sama na svijetu.

Ravnopravne antiËkima i πekspirijanskima,i stvarne i romansirane, te su junakinje davaleæivot ledini i proraËunato joj ga uskraÊivale,odluËno su podizale hiæu i predano jerazgraivale, pokuπavale i zemlju i sebe odræatiplodnima dok su njihovi muπkarci ratovali zaove i one careve i kraljeve.

Da æive danas, zacijelo bi predvodilefeministiËke akcije prisvajajuÊi sebi povijest iosvajajuÊi buduÊnost. SmatrajuÊi da su zasluæileda im dade rijeË, autorica “Ledine”, kao njihovstvarni posljednji izdanak, kao hommageoæivljava tu æensku priËu svojih pretkinja inastavlja je zavodeÊi Ëitatelja oporim i bajkovitimsadræajem i osebujnim, plitkim stilom.

Promotori romana –uro VidmaroviÊ i MajaMatkoviÊ s pravom su ukazali da su “Ledine”dosad najbolje djelo Boæice Brkan i nisu niπtapretjerali. Pisano je na jeziku i dijalektu koji jegotovo izumro. Autorica je oæivila jedan gotovomrtvi dijalekt, oæivila kajkavski kulturni krug.

Knjiæevnica, novinarka i urednica BoæicaBrkan (r. 1955.) dosad je napisala viπedesetaka knjiga, a njezina poezija i prozaviπestruko je nagraivana brojnim priznanjimai nagradama. (Jozo PetriËeviÊ)�

Jasen BokoZa Aleksandrom Velikim u srce AzijeIzdavaË: Profil knjiga, 2014.; 360 str., meki uvez

Ugledni splitski novinar, urednik, pisac, publicist, samostalni umjetnik,dramaturg, ravnatelj Drame splitskog HNK, producent, po zanimanju joπ inomad i svjetski putnik, Jasen Boko, podario nam je joπ jedno djelo, bogatoilustrirano, pod naslovom “Za Aleksandrom Velikim u srce Azije”. Napredstavljanju tih zapisa iz zemalja gdje mitovi joπ æive, posljednjeg danaInterlibera, govorili su Gordan NuhanoviÊ i autor.

Ovo je Bokina jedanaesta knjiga, a za svoje dosadaπnje pisanje dobioje viπe priznanja i nagrada, meu kojima i Kiklop 2012. za najboljupublicistiËku knjigu godine.

Jasena Boku mnogi smatraju avanturistom; putuje po zemljama narubovima rata, vozi se prijevozom kojim se koriste lokalci, spava gdje se

zatekne, najËeπÊe u hotelima koje stanovnici tih zemalja smatraju pristojnima, no daleko suod europskih standarda, i upuπta se u razgovor sa svakim tko æeli govoriti.

Autor u knjizi prati tragove Aleksandra Velikog, koji je u osvajanju svijeta krenuo iz Pele nasjeveru GrËke, a Boko u potragu za njim iz Skoplja u Makedoniji. Proπavπi GrËku, Tursku, Iran,Afganistan, Uzbekistan i Egipat, pisac istraæuje kakav se Ëovjek krije iza mita, koliko je Aleksandardoista bio taπt i megaloman i πto ga je tjeralo da ide dalje. Pritom razmiπlja o znaËenjuglobalizacije, o spajanju kultura Europe i Azije, o predrasudama koje se putovanjem ukidaju tekoliko je sjeÊanje na najveÊeg vojskovou joπ æivo.

Boko takoer donosi zabavne priËe o ljudima koji se nakon sedamdesetak godina sjeÊajujezika svojih djedova, o onima koji mogu nabaviti gotovo svaku sitnicu, o onima koji æelepobjeÊi iz svoje zemlje i onima koji grobnicu æele zamijeniti mercedesom. Ipak najzabavnije sudogodovπtine na granicama, u taksijima i kad u veleposlanstvima traæi vize. Uvjeren kakopostoji svjetska zavjera protiv njega, on te susrete doæivljava kao nevjerojatne drame ili urnebesnekomedije.

Ovaj put Boko ne putuje sam - plavokosa i plavooka arheologinja Nikolina izazivat Êe velikozanimanje svih stanovnika zemalja kojima su proπli, pokrenut Êe razgovor o poloæaju, ulozi islobodama æena u muslimanskim zemljama, a Boki otkriti neke prednosti putovanja udvoje.(Jozo PetriËeviÊ)�

Mirko TepavacMoj Drugi svetski rat i mir - o ratuposle rata (autobiografski zapisi)IzdavaÊ: Razlog, 2013.; 228 str., meki uvez

IzdavaËka kuÊa RAZLOG d.o.o. iz Zagreba, Ëija je urednica novinarka Mira©uvar, objavila je knjigu pod naslovom “Moj Drugi svetski rat i mir - o ratuposle rata - autobiografski zapisi”, Ëiji je autor poznati i priznati novinar idiplomat, dugogodiπnji direktor Radija i Radiotelevizije Beograd, direktor iglavni urednik beogradske Politike Mirko Tepavac.

