Online Komuniciranje Cjelina 2014

ONLINE KOMUNICIRANJE

Doc.dr. Lejla Turilo

[email protected]

Online komuniciranje

Koji ga pojmovi opisuju ?

Koje medije koristi?

Kakav je odnos komunikator-recipijent?

Po emu je sam proces specifian?

Mrena struktura

Ravnopravnost korisnika u komunikacijskom procesu

Vijest kao konverzacija, a ne predavanje (Jay Rosen)

Brzina prijenosa informacije kao njen kljuni kvalitet

Objavi pa provjeri koncept

Javno-tajno

Online komuniciranje

Online komunikacija podrazumijeva nepostojanje jednog centralnog mjesta prijenosa informacija

To podrazumijeva i nemogudnost (ili malu mogudnost) kontrole tokova informacija

Svi korisnici ravnopravni su; jedini uvjet je postojanje tehnolokih uvjeta i interesa korisnika

Mrena struktura i ravnopravnost korisnika

Glavni razlog zato korisnici stupaju u komunikaciju je taj da im je omogudena participacija

Istraivanja pokazuju da korisnici ne prate one vijesti, informacije, stranice, na kojima im nije omogudeno da i sami kreiraju sadraj

Za zvanine organizacije i institucije to znai vedu potrebu za komuniciranjem, a ne samo transparentniji prijenos informacija

Za pojedince to znai vedu potrebu za provjeravanjem informacija i posmatranjem ne smao vijesti, nego i komentara

Za medije, to podrazumijeva da ako mi ne objavimo odreene informacije, drugi de

Vijest kao konverzacija

Online mediji polaze od koncepta potpune javnosti podataka

Korisnici online medija pretpostavljaju da imaju potpuno pravo na slobodan pristup svim informacijama

Upravo iz tog razloga deavaju se tenzije izmeu institucija i online korisnika, bududi da pristupaju mrei s razliitom komunikacijskom tradicijom

Javno-tajno u online medijima

Kritiari online medija tvrde da graani jo uvijek dobivaju samo drugoklasne informacije, dok prvoklasne informacije (one koje su kljune za donoenje odreenih stratekih odluka) ostaju u domenu dravne, vojne ... Tajne

Da li je zaista tako ?


Sa druge strane, korisnici online medija smatraju kako je upravo njihovo postojanje izvojevalo pobjedu nad tajnodu informacija i podataka, odnosno prisililo institucije i organizacije da ih dijele

Da li je tako?


Glavni kvalitet online informacija je brzina njihova prijenosa

Za institucije i organizacije to predstavlja dilemu: ne samo koje, nego i kada objaviti informacije (mogudnost greke, u odnosu na nepovjerenje javnosti u sluaju nekomuniciranja)

Brzina prijenosa informacija

Online mediji

ta im je karakteristika?

Kome su dostupni?

Kako ih koristimo?

Pod pojmom online mediji podrazumijevamo sve medije, kao i tehnike i metode komunikacijskog djelovanja zasnovane na digitalnim tehnologijama.

Online meidji

Online mediji kao pojam oznaavaju rast i razvoj digitalnih, kompjuterizovanih i umreenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija od sredine 20-tog stoljedaen.wikipedia.org/wiki/New_media

Interaktivni digitalni mediji, kao to je internet, nasuprot tradicionalnim medijima, kao to su tampa, radio i TVen.wiktionary.org/wiki/new_media

Online i digitalni nain slanja i primanja informacija.www.mediasmart.org.uk/parents-media-glossary.php

Online mediji

Ureaji za prikupljanje informacija digitalne kamere i mikrofoni, integrirani diktafoni na mobilnim telefonimaUreaji za smjetanje podataka kompjuteri sa ogromnim memorijama, usb stickovi...

Ureaji i tehnologija za procesuiranje podataka ukljuujudi i kompjutere malih dimenzija, tablet ureaje i sl.

Ureaji za distribuiranje informacija - Ipad, Kindle, digitalni photo-frameovi...

Display ili prikazni ureaji ukljuujudi velike displayepoput onih na NY Times Square-u

TEHNOLOKA DEFINICIJA ONLINE MEDIJA

Online mediji podrazumijevaju razliite vrste interaktivnih medija koje odlikuje nelinearni pristup sadraju dokumenta (hipertekst), interaktivnost (sve vede sudjelovanje korisnika) i multimedijski nain prezentacije(tekst, slika, zvuk, animacija, video itd.).

KOMUNIKOLOKA DEFINICIJA ONLINE MEDIJA

Tradicionalni mediji VS novi mediji (tampa, radio i Tv nasuprot on-line)

Nikola Linta: Konzervativni mediji VS on-line mediji :

Implicira da ne postoje tradicionalni i novi mediji, nego samo oni koji nede da se prilagode novom dobu i oni koji hode da se prilagode novom dobu i novim potrebama korisnika.

Po tom shvatanju i tampa, radio i TV su novi mediji, ako su prilagoeni on-line-u.

Pressosaurusi stari, neprilagoeni mediji

JESU LI ONLINE MEDIJI NOVI?

Slabljenje dominacije institucionalnih izvora informacija user-generated content

Mogudnost prikupljanja i produciranja sadraja u raznovrsnim simbolikim formama - multimedija

Interaktivnost i participacija citizens journalism

Potencijal neogranienog prostora i vremena-

Mogudnost za svakoga za trenutno objavljivanje pria i informacija p2p novinarstvo

Viesmjernost komunikacije

Mogudnost ispoljavanja individuanih stavova i diskusija drutvene mree

Osnovne karakteristike online medija:

Internet (International Network) je sloena mrea globalnog karaktera, u slubi ljudske komunikacije i prijenosa-transmisije podataka i informacija. Nastala je spajanjem dostignuda informatike, telekomunikacija i audio-vizuelnih medija, te se oslanja na postojedu infrastrukturu.

Meta-medij mrea se sastoji od vie medija (tekst, zvuk, slika), koje korisnik slobodnom voljom kombinira i koristi u skladu sa svojim potrebama i zahtjevima.

INTERNET

Krenulo od ideja koje bi se s dananjeg gledita mogle izraziti kao anarhinost, nehijerarhinost i decentraliziranost

Mrea koja nema sredinje mjesto, nema vlasnika ili upravljaa, a usto ne postoji nikakav sistem cenzure

Ona se dugo temeljila na samoregulaciji i brzom rastu

Ideja interneta

Potpuna decentralizacija

Globalni pristup

Participacija

Kljune rijei interneta

Ljudi u svijetu mjeseno provedu 700 milijardi minuta na FB

U SAD vie ljudi prima informacije putem interneta, nego putem svih ostalih medija zajedno

Samo 8% Amerikanaca mlaih od 25 godina uopde ita novine

Evropski prosjek penetracije interneta 65% (u BiH 37%)

Internet u praksi

Globalna dostupnost

Multimedijalnost

Hipertekstualnost

Komunikabilnost

Jednostavnost

Prostorna i vremenska neogranienost

Ravnopravnost korisnika

Osnovne karakteristike interneta

Cijena informacije je gotovo beznaajna

Izmeu take u kojoj nastaje informacija i take koja de je konzumirati vie nisu potrebni ljudski posrednici

Informacije su dio procesa komuniciranja mnogi-ka-mnogima

Vremenski interval izmeu nastanka informacije i dogaaja koji je njenim predmetom sveden je gotovo na nulu

Informacija je viedimenzionalna

Pristup informacijama je decentralizovan

Osobine informacija u internet dobu

Komunikacija

Pretraga i potraga za informacijama

Usluge

Proizvodnja sadraja od strane korisnika

Zabava

Za ta se danas internet najvie koristi Velika Britanija

Komunikacija

E-bankarstvo

Turistike informacije

Gledanje TV i sluanje radija

itanje novina

Za ta se danas internet najvie koristi - Francuska

Komunikacija e-mail, drutvene mree, skype

Informiranje putem on-line medija: portali

Sluanje radija on-line

Pretraivanje i dobivanje informacija

Za ta se danas internet najvie koristi - BiH

Web 1.0 Prva generacija www koju karakteriu odvojene statine web stranice, na kojima zvanini izvori prenose zvanine informacije

Web 2.0 Druga generacija www koju karakteriu drutvene mree i participativno prenoenje informacija

Web 1.0: one-way broadcasting Web 2.0: conversation Web 3.0?????

Web 1.0 web 2.0

ta ova promjena znai za novinarstvo i PR?

