Opca Povijest Prava_i_drzave - PITANJA I ODGOVORI - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt

8/3/2019 Opca Povijest Prava_i_drzave - PITANJA I ODGOVORI - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt

1/60

OPA POVIJEST PRAVA I DRAVEskripta, odgovori na pitanja

This script was made by Vlays Hackers

ISTONE ROBOVLASNIKE DRAVE

1. Istone robovlasnike drave?- u 5. i 4. tisuljeu plemena se naseljavaju na podruje eufrata i tigrisa- nastaju naselja opasana zidovima: eridu, ur, uruk, laga, larsa, uma, skurupak,

isin- to juno podruje mezopotamije zove se sumer- sumersko stanovnitvo mijea se sa plemenima semitskog porijekla-

podruje sjeverno od sumera je akad- dolazi do stvaranja zaliha a time i raslojavanja, to dovodi do stvaranja vjere kao

ideologije- izdvaja se dio drutva koji sebe povezuje s bogom, i tako se stvara sveeniki

sloj koji zajednicu podvrgava hramu, obitavalitu bogova zatitnika- teokaracija- prvosveenik je oruje samog boga i zove se ensi, patesi ili iaku- naelo krvne srodnosti plemena nestaje i ograniava se na obitelj, ali

nadomjeuje ga prostorno naelo, jer svi koji su na prostoru oko hrama nekog

boga postaju njegovi podanici- za drave mezopotamijskog prostora od jednake su vanosti za njihov nastanak

i prirodni uvjeti koji su doveli do stvaranja vikova u proizvodnji kao iinjenica odnosa u drutvu koji su doveli do kontroliranja gospodarstva odstrane drave

2. Nastanak drava u Mezopotamiji- tokom tisuljea dravice ive samostalno ali neke uspjevaju pokoriti susjedne

drave, a to znai da prihodi hramove zemlje pripadaju pobjednikoj dravi-

zemlja je vlasnitvo hrama i obrauje se kolektivno a samo manji dio se daje uzakup- hram je stepenasta graevina zigurat, prostor hrama je temenos, u njemu

obitava prvosveenik vladar drave, hram je i sudsko, kulturno i vjerskosredite

- dolazi do sve veeg odvajanja sveenike klase i njezine birokratizacije, paizbija pobuna pod vodstvom Urukaginu, koji postaje vladar i koji razdvajavojnu i sveeniku vlast

- s vremenom pojedine dravice preuzimaju vodstvo nad drugima i to vodi

ujedinjenju cijele mezopotamije- u ujedinjenju veliku ulogu je igrala potreba spajanja i objedinjenjahidrotehnikih sustava drava, kao i zajednika obrana od pljakaa

1


2/60

- Akad postaje vojno najjai- nakon to postaje i kralj sumera Kia Saragon I se proglaava kraljem etiri

strane svijeta- njegova se drava raspada oko 2150 i u gradu Babilonu poinje uspon dinastije

amorianske krvi

3. Nastanak Babilona- babilon se uzdie kao samostalna drava na prostoru akada- najveu mo dostie za vrijeme hamurabija 18 stoljee- hamurabi se proglasio kraljem amurita- mo pada ve za njegova sina Samsuiluna, te postaje plijen Hetita 16st- babilon se raspada, u 7 st postaje sjedite novobabilonske dr ali samo 100 god- u 6 stoljeu novobabilonska drava postaje dio perzije

- od velike su vanosti za prostor mezopotamije ta tri stoljea 19-16 babilonskedrave

4. Drutveno ekonomska struktura Babilona- poljoprivreda ima izuzetnu vanost i vrlo je razvijena- sva zemlja je dravno vlasnitvo, unapreuje se poljoprivredno orue- kralj je prvosveenik, vojnik ali i upravitelj izvoenja poljoprivrednih radova- poinje se koristiti ito kao najuobiajenije plateno sredstvo za razmjenu- velika vanost obrta, cehovske discipline, monopola, poslovne tajne

- dolazi do razvitka trgovine koju drava regulira putem obiajnih i zakonskihpropisa

- u babilonu nije bilo kasta nego je pripadnost odreenoom drutvenom slojuzavisna od zanimanja, imovnog stanja i osobne slobode

- osnovna podjela na slobodne i neslobodne- slobodni ljudi su esto radili na istim poslovima kao i robovi, ak je i obaveza

kuluka, radova u korist drave bila obavezna za sve slobodne- slobodni su bili podjeljeni na dvije skupine: avilu (gospodin) i mukenu

(siromah)

- razlika je ponajvie u tome to se na mukenu primjenjivalo talionsko naelo ana avile samo novana naknada

- najbrojniji je sloj slobodnih seljaka koji obrauju hramovsku zemlju- sluenje vojske je obavezno, postoji polustajaa vojna formacija ilku, koji nije

stalno bio na okupu ali je bio uvijek spreman- vojnici u ilku su dobivali zemlju koju su morali obraivati i koju mogu dati u

zakup samo ako su u ratu, osim damgara koji mogu vriti promet ilku zemljom- nije im mogla biti oduzeta za neplatu kakvih obaveza, nisu plaali porez, jedina

obaveza im je vojna sluba, spadaju u razred avilu

- nekad su robovi bili samo zarobljeni stranci ali gubitkom plemenske osnoveslobodni ljudi padaju u duniko ropstvo

- vlasnici robova su drava, gradske i seoske zajednice, pojedinci

2


3/60

- hamurabi ograniava duniko ropstvo na 3 godine- ukoliko bi rob umro od zlostavljanja hamurabi propisuje da se ubije vlasnikov

sin, kasnije ta odredba ne vrijedi- rob je imao odreenu pravnu sposobnost, raspolae sa svojom pokretnom

imovinom- djeca nasljeuju status majke- drava je robove titila od neprimjerenog postupanja njihovih gospodara tako

da im je doputala azil u hramu, da trai od suda da bude prodan...- mogao je zastupati svog gospodara, ili ak otkupiti svoju slobodu, strogo su

kanjavani za bjegstvo i skrivanje- ipak ljudi su nie vrste, neija imovina i za povredu te imovine naknada je bila

dvostruko nia od povrede slobodnog ovjeka i ide u ruke gospodaru

5. Oblik vladavine i dravno ureenje- babilon je bio neograniena kraljevina, dakle svjetovna vlast za razliku od

nekih ranijih i kasnijih hram drava- za vrijeme hamurabija pokuava se uspostaviti pravno jedinstvo na cijelom

podruju pa se ukida sudaka uloga sveenstva- jedinstvo vlasti u rukama vladara- vladar- lugal je nosilac sve vlasti, najvanija vojna vlast, sudstvo i uprava u

rukama drave- za svoj grad dravu vladar je ostvarenje moi boga zatitnika grada (amaa) i

on je PATESI a za pokorene drave samo LUGAL- NUBANDA - vladarev pomonik upravitelj dvora dravne financije- IAKU upravlja dravnom upravom na cijelom podruju, vojni i upravno

sudbeni stroj- drava je podijeljena na UPRAVNE POKRAJINE a ove na UPRAVNE

KOTAREVE . Na elu pokrajine AKANAKU- uprava je monokratska- jedna jedinica jedan slubenik, prije svega vojni

zapovjednik

6. VOJSKA BABILONA- opa vojna obveza , AVILU kao naoruana vojska a MUKENU kao

pomono osoblje- mala stajaa vojska i velika polustajaa vojska ILKU- znaci vojnike kaste- HAMURABI titi vojnikov brak i titi ga od samovolje pretpostavljenih- ako vojnik dospije kao rob u Babilon mora biti osloboen

7. POREZNI SUSTAV BABILONA

- znatan dio zemlje izdan pojedincima u zakup- zakupnici su zakupninu plaali u plodinama + porez dravi : desetina u

plodinama

3


4/60

- kolektivni vlasnici zemlje plaaju isti porez , stoari u naturi , obrtnici u dijeluproizvoda ili kovini

- carina i maltarina- kuluk- porez na osobu u naturi( radna snaga)

8. Ustrojstvo sudstva u Babilonu- sudstvo je dravno, svjetovno, vladar je vrhovni sudac, nii suci su dravni

inovnici- sudska organizacija je gotovo istovjetna sa upravno- vojnom- umjesto vladara ponekad carski suci, za Hamurabija prvi put u povijesti sudovi

sa svjetovnim sucima- mjesni sud predsjeda upravitelj grada RABINAU- na elu suda pokrajine akanaku, u svakoj pokrajini sudsko vijee od 4-8

profesionalnih sudaca u rangu sa akanaku podinjeni sredinjoj vlasti- sveenstvo zadrava stanovitu ulogu, hamurabi ih nije potpuno izbacio, sudski

biljenici, vjetaci, porota

9. Stvarno pravo Babilona- najvei dio hamurabijevog zakonika izloeno kroz vlasnitvo dakle kazneno

pravne odredbe- postoji privatno i kolektivno vlasnitvo, individualni zakup koji ne moe biti

predmet pravnog prometa

- privatni vlasnici plaaju porez u plodinama i moe biti predmet prometa i intervivos i mortis causa- vlasnitvo je strogo zatieno kao i posjed i slunosti