Knjiga Titova ministra vanjskih poslova i Ëlana Predsjedniπtva SKJ,obuhvaÊa njegove autobiografske zapise o rodnom Zemunu uoËi Drugogsvjetskog rata, o okupaciji, odlasku u partizane, povratku u Zemun i akcijama

skojevaca, hapπenju i torturama u ustaπkim zatvorima, ponovnom odlasku u NOB, borbenom putu dugom 800kilometara, posljednjim danima okupacije itd.

BuduÊi da je Mirko Tepavac, dosljedni antifaπist od rane mladosti do nedavne smrti u 92. godini æivota,promocija knjige posveÊena je upravo tom tuænom dogaaju.

O vrijednosti ove iznimno zanimljive i knjige i Mirku Tepavcu, ambasadoru, ministru, novinaru i spisatelju,na predstavljanju odræanom 17. studenoga u velikoj dvorani Saveza antifaπistiËkih boraca i antifaπista RepublikeHrvatske, govorili su Jovan VejnoviÊ, Tomislav JakiÊ, Boris PaveliÊ i Mira ©uvar.

Prema ocjeni autora predgovora, novinara Tomislava JakiÊa, TepavËevi su zapisi maksimalno autentiËni, dogrubosti otvoreni i iskreni, prividno gotovo hladni, ali ne i liπeni emocija. Za svakog Ëitatelja, pripadnika mladeili mlae generacije, osobito za one stasale nakon raspada Jugoslavije, u vrijeme grube i agresivne revizijepovijesti i laænog prikazivanja svega πto se zbivalo u Drugom svjetskom ratu (a πto u manjoj ili veÊoj mjerivrijedi za sve dræave nastale na tlu nekadaπnje jugoslavenske federacije), ova Êe knjiga biti pravo otkriÊe. Akobi mladi trebali saznavati o tome kakva je bila NOB, a trebali bi, te joπ viπe o tome kakvi su bili ljudi koji su jevodili, kakav je bio njihov moral, kakva motivacija, te u kakvim je uvjetima ta borba voena, onda bi biloapsolutno dovoljno da posegnu za sjeÊanjima Mirka Tepavca. (Jozo PetriËeviÊ)�

Priredio Branko Na

Florence HartmannZviædaËineËista savjestnaπih demokracijaIzdavaË: Profil, 2014.; 188 str.,meki uvez

Knjiga o modernom svjetskomfenomenu zviædaËa, o ljudimaspremnima ærtvovati karijere isigurnost kako bi javnosti otkrilizloupotrebe i nezakonitosti dræavnihinstitucija i velikih korporacija na

koje su naiπli radeÊi za njih.U knjizi su opisane sudbine πest poznatih zviædaËa iz razliËitih zemalja.

To su ameriËki vojnik Bradley Manning, zasluæan za otkriÊa ratnih zloËinau Iraku, na internetskoj stranici WikiLeaksa, ameriËki obavjeπtajacEdward Snowden, koji je razotkrio masovno elektroniËko prisluπkivanjeameriËke tajne sluæbe NSA-e, Izraelac Mordechai Vanunu, koji je otkrioizraelske nuklearne tajne, britanski znanstvenik David Kelly, koji jerazotkrio mraËne poteze britanske vlade prije invazije na Irak, hrvatskabankovna sluæbenica Ankica Lepej, koja je razotkrila financijske tajneobitelji Tuman, i ameriËki istraæivaË Daniel Ellsberg, koji je objavio tzv.Pentagonske papire i tako pridonio kraju rata u Vijetnamu.

Njihove priËe zavrπile su vrlo razliËito: neki su zavrπili u zatvoru, nekiviπe nisu na æivotu, neki su ogorËeni naËinom na koji se javnost ponijelaprema njima. Jedino je ameriËki istraæivaË Daniel Ellsberg danas u svojojdomovini slavljen kao veliki borac za slobodu govora. No, nitko od njihnije poæalio zbog onoga πto je uËinio. ©toviπe, ponose se time.

Autorica, govoreÊi o zviædaËima, prvo iznosi analizu tog modernogfenomena, razmatra politiËki, pravni, medijski i etiËki aspekt te pojave,posebno u svjetlu ustavnih rjeπenja u raznim zemljama kada je rijeË oslobodi govora i politiËkog djelovanja. Tko je zviædaË, ona ovakodefinira: “Da bi netko mogao tvrditi da je zviædaË, nije dovoljno daneπto prijavi, veÊ usto pred oËi javnosti treba iznijeti i dokaze za svojeoptuæbe ili barem opipljive elemente koji Êe opravdati njegove sumnje.ZviædaË se ne bavi klevetanjem. U suprotnom je varalica i zakon muu Francuskoj, kao i u Hrvatskoj, predvia strogu kaznu. ZviædaË nijelaæljivac i ne motivira ga namjera da nekomu naπteti, nego æeli sprijeËitikatastrofu ili zaustaviti sporne radnje. Raspolaæe bilo apsolutnimdokazima o protuzakonitim radnjama, bilo joπ nesavrπenimdokazima, opipljivim znakovima ili, u sluËaju znanstvenogistraæivanja, lepezom uvjerljivih indicija koje predstavljaju signaleza uzbunu vezanu uz neku neposrednu opasnost ili opasnost kojase pomalja. Za organizaciju Transparency International, koja se boriprotiv korupcije i za zaπtitu onih koji je prijavljuju, zviædaË je osobakoja u svojoj profesionalnoj djelatnosti svjedoËi radnjama koje sunezakonite ili opasne za okolinu, i koja iz graanske duænosti odluËio njima obavijestiti vlasti koje ih mogu zaustaviti.”