Novi kanali distribucije e-readeri : publika je ipak spremna da plati za odreeni sadraj

Social Media Storytelling FB, twitter kao platforme za distribuciju

Vizualizacija podataka - interaktivna infografika

Wikileaks - novi novinarski izvor

Mediji postaju lokalni (niche)

Multimedija

ta ova promjena znai za novinarstvo i PR?

FB je pretekao Google kao glavni izvor linkova prema vijestima (Prvo vjerujem sebi, onda svojim prijateljima)

Publika eli da vijesti/informacije o proizvodima i uslugama pronau nju, ne eli da ona traga za vijestima

Je li to vradanje na staro, kad je rije o konzumiranju informacija?

Crowdsourcing outsourcing using ordinary people

Brian Sleter: Help me write

ta nam je donio web 2.0?

Vijest = free + charge = besplatno + pladeno

Besplatno: ko, ta, gdje, kada?

Pladeno: zato, kako i ta slijedi?

Tzv. Freemium model pitanje nije da li naplatiti ili ne, nego ta naplatiti.

Kako zaraditi?

Zakljuak

Online komuniciranje donosi znaajne promjene u ljudske komunikacijske, socijalne i profesionalne aktivnosti

Glavna kontroverza: da li je online komunikacija poboljala ljudsku interakciju ili ju je samo izmijenila?

Glavno pitanje za profesionalce: kako se prilagoavati?

NOVOMEDIJSKO TRITE INFORMACIJA I IDEJA

WEB PARADIGME: WEB 1.0 WEB 2.0. I KAKO SE PRILAGODITI


[email protected]

Princip: ponuda potranja : oni koji ele da informacije predstave + oni koji trebaju informacije = novo trite

Informacija kao komercijalno isplativa roba

Razvoj digitalnih proizvoda : digitalni proizvod je sve ono to moe da se primi i poalje on-line (ne samo informacija, ved i zabava, pa i nepoeljni sadraji)

Zato se razvija on-line trite?

News update addicts (ovisnici o auriranim vijestima) - newsfeed kao uvjet opstanka: 24 h TV + internet + web 2.0

Net-newsers - oni kojima je primarni (nekima i jedini) izvor informacija internet

Integrators oni koji kombiniraju stare i nove medije

(Pew, 2008)

Ko su ciljne grupe on-line trita?

Internet-based media: mediji kojima je osnovna platforma internet

Mobile media platforms: koji distribuiraju informacije putem mobilnih ureaja: telefona, tablet-a i sl.

Koje su tehnologije podloga novomedijskog trita?

Sa webom se publika vrada korak unatrag, u vrijeme kao kad su se itale novine (svako u svoje vrijeme ita svoje naslove)

Promjena se ini revolucionarnom, jer mi uporeujemo nove medije sa televizijom (koja okuplja svi prate isti program)

Vradamo li se unatrag? Sonia Livingston

Informacija

http://www.youtube.com/watch?v=-4CV05HyAbM&playnext=1&list=PL157BC140BF9C8FC8

Forma

http://www.youtube.com/watch?v=6gmP4nk0EOE

ta se sutinski promijenilo?

Svijet i nain poslovanja i komuniciranja u njemu

http://www.youtube.com/watch?v=kzCQ219bxl8&feature=fvwrel


Raniji medijski sadraji ovisili su o veliini i kapacitetu medija koji su ih prenosili (npr. broj stranica u novini, duina trajanja TV emisije)

Neogranieni kapacitet interneta omogudio je da mi odluujemo koliko nam i kakvih informacija treba / ili ih elimo


Informacijska ahura (information cacoon) zatvaranje samo u onaj krug informacija koje se unaprijed slau, odnosno sa kojima se mi unaprijed slaemo; izbor takvih on-line medija koji de nam takve informacije pruati

Ipak, bilo je tih sluajeva i ranije (izbor novine koju itamo naprimjer)

Problem za recipijenta

Prezasidenost informacijama information overload: vijest je ono to se brzo zaboravlja

Problem za recipijenta

Nepouzdanost sadraja

Neograniena mogudnost ugroavanja drugih

Rizik primanja pogrenih informacija (na berzi npr.)

Ugroavanje intelektualnog vlasnitva

Rizici on-line sfere za korisnike

Rizici on-line sfere za organizacije

Prelaz od: malo medija-velika panja ka: ogroman broj medija mala panja (rizik: kako privudi publiku?)

Tehnologija je globalna, ali su drutva specifina (rizik: kako se prilagoditi?)

Promjena publike i korisnikih navika

Rizici on-line sfere za medijske organizacije

Opda publika

Interaktivna publika (nisko obrazovana, ali on-line pismena)

On-line publika, dakle, ne mora imati kompetencije da sudjeluje u aktivnostma novomedijskog trita, ali ima neogranienu priliku

Promjena publike- Mirko Petrid

Izazov za medijske organizacije

Kako zaraditi ? ameriko istraivanje: od 1500 korisnika twittera niko nije bio spreman platiti za njega ako on ne bi bio besplatan

Net-native content onaj koji se kreira iskljuivo za web

Net-based content onaj koji se nae na webu, ali nije nuno i iskljuivo napravljen za njega

Kako izbjedi GI-GO (Garbage In Garbage Out) medijske sadraje pojeftinjenje u sutinskom, a ne samo formalnom smislu

Izazov za medijske organizacije

Nikako! Ponete s velikim novcem!

Problem: Velike kompanije i tu poinju imati primat

Primjer: Rupert Murdoch i Daily za iPad

Kako zaraditi veliki novac na webu?

The Daily

Dostupan samo na iPadu

Pretplata: 99 centi sedmino

Primjer povezivanja i ukrupnjavanja kapitala i na novomedijskom tritu: News Corp. +Apple

Paywall napladivanje naknade za pristup odreenim dijelovima site-a manje popularan

Freemium dio sadraja besplatan, dio se napladuje - popularniji

Kako zaraditi

Tzv. Freemium model pitanje nije da li naplatiti ili ne, nego ta naplatiti.

Vijest = free + charge = besplatno + pladeno

Besplatno: ko, ta, gdje, kada?

Pladeno: zato, kako i ta slijedi?

Kako zaraditi?

Bududnost medija on-line

Format=sadraj oboje jednak vano

Distribucija= 3M (multimedia, multichannel web 1.0, web 2.0, multiplatform android telefoni, iPad, web...)

MOJO Mobile Journalists sposobni za multitasking

Koji je jedini medij koji nestaje naglim rastom on-line trita?

Koji je jedini medij koji nestaje naglim rastom on-line trita?

Teletext

Ttx. je zvijezda repatica novih medija zabljesnuo je brzo i brzo se ugasio

Srbija: ttx. finansiraju kladionice (one daju tehniku podrku svim TV stanicama koje ele imati teletekst, da bi im one prenosile rezultate

Teletekst je kladioniarski CNN Dubravka Valid Nedeljkovid

http://www.youtube.com/watch?v=tVy76THYMDs&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=PuebaqkEumU

http://www.youtube.com/watch?v=4J4Ynp9AvYk&feature=relmfu

Zakljuak: kako se mijenja(lo) news trite i generalno trite sa on-line medijima?

KONCEPT INTERAKCIJE I PARTICIPACIJE AUDITORIJA:

DAN GILLMOR VS. ANDREW KEEN

Dr.sc. Lejla Turilo

[email protected]

Utemeljitelj Centra za graanske medije (Center for Citizen Media http://www.citmedia.org)

Autor knjige We , the Media Grassroots Journalism by the People for the People (OReilly, 2006)

Uveo pojam grassroots media kojim se opisuje participacija auditorija u kreiranju medijskih sadraja (citizens generated media)

Dan Gillmor

Andrew Keen

Profesor historije i politolog

ivi u Berkeleyiju, California

Autor knjige Kult amatera (Fraktura, Zagreb, 2010)

estoki kritiar participativnog djelovanja pojedinaca i teze da masa prosjenih zna bolje od malog broja natprosjenih

Web 1.0.

Web 2.0.