10.Obvezno pravo babilona- zbog velikog razvitka trgovine razvija se i obvezno pravo- nema razlike izmeu ugovornih i vanugovornih obveza kao ni onih zbog

delikta- postoje stalne forme pisanja ugovora, dakle pisani ugovori, s peatima stranaka

zatvarani u glinenu ovojnicu na kojoj je ispisan sadraj ugovora i koja se uvau hramu

- forme imaju iskljuivo funkciju lakeg dokazivanja ali nisu obligatorne zavaljanost posla

- najee slijedi imovinska odgovornost a ako ne onda duniko ropstvo doisplate duga

- KUPOPRODAJA: uglavnom uz momentalnu predaju stvari i novca, ali javljase i kupoprodaja na poek tako da se kombinira sa posudbom

- samoprodaja, prodaja lanova obitelji, djelomino vlasnitvo kue

- platena sredstva ito, ulje, kovine- trgovci ili damgari

4


5/60

- esto su navedeni i prijanji vlasnici prodavane stvari ali i jamstvo za evikciju(netko trei) i jamstvo za kakvou

- ZAKUP: najee zemlja ili stan, zakup se plaa u plodinama, ili 1/3plodina

- zakupnina je unaprijed predodreena ili prema urodu ili prema susjednimzemljitima- NAJAM: predmeti su stoka, rob ili slobodan ovjek- odreuje se najamnina, postoji odgovornost za iznajmljenu stvar ili osobu- osobni najam je ustvari ugovor o radu- veliina naknade za uinjeni rad ovisi da li se rad inio avilu, mukenu ili robu.

imuniji su plaali vie- radnik vrlo strogo odgovara za strunost posla koji obavlja ak i ivotom- najamnina se plaa u proizvodima ili novcu

- osobni najam se esto mijea sa zajmom (isplata plae u obliku zajma)- ZAJAM hamurabi ograniava duniko ropstvo na 3 god i utjee na veliinu

zajma- dunik zatien od vjerovnika, ograniavaju se kamate, vjerovnici se

osiguravaju putem zaloga iz kojeg moe naplatiti potraivanja- OSTAVA- ugovor o uvanju tue stvari. zakljuuje se pismeno uz svjedoke i

plaa se uvaru za uvanje- uvar odgovara za umanjenu vrijednost ili krau stvari- postoji ostava stvari odreene po rodu a to znai da uvar mora vratiti istu

koliinu stvari- NALOG ugovor o izvrenju neke inidbe za nalogodavca- sredstva za izvrenje naloga davana su u obliku zajma, a sama inidba je bila ili

prodaja povjerene robe ili izvrenje kakvog trgovakog posla ili kupnje snovcem

- zakon pokuava osigurati poslovno potenje a vano je da bogatija strankasvoje nepotenje plaa vie nego manje bogata, zato da bi kazna imala jednakuotrinu

- UGOVOR O DRUTVU ortakluk prema treima odgovaraju skupa i svaki

udrueni posebno za obveze iz posla, jednak udjel u dobitku i gubitku- nema jasne razlike izmeu obveza uzrokovanih ugovorom i onih uzrokovanih

kakvim deliktom

11.Nasljedno pravo Babilona- sinovi su zakonski nasljdnici, enska djeca nasljedni dio dobivaju kao miraz

prije raspodjele nasljedne mase kao i neoenjeni sinovi tirhatu- supruga za ivota dobiva muev darnudunu ili sa sinovima dobiva jednak dio- prvoroenje ne daje prednost

- ako ostavitelj ima slobodnu djecu i priznatu djecu od robinje ta djeca sudjelujuu raspodjeli samo pokretnina i to jednako kao i ostala djeca

5


6/60

- svi enini sinovi iz svih brakova nasljeuju jednake dijelove, osim ako imovinanije nasljeena od supruga jer onda ide sinovima koje ima s njim

- imovina roba ide gospodaru, osim ako je bio u braku sa slobodnom enom jer utom sluaju pola imovine iz braka ide gospodaru a pola djeci

- red nasljeivanja: sinovi, unuci, braa umrlog, strievi umrlog. samo mukinasljednici- nema oporunog nasljeivanja

12. Kazneno pravo Babilona- svojstvo odmazde, generalna i specijalna prevencija- talionsko naelo- sve vea zamjena tjelesne kazne novanom- koliko e u kazni biti odmazde a koliko naknade tete ovisi o teini poinjenog

djela ili o sluajnosti- bab. pravo nije poznavalo naelo krivnje, subjektivni element nije bio bitan- ipak stupanj svijesti pa i krivnja bili su prisutni u odreivanju teine djela, vea

odgovornost za one koji neki posao obavljaju struno- nema idnividualizacije sluaja nego se svijest uzima kao objektivna za svaki

sluaj- i opa svijest ima stupnjeve s obzirom na koga je usmjerena radnja- za povredu avilu najee naelo taliona a obrnuto samo novana naknada- kazna zatvora ne postoji nego samo pritvor

- dunost grada je platiti tetu ako se ne nae razbojnik

13.Brano i obiteljsko pravo- svrha braka stvaranje zakonitog potomstva i osiguranje starosti- u naelu monogaman ali zbog djece moe biti i dugi brak ili robinja konkubina- supruga nerotkinja ako je bila besprijakorna ena ima pravo odluivati o

drugom braku, a kod razvoda mu je mora imovinski obetetiti- robinja konkubina ne moe biti prodana, djeca poslje smrti oca postaju

slobodna ali ne sudjeluju u nasljeivanju- brak se zakljuuje ugovorom izmeu mladoenje i eninog staratelja- eni pola imovine steene za braka- brak ne mjenja status mladenaca- ako je ena slobodna djeca s muem robom su slobodna, ako je otac slobodan

moe djecu proglasit svojom ili postaju slobodna u asu oeve smrti- prilikom sklapanja ugovora mu moe dati tirhatu koji je imao svojstvo

kapare, u sluaju da odustane od braka gubu tirhatu, ako ena odustane moraplatiti dvostruko

-

mlada kod dolaska u kuu donosi miraz eriktu, vea od tirhatu, za vrijemetrajanja braka je izvan prometa, to je enina oevina, imovinska potpora novojobitelji, jamstvo enina ponaanja, sigurnost ene poslje smrti mua

6


7/60

- kod razvoda bitno je tko je kriv, ako je mu kriv ena uzima eriktu a mu gubitirhatu ili plaa odtetu. ako je ena kriva mu uzima eriktu, trai povrattirhatu, ena kanjena na smrt ili na ropstvo muu

- ako je ena oboljela mu moe oeniti drugu enu ali ne i razvest se od

bolesne, bolesna moe trait razvod i dobiva miraz- ena za vrijeme braka dobiva muev dar nudunu za sluaj da nadivi mua,

ako nije dobila sudjeluje u raspodjeli nasljea ravnopravno sa sinovima- ako mu nadivi enu dobiva miraz- ena ima pravnu i djelatnu sposobnost, moe biti svjedok, moe imati svoju

imovinu koja nije dio zajednike imovine, mogla se branim ugovoromosigurati od odgovornosti mua za vrijeme braka

- ena optuena za preljub nevinost dokazuje ordalijama- usvojenje je esta institucija stjecanja potomstva i odreivanja nasljednika, kod

raskida usvojenja usvojenik dobiva treinu nasljednog dijela pokretnina koja bimu pripala da je doekao smrt usvojitelja

14.Sudski potupak u Babilonu- sudstvo nije odvojeno od uprave- postupak pokree oteeni osim ako je ugroen interes kralja- postupak je usmen, kontradiktoran i vjerojatno javni- stranke dokazuju uz pomo isprava, svjedoka, prisege i ordalija- prisega je nepobitan dokaz, ne moe se pobiti drugim dokazima

- svjedoci su oni koji su prisustvovali dogaaju i dokazuju injenicu koja jepredmet spora

- imena svjedoka najee su zapisana na omotu isprave, za razliku od prisegemoe biti protusvjedoenje

- lanom svjedoku je izricana kazna koju bi dobila stranka protiv koje svjedoi- sama sudska presuda je u obliku novog ugovora, a stranka obavezna na

odreenu inidbu prisegla je uiniti je, neizvrenje povlai novo parnienje uzglobu

ZAPADNE ROBOVLASNIKE DRAVE

1. Drutveni ivot Helena prije nastanka drave- glavni izvori su Ilijada i Odiseja- u ahajsko doba od 11 do 8 stoljea Heleni ive u plemenima- drutvena jedinka je pleme/fila koje se dijeli na bratstva/fratrije odnosno

dijelove plemena koji potjeu od zajednike brae, a bratstvo se sastoji odrodova, velikih monogamnih obitelji koje potjeu od zajednikog pretka

- najvaniji drutveni organ je agora skuptina svih za rat sposobnih odraslihmukaraca

7


8/60

- veinom se na agori saopavaju odluke boga koje prenosi plemenski vra, aodluivalo se tek o nekim pitanjima. to je bila vojna demokracija

- postoji i plemensko vijee bule koje ine starjeine svih rodova plemena,kasnije samo oni koje skuptina izabere kao najuglednije

- bule je operativni ili izvrni organ plemena- pleme je u skuptini biralo plemenskog starjeinu bazileus, on je predstavnik

plemena prema drugim plemenima ne samo u ratu nego i kod pregovora, onodluuje o podjeli ratnog plijena

- raspodjeljivanje ratnog plijena sukladno sa zaslunosti u ratu dovelo je doimovinskog i drutvenog raslojavanja.