Premda se to nekima moæda neÊe svidjeti, zviædaËi nisuprofesionalci za uzbunjivanje javnosti. Oni su osobe “koje u svojojprofesionalnoj djelatnosti svjedoËe radnjama koje su protuzakonite iliopasne za ljude”, primorane na to da se opredijele ili za svojuprofesionalnu obvezu diskrecije ili za graansku duænost. Sve te osobestavljaju na kocku svoju karijeru, plaÊu, privatni æivot, a katkad islobodu. Za razbijanje tiπine potrebna je hrabrost i, uvijek, ærtva.Govorenje istine ima svoju cijenu. (Branko Na)�



64

��in memoriam

��nove knjige - svijet medija

Sanda Ham,Jadranka Mlikota,Borko Baraban iAlen OrliÊaHrvatskijeziËni savjetiIzdavaË: ©kolska knjiga, 2014.;188 str., meki uvez

Hrvatski jeziËni savjeti autoraSande Ham, Jadranke Mlikote,Borka Barabana i Alena OrliÊanastajali su od 2010. do 2012.

dijelom na Facebook stranicama Ëasopisa Jezik, a dijelom kao graaiz jeziËne emisije Eci, peci - reci! Hrvatskoga radija Radio Osijeka.U koncepciji je naslijeen i usavrπen model pisanja popularnihstrukovnih Ëlanaka iz rubrike Pitanja i odgovori u Ëasopisu Jezik,gdje se veÊ desetljeÊima ogledaju najistaknutiji hrvatski jezikoslovci,oblikujuÊi poseban tip maloga jeziËnoga savjeta s kratkim povijesnimuvodom u aktualni problem i njegovim rjeπenjem.

Sanda Ham je profesorica na Filozofskom fakultetu u Osijeku,Jadranka Mlikota je docentica na istom fakultetu, Borko Barabanje s Odjela za kulturologiju osjeËkoga SveuËiliπta, a Alen OrliÊ jeprofesor u KlasiËnoj gimnaziji u Zagrebu.

Prema rijeËima recenzentice Nataπe BaπiÊ, u knjizi suobuhvaÊene jeziËne i pravopisne dvojbe u vrlo πirokom rasponu. Tusu, kako je istaknula, obraene morfoloπke, terminoloπke,leksikoloπke, leksikografske i pravopisne dvojbe.

“Ponueni su odgovori na pitanja iz rjeËotvorja, sroËnosti,sklonidbe i porabe pojedinih padeænih oblika, poloæaja tuica injihovih hrvatskih zamjena te naËelno rijeπena mnoga pravopisnapitanja, poput pisanja velikoga i maloga slova, stranih rijeËi, imenai naziva, pisanja i sklonidbe kratica”, istiËe BaπiÊ dodavπi kako jeposebna vrijednost savjetovnika RjeËnik s popisom obraenihpojmova, kojemu su pridruæene i stranice na kojima je o pojedinompojmu raspravljano.

Prema rijeËima autorice Sande Ham, savjeti su u javnosti zbogjednostavnosti bili prihvaÊeni, a posredovanjem HrvatskogakatoliËkog radija i Hrvatskoga glasa iz Berlina mogli su se Ëuti iizvan hrvatskoga govornog podruËja.

Jadranka Mlikota istaknula je kako su tekstovi u knjizi pisanitako da sadræaj mogu pribliæiti svakom Ëitatelju i, “bez obzira na toπto ih je radilo Ëetvero autora, pisani su tako kao da ih je radilajedna ruka”. (Branko Na)�

HajrudinHromadæiÊMedijskakonstrukcijadruπtvenezbiljeIzdavaË: AGM d.o.o.,2014.; 166 str., mekiuvez