Read-write web umjesto world wide web

Vijest je konverzacija, a ne predavanje

Prosumer kao novi oblik aktivnog pojedinca

Citizen-generated media kao globalna konverzacija u kojoj masa zna bolje

News activism kao oblik participacije u kojem su kreatori informacija p2p korisnici

Teze Dana Gillmora

Veliki mediji gube monopol nad informacijama, zahvaljudi web based tehnologijama

Readers-turned-reporters preuzimaju polje informiranja

Digitalizirani i konvergentni mediji su feedback sistemi

Ljudi koje smo nekad zvali pulikom danas su kljuni za kreiranje informacijskog drutva

Teze Dana Gillmora

Obini graani de 2021. proizvoditi 50% vijesti

Te vijesti bit de u multimedijalnom obliku

Njihovo koritenje povedat de stepen demokratizacije globalnog drutva

Na to se moraju naviknuti sve elite, newsmakeri (i elite i novinari), novinari, ali i obini graani

Teze Dana Gillmora

Huxleyeva teorema o beskonanom majmunu

Web 2.0 gradi kult amatera, koji nas navodi na pogrean trag

Umjesto da nam slui za traenje vijesti i informacija, koristimo se njime da bi bili vijest i informacija

Web 2.0 donosi povrne opservacije o svijetu oko nas

Informacijski se posao preobrazio, uz pomod interneta, u obinu galamu stotinu miliona kreatora vijesti u pidamama koji svi istovremeno govore o sebi

Teze Andrewa Keena

Wiki istina: 2+2=5 ako mi tako odluimo

Googlegeneracionisti i wikipedijasti ne poznaju koncept vlasnitva i autorstva

Danas sa digitalizacijom, konvergencijom i on-line medijima, koji ine sve glasove ravnopravnim, rijei se mudraca ne cijene nita vie od mrmljanja budale.

Najdragocjeniji resurs savremenog digitaliziranog doba (p)ostaje vrijeme.

Teze Andrewa Keena

Kao konani rezultat digitalizacije, konvergencije, on-demand medija dobit demo kanal za svakog pojedinog od nas, na kojem smo mi sami jedini emiteri i jedina publika?!

U kultu amatera one koji znaju najvie mogli bi prognati oni koji znaju najmanje.

Teze Andrewa Keena

Gillmor: Istinitost informacija jeste dilema, ali rjeiva dilema, jer publika uvijek zna bolje pa i ako pogrijeite, publika de vas korigovati

Keen: U web 2.0 prostoru istina jedne osobe postaje istinita kao bilo ija druga. Dananji mediji drobe svijet u milijardu personaliziranih istina od kojih je svaka naizgled jednako valjana i vrijedna.

Razlike: Gillmor - Keen

Gillmor: Participativno i interaktivno kreiranje informacija od strane nekadanje pasivne publike de nas osloboditi pritisaka i jednodimenzionalnih istina velikih kompanija, elita i sl.

Keen: U digitaliziranim medijima se promocija i PR preruavaju u vijesti i briu se granice izmeu injenica i fikcije.


Kljuno mjesto razmimoilaenja Gillmora i Keena

New Yorker, karikatura Gillmor-Keen

Gillmor: Ovo je prednost

Keen: Kome vjerovati?

Gillmor: Blogovi, kao oblik p2p izvjetavanja by the people for the people ine stvari oiglednijim za graane, odnosno povedavaju broj dostupnih raznorodnih informacija i vienja/stavova.

Keen: Blogovi sve vie postaju bojno polje na kojem spin doktori za odnose s javnodu vode svoje propagandne ratove.


Gillmor: Vijest treba biti razgovor meu obinim graanima, a ne lekcija za koju se oekuje da je slijedimo.

Keen: Odgovornost je profesionalaca/novinara da nas obavijeste, a ne da s nama razgovaraju.


Gillmor: Web nam donosi najvedu demokraciju koju smo ikada upoznali

Keen: Sva ta demokracija zapravo je najveda eksplozija masovnog ekshibicionizma u povijesti ovjeanstva.


Gillmor: Digitalna demokratija je nain da se otvorimo jedni prema drugima

Keen: Rije je o opasnom obliku digitalnog narcizma: jedini razgovori koje elimo uti jesu oni sa samima sobom i onima koji su poput nas.


Gillmor: Mediji koje stvaraju korisnici de nas osloboditi

Keen: Mediji koje stvaraju korisnici unitavaju nau ekonomiju, kulturu i vrijednosti


Inteligentni i sveprisutni web 3.0

Nastavak postojedih web based tehnologija

Zasnovan na tzv. reccomender sistemu (slino dananjem Amazon.comu, gdje se najvie nude one knjige koje su drugi preporuili)

Web 3.0. init de stalno razvijajudi siteovi koji prate korisnike navike i preference svojih korisnika

Web 3.0

Web 3.0. - The Future is Yesterday!

Gillmor D. (2006), We the Media Grassroots Journalism by the People, for the People, OReilly

Keen, A. (2010), Kult amatera: kako blogovi, MySpace, YouTUbe i ostali suvremeni mediji koje stvaraju korisnici unitavaju nau ekonomiju, kulturu i vrijednosti, Fraktura, Zagreb

Izvori/literatura:

PARTICIPACIJA AUDITORIJA I/ILI KVALITET ONLINE INFORMACIJA

Dr.sc. Lejla Turilo

[email protected]

Kljuno pitanje weba kao izvora informacije je: KO OBJAVLJUJE I TA SE OBJAVLJUJE NA WEBU?

Jedini uvjet za stupanje u komunikaciju je: ELIM DA KOMUNICIRAM!

Fenomeni: user-generated contenta (sadraja generiranog od strane korisnika online medija koji ne moraju nuno biti profesionalni komunikatori), citizens' journalisma (novinarstva iji su subjekt obini graani, a ne novinari-profesionalci) ili collaborative reportinga (izvjetavanja putem weba kojim dominiraju svi oni koji za to imaju elje i interesa).

KREDIBILITET INFORMACIJA NA WEBU

Na internetu niko ne zna da sam pas karikatura New Yorkera

PROFESIONALNI AMATERI

Problemi s web-om kao alatom za novinare:

Neorganiziranost web-a najveda je prepreka pretraivanju.

Web kao istraivaki alat je miljama irok, ali vrlo plitak.

Informacije koje su dostupne uglavnom su povrne.

Novinarski istraivaki rad na prii ne smije se zasnivati iskljuivo na mrei.

Glavni problemi novinarske web pretrage

Traenje informacija na web-u - kako traiti informacije?

Pronalaenje upotrebljive koliine informacija koliko informacija nam je, zapravo, potrebno?

Odabir najrelevantnijih izvora ta se trai?

Vrednovanje izvora i informacija - vjerujemo li izvoru?

Tri zakona za informacije na web-u:

Vrednovanje izvora i informacija

Kritiki stav prema izvoru

Kritiki stav prema informacijama

Osobine informacija na web-u:

Raznolikost - i po sadraju i po izvoru;

Rasprostranjenost globalna (informacijerairene po mnogobrojnim site-ovima);

Povezanost - web je razgranata mrea veza,puteva i labirinata, jer su informacije povezanepo hypertext principu;

Osobine informacija na web-u:

Koliina ogromna, sa eksponencijalnim rastom (kako je ved reeno, milioni site-ova, milijarde stranica);

Neutralna sadrajna vrijednost - sve je mogude plasirati; nema kontrole sadraja:

- Neki sadraji su tani, pouzdani, provjereni;

- Neki sadraji su pristrasni, sami sebi svrhom, propagandni, promotivni;

- Neki su sadraji sluajno netani (faktor greke);

- Neki su sadraji namjerno netani, ponekad i sa zlom namjerom.

Kriteriji za vrednovanje site-ova:

AUTORSTVO Ko je autor site-a? Kakva je njegovareputacija? Koji su razlozi zbog kojih je on na web-u?(promocija sebe ili svojih ideja, diseminacija informacija,ekonomski razlozi itd.)? Naziv domene (ko je postavio site dali je domena komercijalna (.com), edukativna (.edu),organizacijska (.org) i iz koje je zemlje (.ba, .hr, .yu, .mk, .si)

DEFINIRANJE SADRAJA SITE-a Jesu li sadraji postavljenina site-u: informativni, propagandni, uvredljivi za nekegrupe itd.?


TANOST INFORMACIJA Mogu li seinformacije sa site-a provjeriti? Ko su izvori ijesu li navedeni? Imaju li izvori neki link ilisvoju e-mail adresu za provjeru i dodatneinformacije?

AKTUELNOST INFORMACIJA Kada jeinformacija postavljena na site? Koji je zadnjiupdate site-a?


POVJERENJE DRUGIH U IZVOR INFORMACIJA Ima lisite broja posjeta? Koliko je ljudi prije vaspristupalo site-u? Ima li site forum na kojem su drugirekli svoje miljenje o njemu?

POVEZANOST SITE-a SA DRUGIMA Na koje site-ove postoje linkovi i jesu li ti linkovani site-ovi onikoji izazivaju povjerenje?

Web jeste jako bogat, ali nije poetak i kraj informacijskih izvora!!!

KO JE ODGOVORAN ZA SADRAJ NA WEB-u?

Novinari profesionalci: na koje se i dalje primjenjuju klasina etika naela i norme

Ne/novinari kreatori sadraja: koji ne moraju potovati ta pravila

Da li je to fer odnos?