2. Poetak dravnosti na Atici- polis je krvna, gospodarska, moralna cjelina

- poloaj bazileja postaje nasljedan- narod ine: najbrojniji geomoroi/zemljoradnici, plemenska aristokracija

eupatrides i bazilej- na atici ive 4 plemena Geleonti, Egikoreji, Argadi, Hopleti u stalnom

obrambenom savezu simahiji- dolazi do stvaranja grada atene kao zajednikog obitavalita i trgovakog

sredita- nastoji se unificirati prava 4 plemena i uiniti ih prostornim- tezejeve promjene donose synoikismos, savez etiri plemena koji ima

zajednikog bazileja kao vojskovou, prvosveenika i suca- demiurg = obrtnik- tezeju se pripisuje podjela atike na naukrarije, odnosno 48 oblasti (12 po

svakom plemenu, a svaka je bila duna sagraditi ratni brod i opremiti posadu tedati dva naoruana konjanika

- o tome se u svakoj naukrariji brinuo naukrar- atena ima 48 brodica, 96 konjanika, 48 naukrara i jednog bazileja

3. Ureenje u aristokratskoj republici

- prvi znakovi dubokog unutarplemenskog raslojavanja- u 9 stoljeu zasniva se jo jedan meuplemenski organ osim bazileja,

polemarh, zajedniki vokni zapovjednik- natplemednski slubenici zovu se arhonti- jo jedan zajedniki slubenik za sudske i upravne poslove arhont eponymus/

eponim- sva trojica se biraju kockom izmeu kandidata plemena, ali ograniava im se

djelovanje na mandat od deset godina (8 st), a od 683, pr k, na godinu dana- to dovodi do spontanog sastajanja bivih arhonata kao iskusnih na aresovom

brijegu pa e se ta institucija nazivati areopag

8


9/60

- u 7 stoljeu areopag postaje sva vlast a time atenu ini aristokratskomrepublikom jer za arhonte su mogli biti birani samo eupatridi i ona nekolicinaizabranih ini oligarhijsku aristokraciju

- javlja se potreba za materijaliziranjem obiaja zapisivanjem u zakone tako da

se uz tri postojea uspostavlja jo 6 novih arhonata po imenu tezmoteti koji subili poznavatelji zakona- Drakonovi zakoni 621 su ponajvie sreeni obiaji koje su skupili tezmoteti.

uglavnom proirenje sudske nadlenosti atenske drave- uz bazileja suca za vjerske delikte, polemarha vojnog suca i suca za strance,

eponima suca za brane i obiteljske sporove i delikte, areopaga koji sudi zateke delikte, nastaje i sud efeta

- sud efeta ine bazilej, polemarh, eponim i 48 naukrara, sudi za nehotinoubojstvo, ubojstvo atenjanina, stranca ili roba i teke tjelesne povrede

- drakonove promjene nisu rjeile glavni problem, veliko stanovnitvo atene jebilo potpuno seljako a bilo je uvedeno u novarske spletke to je dovelo dosiromatva i openitog nezadovoljstva pred revoluciju

- areopeg se sloio da promjene povjere jednom ovjeku Solonu

4. Solonove reforme (demokratska republika) 595/4- gospodarske reforme proveo sisahtiju odnosno zbacio teret zaduenosti

slobodnim atenjanima- nema vie dugovinskog ropstva atenjana

- izvrena je devalvacija eginski talanat od 36 kg zamjenjen je eubejskimtalanatom od 26,2 kg- pomogao irokom krugu dunika ali time otetio bogate koji su bili zajmodavci- politike reforme krta atika zemlja bila je temeljni razlog slabe

poljoprivrede pa je solon da bi potakao ulaganja u poljoprivredu odredio daprirod sa poljoprivrednih zemljita bude osnova vlasti. ova mjera je takoerbila usmjerena protiv novarsko trgovakog sloja

- prema koliini priroda svi slobodni graani su podjeljeni napentakosiomedimni (vie od 500 medimna/mjera priroda sa zemlje),

hipeis/konjanici ( 300 500 medimna), zeugiti/jarmai (200 300 medimna),thetes/eteoci ( manje od 200 medimna ili nemaju prihoda)- prema pripadnosti razredu odreuju se dunosti i politika prava, plemenitost

iskljuena- takva politika organizacija u kojoj su politika prava srazmjerna dunostima a

ove imetku zove se timokracija- novi organi: narodna skuptina/ekklesia organ neposredne demokracije, svi

slobodni atenjani iz zva etiri razreda su lanovi- Vijee/bule tijelo u koje svako pleme bira 100 lanova, znai ima 400 lanova

i izraz je federacije i jednakosti etiri plemena- sud heliaia je vrhovni sudski organ obiajne i narodne pravde, primjenjiva i

stvaralac jedinstvenog obiajnog prava

9


10/60

- pasivno birako pravo ipak ogranieno za arhonte mogu biti birani samopentakosiomedimni, a za bule i heliaju pripadnici prva tri razreda

- stara podjela prema zanimanjima i dalje biva znaajna, tako meupentakosiomedimnima ima eupatrida, geomora i demiurga

- tradicija ini da se za arhonte i dalje biraju eupatridi samo iz redapentakosiomedimnih, ovi drugi koji nisu eupatridi trae da se zakonom uredi 5arhonata eupatrida, 3 geomora, 2 demiurga

5. Pizistratova tiranija 50 godina, 560 - 510- prvi atenski demagog, voa- ojaao je narodnu skuptinu na raun arhonata i ostalih tijela, a demokraciju

koristi za vlastito uzdizanje, cezarska demokracija, posebno okrenut protiv

eupatrida- protivnici njegove tiranije upozoravali su na njegovu neogranienu vlast ali

istina je da je on vladao preko skuptine- nakon njegove smrti nasljeuju ga njegovi sinovi pa se nazire i monarhija ali

oni nisu bili uspjeni kao otac- eupatridske izbjeglice uz pomo Sparte rue Pizistratide, ali demokratska

svijest koja je uz pomo Pizistrata ojaala u narodu htjela je demokraciju kaovlast samog naroda

6. Klistenove promjene 509- bit promjena je pobjeda gradskog dijela zajednice, robovlasnike buroazije, a

nakon nekoliko stoljea ukidanje plemenske razliitosti- atena je podjeljena na treine/tritie seosku, gradsku i primorsku, te tritie su se

djelile na opine/demi kojih ima ukupno 100- stvoreno je 10 kotareva/file tako da svaki kotar ima 10 dema, ali treinu iz

svake tritie, kotarevi su bili sastavljeni od dema po itavom teritoriju- opine/demi imaju svoju skuptinu agora i predsjednika demarh- kotar/fila ima svoju agoru u kojoj zasjedaju predstavnici tritija tako da imaju tri

skupine u agori file a odluka dvije skupine je odluka cijele agore, to je bila ismisao podjele da se nadjaa seosko puanstvo- predsjedatelj te trodjelne skuptine bio je epimelet- svaka fila drijebom na svojoj agori bira izmeu kandidata koje predlau demi

po jednog arhonta, 50 buleuta, 500 redovnih i 100 dodatnih helijasta- broj kandidata je 10 puta vei od broja biranih- od 10 arhonata kocka odlui koji e obavljati koju dunost, 500 buleuta, 5000

redovitih i 1000 dodatnih helijasta- narodna skuptina dobiva ovlatenje da svake godine bira 10 stratega/ vrhovnih

vojnih zapovjednika, te dobiva sredstvo ostracizam

10


11/60

- kvorum za ostracizam je 6000, najmanje 3001 za protjerivanje iz atene na 10godina anonimna demokracija, demokracija koja je voenje neodgovornegomile zove se ohlokracija

- atena jaa i suprotstavlja se perziji, u 4 st pr kr arhontska sluba postala je

dostupna u prva tri stalea

7. Atiko Delski savez, 477- obrambeni savez preko 200 polisa sa sjeditem na otoku delosu- o poslovima saveza odluuje se na zajednikoj skuptini synedrion i svi daju

svoj prilog phoros u brodovima ili mornarici ili novcu- budui da atena ima najbolje brodove savez brodove gradi kod njih, saveznici

se boje atenske prevlasti- sukob izmeu aristokratske konzervativne stranke i demokratske, postavlja se

pitanje je li demokracija volja sadanje vlasti ili treba biti volja dosadanjihpredaka pa zakonski prijedlog nakon to je prihvaen u skuptini razmatraareopag da ustanovi je li u skladu s obiajima predaka