Tema ove knjigenesumnjivo je vrloznaËajna kako za

podruËje medijskih studija u uæem smislu, tako i za πira suvremenaistraæivanja socioloπkih fenomena kojih su mediji neizostavan dio.Osnovno nastojanje dr. sc. Hajrudina HromadæiÊa u ovoj studijisugerirano je i samim naslovom knjige - preispitati utemeljenostteza o medijskoj konstrukciji druπtvene realnosti. StruËno-znanstvena literatura iz domena medijskih studija ili sociologijemedija, posveÊena temama medijskih reprezentacija druπtvenogsvijeta, spomenuti fenomen preteæito analizira obradom primjerarasnih, etniËkih, vjerskih, spolno-rodnih ili socijalno-klasnihproblema. IstraæivaËko-teorijski naglasak u studiji dr. sc. HajrudinaHromadæiÊa postavljen je pak na druπtveno recentnijemanifestacije fenomena medijske spektakularizacije druπtvenogsvijeta. U knjizi su analizirani razliËiti vidovi predstavljenogproblemskog motiva koji se manifestiraju kroz niz pojedinaËnihmedijsko-æanrovskih karakteristika, odnosno produkcijskih praksiu domeni medija tiska, televizije, interneta, mobilne telefonije…ne samo na primjeru Hrvatske, veÊ i u kontekstu regije (Slovenija,BiH), ali i πire (Velika Britanija). Izvedena je, dakle, svojevrsna“studija sluËaja” (case study), to jest analiza palete konkretnihprimjera (televizijske sapunice i novele, hot-line Ëasopisni oglasi,celebrity trendovi na primjeru novinske fotografije, internetskivirtualni svijet Second Life, tzv. happy slapping nasilje itd.) krozkoje je moguÊe, ali i potrebno, promiπljati kompleksan fenomenmedijske konstrukcije socijalne zbilje. Ovim analizama prethodepoglavlja namijenjena trasiranju teorijskih koncepata aplikativnihza ovako definiran tip studije.

Hajrudin HromadæiÊ roen je u BihaÊu (BiH). Diplomirao jenovinarstvo na Fakultetu politiËkih znanosti u Sarajevu 1999., adoktorirao u studenome 2004. na Institutum StudiorumHumanitatis, Fakultetu za poslijediplomski studij humanistike uLjubljani, program Antropologija svakodnevnog æivota, smjerMedijski studiji (kao stipendist Open Society Instituta izBudimpeπte; High Educational Support Program/HESP). Dr. sc.Hajrudin HromadæiÊ objavio je knjigu “Konzumerizam: potreba,æivotni stil, ideologija” (Jesenski i Turk, Zagreb, 2008). Autor jeviπe od dvadeset znanstvenih i struËnih tekstova s podruËjamedijskih studija, antropologije i sociologije svakodnevnog æivotate kulturalnih studija, objavljenih na hrvatskom, engleskom islovenskom jeziku, kao i veÊeg broja publicistiËkih i esejistiËkihradova te prijevoda koji se bave πirim spektrom aktualnihdruπtvenih fenomena. Suradnik je na nekoliko tekuÊihmeunarodnih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Potpredsjednikje Hrvatskog druπtva za integralistiku i Ëlan uredniπtvaznanstvenog Ëasopisa Holon.

Urednici knjige su Dragutin LuËiÊ Luce i Grozdana Cvitan.(Branko Na)�

MatejaBurgund Drach(1969.-2014.)

Nakon duge i teπke bolesti uZagrebu je 22. rujna umrlaMateja Burgund Drach,dugogodiπnja novinarkaHrvatske izvjeπtajne novinskeagencije, u kojoj je bilazaposlena viπe od dvadesetgodina. Mateja se rodila 21.veljaËe 1969. u –urenovcu, aosnovnu i srednju πkolu zavrπilaje u Naπicama. Diplomirala je naFakultetu politiËkih znanosti uZagrebu, a joπ se tijekom studijapoËela baviti novinarstvom,ponajprije suraujuÊi uStudentskom listu. U Hini jepoËela raditi prije viπe oddvadeset godina kao honorarnisuradnik 1992. godine, a dvijegodine poslije dobila je stalniposao. Meu uæim podruËjimakoja je pratila bilo je obrazovanjete kultura i znanost, no pokrivalaje i mnoge ostale vaænedogaaje, s kojih je izvjeπtavala.U ratnim godinama pratila jeudruge stradalnika, a kasnije imnoge druge vaæne politiËke idruπtvene dogaaje. Svoj posaoobavljala je vrlo profesionalno iodgovorno, uz poπtovanje pravilanovinarske profesije i etike, te jekroz godine rada postala vrsnaagencijska novinarka i znatnopridonijela naπoj agenciji. Njezinje rad bio cijenjen i meu onimao kojima je pisala i meukolegama iz drugih redakcija. Steπkom boleπÊu suoËila se 2006.,kada je imala samo 37 godina ibila u naponu snage, supruga imajka dviju djevojËica. Viπe odosam godina s boleπÊu se nosilahrabro i samozatajno, nikoga neoptereÊujuÊi, a istodobnozadræavπi vedar duh i Ëvrstu vjeruu ozdravljenje. Upravo je zbogtoga mnoge u Hini i u drugimmedijima iznenadila tuæna vijesto njezinu preranom odlasku.Nama, njezinim kolegama iprijateljima, ostat Êe u sjeÊanjuMatejina vedrina i vjeËiti osmijehkoji joj nije silazio s lica ni unajteæim trenucima� (H)

Nenad Figenwald(1938.-2014.)

Redove Hrvatskog novinarskog druπtva napustio je 25.studenoga dugogodiπnji novinar i urednik zagrebaËkog VeËernjeglista Nenad Figenwald, a posljednji ispraÊaj obavljen je ukrematoriju na Mirogoju 27. studenoga. Novinar Figenwald roenje 1. travnja 1938. godine u Zagrebu gdje je zavrπio i gimnaziju1956. te apsolvirao na Pravom fakultetu ZagrebaËkog sveuËiliπta.