Svako prenoenje informacija svih vrsta, od vijesti preko miljenja do ostalih informacija, te djela koja se objavljuju u svrhu obavjetavanja, zadovoljavanja kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i ostalih potreba javnosti, putem interneta, bez obzira na to jesu li informacije i djela u obliku teksta, multimedijalnih zapisa ili drugih oblika i bez obzira na to jesu li njihovi kreatori profesionalci ili amateri.

Inkluzivna definicija novinarstva:

Vijest je konverzacija, ne predavanje

Ako i pogrijeite, publika de vas ispraviti

Ovo iz temelja mijenja novinarstvo: insistira se na komentaru vijesti (najgori jezik mrnje upravo tamo) i na tome da publika zna bolje (ako ona zna bolje emu da ih mi informiemo?)

Jay Rosen, NYU:

Internet

Upravo decentralizirana strukturaInterneta onemogudava bilo kakvukontrolu nad plasiranim medijskimsadrajem

Anarhija samoizdavatva suprotstavlja se tradicionalnom svijetu odabranih

informacija.V. tambuk

Normativna regulativa i internet

Tzv. dupli koncept normativneregulative (Milton) polazi od:

- Individualnih prava na slobodu izraavanja (lan 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima)

ali i od

- Prava vlada da ogranie pojedinana prava u interesu nacionalne sigurnosti

Dupli koncept i internet

Efektivna kontrola protoka informacija i prijeinterneta je konstantno umanjivana

Sa razvojem komunikacijske tehnologijekontrola informacija postajala je sve tea

Internet je u potpunosti sruio ovu vrstukontrole ne postoje meunarodne zabrane,ako izuzmemo tehnike standarde koji seodnose na mogudnost prikljuenja ioperativnosti

Propadanje suvereniteta: internet prevazilazi granice drava da bi ga se reguliralo na klasian nain

Meunarodna regulativa vrijedi samo za zemlje potpisnice i najede nije obavezujuda

Individualni korisnici odgovaraju samo za najtee prekraje i kod individualnih tubi

Problemi izvoenja normativne regulative:

W. Kleinwachter:

Klasini nain kontroliranja i manipuliranja je neprimjenjiv za decentralizirani internet.

On predstavlja pravu ansu za primjenu lana 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim

pravima, da svako moe da trai, prima i prikuplja sve ideje, bez obzira na granice meu

dravama.

Ipak...

Iako je u ovom trenutku jasno da je nemogude podvesti nelimitirani Internet pod limitirane okvire (Kleinwachter)

Historija pokazuje da su sva dosadanja nova sredstva komuniciranja u odreenom trenutku ipak transformisana u

sredstva za sticanje modi i profita, ignoriudi pri tom individualna ljudska prava.

TREBA, DAKLE, BITI OPREZAN I S INTERNETOM!!!

Ujedinjenje TV i interneta samo de naglasiti potrebu da svaki korisnik individualno, bududi da de biti sam kreator svog paketa informacija, kreira taj paket u skladu sa vlastitim etikim kodom.

Ne vrijede univerzalna etika pravila za sve i za svakoga ona su individualna i ostavljena savjesti svakog korisnika.

DIGITALNA KONVERGENCIJA

ONLINE MEDIJI I SIGURNOST


[email protected]

Online mediji polaze od koncepta potpune javnosti podataka

Korisnici online medija pretpostavljaju da imaju potpuno pravo na slobodan pristup svim informacijama

Upravo iz tog razloga deavaju se tenzije izmeu institucija i online korisnika, bududi da pristupaju mrei s razliitom komunikacijskom tradicijom


Kritiari online medija tvrde da graani jo uvijek dobivaju samo drugoklasne informacije, dok prvoklasne informacije (one koje su kljune za donoenje odreenih stratekih odluka) ostaju u domenu dravne, vojne ... Tajne

Da li je zaista tako ?


Sa druge strane, korisnici online medija smatraju kako je upravo njihovo postojanje izvojevalo pobjedu nad tajnodu informacija i podataka, odnosno prisililo institucije i organizacije da ih dijele

Da li je tako?


Glavni kvalitet online informacija je brzina njihova prijenosa

Za institucije i organizacije to predstavlja dilemu: ne samo koje, nego i kada objaviti informacije (mogudnost greke, u odnosu na nepovjerenje javnosti u sluaju nekomuniciranja)

Brzina prijenosa informacija

Poeo sa televizijom, ali je zapravo kulminirao sa online medijima

Pritisak na donositelje odluka zbog sve vedeg broja real time informacija

Dakle, centralno pitanje odnosa sigurnosnih institucija i organizacija i online medija nije samo kako online mediji utjeu na prijenos informacija iz domena sigurnosti, nego i da li i kako online korisnici mijenjaju donoenje odluka u sigurnosnom sektoru ?

Rije je uvijek o dvosmjernom procesu

CNN efekat

Novinari, ali i obini graani objavljuju informacije o dogaajima u trenutku kad se oni odvijaju

Dan Gilmor: Ako i pogrijeimo, drugi korisnici de nas korigovati

Institucije nemaju ovaj luksuz; istovremeno ovakve im informacije tete reputaciji

Objavi pa provjeri koncept

Propaganda

Patriotske tenzije

PR i skrivanje podataka

Elitistiki pristup

Komentar?

Kako korisnici vide sigurnosne organizacije online?

Gerila u pidamama

Nezdaovoljnici koji stalno smatraju kako im je neto sakriveno

Pojedinci i grupe naoruane mobilnim telefonima s kamerama i mikrofonima koje vrebaju greke sigurnosnih dunosnika

Komentar?

Kako sigurnosne institucije vide online korisnike?

Vedi stepen povjerenja u druge korisnike, nego u zvanine izvore

Sklonost ka pretjerivanju i dizanje panike

Orjentiranost na neefikasnost sigurnosnih institucija (bad news is good news)

Sigurnosni izazovi i online mediji

Korisnici smatraju kako se putem online medija najvie moe utjecati na lokalne sigurnosne institucije

Najmanje povjerenja imaju u obavjetajne slube i organizacije i vedina ih smatra kako su online mediji jedna od novih platformi borbe protiv tih slubi i organizacija

Smatraju kako obavjetajne slube imaju nisku kulturu transparentnosti i slabu vidljivost svojih aktivnosti, to je u suprotnosti sa prirodom online medija i korisnika

Povjerenje nepovjerenje i online mediji

Korisnici smatraju kako online mediji sigurnosnim akterima slue kako bi dobili javnu podrku, ali i zadrali tajnost podataka

I akteri iz sektora sigurnosti smatraju kako je kljuni izazov zadrati tajnost kljunih podataka, ali istovremeno graditi sliku otvorene komunikacije i dobiti javnu podrku

Komentar?


Istraivanja pokazuju da je najvedi interes za sigurnosne institucije u online sferi u vrijeme izvoenja odreenih sigurnosnih operacija, u vrijeme kriza i u vrijeme kada akteri sigurnosnog sektora daju izjave u offline medijima o sigurnosnim temama

Tada korisnici komuniciraju meu sobom o navedenim temama, pa dodatni izazov za sigurnosne institucije predstavlja kontrola tih komunikacija koje su u svim smjerovima i meu najrazliitijim korisnicima, pa ih je nemogude pratiti


Novinari online (istraivako novinarstvo, online mediji i sigurnosne organizacije)

Obini graani/korisnici

Organizacije koje rade protiv sigurnosnih institucija

Izazovi za sigurnosne organizacije online - akteri

Informacije kao sredstvo ratovanja protiv sigurnosnih institucija i sistema

Wikileaks

IO Information Operations

Politiki aktivizam, gerila ili ...

Marcel Rosenbach: Wikileaks nije zamjena za novinarstvo, ali ga mijenja

Vrijedan je izvor dokumenata za sve one koji ele poduzeti bilo kakve aktivnosti protiv vlada

Wikileaks

Holger Stark: Wikileaks je uznemirujudi za vedinu vlada i reima irom svijeta, koncerna, tvrtki, sekti, sigurnosnih slubi i organizacija, kao i svih drugih zatvorenih organizacija. On daje nadu iz perspektive participativne demokratije, u kojoj je transparentnost politikih procesa i kontrola odgovornih u sreditu panje.