- demos to tumai kao gerontokraciju, konzervatizam i antidemokraciju pa jedanod voa demosa Efijalt predlae promjene

8. Efijaltove promjene, 462- areopagu oduzete mnoge nadlanosti pa tako i ocjena usklaenosti novih

zakona s obiajima predaka a ta je funkcija povjerena heliaji

- efijalt ubijen- nakon efijaltovih preomjena voa konzervativaca je Kimon a demokrata

Periklo, spor stranaka je najvie oko uloge atene u delskom savezu u kojemu jeona postala gospodarica a ostali polisi vrsta atenskih vazala

- 451 simbolino prenijeta blagajna saveza na akropolu- atenska skuptina odluuje o poslovima saveza, atenska heliaja je prizivni sud

sa cijeli savez, zlatno vrijeme

9. Periklove promjene, biran za stratega 443-429

- shvaa vanost narodne skuptine eklezije i bit promjena je da su jasnoodreene nadlenosti svih organa uz isticanje prvenstva skuptine- uvodi misthoforiju ili plau za sudjelovanje u dravnim poslovima- odreeno da e atenskim graanima biti samo oni koji budu djeca oba atenska

roditelja- institut grafe paranomon je javna tuba protiv prijedloga ili donesenog zakona

ako netko misli da je zakon protivan demokraciji- prevlast atene dovodi do stvaranja peloponekog saveza pod vodstvom sparte,

primanje protjeranih atenjana od strane perzije, nezadovoljstvo atenskih

saveznika- to dovodi do peloponekih ratova 431-404 izmeu dva saveza peloponekog i

atenskog koji ih oslabljuju

11


12/60

- za vrijeme vojnih neuspjeha pri kraju rata ukidaju se grafe paramonom,ostracizam, neke tube zbog ratnog stanja i dolazi do oblika posrednedemokracije to je teramenov ustav, sve se vraa na staro demofantovimzakonom nakon pola godine

- 100 godina nakon delskog saveza stvara se 378 Drugi pomorski zavez kojipokorava spartu- 338 godine zajedno sa saveznicima atena biva poraena od makedonije i mora

ui u korintski savez kao mekedonsko orue- 146 postaje dio rimske imperije

10. Drutvo i gospodarstvo- 70% poljoprivredno stanovnitvo- ito, penica, jeam, ulje, vino, koze, ovce

- preteno sitni posjedi preslabi da se bore sa proizvodima iz drugih plodnijihkrajeva, to je razlog da atena agrarnu prenapuenost rjeava putem kleruhijanaseobina graana izvan atene

- veina radi kao poljoprivredni nadniari tetes- u obrtu najvie koriten robovski rad- drutveni slojevi su stalno isti samo se mijenjaju odnosi izmeu njih- temeljna podjela je na slobodne i neslobodne- razlika u klasi slobodih je razlika izmeu atenjana kao atenskog dravljanina i

stalno naseljenih stranaca meteka

- do 8 stoljea osnovna razlika je po pripadnosti jednom od 4 plemena, kasnije sejavljaju razlike po zanimanju i porijeklu na: eupatride, geomore, demiurge

- solonovim reformama 595 g javlja se rezlika prema koliini priroda na zemlji: pentakosiomedimni, hipeis, zeugiti, tetes ova podjela postaje osnovapolitikih prava i dunosti

- za perikla 451 status atenskog graanina stjee se samo ako su oba roditeljaatenjani

- punoljetstvo sa 20 god, vojska sa 18,- vano je naelo krvi za dokazivanje atenskog graanstva- vojsku slue svi, i sami pribavljaju opremu, tako da su konjanici bili iz prva

dva razreda, teko naoruani pjeacu hopliti iz treeg razreda zeugiti, a etvrtirazred thetes su lako naoruani pjeaci ili mornari

- bogati graani su imali i poreske obveze liturgije- graanska ast time mogla je biti oduzeta atimija- je mogla biti potpuna ili

djelomina a provodi se zbog nekih zloina, rasipnitva, bogohuljenja itduglavnom neasnih delikata

- stranci/meteki su se mogli naseliti u atenu ako neki atenjanin preuzmeodgovornost za njega prostates, a zatim bi polemarh odredio opinu gdje e se

naselit da se ne bi stvarala geta stranaca- meteki slue vojsku, nemaju politika prava, plaaju posebni porez metoikon

12


13/60

- privatni robovi nabavljali su se kupnjom na tritima robova, a pravni poloajim je bio bolji od dravnih

- privatni rob nije imao ni pravnu ni djelatnu sposobnost- gospodar sa robom postupa kao sa pokretnom imovinom, ali odgovara za

postupke roba- ako je zlostavljan rob moe traiti od suda da bude prodan ili pobjegne u hram

kao azil- dravni robovi bili su neka vrsta prinudnih dravnih slubenika koji nisu mogli

napustiti atenu- imali su djelatnu i pravnu sposobnost, a za dravu su radili poslove kao to su

smetlari, kovai, zidari ali i policijski slubenici- gospodar roba oslobaa obinom izjavom ili oporukom, ili se rob sam otkupi,

ali ne postaje graanin nego metek

11.Narodna skuptina Atene/ ekklesia- solonovim promjenama narodna skuptina postaje organ vlasti, oblik

neposredne demokracije, lanovi su svi atenjani stariji od 20 godina- atenska politika godina dijelila se na 10 pritanija, razdoblja od 35 dana a

svakog prvog u pritaniji sastaje se skuptina- glasanje javno, osim ostracizma- sama skuptina je vie bila mjesto priopavanja odluka koje je donijela bule, a

poslje toga areopag ili kasnije heliaja provjeravaju je li odluka u skladu s

obiajima predaka dakle kontrola a priori i a posteriori- grafe paranomon za sve one koji misle da odluka skuptine nije demokratska,

odluuje heliaja, rasprava se obustavlja

12. Vijee/ bule- postoji od solonovih reformi 595. i ima oko 400 lanova, birani iz svakog

plemena po stotinu na godinu dana- simbol jednakosti i federalizma plemena- od Klistenovih reformi 508. izmjenjena priroda vijea, zastupnika je 500, bira

ih se drijabom po 50 iz svakog kotara, a kandidate predlau opine tog kotara- tako se sastoji od 10 delegacija kotareva- tekue poslove obavlja kotarska delegacija/ pritanija iz pojedinih kotareva tako

da sa svake pritanije drijebom odreuje druga- pritanija svaki dan ima drugog predsjedatelja pritana- dvije vrste poslova: one koji su priprema za odluku skuptine i one o kojima

vijee odluuje samo- svaki slubenik ili vijenik prolazi dokimazije, javno ispitivanje zbog provjere

moralnih vrlina, da li je graanin, koji razred, jel plaa porez, jel io u vojsku

itd

13.Areopag ( vijee areopagita), arhonata

13


14/60

- najvaniji organ sve do klistenovih projemjena 508.- arhonti nakon zavrene slube postaju lanovi- do solona samo eupatridi, nakon toga pentakosiomedimni, poslje i hipeis i

zeugiti

- lanstvo doivotno - gerontokracija- kao vrsta ustavnog suda ali politiziranog, odluka je neopoziva i ima svojstvo

aposlutnog veta- nakon efijaltovih promjena funkcija ispitivanja zakona sa obiajem predaka

prenesena je na heliaju

14.Heliaja- zasjeda na otvorenom pod vedrim nebom zbog bogova- postoji od solona

- svake godinne se bira 5000 redovitih i 1000 dodatnih sudaca- kockom se odluuje koji suci e sudjelovati i u kojem vijeu za koji predmet- postoje vijea od 1501, 501, 201 lanova a sude po vanosti sluaja

15.Dravni slubenici- birani na rok od godinu dana, obino kockom izmeu kandidata koje su birali

kotarevi- izabrani mora proi dokimaziju koju obavlja bule ili heliaja, prisee na zakone

eunomija

- mogua popularna tuba protiv njih- nakon slube podose izvjetaj epicheirotonia- do klistena najvaniji: bazilej, polemarh, eponim, est tesmoteta; nakon

klistena: 10 stratega, 10 taksijarha (zapovjednici pjeadije), dva hiparha(zapovjednici konjice), 10 filarha (zapovjednici vojske file)

- atena nema pojam poglavar drave, ak ni kao najvii organ koji nadgledaostale

16.Stvarno pravo

- ne poznaju privatno vlasnitvo i njegovo raspolaganje- neija imovina se uvijek zove kleros od rijei kocka, uglavnom zemljini

posjed- strancima zabranjeno imati nekretnine preko odreene vrijednosti- postoji tuba o plodovima, zatim tuba o samom pravu vlasnitva i tuba o

smetanju posjeda- uz vlasnitvo i posjed razvila se i hipoteka kao zalono pravo na neijoj

nekretnini, ugovorom ili presudom, ta imovina ostaje u posjedu vlasnika ali jeizvan pravnog prometa

- vjerovnik neisplatom duga postaje vlasnik nekretnine, a tek ako dunik to nedopusti pokree se sudski postupak