U novinarstvo se ukljuËio 31. prosinca 1957. u Narodnom listu,najprije u gradskoj pa u unutraπnjopolitiËkoj rubrici. Nakonspajanja Narodnog lista i VeËernjeg vjesnika, Figenwald nastavljau VeËernjem listu. Od 1970. do 1973. u Plavom vjesniku zamjenikje glavnog urednika, a od 1973. radi u Vjesniku u srijedu. Od 1974.do 1976. urednik je gradske rubrike u VeËernjem listu, a potom ustatusu urednika prati kreditno-monetarnu politiku. Dobitnik jeZlatnog pera DNH 1979., a nagradili su ga i TuristiËki savez Zagreb,Narodna tehnika Zagreb i ZagrebaËki velesajam. Takoer, JosipBroz Tito odlikovao ga je Ordenom rada sa srebrnim vijencem1979. Nenad Figenwald ostao je u sjeÊanju kolegica i kolega svojegeneracije kao vrlo marljiv novinar, uvijek jasan i sreen, ali i kaopisac britkih osvrta i komentara o najvaænijim druπtveno-politiËkimdogaanjima u zemlji� (p)

Draæen Baun(1958.-2014.)

Roeni Eseker (15. prosinca 1958.), s novinarskim se radovimapojavio joπ kao srednjoπkolac, da bi se poslije diplome naPedagoπkom fakultetu (hrvatski jezik i knjiæevnost), sasvim priklonioizvjeπÊima s raznih kulturnih dogaanja. Potkraj sedamdesetihgodina proπlog stoljeÊa veÊ je, osim kao honorarac u Glasu Slavonije,stjecao dragocjena iskustva kao vanjski suradnik drugih medijskihkuÊa; pripremao je emisije za Radio Osijek i Hrvatsku televiziju tepisao u mnogim naπim revijama i Ëasopisima, potom ureivaorazliËita izdanja i za to veÊ tada primio nekoliko priznanja. Na nekinaËin svojim je tekstovima u tom davnom dobu bio preteËa stvaranjacelebrity okruæenja kulture u gradu na Dravi! Bio je i ostao trajnizaljubljenik u kazaliπte, iako su ga, osobito kad je 1. oæujka 1986.postao profesionalac, novinar jedinog slavonsko-baranjskogdnevnog lista, svakodnevne obveze odvele u posve drugi svijet.Kao da je znao da Êe se to i dogoditi, Draæen Baun niz je svojihdotadaπnjih razgovora s poznatim umjetnicima ukoriËio u autorskuknjigu “Kazaliπna druæenja” koja od korica do korica, prije svega,odiπe ljubavlju prema osjeËkim kazaliπtarcima. I rijeË-dvije oDraæenovoj privræenosti novinama Ëiji je bio prepoznatljiv sinonim.Tek πto bi petak oznaËio kraj joπ jednog projekta u suradnji snizom stalnih, poπtovanih suradnika, u subotu prijepodne veÊbismo se susre(ta)li - u redakciji! VeÊ je poËeo kovati planove zasljedeÊi Obzor, ne razmiπljajuÊi previπe o radnom vremenu;kroniËarski zanesen iskljuËivo naËinom na koji Êe Ëitatelji iduÊihtjedana biti joπ zadovoljniji i time viπe voljeti Glas� (D.Keræe)

Branko PoliÊ(1924.-2014.)

Doajen hrvatskog radijskog novinarstva i jedan od naπihnajobrazovanijih i najplodnijih novinara, Ëuveni glazbeni uredniki pisac - sjajan komentator, veliki Ëovjek i dragi prijatelj, Ëije suse emisije itekako rado sluπale. Roen je 24. travnja 1924. uZagrebu, gdje je po zavrπetku klasiËne gimnazije diplomiraoengleski i francuski jezik i knjiæevnost na Filozofskom fakultetu1950. Sudionik je NOB-a. »itav svoj radni novinarski vijek proveoje na Radio Zagrebu, danas Hrvatskom radiju. Urednik je Knjiæev-nih veËeri, ciklusa Iz neobjavljenih djela naπih knjiæevnika, autorciklusa Antologija svjetskih pjevaËa (1956.-1957.), MuziËka djelaponovno otkrivena (1961.-1962.), Shakespeare i muzika (1964.),MuziËka djela - Blagoje Bersa u svjetlu svojih uËenika (1973.-1974.), Od menueta do praπnjavih opereta (1982.-1984.), Note ianegdote (1997.-2004.), Interpreti i njihova ostvarenja (1964.-1990.) itd. Napisao je bezbroj komentara, eseja i kritika. Pamtimoga i kao glazbenog urednika ciklusa Muzika i mi (1955.-1958.),Komparativnih interpretacija (1964.-1967.). S Ivom VuljeviÊem iIvom Bosnarom inicirao je osnivanje glazbenog dokumentarnogarhiva 1957. Dobitnik je nagrada Radio Zagreba 1951. i 1980. tenagrade za emisije na - natjeËajima JRT-a 1958. i 1961. godine.