Wikileaks dovodi u pitanje vrhovnu vlast nad informacijama.(...) Borba za informacije oduvijek je bila borba za mod

Wikileaks

Wikileaks vladama ovoog svijeta ne eli oduzeti politiku i sigurnosnu kontrolu, nego njihovu kontrolu nad znanjem o vlasti. Iznenada postoji novi akter koji si uzima za pravo da suodluuje o tome ta de ostati tajno

Iako ima odreene nedostatke, ovaj koncept zasnovan je na ideji da de kontrola graana nad modnicima stvoriti bolju politiku. To je nova ideja o nadziranju i ograniavanju, verzija 2.0

Komentar?

Wikileaks

Osjetljivost tajnih podataka

Spremnost iznutra za dijeljenje informacija

Interes graana za takve dokumente

Gotovo 2.5 miliona amerikih graana imalo je 2010 godine pristup povjerljivim amerikim vladinim dokumentima 2.5 miliona potencijalnih pijuna

Komentar? ta mogu uiniti zvanine institucije? Sloboda govora nasuprot interesu zatite

ta je pokazao Wikileaks?

John Perry Barlow, aktivist : Poeo je prvi ozbiljni rat informacijama. Bojno polje je Wikileaks. Vi ste jedinice.

Newt Gingrich, ameriki republikanski kongresmen: Assange je neprijateljski borac, informacijski ratovi su takodjer ratovi. Julian Assange vodi rat. On je terorist

Wikileaks kao aktivizam protiv...

Marcel Rosenbah: Do sada su autoritarne drave poput Kine blokirale pristup Wikileaksu. Ali, 2010, Amerika (land of the free) u kojoj nacisti i sekte legalno mogu koristiti internet za svoju propagandu ne strahujudi od sankcija, zabranjuje pristup stranici koja iri redakcijski ublaene diplomatske depee koje potiu od vladinih zaposlenika. Neto slino jo nije bilo vieno

Komentar?

Wikileaks i sloboda govora

Kibernetiki ustanak

Digitalna buna

Digitalni nemiri i virtualne uline borbe

To je sukob dvaju svjetova: etablirane strukture modi vlada, slube za krivini progon i tvrtke nailaze na zajednicu aktivista koja se sama smatra avangardom i elitom i koja dovodi u pitanje date zahtjeve za mod u njihovom mrenom svijetu (...) Bitka za Wikileaks tako je i bitka o tome ko ima presudnu rije na webu, ko ima kontrolu. Ona pokazuje da je mrea samo naoko javna i slobodna infrastruktura. Vedim dijelom njom vladaju tvrtke i njihovi poslovni uvjeti. Sukob takoer pokazuje koliko bi zakanjelo bilo voditi iru raspravu o temi neutralnosti mree.

Komentar?

Wikileaks i javnost: termini koji se koriste

Temeljni problem: nekompetentnost izvjetaa

Dodatni problemi: glasine, neprovjerene informacije

Argument citizen novinara: we hold them accountable niko vie nije siguran u pogrenom postupanju, jer je svjestan da ga se moze snimati u tajnosti

Komentar?

Citizen journalism i sigurnosni sistemi

Omogudena potpuna participacija (i pozitivna i negativna)

Otvoreno pitanje: gdje je granica u nadziranju individualnih stavova korisnika online medija od strane sigurnosnih slubi

Sloboda govora i ugroavanje drugih?

Sluajevi koji su rezultirali nasiljem (kolske pucnjave, Brejvik...)

Kanjavanje nepodobnih (sluaj iz Hrvatske)

Drutvene mree i odgovornost

Poetna ideja: potpuno zaobilaenje institucionalnih kanala i naina komunikacije

Ipak, online mediji poinju funkcionisati kao i klasini

Blogovi, nezavisni portali, non-profit media kao prostor za objavljivanje onih informacija koje ne bi prole u klasinim medijima

Izazov: Kako suraivati, koga smatrati legitimnim novinarom?

Komentar?

Novinari online i sigurnosni sistemi

Online mediji predstavljaju dodatni izazov

Da li mogu biti i prilika?

Zakljuak

Gilmor, D. (2004), We the Media, OReilly, New York

Mackinnon, R. (2012), Consent of the Network, Basic Books, New York

Rosenbach, M., Stark H. ( 2011), Wikileaks, dravni neprijatelj, Lumen, Zagreb

Literatura

Online mediji i profesionalni komunikatori:

Kako nain koritenja mijenja nain prezentiranja informacija?


[email protected]

ta online publika trai? Richard Craig

ine je ljudi kojima je teko udovoljiti

Trai precizne, jasno napisane prie iz kojih brzo dobiva informacije

Njihovi zahtjevi za online sadrajima nisu nita drugaiji od zahtjeva za offline sadrajima (po kvalitetu)

ta publika oekuje od site-a ili zvanine web 2.0 prezentacije?

Da bude zanimljiva!

Ako nije zanimljiva da bude korisna!

Treba nai dobru mjeru izmeu koliine i vrste sadraja, jednostavnosti upotrebe i zanimljivosti vizualnog doivljaja site-a.

Smisaono novinarstvo Kova i Rozentajn

Novinar ne odluuje vie o tome ta publika treba da zna

Novinar danas publici treba da pomogne da od mnotva inofrmacija napravi red.

Prvi zadatak novog novinara je da provjeri pouzdanost informacije, a potom da je publici predstavi na nain da joj odmah bude shvatljiva.

Njihove korisnike navike tanije bi se mogle opisati kaoskeniranje oni sagledaju cjelinu sadraja i fokusiraju sena ono to je njihov trenutni predmet interesovanja.

Utvreno je da 8 od 10 korisnika (79- 80%) skenira site iide od kljune rijei do kljune rijei. Tek 16% posjetiteljaweba proita cijeli tekst.

Vedina ljudi ne ita cijeli tekst postavljen na webu, niti

gleda sve slike i audio-vizuelne sadraje.

Napisana informacija/vijest/pria mora biti tako koncipirana da omogudava skeniranje, ali i istovremeno nudi vie detalja za zainteresovane;

Kljune rijei moraju biti jasne, razumljive, zanimljive i prepoznatljive za vedinu korisnika.

ta to praktino znai za novinara?

Osobine koje bi trebao posjedovati gotovo svaki sadraj pripremljen za prikazivanje na web stranicama

su:

Ispravnost gramatika i pravopisna istinitost i auriranost

Jasnoda jednostavnost saetost itljivost razumljivost

Zanimljivost novost konkretnost pretraivost

Interaktivnost komunikacija multimedija

Vano!!!!

Korisnicima je na raspolaganju ogromna koliina informacija i ogroman broj mogudnosti

Zato bi izabrali vas?

Ponite s najbitnijim informacijama: ne uvajte ekskluzivne vijesti za kasnije, jer posjetitelj ne moe ekati.

Kljune rijei i reenice uinite lako prepoznatljivim (koritenjem boja, bold-a itd.).

Preporuka za net novinare J. Nielsen:

Headlinesi trebaju biti informativni, kratki i upeatljivi, a ne samo simpatini i neobini.

Jedan paragraf treba nositi samo jednu ideju. Ne smije nita ostati neodreeno, a jo je gore u jednom dijelu pokuati objasniti nekoliko raznorodnih stvari.

Stil pisanja treba biti faktoloki, a jezik osloboen nepotrebnih rijei, atributa, opisa.

Preporuka za net novinare J. Nielsen:

Kako je ved reeno, korisnici uglavnom pregledaju web site, proitaju nekoliko

reenica koje ih zanimaju, a potom mogu odluiti proitti nekoliko paragrafa teksta i

eventualno kliknuti na nekoliko linkova tematski srodnih sa priom.

Kako korisnik konzumira vau priu?

Preporuuje se redanje informacija po vanosti i pisanje tekstova u manjim paragrafima. Vedina pravila koja

vrijede za novinarske uratke u tradicionalnim medijima vrijede i za web. Meutim, na webu je novinar sam i

uglavnom nema vremena za konsultacije sa urednikom ili lektorom. Stoga net novinar mora vladati tehnikama pisanja, ali i ureivanja i prezentiranja informacija.

Stoga...

Dugi paragrafi teksta plae posjetitelje. Tekst stogatreba izdijeliti na manje dijelove do 100 rijei.

Autor ne gubi nita ukoliko u naslovima i meunaslovimanajavi sadraj paragrafa koji slijedi.

Jedan paragraf treba biti koncentriran oko samo jednogelementa.

Vano je upamtiti...

Treba koristiti linkove jer oni povezuju tematski srodne prie i prave svojevrsnu bazu podataka o dogaaju, trendu i sl.

Na webu uvijek ima mjesta za objavljivanje svih prikupljenih informacija.

Dobro pisanje se ui i gledanjem najfrekventnijih medijskih siteova.