14


15/60

17.Obvezno pravo- nema razgranienja obvezno pravnih odnosa iz ugovora i delikata- radi dokazivanja esto se koriste pisani ugovori, ili se potpisuju, ili ga samo

potpisuje osoba koja ima obvezu, ako ih potpisuju obadvije stranke to je onda

syngraphai, ako potpisuje samo jedna onda je cheirographa- izvrenje se osigurava hipotekom, kaparom, zalogom, jamstvom i osobnim

jamstvom- kapara je iznos koji stranka gubi ako odustane od ugovora- jamstvo je odgovornost jamca da e izvriti obvezu glavnog dunika ako je

ovaj ne izvri- ugovor o kupoprodaji: neformalno, kupac postaje vlasnikom tek nakon isplate

kompletne cijene ak i ako je roba u posjedu kupca, rizik propasti stvari snosikupac od samog zakljuenja ugovora, prodavalac odgovara za kakvou te jami

za evikciju- ugovor o zakupu (zemlje, kue, stana) i najmu (stoke, broda) bio je est, zakup

zemlje najee na 10 godina- ugovor o osobnom najmu je ugovor o radu, ugovor o djelu kojim se jedna

strana obvezuje neto nainiti za cijenu- ugovor o zajmu, ugovor o posudbi, ugovor o ostavi, ugovor o drutvu ili

ortakluk radi voenja zajednikog posla

18.Brano i obiteljsko pravo- brak je bio moralna dunost- brak sklapa mladoenja sa starateljem djevojke, iznimno na sudu ili pred

dravnim slubenikom- enidbeni dar/hedna pokazuje svojstvo prividne kupnje, miraz nije obavezan

ali se esto davao, za vrijeme braka mu upravlja mirazom koji je ujednonasljee za sinove iz braka

- brak monogamni, mu enin staratelj- konkubinat je est, konkubina nema pristup u branu zajednicu, samo djeca iz

braka nasljeuju oca, vanbrana djeca su meteki, za enu nema takvemogunosti

- razvod mu ini vraanjem ene obitelji i vraanjem miraza, ena to morauiniti preko arhonta eponima kojemu mora priopiti valjane razloge

- atimija ili ropstvo mua povlaili su razvod braka- o ivotu novoroeneta odluuje otac- robovi u ateni su se takoer enili

19.Nasljedno pravo

- sinovi su nuni zakonski nasljednici i djele nasljee na jednake dijelove- enska djeca ne sudjeluju u raspodjeli nasljea, samo ako su neudane braa im

moraju dati miraz

15


16/60

- vanbrana djeca ne nasljeuju- ukoliko nema sinova, nasljeuju braa umrlog, zatim sestre umrlog, zatim

djedovi i njihovi potomci- od solona ostavitelj koji nema sinova moe napraviti oporuku

- poseban sluaj ako ostavitelja nadivi jedina kerka, ako ne ostavi oporuku zanju se brine arhont eponim, ali najblii oev srodnik po mukoj liniji ima pravouzet ju za enu a s njom i imovinu umrlog

20.Kazneno pravo- izmeu odgovornosti za tetu i odgovornosti iz delikta nema bitne razlike osim

u stupnju- dostojnije je slobodnog atenjanina osuditi na smrt nego na prodaju u ropstvo- za atenjane nema tjelesnih kazni ni okrutnih smrti

- samo srodnici oteenoga mogu zatraiti osvetu i naknadu tete, dok treimoraju stvar iznijeti pred sud

- krivac sve moe izbjei dobrovoljnim izgnanstvom iz atene ime se stavljaizvan atenskog prava

- kazna zatvora ne postoji- atimija je kazna graanske nedostojnosti, lienje pojedinih graanskih prava ili

potpuna atimija s konfiskacijom imovine- glava obitelji odgovara za djela onih za koje skrbi, kao i za robove i ivotinje,

ali ih se moe odrei

- elemenat i stupanj svijesti kod poinitelja nekog djela ili onog koji ga zastupase posebno ne dokazuje ve je vidljiv iz okolnosti sluaja

21.Sudski postupak- postupak pred sudom pokree glava obitelji odnosno umjesto meteka njegov

zastupnik prostates, samo punoljetni atenski graani- dvije vrste postupka privatni/dike i javni/graphe- dike se provodi kad je povrijeen tuiteljev privatni interes a graphe kad se titi

opi interes

- dike postupak pokree oteeni i moe odustati u toku postupka, presuduizvravaju stranke, trokove snosi tuitelj

- graphe pokree bilo tko, odustajanje ili gubitak pranice pokree kaznu od 1000drahma, tuitelj nema imovinske koristi

- tuitelj poziva protustranku na sud, pred dr. slubenikom tuitelj iznosi svojtubeni zahtjev a tueni stavlja prigovore, potom strane prinose svjedoke idokaze, zvretkom tog postupka stranke gube pravo na daljnje podnoenjedokaza, dalje ide na sud gdje se ita tuba, odgovor tuenog i sud pristupaglasovanju. dva glasovanja : prvo o osnovanosti tube a drugo o obeteenju.

16


17/60

FRANAKA 5 - 10 st.

1. Patrijarhalna kraljevina 5 8. st- dva najvanija franaka plemena salijci i ribuarci

- u galiji dolazi do obrauna izmeu voa germanskih plemena iz kojih se uzdieKlodvig iz reda Merovinga

- on se namee kao kralj francima i 486 pobjeuje rimljane kod Soissonsa to seuzima za poetak franake drave

- do kraja 5 stoljea franci su pogani ali Klodvoig prihvaa kranstvo- stoluje u parizu, ne koristi ius hospitalis odnosno ne uzima dio osvojene zemlje

za svoje ratnike nego cijele veleposjede proglaava kraljevskim domenama- nakon klodvigove smrti njegova 4 sina dijele kraljevstvo, svaki sin je dobio

domene u pojedinim djelovima drave, svaki je i kralj i vojskovoa vojske iz

svoje kraljevine- 10 godina ratuju zajedno a kad jedan pogine ubijaju mu nasljednike i dijele

njegov dio- na kraju je ostao samo jedan Klotar koji kratko vlada cijelom franakom- Smrt klotara ponovo dijeli franaku na 4 sina a smrt jednog povod je

dvadesetogodinjem ratu meu braom- jaa aristokracija- Franaka se dijeli na 3 dijela: Austrazija, Neustrija, Burgundija- zemljina aristokracija na dravnom saboru u parizu priznaje neustrazijskog

kralja Klotara II za kralja cijele drave uz ustupke koje on potvruje 614 uVjenoj konstituciji- klotar 2 se obvezuje imenovati grofove iz reda aristokracije, da e majordom

biti nadstojnik dvora i upravitelj kraljevih posjeda i konjice- time aristokracija preuzima vlast a klotar imenuje majordoma za svaku od tri

pokraine iz reda aristokracije- Dagobert I kao jedini sin Klotara II nasljeuje oca i preuzima vlast,

aristokracija se buni i prisiljava dagoberta na ustupke, vodi ju pipin starijimajordom austrazije i utemeljitelj karlovia

- njegov unuk pipin 2 postaje majordom austrazije a ubrzo majordom cijelefranake i postaje zbiljska vlast- franaka ponovno ujedinjena u rukama majordoma i kraljeva bez vlasti- poslje smrti pipina 2 za prijestolje se bore pipinov maloljetni unuk kao jedini

preivjeli muki potomak i pipinov vanbrani sin Karlo- karlo orujem osvaja vlast i postaje jedini majordom- Karlo Martel vlada velikim prostorom i dolazi u sukob sa nadolazeim

arapima, pripisuje mu se stvaranj konjice uspostavljene na vazalno beneficijarnom sistemu

- prije smrti dijeli franaku na dva majordomata svojim sinovima Karlmanu iPipinu malom

17


18/60

- karlman se 747 povukao u samostan i pipin mali ostaje jedini majordom zafranaku u slubi za merovinkog kralja

- na narodnom saboru 751 plemstvo je pipina proglasilo za kralja zbog sve veedekadencije merovinga

- to nije bilo dovoljno nego se posebno trailo priznanje pape pa se moe vidjetiveliki utjecaj crkve na germansku tradiciju- tako je faktina vlast majordoma priznata i de iure kao kraljevska, time je

merovonge zamijenila dinastija arnufkasnije poznata kao karlovii

2. Uzdizanje vojnog stalea i slabljenje kraljevine 8 10 st.- za imenovanje kraljem papa je ubrzo traio uslugu, pri odlasku u italiju pipin

mali daje pipinovu darovnicu i obvezije se da e vratiti crkvi posjede koje jenjegov otac oduzeo crkvi i dao ju vojnicima kao beneficij

-

pipin ne oduzima bive crkvene posjede jer zna da na njima lei snaga njegovevojske pa zato nalae seljaku odnosno kmetu da uz ono to daju beneficirumoraju jo dati dvije desetine crkvi kao bivem vlasniku, ali i zemljoposjednicidaju desetinu

- nakon smrti pipin dijeli kraljevstvo na dva ispremjeana djela svojim sinovimakarlu i karlmanu