“Na svoj 90. roendan bacio sam pero u trnje. Ipak se joπjednoruËno sluæim pisaÊim strojem i kemijskom olovkom”, rekaonam je kad smo ga posjetili u njegovu obiteljskom domu naTuπkancu. Ostat Êe upamÊen i kao izvrstan spisatelj; u poznimgodinama napisao je viπe knjiga, meu kojima Vjetrenjastu

klepsidru (2004.), Imao sam sreÊe (2006.), Pariz -u srcu studenta(2008.) i Na pragu buduÊnosti (2010.), zatim TisuÊu glazbenihanegdota (2012.) i Pregrπt glazbenih anegdota i drugih zgoda(2013)., a upamÊen je i kao osnivaË i urednik zagrebaËkogmjeseËnika Novi omanut, posveÊenog æidovskoj kulturi i tradiciji.Poznavali smo ga i kao poliglota. Iz Pariza je donio diplomuVisoke πkole za profesora francuskog jezika u inozemstvu, tedvije godine studija ruskog jezika na ©koli istoËnih jezika, a uZagrebu je neposredno prije dolaska na Radio diplomiraoengleski jezik i knjiæevnost s odliËnim uspjehom� ( j.p.)

Ljubo Milazzi(1921.-2014.)

U 93. godini, 8. srpnja 2014., napustio nas je doajen novinarstvaLjubo Milazzi. Roen je u Rijeci 14. travnja 1921. godine. Zavrπioje Ekonomski fakultet i poËeo raditi prvo kao novinar na RadioZagrebu, pa onda u Informatoru kao privredni komentator. »lanje Hrvatskog novinarskog druπtva od 1950., a bio je Ëlan i Druπtvaekonomista. Bio je izuzetno plodan i cijenjen autor koji je tekstovei analize objavljivao u Primorskim novinama, Vjesniku, Globusu,Narodnom listu i drugim novinama. Izdao je i jedan InformativnipriruËnik o struËnim πkolama te TuristiËki priruËnik 1957.� (n)

Zlatko DizdareviÊ iTomislav JakiÊIstina iza vrataIzdavaË: Rabic- Sarajevo

IzdavaËka kuÊa RABIC iz Sarajevaobjelodanila je nedavno opseænu knjigupod naslovom “Istina iza vrata”, Ëiji suautori novinari i publicisti - diplomatiZlatko DizdareviÊ i Tomislav JakiÊ. Napredstavljanju knjige u Bijeloj dvoraniHrvatskog novinarskog druπtva, 5.prosinca, govorili su Goran MikuliÊ, Ivica–ikiÊ, Bogoljub LacmanoviÊ, Boris PaveliÊ,Branko MijiÊ i Stjepan MesiÊ, kao i samiautori, DizdareviÊ i JakiÊ. “I dok ih nisamosobno poznavao, smatrao sam obojicuvrsnim analitiËarima, ljudima koji nisuskloni razmiπljati ‘po zapovijedi’ i koji seneÊe bojati reÊi ono πto misle i po cijenuda ih to dovede u sukob s ‘onima iznadnjih“. Taj se dojam, prema rijeËima StipeMesiÊa, samo potvrdio i uËvrstio ugodinama suradnje sa savjetnikomJakiÊem i veleposlanikom BiH u ZagrebuDizdareviÊem, a dodatno ga je pojaËaloono πto piπu, otkako su se vratil inovinarstvu. Upravo to je ponueno nastranicama ove knjige. Tekstovi u knjizi, arijeË je o Ëlancima dvojice vrsnih pisacaobjavljenih u medijima, svojevrsna suprofesionalna, ali i ljudska legitimacijanjihovih autora. Oni dokazuju zrelostpromiπljanja, utemeljenost analiza, ali ihrabrost da se pliva matici usprkos, dase ne prihvaÊa zadani i prevladavajuÊidiskurs gledanja na ovaj ili onaj fenomen,nego da se stvari nazovu pravim imenom,i to bez zadrπke, dræi MesiÊ. Premamiπljenju Ivice –ikiÊa, svaka dobra knjigadolazi u pravo vrijeme, odnosno svako jevrijeme dobro za dobru knjigu, ali Ëini muse da JakiÊeva i DizdareviÊeva knjiga tustiæe u pravo vrijeme. Djelo “Istina izavrata” jest knjiga dvojice uglednihnovinara o novinarstvu. A njih dvojica,Zlatko DizdareviÊ i Tomislav JakiÊ,pripadali su osamdesetih godina proπlogstoljeÊa samom vrhu jugoslavenskog i nesamo jugoslavenskog novinarstva.NaroËito u drugoj polovici osamdesetih,profesionalno novinarstvo u Jugoslaviji,usprkos jednopartijskom sistemu, joπuvijek snaænoj politiËkoj kontroli javnogæivota i ograniËenoj slobodi govora,doæivljavalo je ozbiljan uzlet. (j.p.)�


66

��in memoriam

MarioDumanËiÊ Dumba(1973.-2014.)