Vano je upamtiti...

http://www.ajr.org American Journalism Review

http://www.PressDisplay.com lista najvanijih svjetskih medija dostupnih online

http://podrska.considero.hr/KB/a13/kako-pisati-za-web-savjeti-za-izradu-sadraja-web-stranica.aspx

Lista referentnih site-ova:

Vano je upamtiti...

Va sadraj mora biti komunikabilan

Korisnici rijetko pamte siteove na kojima im nije pruena mogudnost da participiraju

Va sadraj mora biti povezan sa drutvenim mreama vie nije dovoljan site (on je samo digitalna vizit-karta; web 2.0 prenosi sadraj)

Bez obzira na medij prezentacije prie (tradicionalni ili novi), za njeno nastajanje

vrijede isti optevaedi profesionalni standardi i etike norme.

I najvanije...

Standardi/norme

Nije dozvoljeno lagati! to ukljuuje i fotomontae!!!!

Nije dozvoljeno objavljivati glasine i/ili neprovjerene informacije! Nezvanino saznajemo...

Standardi/norme

Nije dozvoljeno prikrivati ili izostavljati miljenja sa kojima se ne slaete posebno vai za komentare ispod lanaka

Nije dozvoljeno plagirati tue rijei ili ideje! online je to ak i lake provjeriti nego offline

Netiquette Wirginia Shay

Ne zaboravite na ljude Da li biste to to ste napisali rekli nekom u lice?

Primjenjujte iste standarde online i offline Anonimnost ne amnestira od odgovornosti

Prepoznajte svoje mjesto u svijetu kibernetike Da li predstavljate zvanian izvor ili iznosite privatno miljenje? Vrlo je vano ne pomijeati to dvoje


Potujte mree veza drugih ljudi Odnosi se uglavnom na slanje cirkularnih mailova; ne zatrpavajte druge cirkularnim mailovima

Predstavite dobru sliku o sebi online Gramatika,pravopis, kvalitet informacije....

Podijelite znanje, ali i provjerite one koji ga dijele Ne predstavljajte se kao ekspert u nekom podruju ako to niste; provjerite da li je izvor kojeg ste nali ekspert ili ne


Doprinesite i vi da vatrene rasprave ne izmaknu kontroli Kod osjetljivih tema

Potujte tuu privatnost Ne iznosite online ono na ta ste nabasali online, posebno ne ako ste to sluajno nali na neijem kompjuteru

Ne zloupotrebljavajte svoju mod Iako imate mod kao zvanini izvor informacija online i drugi imaju tu mod, naroito putem drutvenih mrea


Opratajte greke U komentarima, diskusiji s korisnicima itd.

Netiquette vrijedi za profesionalne komunikatore, ali i za obine korisnike

Ipak, profesionalne komunikatore, na neki nain obavezuje vie!

Media Plan Institut, Kako pisati za medije, Sarajevo, 2005.

Nielsen, J. Be Succinct! Writing for the Web,

www.useit.com/alertbox/9703b.html

Pavlik J, Ross S, Journalism Online: Exploring the Impact of New Media on News and Society, u knjizi Understanding the Web (Albaran A i Goff D.), Iowa State University Press, 2000.

Tita, C. Writing Well For the Web Quick and Easy Tips,

www.webreference.com/content/writing/style.html

Vie o pisanju za net:

ISTRAIVAKO NOVINARSTVO I ON-LINE SFERA

Dr.sc. Lejla Turilo

[email protected]

Arogantni stav: istraivako novinarstvo je vrhunac novinarskog umijeda i zahtijeva posebne novinare

Medijski stav: istraivako novinarstvo je drugi naziv za dobro, staro temeljno novinarstvo

Popularistiki stav : svaka informacija koja je zasnovana na angamanu pojedinca je istraivako novinarstvo (user-generated content, p2p novinarstvo, citizen journalism)

Tri stava o istraivakom novinarstvu:

Ono to se upravo desilo: Vedina medijskih kuda upravo to smatra osnovom novinarstva, tj. vijestima. To je ujedno i najprolazniji dio novinarske prie (vijest je ono to se brzo zaboravlja- T. Bauer)

Ovo je jedan od razloga zato se ne investira u istraivako novinarstvo (jer novinarstvo postaje industrija vijesti i trgovina vijestima, publika trai konstantne news feedove)

ta publika trai?Matt Thompson

Istraivako novinarstvo i on-line sfera

Internet ima potencijal da vrati novinarstvo u vrijeme pamfleta i prvih novinara, koji djeluju iznosedi informacije suprotne onima koje je zastupala drava.

Sa novom informacionom tehnologijom vrijeme potrebno za pronalaenje (s jednog mjesta) ljudi i informacija je skradeno, koliina uvedana, omogudena je efikanija analiza podataka.

Ipak,

96% siteova na internetu potjee iz 27 najbogatijih drava Ono to nas moe osloboditi su drutvene mree i web 2.0.

On-line izvori: ta konsultovati, kome vjerovati, koliko koristiti?

On-line prezentacija istraivakog novinarstva: anarhija samoizdavatva kao prilika za novinara-istraivaa

Istraivako novinarstvo i on-line

Najveda prednost interneta: nudi ne-linearne alternative klasinom novinarskom pristupu kreiranja prie

To znai da je na raspolaganju veliki broj izvora, ali i da su ti izvori najrazliitiji mogudi (i pouzdani i nepouzdani, i poznati i nepoznati, i oni koji su kreatori vijesti i oni koji su zagovarai)

Istraivaki tragovi: papirni (dokumenti), ivi (razgovori, posmatranje) i elektroniki (i dokumenti i ljudi)

On-line izvori i istraivako novinarstvo

Zvanini vladini izvori

Pojedinci

NGO

Kompanije

Baze podataka

On-line izvori Alan Knight

Olakavaju metod retroaktivne reference: ono to je najdostupnije na vladinim siteovima-a, pokazuju istraivanja, su arhive, odnosno raniji (stariji) materijali.

Ipak, treba imati na umu da su to, vrlo esto, PR sadraji.

Oni, naprosto, nisu dovoljni za sveobuhvatnu sliku, mogu biti poetak ili dio, nikako cjelina prie

Zvanini vladini izvori on-line

Blog, Facebook, Twitter kao izvori informacija

Privatne informacije u javnoj mrei Koliko privatnosti je privatno ako smo je izloili

javnosti?Koliko je tu rije o svojevrsnom individualnom PR-

u, a koliko moemo iskoristiti?

To je kao prislukivanje u kafani moe posluiti za poetak prie, ali nije pria per se. I. Vobi

Pojedinci on-line i istraivako novinarstvo

Odnos: privatno-javno Konsultovanje druge strane Pouzdanost informacija

ta sa Facebooka ili bloga objaviti (fotografije, post-ove)?

Kako se drugoj strani predstaviti a ne ugroziti prii i/ili sebe (novinar-istraiva i lano predstavljanje)?

Do koje mjere vjerovati objavljenim informacijama kojima su izvor pojedinci (ko su oni, i u doslovnom i u prenesenom znaenju)?

Dilema

E-mail intervju: Jutarnji list Ivo Sanader - identitet

Vibor Kalogjera UN ta je izreeno on the record i off the record

Fotografije s Facebooka politiara i njihovih porodica u naim sedminim novinama nedoputeno preuzimanje sadraja (to to je neto dostupno ne znai da je i doputeno, a s druge strane, zato je uopde dostupno ako je privatno)

Sluaj Brit Lapthorne u Hrvatskoj virtuelna prezentacija osobe nije identina stvarnoj osobi

Primjeri:

Profnet Global :

http://www.profnet.com

(univerziteti, korporacije, NGO, PR agencije)

Address Directory of Politicians of the World:

http://www.trytel.com

(e-mail adrese monarha, predsjednika i premijera 196 drava)

Mala pomod kome vjerovati

Kompanije su same po sebi vane jer istraivako novinarstvo prati tokove novca, a novac je upravo tamo

Problem: kompanije na webu objavljuju PR sadraje vie nego ijedna druga skupina. Dakle, na site-u nalazimo ono to znamo, a ne ono to ne znamo

Dilema: upadanje u zatideni dio siteova je kriminalna aktivnost

Kompanije on-line

Obezbjeuju statistike podatke i dodatne argumente za priu

esto takoer arhivske, ne nude nove podatke

Vano je istraivati koga nema u bazama podataka, jer su prave informacije kod tih kojih nema u bazama

Baze podataka on-line

Upravo je nevladin sektor doivi procvat u komunikacijskom smislu sa internetom kao novim medijem

Internet tedi resurse i stoga ga preferiraju nevladine organizacije

Dilema: procijeniti kome vjerovati?