- iz borbe dva brata pobjeuje karlo proglasivi se 774 kraljem franake, kraljpo milosti bojoj

- na boi 800 papa u rimu kruni karla i on postaje imperator romanorum, to nije

bilo u skladu s obiajima germana- karlo se osjetio iskoritenim kao orue protiv bizanta, potpisuje achenski mir

812 sa bizantom, sina ludviga kruni 813 bez prisustva pape- crkva izrauje lanu konstantinovu darovnicu kojom konstantin veliki daje papi

vlast nad itavim zapadnim svijetom- karlo je ostao tradicionalni kralj, svoju je vlast izvodio iz snage oruja svojih

ratnika- za ivota podjelio franaku svojim trima sinovima ali samo ga je ludvig

nadivio-

ludvig poboni plod je kranske dogmatike, okrutnim je mjerama ukloniomogue suparnike, a snagu dokazivao ne borbom nego uzastopnim krunjenjem- najstarijeg sina lotara proglaava carem a ostale sinove podlonim mu

kraljevima, beneficije eli vratiti crkvi, na kraju sinovi i vojska koja seokrenula protiv njega ga svrgavaju

- nakon smrti ludviga sinovi se bore za prijestolje i nakon 13 god potpisuju mir uverdunu 843 i djele franaku da tri jednaka dijela, sinovi su ludvig, karloelavi i lotar

- taj dogaaj esto se uzima kao kraj franake kao jedne drave-

zapadni dio franake poinje njegovati nasljednu kraljevinu ali carevi gube navanosti i postaju nositelji obveza prema beneficijarima, u 10 stoljeu biraju sekraljevi iz drugih rodova a ne karlovia, izbor cara postala je formalnost zafeudalno ratniku europu

18


19/60

- u 8 stoljeu navala normana- pleme sasa koje je ugnjetavao karlo veliki na elu s otonom 1 die se do carstva

962 i tada franaka postaje rimsko carstvo njemake narodnosti- franaka je prestala postojati sa zadnjim kraloviem u 9 st, njezin kraj poetak

je punog ivota izgraenog feudalizma

3. Drutveni i gospodarski razvoj- dva nejednaka razdoblja koja se podudaraju sa karloviima i merovinzima- u itavo vrijeme poljoprivreda je jedini oblik materijalne proizvodnje- na podruju galije kao i june franake sve vie dolazi do barbarizacije

proizvodnje i nestaju veliki veleposjedi, veleposjed gubi svojstvo proizvodnejedinice i postaje vie poreska jedinica, naj romanizirani dio galije je crkva kojaje poprimala sve obrise germanskog utjecaja

- u austraziji prevladava germansko plemensko ureenje, slobodno stanovnitvo- na jugu se osjea rimski utjecaj jer ima robova i kolona ali su germani tamo ili

slobodni seljaci ili veleposjednici- pravno izjednaavanje svih neposrednih proizvoaa- vlasnitvo kao trajno i osigurano pravo je gotovo nepoznato- razlika u statusu neposrednih proizvoaa samo je razlika u stupnju davanja- u franakoj je novac vie obraunska nego prometna jedinica, monetarna

reforma karla velikog je kovanje srebrnog denara (1 libra=20 solida = 240denara)

- gradovi iz rimskog vremena su nestali, drvo je glavni graevinski materijal kaoi poljoprivredni pribor

- plemenska organizacija se uvelike raspala i uprostorila, arolikost drutvadobila je tri osnovna reda: oratores oni koji mole, bellatores/milles oni kojiratuju, laboratores oni koji rade

- temelj legaliteta vlasti je faktiko posjedovanje monopola nasilja nadneposrednim proizvoaima

- crkvena vlast je izraz boga i njegove vjenosti, svjetovna pragmatinost morabiti posve u slubi boanskog absoluta

- dolazi do postanka sveenstva kao posebnog stalea, njegovo odvajanje odsvjetovnog maa i feudalaca, crkva eli postati najkrupniji feudalac

4. Ustrojstvo sredinje vlasti- osnova drave je pleme i vojska- od 8 stoljea javlja se novi tip zajednice a to su prostorne zajednice i zajednice

po zanimanju- francima je strana rimska predodba o prostornoj cjelovitosti i trajnosti vlasti

odnosno drave

- pravo je posve izjednaeno s pravdom, a ova s plemenom- drava je u svojoj biti iskljuivo egzekutiva kao vojska, vojni je voa

pojedinano utjelovljenje drave19


20/60

- za cijelog trajanja franake do kraja 9 stoljea vlast je poivala na plemenskovojnoj logici pa je zato franaka patrijarhalna monarhija, ili patrimonijalna akose eli naglasiti imovinska osnova patrimonij/ oevina

- kralj- kralj je izbrani plemenski voa, izbor je ogranien na kraljevski rod- kraljevska vlast poiva na rodu ali e sposobnost pokazati koji od najbliih

srodnika e postati kralj, svi kraljevi sinovi postaju kraljevi i stjeu pojedinekraljeve domene i samostalno vladaju iako drava ostaje jedna

- borbom izmeu brae pokazuje se koji je najsposobniji- kad ratnike sposobnosti zamru u cijelom rodu merovinga na vlast stupaju

majordomi- za vojnu snagu su bitna podruja franakog stanovnitva tj. austrazija

- ediktom klotara II 614 godine aristokracija postie da je kralj pismeno prizna,tako za kralja aristokracija postaje narod, a za narod aristokracija postaje kralj

- mijeaju se naelo nasljednosti i naelo izbora jer vojska priznaje samosposobnog vou

- naela privatnog prava vrijede i za vladara pa nasljee mora dijeliti kao i svakidrugi frank

- iako slijed pomazanja, krunidbe i elevacije nije jasan sve do 9 st, smatralo se da je in elevacije, znai in kojim se zavrava izbor od naroda, jedinikonstitutivan i pravno znaajan inilac, to je osnova legitimiteta kraljevske

vlasti- samo legitimi kralj ima vlast bannus, bannus je pravo narediti ili zabraniti

pod prijetnjom kazne- kraljevski bannus mogao je imati svojstvo upravnog akta pa takav bannus

zovemo upravni, ukoliko je bannus imao svojstvo opeg pravnog pravila to jebio naredbodavni bannus

- ipak naredbodavni bannus je imao vremensku ogranienost pa je i on imaosvojstvo upravnog akta

- starateljska vlast oca nad enom i djecom, plemena nad svojim pripadnicima

zove se mundeburdium- postoje dvije vrste kraljeve zatite: jedna je opa dana putem ope naredbe, a

druga posebna privatna, ugovorena uz simbolini in commendatio osnovavazaliteta

- ne postoji razlika izmeu kraljeve privatne i dravne imovine- svaka domena ima upravitelja, a sve kraljeve domene u nekoj grofoviji nadziru

missi pri svojim obilascima grofovije- te prihode kralj koristi tako to se seli s domene na domenu- ostali kraljevi prihodi su nepredvidiljivi: 1. godinji darovi koje daju velikai,

2. globe za povrede kraljevih tienika, 3. carine i sajmine pristojbe, 4. tributipokorenih te ratni plijen, 5. obveza podanika da ugoste kralja

20


21/60

- osoblje koje je stalno kralju na raspolaganju ini dvor odnosno osoblje koje sezove palatini, domestici i comitatus

- najbrojniji su antrustiones odnosno kraljeva garda- najvaniji dvorski slubenik je upravitelj dvorskog kuanstva senescalus ili

maiordomus, on ja takoer upravitelj kraljeve vojske te predsjeda kraljevskomsudu, bitan je u izboru kralja- od 7 stoljea ast majordoma nasljedno pripada domu arnulf kasnije karlovi- comes palatiije grof dvora a zaduen je za voenje kraljevskog suda- vaan je i comes stabuli grof konjice, maral, koji je pod nadzorom

maiordomusa- thesarius je rizniar, dvorskom kancelariom upravlja referendarius ili

cancelarius koji ovjerava sve kraljeve isprave

-

narodna skuptina- svakog proljea u oujku sastaju se ratnici, za rat sposobni mukarci i ta se

skuptina zove campus martius- uz antrustiones koji su konjanici ostali vojnici su pjeaci- kasnije kad je vie konjanika beneficijara skuptina se odrava u svibnju od

755 i zove se maius- te skuptine su veinom smotra vojske i donoenje odluka opim

odobravanjem- irenjem franake i jaim unutarplemenskim raslojavanjem ove skuptine

postaju sve vie skuptine velikaa

- sabor velikaa/ placitum generale- sastaje se u proljee i predstavlja veliko ogranienje vlasti kralja- pored toga sastaje se i sabor dvorskog i oblinjeg plemstva, a obadva sabora se

katkad kombiniraju sa saborom crkveng plemstva- iz sabora dvorskog plemstva e se razviti curia regis kao skup dravnog

plemstva- sve zajedno ine zaetak skuptine stalea

- vojno upravna i sudska organizacija- uprava postoji skoro jedino kao vojna uprava a s vremenom preuzima i sudske

nadlenosti- razlika izmeu uprave u germanskim krajevima i u romanskim krajevima,

postupno rimska sustavnost uzmie pred germanskim obiajima- najvee upravne jedinice franake su vojvodine na elu kojih je vojvoda kao

zapovjednik vojske vojvodine- plemenske vojvodine imaju svoje narodne skuptine, svoje plemstvo i sabor

velikaa- kralj u stalnoj borbi sa plemenskim vojvodinama, ali mu ne uspjeva pa se

okree crkvi koja je osnova potiskivanja plemenske razliitosti

21


22/60

- manje jedinice su grofovije, grofovija je u naelu vojna jedinica, grof je vojnizapovjednik ali u romanskim krajevima obavlja i upravne i sudske poslove