Kad netko umre u 41. godini, ostaju velika bol i praznina. TelevizijaSlavonije i Baranje ostala je bez prijatelja Marija DumanËiÊa kojeg jepokosio infarkt 25. srpnja 2014. Roen je 11. svibnja 1973. u Osijeku,a na TV je poËeo raditi 1996. godine kao snimatelj. Uvijek pun ideja iplanova, stvorio je niz prepoznatljivih kadrova, od politike i sporta dogospodarstva i zabave. S lakoÊom se prilagoavao snimateljskimzadacima i izazovima, pa ne Ëudi πto su njegove priloge objavljivale isvjetske televizijske agencije. Gubitkom Dumbe, Televizija Slavonije iBaranje, a i gledatelji, ostali su prikraÊeni za joπ mnoga otkriÊa ikadrove koje je Mario DumanËiÊ trebao snimiti i zabiljeæiti� (n)

Marijan RogiÊ(1928.-2014.)

Na put bez povratka otputovao je 16. srpnja ugledni sportskinovinar i doajen hrvatskog sportskog novinarstva Marijan RogiÊ,a pokopan je 21. srpnja na groblju Mirogoj. Tijekom svoje bogatenovinarske karijere za nekoliko televizijskih i radijskih kuÊa pratioje sportska zbivanja, a bavio se i politiËkim novinarstvom.Reporterski posao obavljao je vrlo pedantno, struËno, odgovorno.Roen je 1928. u Posedarju, sudionik je NOB-a, a novinarstvomse poËeo baviti poslije osloboenja. Pripadao je naraπtaju sportskeredakcije TV Zagreb u kojoj su djelovali Hrvoje MacanoviÊ, MladenDeliÊ i Ivan TomiÊ. Prve novinarske korake uËinio je u Narodnomsportu, kasnijim Sportskim novostima, da bi nakon europskognogometnog prvenstva 1954. u ©vicarskoj preπao u sportskuredakciju TV Zagreb. Prvi je uæivo prenosio nogometnu utakmicu,ogled Hajduka i Dinama 1963. godine, a iz Dubrovnika je u jeseniste godine prenosio utakmicu za ostanak u prvoj dræavnojvaterpolo ligi izmeu Juga i PO©K-a. Njegov zadnji prijenos bio jena Novu godinu 1965. iz njemaËkog Garmisch-Partenkirchena,otkuda je prenosio skijaπke skokove da bi nekoliko mjeseci kasnijeotiπao u emigraciju, gdje je proboravio 31 godinu. U NjemaËkoj jedjelovao u sportskoj redakciji ZapadnonjemaËkog radija i televizije(WDR) u K?lnu te u redakciji emisije za sugraane iz zemaljatadaπnje Jugoslavije u NjemaËkoj. Uspostavom hrvatske dræavedevedesetih godina vraÊa se u Zagreb i nastavlja raditi u Hrvatskomnogometnom savezu, u Odjelu za suradnju s hrvatskim klubovimaizvan domovine. Jedan je od idejnih zaËetnika odræavanja Svjetskogprvenstva hrvatskih nogometnih klubova izvan domovine. Bavio

Stjepan Vadla(1947.-2O14.)

Napustio nas je Stjepan Vadla, koprivniËki novinar koji je svojimradom ostavio dubok trag u brojnim medijima. Njegovo srceprestalo je kucati u veËernjim satima srijede 12. studenoga, aposljednji ispraÊaj bio je na Gradskom groblju Pri Svetom Duhu uKoprivnici 14. studenoga. Radni vijek proveo je u Centru zainformacije Koprivnica, Bilokalniku, Glasu Podravine, Novinsko-izdavaËkoj i πtamparskoj radnoj organizaciji Varaædin, VeËernjemlistu i Podravskom listu. Takoer, bio je dopisnik Sportskih novostiiz Koprivnice. U novinarstvu je ©tef, kako su ga kolege zvali, biopunih 46 godina te se, osim kao novinar i reporter, dokazao i kaoglavni urednik Podravskog lista te listova poduzeÊa Bilokalnik iRapid. Dobitnik je æupanijske zahvalnice Dana KoprivniËko-kriæevaËke æupanije 2008. godine. Pisati je poËeo joπ kaosrednjoπkolac u Koprivnici i Krapini, a po zavrπetku gimnazijepostao je profesionalac u Glasu Podravine. Sedamdesetih godinabio je jedan od aktivnih sudionika prerastanja tog tjednika usuvremene lokalne novine, prateÊi sva podruËja æivota. Bio jepreteËa novih novinarskih poimanja kada je rijeË o praÊenju tamnestrane æivota kroz sudske kronike; nije se bavio samo suhimpodacima i Ëinjenicama, nego je imao u vidu ponajprije æivotnesudbine pojedinih sluËajeva. Iz ©tefova pera nastale su tako brojnepriËe iz svakodnevnog æivota, uglavnom obiËnog podravskogËovjeka. Iako je prije dvije godine otiπao u mirovinu, i dalje jedolazio u redakciju i izdaπno pomagao mlaim kolegama za kojeje uvijek imao strpljenja i razumijevanja. Njegova duhovitost ispecifiËan smisao za humor uËinili su ga omiljenim kod svih,uglavnom mlaih kolega i suradnika koji su s tugom i nevjericomdoËekali vijest o njegovu preranom odlasku. Njegov veseli pozdrav“bok, Ëovek!” nikad neÊemo zaboraviti� ( z.j.)