NGO on-line

Etike dileme nisu drugaije od etikih dilema off-line

Svi etiki standardi koji vrijede za klasino novinarstvo trebali bi vrijediti i za on-line novinarstvo

Standardi kreiranja i prezentiranja prie su isti, razliita je samo platforma prezentacije

On-line prezentacija istraivakog novinarstva

User-generated content

P2P novinarstvo (peer to-peer)

Citizens journalism

Dodatna konkurencija ili zanemarivi disonantni glasovi?

Dilema:

Primjer- Wikileaks: http://www.wikileaks.org

We open governments Osnovan 2006. godine kao

site koji garantuje anonimnost i objelodanjuje dokumente koje vlade skrivaju

1,2 miliona dokumenata Kreatori formalno jo uvijek

neidentifikovani

2006. Somalija odluka o ubistvu vladinih zvaninika potpisana od strane eika Hasana Dahira Aweysa

Standard Operating Procedures for Camp Delta Procedure Guantanamo zatvora 2007. (dokument originalno iz 2003.)

Sadraj yahoo e-mail accounta Sarah Palin 2008. 2009. Strogo povjerljivi izvjetaji UN-a (60 njih) 2010. video zapis zranih udara u Bagdadu, u kojima su

poginual dva Reutersova reportera 2010 - - 92 000 dokumenata o ratu u Afganistanu 2010 Love Parade documents 2011. Bosna, Guantanamo...

Wikileaks najznaajniji leak-ovi:

Citiran i prenesen u vodedim globalnim medijima

Zasnovan na dokumentima insidera

Iskoristio web platformu za anonimnost

Wikileaks

On-line je brz, istraivanje trai vrijemeOn-line mediji ne preferiraju istraivaki pristup

(jer itatelji ne ele tu vrstu pria on-line)On-line platforme tede novac, a istraivako

novinarstvo ga troi( kad se okrenu webu, mediji ele da smanjuju broj osoblja, a prvo to se gasi su istraivake prie)On-line novinarstvo je sigurnije za novinare-

istraivaeOn-line sfera ne podlijee istim pravilima

(zakonskim i etikim) kao off-line

Dileme i zablude istraivako novinarstvo on-line

Dobro istraivako novinarstvo=

Znanja i vjetine+

Kritiko razmiljanje+

Etik/n/o odluivanje

Umjesto zakljuka: podsjedanje na neka osnovna etika pravila istraivakog novinarstva

Etike kompetencije

Kulturne i graanske kompetencije

(Novo)medijska pismenost i tehnoloke kompetencije

Razmiljanje u kodovima vijesti, jezik, stil, vjetine izvjetavanja

Piramida kompetencija novinara (Poynter Institute):

Metodama istraivakog novinarstva

Odnosu prema (sa) izvorima

(Ne)potkupljivosti

Pitanjima privatnosti (i izvora i predmeta prie)

Etiko prosuivanje naroito je vano kad govorimo o:

ta da uradim u ovoj situaciji?

Koga de moja pria povrijediti, a kome de koristiti?

Imam li bolju alternativu?

Mogu li opravdati svoje postupke drugima i/ili javnosti?

Koje principe i vrijednosti zastupam i primjenjujem?

Temeljna pitanja koja novinar-istraiva stalno sebi postavlja:

Vrhovna institucija prosudbe opravdanosti istraivakog rada je javnost (ne novinar sam, ne urednitvo i medij, ne izvori prie).

Javnost= medijski kompetentna publika sposobna da rasuuje po moralnim i drutvenim parametrima i kriterijima.

Javnost treba biti i garant trajanja istraivake prie jednom kad ona dospije u medije (graanski aktivizam post festum).

Vano!!!

Istraivako novinarstvo najvie vrijedi kada otkriva ono to je svima najvie poznato, dakle ono o emu svi ute.

Hodu redi, gospodine urednie, da de uvijek biti onih koji znaju pisati i, vanije, onih koji znaju itati. Kanali njihove meusobne komunikacije dovoljno su sporedni da im ne moete dokuiti logiku.

Viktor Ivanid:

Beker I. (et al.) (2004), Istraivako novinarstvo, HND, Zagreb

Dej, L.A. (2004), Etika u medijima: primeri i kontraverze, Media Centar, Beograd

Ivanid, V. (2010), Zato ne piem i drugi eseji, Fabrika knjiga Beograd

Krejg, R. (2010), Onlajn novinarstvo, Clio, Beograd Korni, D. (1999), Etika informisanja, Clio, Beograd aket, D. (2007), Novinarska etika: moralna odgovornost u

medijima, Slubeni glasnik, Beograd http://www.media.ba/mcsonline http://www.poynter.org

Izvori/literatura:

GLOBALNA MREA, SUVERENITET, AUTORITET I REGIONALNA STRATEGIJA

Dr. sc. Lejla Turilo

[email protected]

Osnova informacijskog drutva

Informacijsko drutvo povezuje klasine medije sa digitalnim (novim) medijima

Linearni prijenos informacija + decentralizirani viesmjerni prijenos = informacijsko drutvo

GLOBALNA MREA

Propadanje suvereniteta o savremenim komunikacijama se danas vie odluuje u EU, WTO, UN, nego u nacionalnim vladama

Bududi da globalna mrea transcendira nacionalni kontekst (prevazilazi granice drava), nemogude joj je nametnuti pravila koja vrijede za klasine medije

GLOBALNA MREA I SUVERENITET

Promijenjen je model komuniciranja (umjesto dosadanjeg: jedan centar-masovna publika, vlada: mrena viesmjerna komunikacija)

Promijenjen je sadraj komunikacije (novim medijima dominiraju komercijalni i zabavni sadraji)

Promijenjen je odnos izvora informacija (bilo ko ko vlada tehnologijom moe biti izvor)


Kljuno pitanje: ko utvruje granice modi globlanih medija i globalne mree?

Odgovor danas: niko, eventualno, u odreenoj mjeri, komercijalni interesi i tehnoloki kapaciteti

Ostaje dilema: hode li se pokuaj odravanja suvereniteta pretvoriti u dravni pritisak na medije, pa i na internet?


Glavni elementi medijskog sistema danassu:

a. Drutvo

b. Drava

c. Globalne korporacije

Autoritet je danas podijeljen izmeu ova tri polja.

GLOBALNA MREA I AUTORITET

Autoritet na globalnom informacionom tritu ukljuuje:

a. vlasnike autoputeva

b. proizvoae informacionog hardware-a

c. proizvoae informacionog software-a

d. korisnike informacija


Globalna mrea nudi priliku i alternativnim pokretima za njihovu:

socijalizaciju komunikaciju mobilizaciju konstrukciju znanja i direktnu politiku akciju.

Medijska pismenost graana je prvi i u mnogim aspektima najznaajniji uvjet realizacije bilo koje od ovih navedenih prilika!!!


Glorificirana i idealizirana slika globalne mree uglavnom zanemaruje injenicu da ni globalne komunikacije, ali ni globalnog autoriteta nema bez

ravnopravnosti u pristupu i

dijaloga


Globalna mrea namede pitanje odnosa izmeu etiri nivoa djelovanja svakog pojedinca, ali i institucija:

a. globalni

b. regionalni

c. nacionalni

d. lokalni

GLOBALNA MREA I REGIONALNA STRATEGIJA

Regionalna strategija podrazumijeva nain organiziranja informacijsko/komunikacijske djelatnosti na nivou koji je izmeu lokalnog/nacionalnog i globalnog/supranacionalnog

Ova je strategija usmjerena na postizanje minimuma konsenzusa i razumijevanja na meudravnom nivou prije ulaska u globalne integracije


Zemlje u tranziciji ovise o tome da li de modi uspostaviti saradnju sa razvijenijim centrima ili de (p)ostati

marginalna podruja.

I u IK djelatnosti namede se klasina pria globalizacije: razvijene zemlje su tzv. lokomotiva progresa, a manje razvijene zemlje su na zaelju kolone.


Upravo je iz ovih razloga vano da se zemlje u tranziciji i manje razvijene zemlje povezuju na nain da ue jedne od drugih, te da ue na grekama razvijenih zemalja (tzv. dobrobit od nerazvijenosti)

Regionalna strategija usmjerena je, izmeu ostalog, i na ouvanje kulturnog integriteta malih zemalja.


Vodkid-Avdagid, J. (2002) Suvremene komunikacije ne/sigurna igra svijeta

LITERATURA

VODEDI AUTORI U PODRUJU NOVIH MEDIJA I NJIHOVI STAVOVI

Doc. dr. Lejla Turilo

[email protected]

Manuel Castells Internet galaksija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.