- karlovii u borbi protiv plemenskih grofovija stvaraju jedinice sastavljene odvie grofovija a to su markgrofovije

- od klotarovog edikta 614 kralj mora grofove imenovati iz reda lokalnihmonika- grof kao plau dobiva beneficij, grofovska sluba od 9 st postaje nasljedna,

tako da cijela grofovija postaje oblik vlastelinstva- time se stvara razlika izmeu vlastelinstava sa banusom i onih koji imaju pravo

samo na dae proizvoaa- da bi nadzirali grofove karlovii alju svoje pomonike missi dominici,

podruje koje nadziru zove se missatica, sluaju pritube naroda protivgrofova, zaetak putujuih sudaca, sluba je kasnije ukinuta zbog otpora

lokalnog plemstva- od ovih missa treba razlikovati kraljeve izaslanike za kakvu pojedinanu misiju

missi ad hoc- najnia organizacijska jedinica je centenu/vicaria, to su podruja istog obiaja

prema kojem narod sudi- glavni organ je skup svih slobodnih mukaraca thig/mallus- sastaje se 6-9 puta godinje, predsjeda mu centenar ili vicar, od prisutnih bira

se 7 uglednih koji e suditi i koji se zovu rachinburzi- zbog nemogunosti da provedu svoje odluke na thigu protiv lokalnih monika,

thig se okree grofu, s vremenom grof i sam prisustvuje skupu ili alje svojepredstavnike, na kraju izabire i samog vicara pa i rachinburge- kako grof nije zaduen za kraljeve vazale u grofoviji to vazali poinju obavljati

iste poslove sudstva za stanovnike feuda, poinje feudalizacija sudstva- sudstvo je jednostepeno, kraljev sud je samo izvanredan- kraljevim sudom predsjeda kralj, takoer ima 7 prisjednika- vazal odgovara za postupke svojih ukuana, zastupa ih i vri pravdu nad njima,

ako se radi o odnosima u okviru vazalova posjeda- vlastelinstva imaju ove imunitete: 1. ne daju nikakve dae u korist drave,

samo njihovi stanovnici imaju radnu obvezu, 2. kraljevski slubenik ne moeuredovati na vlastelinstvu, 3. vlastelin ima sudbenost na svom vlastelinstvu zacausa minores

- s vremenom crkveni sudovi stjeu svjetovnu sudbenost nad klericima i laicimabiskupskog vlastelinstva

5. Vojska i razvoj feudalizma- svi slobodni ljudi su vojni obveznici- podii vojsku moe kralj, grof, mark grof i plemenski vojvoda

- slobodni ljudi su na kraljev poziv bili duni naoruati se i kao pjeaci odazvatipozivu

22


23/60

- kada pozvani nisu mogli skupiti vojnu opremu oni se udruuju u skupine isnabdjevaju jednog od njih a ostali ostaju i pomau njegovoj obitelji

- dolazi do stvaranja privatnih vojski krupnih kraljevih vazala- do 8 stoljea franaka je vojska jedinstvena i dravna a od tada postaje

feudalna, poluprivatna- u 10 stoljeu potpuno se stapaju vazalitet sa beneficijom, na taj nain je stvoren

zapadnoeuropski feudalizam- franaki vladari imali su svoj trustis odnosno kraljevsku pratnju , komendacija

postaje oblik regrutiranja kraljeve konjanike pratnje- komendacija je sveani in kojim se odreena osoba obvezuje na odreenu

slubu drugoj osobi a ova se obvezuje pruati mu zatitu- beneficij je oblik dara, kraljevi su drugim osobama darivali zemljina dobra za

ivot ili djelatnost, no to nije bilo nikako povezano sa vazalitetom

- majordom karlo martel eli stvoriti konjaniku vojsku pa od crkve oduzimaveinu posjeda i daje ih kao beneficij vazalima koji se obvezuju na konjanikuslubu, a da bi crkva bila obeteena uvodi se 1/10 crkveni porez

- u 9 st nestaje vazaliteta bez beneficija pa se uz komendaciju javlja i investitura,in dodjele beneficija

- slobodni seljak bi postajao kmet kakva monika i predavao sebe i svoje namilost i zatitu gospodara

- karlo elavi 877 proglaava kapitular po kojemu su zemlje vazala i dravneslube postali nasljedni

6. Crkva u Franakoj- prava kristijanizacija franaka poinje u 8 stoljeu- za merovinga biskupe biraju vjernici i kler a kralj potvruje izbor, karlo martel

sam imenuje biskupe, a karlo posve samostalno- crkvena sinoda najvia crkvena vlast u provinciji- potkraj 9 stoljea crkvene su slube vrsta beneficija, oblik feuda

7. Formalni izvori prava

- 1. plemensko pravo / leges barbarorum, 2. dravni propisi / capitularia ---- tadva izvora ine franako pravo u uem smislu, 3. isprave o pravnim poslovima,4. urbaria ili popisi vlastelinskih zemljita i njihovih uivalaca

8. Stvarno pravo- u poetku zemlja je objekt zajednikog uivanja, kolektivno vlasnitvo- razlika izmeu nasljeenih zemljita koja nisu vezana za slube ili davanja i

onih zemljita koje netko dri uz te uvjete- ne spominje se vlasnik nego gospodar

9. Nasljedno pravo

23


24/60

- zakonski redosljed nasljeivanja je: djeca umrlog, majka umrlog, braa i sestre,tetka, tek onda najblii potomci iz spomenutih loza

- nisu nabrojani: supruga, otac, strievi i njihovi potomci- zemlju ne mogu nasljeivati ene

- ako netko eli oeniti udovicu, teda njenom mukom srodniku po enskoj linijimora dati enidbeni dar ili otkup

- u ranom salijskom pravu oporuke nije ni bilo, kasnije se javlja neto slino,afatomija

- afatomija je svean in jer mijenja zakonski red nasljeivanja: na narodnomsudu thigu ostavitelj odreuje ovjeka s kojim nije u srodstvu kojemu predajeimovinu a koji e 12 mjeseci nakon ostaviteljeve smrti tu imovinu dodjelitiosobama koje je odredio ostavitelj

- krvnina za ubojstvo dijeli se izmeu sinova i najbliih roaka s oeve i majine

strane, a ako ih nema onda ide fisku

10. Obiteljsko pravo- obitelj je prirodna zajednica koju predstavlja glava obitelji- on odgovara drugima za postupke lanova svoje obitelji- ene i enska djeca ovisniji, mundijum ili starateljstvo traje cijeli ivot, muka

djeca su punoljetna s 12 godina i stjeu branu zrelost, ali dok su u oevoj kuipod njegovim su starateljstvom

- o udaji odluuje otac, brak se sklapa ugovorom izmeu djevojina oca i

mladoenje- mladoenja predaje enidbeni dar- ena u kuu donosi miraz koji je od 8 stoljea obligatoran- ena zadrava neka nasljedna prava prema oevoj obitelji i nakon udaje- u mjeovitim brakovima izmeu slobodnih i robova slobodni suprunik postaje

rob, posredno zabranjivanje tih brakova- otmica djevojke kanjiva globom, otmica udane ene mnogo tee kanjavana- razvod braka ima oblik otpusta ene odnosno vraanja njenoj obitelji

11.Obvezno pravo- ugovorne obveze nastaju davanjem sveane rijei i simboline radnje- nema razlike izmeu deliktne i ugovorne odgovornosti- u sluaju neispunjenja dospjele obveze protustranka mora u roku od 40 od

dospjea upozoriti na obvezu, ako stranka i dalje ne ispuni svoju obvezu tada jeduna platiti kaznu za neispunjenje a protustranka iznosi sluaj pred thing

- dalje to ide do grofa dunikove grofovije, koji duniku daje da izabere dvaporotnika koji e odrediti dug, ukolik dunik ne pristane ta dva porotnika vrepljenidbu te dvije treine daju oteenom a jednu treinu uzimaju grofu