ISPRIKAIVO JURI©I∆ VODIO JEPRESS SLUÆBU NA A’ 90

Uglednom novinaru,dugogodiπnjem urednikusportske rubrike SlobodneDalmacije Ivi JuriπiÊu,ispriËavamo se, toËnijeispravljamo navod objavljen uNovinaru broj 8-10. 2014. da jepokojni Vilko Luncer vodiopress-sluæbu na A’ 90. Naime,Vilko Luncer je na atletskomprvenstvu Europe 1990. uSplitu bio gost Atuna Vrdljaka,dok je press-sluæbu uzornoorganizirao i vodio naπ kolegaIvo JuriπiÊ.

Mirko Kelek(1937.-2014.)

Tiho i iznenada, u samoÊi svojeskromne vikendice u Povljani naotoku Pagu, napustio je ovaj svijetMirko Kelek, umirovljeni varaædin-ski novinar, publicist i pisac roma-na, drama i humoreski, ali prijesvega - istinska ljudska legenda.Roen je 5. srpnja 1937. godine uLudbregu, a umro je 8. listopada2014. godine. Prvi je novinar spodruËja sjeverozapadne Hrvatskekoji je nagraen svojevremenonajviπim novinarskim priznanjemgodine Zlatnim perom. Od tvorniË-kog radnika u Varteksovoj tkaonipostao je vrsni novinar, od tvorniË-kog lista Visov Vjesnik do republiË-kog sindikalnog tjednika RadniËkenovine, u kojem je odradio zadnjih15 godina novinarskog staæa, svedo steËaja. Godinama je objavljivaoradove u Vjesniku, na Radio Zagre-bu, Varaædinskim vijestima, listuSamoupravljanje itd. Napisao jenekoliko knjiga pripovijedaka osudbinama malih, obiËnih, skrom-nih ljudi, dimnjaËara, vodoinstala-tera, radnika, fuπera, seljaka,poπtenih ljudi, kakav je i sam bio,ljudi koji bi, kako je govorio, „rajπihrdali trdu koru kruha, nek’ poπte-nje prodali“. Njegova najpoznatijamonodrama DimnjaËar, koju jevaraædinski glumac Ljubomir Kere-keπ uprizorio u kazaliπnu predstavujoπ 1992. godine i dosad odigrao viπeod tisuÊu puta, svojevrsni je kulturo-loπki fenomen� (I. Njegovec)

Jura Orlovac(1933.-2014.)

U 81. godini preminuo je Jura Orlovac, bivπi djelatnik HRT-a.Zavrπio je Srednju tehniËku graevinsku πkolu u Zagrebu. Od1955. stalni je suradnik Narodnog lista, odakle 1957. prelazi uVeËernji vjesnik, najprije kao urednik gradske rubrike, a kasnijeurednik reporter. Nakon osnivanja TVZ u prvom novinarskomsastavu tadaπnje Televizije Zagreb radio je kao samostalniurednik reporter, od 1963. je bio urednik emisije JuËer, danas,sutra, a od 1968. urednik Dnevnika. Od 1972. javljao sereportaæama iz Kine, Tajlanda i Hong Konga a od 1973. radio jeseriju emisija Svijet na ekranu o zemljama Juæne Amerike, »ileu,Peruu, Venezueli i Kolumbiji. Pokrenuo je serije emisija Prometnikrug, Neugoeni prometni orkestar i Putokaz. Sudjelovao je kaoscenarist i pisac tekstova za 48 dokumentarnih filmova� (n)

Ivan Matunci (1924.-2014.)U 90. godini, 24. srpnja, u Bjelovaru je umro Ivan Matunci. Roen

je 13. studenoga 1924. u Novigradu Podravskom. »lan HND-a je od1950. godine, a radio je u Bjelovarskom listu, Borbi, a od 1954. godinebio je dopisnik Vjesnika iz Bjelovara. Kasnije je tri godine bio glavniurednik Bjelovarskog lista. Ivan je bio izuzetan druπtveno-politiËkiradnik koji se borio za novinarsku profesiju, dugogodiπnjipotpredsjednik udruæenja listova kotara, a poznate su i njegoveaktivnosti u organizaciji Crvenog kriæa. Dobitnik je viπe priznanja iplaketa u opÊini Bjelovar i organizaciji Crvenog kriæa� (n)

se i publicistikom, napisao je monografiju o klubu Dinamo Croatiau Sttutgardu, zatim vodiË HNS-a i dvije knjige o hrvatskojnogometnoj reprezentaciji, od utakmice sa ©vicarskom 1940. dodanaπnjih dana� /hr./

Documents

omot str.po str. · 2014. 12. 31. · Knjiga “Smijeh slobode - uvod u Feral Tribune”, autora Borisa PaveliÊa, na 680 stranica opisuje i objaπnjava 25 godina kultnog politiËko-satiriËnog