Andrew Keen Kult amatera, Fraktura, Zagreb, 2010.

Dan Gilmor We , the Media Grassroots Journalism by the People for the People OReilly Press, 2006

Autori i njihova djela

Bill Tancer KLIK to milijuni ljudi rade na internetu i to to govori o njima, Algoritam, Zagreb, 2010.

Vladimir tambuk Informatika i internet, igoja tampa, Beograd 2005.

Stanko Crnobrnja Estetika televizije i novih medija, Clio, Beograd, 2010.


Cass Sunstein Infotopia, Oxford University Press, 2006.

Clay Shirky Here Comes Everybody, Penguin Books, 2008.

Robert Ejnzli Folirajte se... Internet, Manana press, Beograd, 2002.


Internet se razvija tolikom brzinom da teorija i nauka nisu spremne pratiti taj razvoj

Zato u internet galaksiju ulazimo punom brzinom u stanju informacijske smetenosti

Manuel Castells

Internet je tehnologija slobodne komunikacije. Ali, to ne znai da smo sada napokon slobodni zahvaljujudi internetu. Sve ovisi o kontekstu i procesu.

Internet je globalna komunikacijska mrea, no njegova primjena i nastajuda stvarnost proizvod su ljudskog djelovanja u specifinim uvjetima raznolikih povijesnih okolnosti.

Manuel Castells

Kultura interneta je kultura stvaratelja interneta participacija

Internet je medij selektivne drutvene interakcije i simbolikog pripadanja. Zajednice ne karakterie vie lokacija, nego drutvenost

Vrhovne vrijednosti interneta: sloboda i saradnja

Manuel Castells

Andrew Keen

MySpace i Facebook kreiraju mladenaku kulturu digitalnog narcizma

Open source poput wikipedije potkopavaju autoritet nastavnika

You Tube generacija zainteresiranija je za samoizraavanje, nego za uenje o vanjskom svijetu

Umjesto da nam slue za traenje vijesti, informacija ili kulturnih sadraja, mi nove medije koristimo da bismo BILI vijest, informacija ili kulturni sadraj.

Besplatne informacije online nisu besplatne svi ih pladamo najvrjednijim resursom kojeg imamo svojim vremenom.

Andrew Keen

Prosumer kao novi oblik aktivnog pojedinca

Citizen-generated media kao globalna konverzacija u kojoj masa zna bolje

News activism kao oblik participacije u kojem su kreatori informacija p2p korisnici

Dan Gilmor

Psihologija i ponaanje korisnika interneta krede se od nekadanje dominacije traganja za pornografskim sadrajima ka traganju za nainima kako zaraditi online

Internet pretraiva je mnogo vie od pukog alata pomodu kojeg pronalazimo informacije. To to traimo otkriva to to smo.

Bill Tancer

Tehnologija koja bi trebalo da nas pribliava esto postaje sredstvo udaljavanja

Globalna mrea mijenja nain na koji doivljavamo svijet.

Internet podrava koncept instant-vijesti i informacija, iji je najvaniji kvalitet brzina prijenosa, a najveda mana brzina zastarijevanja.

Ono ste na to klikate!

Bill Tancer

Tipovi korisnika interneta: surferi, veslai, ronioci, oni koji talasaju i ajkule

Surferi: Besciljno tragaju po internetu za bilo im to bi ih zainteresovalo

Veslai: Tragaju za informacijama, ali nikad ne rizikuju i prave takve siteove u kojima trae vau pomod u kreiranju sadraja

Robert Ejnzli

Ronioci: Tehnoloki pismeniji korisnici koje ne zanima samo sadraj site-a, nego i kako on u sutini radi, ta je pozadina svega

Oni koji talasaju: alju uvrjedljive poruke na forume, postavljaju provokativne postove na FB, izazivaju debatu i rasprave; mogu biti pladeni od kompanija ili organizacija da to rade

Ajkule:Svaki site i FB profil vide kao priliku za reklamiranje sebe i svog biznisa

Robert Ejnzli

Online aktivizam i napori skupina i pojedinaca mogu dporinijeti omasovljavanju ukupnog znanja

Pojmovi: groupthinking i wisdom of the many

Mnogo umova proizvodi znanje

Cass R. Sunstein

Glavni razlog uspjeha interneta i njegove implementacije u ivotu svakog od nas lei u injenici da internet kombinira znanje mase/a sa ljubaznodu stranaca

Konzumenti su i proizvoai, publika su i autori, korisnici su i oni koji razvijaju mreu.

Problem: informacione ahure komunikacijski svjetovi u kojima samo primamo informacije koje su nam u interesu i koje se slau s naim svjetonazorom.

Cass R. Sunstein

Revolucija se ne dogaa kada drutvo usvoji nove tehnologije, nego kada drutvo usvoji novi nain ponaanja

Mod online platformi lei u injenici da omogudavaju organiziranje ljudi, bez jasne i vrste organizacijske strukture.

Clay Shirky

Od McLuhanovog: Poruka je medij doli smo do: Svako je medij!

Po prvi put u historiji sredstvo za saradnju na globalnoj razini nije iskljuivo u rukama vlada ili institucija.

irenje interneta i (posebno) mobilnih telefona mijenja naine na koje se ljudi povezuju i organiziraju

Mijenja se nain na koji djelujemo, teme oko kojih se mobiliziramo i, u konanici, to to smo.

Clay Shirky

NE/MOGUDNOSTI NORMATIVNE REGULATIVE U ON-LINE SFERI

Dr.sc. Lejla Turilo

[email protected]

1996. SAD Communication Decency Act -zabranjivao emitovanje na webu onih sadraja koji se smatraju nedolinim za mlae od 18 godina; 1997. odbaen kao neustavan

Tri kljuna problema: zatita privatnosti, zatita autorskih prava i prikupljanje informacija bez znanja korisnika

NOVA PRAVILA, NOVI ZAKONI...

Smatra se da 21. stoljede donosi novu granu prava mreno pravo

Dopunjavaju se zakoni o autorskim pravima,donose zakoni o zatiti baza podataka, zakoni o zatiti osobnih podataka, zakoni o digitalnom potpisu itd.

INTERNET PRAVO

Copyleft je popularni naziv za licencu pod imenom Opda javna licenca (General Public Licence) koja utvruje vlasnitvo, identificira autora i doputa upotrebu, (re)distribuciju originalnog digitalnog (softver, tekst, video u elektronskom obliku) ili fizikog djela (tampani tekst).

COPYLEFT

Copyleft doputa izmjenu djela i distribuciju izmjenjene verzije pod uvjetom da izmjenjena verzija takoer bude copyleft

Obina autorska prava ili copyright utvruju vlasnitvo i identificiraju autora, ali sprjeavaju izmjenu djela i ograniavaju upotrebu i distribuciju djela bez novane kompenzacije.

COPYLEFT VS. COPYRIGHT

Copyright (C) 20XX Ova je informacija slobodna, moete je redistribuirati i/ili mijenjati pod uvjetima koje donosi GNU GPL Opda javna licenca, a koju je izdala Free Software Foundation.

KAKO OZNAITI COPYLEFT?

CreativeCommons licenca je takoer licenca koja utvruje vlasnika autorskog prava i omogudava slobodno koritenje i distribuciju djela, ali i omogudava biranje modela licence koja moe ali i ne mora dopustiti modificiranje djela.

Kako kau na CreativeCommonsu: Poput Opde javne licence za slobodni softver, CreativeCommons ima za cilj proiriti proctor slobodnog stvaralatva, njegovu razmjenu i njegovu dostupnost u javnoj domeni, ali za razliite stvaralake sadraje: muziku, fotografiju,film video, knjievnost, dizajn,...

CREATIVE COMMONS

Internet Corporation of Assigned Names and Numbers Internet korporacija za dodjelu imena i brojeva

Osnovana 1998, potpuno profunkcionisala 2000.

Neprofitna privatna korporacija koja preuzima upravljanje nad dodjelom IP adresa, upravlja sistemom naziva domena itd.

Jedino to je centralizirano u decentraliziranoj strukturi interneta!

ICANN

Kao umreenu, decentraliziranu strukturu koja nema jedno vorite, niti jednog vlasnika internet je nemogude regulirati na tradicionalni nain

Potreba za nekom vrstom kontrole (ne cenzure!) ipak postoji, kako bi se sprijeile negativne pojave na internetu (pedofilski sadraji, hakeri, zloupotreba privatnih podataka i sl.).

Bududnost regulacije je u prekograninoj saradnji!

ZAKLJUAK

Documents

Online Komuniciranje Cjelina 2014