12.Kazneno pravo- skoro cijeli salijski zakon

24


25/60

- nema naela krivnje, dovoljan kauzalni neksus, ipak postoji odreivanjesubjektivnog elementa poinitelja, zla namjera je stroe kanjena od propusta

panje- maloljetni ne odgovaraju, odgovornost staratelja

- kazna zavisi i o tome priznaje li poinitej djelo koje je dokazano ili ne- samo djelo poprima razliite kvalifikacije s obzirom na objekt, kao i subjekt i

okolnosti protupravne radnje- postupci poinitelja nekon djela takoer otkrivaju svijest- delikt ima uglavnom svojstvo povrede privatne sfere- ako spor doe na sud obeteenje je skoro uvijek novana kazna, ali oteeni

moe traiti odmazdu, kasnije je novana naknada jedini nain obeobeteenja- naknada za teke delikte zove se wergeld a za sve druge busse- ako poinitelj nije u mogunosti isplatiti naknadu odgovornost prelazi na sve

srodnike, iroka obitelj- ukoliko krivac ne doe na sud, ne plati kaznu, pobjegne postaje potpuno

bespravan, izvan zakona- naknada pripada oteenom, kod ubojstva pripada obitelji, kod ubojstva oca

pola sinovima pola dravi

-

-

-

-

25
http://www.faceyubook.com/http://www.faceyubook.com/


26/60

-

-

-

-

-

-

-

13.Postupovno pravo- sud postupa po svom obiajnom pravu

- sud poduzima one radnje koje stranke same zahtjevaju, prevladavaju elementiakuzatornog naela, povreda je to privatne sfere, kasnije sud poinjedopunjavati postupak sa inkvizicijskim naelom

- redoviti postupak poinje tako da jedna stranka pred svjedocima i predprotustrankinom kuom zove ju na sud, to se zove mannitio

- kasnije se javlja sudski poziv koji se zove bannitio- ako se tueni na sudu ne slae s optubom stavlja prigovore exceptio- nakona presude suda stranke pred sudom sklapaju formalni ugovor da e

presudu izvriti, oznake arbitrae, protiv stranke kaja ne izvri preuzetu obvezu

protustranka moe voditi ovrhu- presudom je odreivano tko ima pruiti dokaze i to ima dokazati- tueni ima prednost dokazivanja- stranka svoju prisegu skoro uvijek daje sa svojim suprisenicima, samo

iznimno sama- suprisenici moraju biti slobodni ljudi istog plemena i stalea kao i stranka s

kojom priseu, a po mogunosti roaci stranke- protstranka moe odbiti suprisenika ili tvrditi da su krivo prisegnuli- treba razlikovati suprisenika od svjedoka, onaj koji je vidio ili uo,

suprisenici samo tvrde da je prisega njigove stranke istinita i preuzimajuodgovornost za krivu prisegu svoje stranke

26
http://www.jugoslovenke.com/http://www.ponude.biz/seminarskihttp://www.faceyubook.com/http://www.faceyubook.com/


27/60

- razlika izmeu suprisenika koji svjesno krivo prisegne i onog koji je bio ubludnji

- dvije vrste svjedoka: unaprijed prizivani svjedoci koji prisustvuju inu zato daga kasnije potvrde (poslovni svjedoci) i opinski svjedoci koji znaju stvari po

svom poloaju, ali ima i sluajnih svjedoka- svjedoci ne mogu biti ene, nedosrasli, bespravni- nema presluavanja svjedoka nego oni samo potvruju stranke ili uskrauju

prisegu- odbijanje suprisenika je protiv stranke, odbijanje svjedoka je protiv samog

svjedoka- prije ordalija stranke priseu da e priznati ono to pokae boji sud- stranka moe prigovoriti rahimburzima da su predloili nepravednu presudu i

odma mora predloiti drugaiju presudu. taj spor se rjeava bojim sudom ili

pred kraljevim sudom- ukoliko je dunikova imovina pre mala za isplatu duga, odgovornost preuzima

otac i braa, a zatim 3 roaka s majine i oeve strane, a tek onda dunikoropstvo

- poslje etiri neopravdana nepojavljivanja na sudu neposluni se stavlja izvanzakona, a takvom se ne smije pruiti utoite, dati hranu, gibi svu imovinu isvatko ga moe ubiti

ENGLESKA 11 15 st

1. Temelji staleke kraljevine- Edward ispovjednik bez nasljednika, sukob oko krune- papa priznaje williama koji sa 7000 tisua vitezova osvaja london, engleskom

je 1066 zavladala normanska dinastija- crkva povlateni poloaj, sudovi odvojeni od svjetovnih- popis imovine i stanovnitva 1086 dumsdey buk-

sva engleska podjeljena u vlastelinska imanja manor svi uivatelji vezanina vjernost kruni- svi vazali u velikom vijeu/ magnum concillium, grofovijom ne upravlja grof

nego kraljev slubenik erif- robert sin wiliama dobiva normandiju a william II englesku, nakon smrti

wiliama II njegov mlai brat henrik 1 plaa izbor za kralja ustupcima plemstvui crkvi

- te ustupke daje u krunidbenoj povelji 1100, po kojoj plemstvo odluuje oizboru kralja, crkva najjai feudalac

- henrik odreuje za nasljednicu ker Matildu, plemstvo odbija i kraljemproglaava njegovog unuka wiliama osvajaa

- nakon 20 bezvlaa kralj je matildin sin henrik II, ena moe samo prenositikrunu

27


28/60

- henrik drugi polae temelje za komon lo- klarendonskim uredbama 1164 henrik 2 ograniava vlast crkve- kralj od vazala moe traiti novac umjesto 40 dana godinje vojne slube- leno ili feud nasljeuje samo najstariji sin, a ostali se snalaze

- henrik 2 naredba o oruju 1181 propisuje da svi slobidni moraju imatiodreeno naoruanje

- uspostavljanje porote, sudske organizacije i sustava presedana- henrika nasljeuje richard I lavljeg srca, ali u eng je samo 7 mjeseci a u to

vrijeme vlada njegov bratjohn- zbog otkupa richarda iz zarobljenistva daje se samouprava gradovima koji to

plaaju, jaa gradski sloj- magnim concilium za kralja bira ne sina arthura nego brata johna- john u ratu s francuskim kraljem i papom inocentom 3, pobuna baruna i john

gubi i priznaje englesku papskim lenom- dolazi do openite pobune plemstva koje je uzrok stvaranja Velike povelje

1215 (magna carta), koja uvelike odreuje prava feudalaca, zapoinjeustavnost engleske staleke kraljevine

- papa protiv povelje, suprotna rimsko apsolutistikom teorijama- iz kategorije slobodnih se izdvaja nie plemstvo pod vodstvom simona de

montforta koji postaje utemeljitelj parlamenta, za vrijeme graanskog rata1265 nie plemstvo je porazilo kraljevu vojsku i zarobilo kralja

- taj skup iz 1265 se smatra prvim parlamentom, opim predstavnitvom naroda

- parlament predstavnitvo zbiljskih cjelina

2. Postanak i razvoj staleke kraljevine- edward 1 progoni idove iz engleske zbog njihove trgovake premoi- uspostavlja Model Parlament 1295. s jasno odreenim predstavnitvom

gradova, definirao zemljino pravo, javno pravo, parlament i sudski postupak,nazivaju ga engleskim justinijanom

- statuti de donis conditionalibus i quia emptores temelj su eng prava nanekretnine do danas

- dravni stroj postaje nedostupan onima koji su kolovani po rimskom ikanonskom pravu- da bi bio sauvan kontinuitet dravne sudbenosti uvedeni su godinjaci u koje

je unoen prijepis sudskih rasprava- kraljevi postaju ovisni o parlamentu zato to parlament odluuje o tome tko e

imati krunu- edwarda 2 parlament svrgava i kruni njegova sina edwarda 3, za njegove

vladavine parlament se razdvaja 1332. na dva doma gornji i donji dom spredstavnicima zajednica commons

- velika i bitna vanjska injenica koja je pomogla u usponu parlamenta jestogodinji rat, parlament podrava taj rat izglasavanjem novih doprinosa,njima je taj rat u interesu

28


29/60

- engleski kmet ivi bolje i lake snosi teret rata- engleske snage ini narodna vojska (svako slobodan se mora naoruati

srazmjerno imetku) i plaenika vojska- zbog kuge pomanjkanje radne snage, izrabljivanje kmetova, 1349 parlament

donosi zakon o radnicima, velika pobuna 1381 seljaka primorala richarda 2 dapopusti- seljak postaje ili nasljedni zakupac zemlje ili zakupac na rok, sloboda rada i

ugovaranja zamjenila feudalni patronat- nastaje pokret protiv papske svevlasti i svjetovne vlasti crkve i njenog

bogatstva koji su se zvali lolardi- javlja se nacionalni identitet engleza, 1382 engleski jezik postaje sudski

raspravni i jezik donjeg doma- donji dom daje oblik zakonskih prijedloga (bill) koje ne promjenjene potvruje

gornji dom i kralj i tako postaju zakoni- sporovi izmeu krune i parlamenta zavrili su tako da je richard 2 1399 svrgnut

a parlament je za kralja izabrao henrika 4 iz kue lancaster umjesto onih kojisu po srodstvu bili blii kruni

- u tom dobu parlamentarnog poretka javljaju se ideje u kojima je parlamentutjelovljenje sve vlasti

- parlament je pod kontrolom plemstva i to e ostati do 1832 do kad e vaitizakon iz 1430 koji pravo glasa daje slobodnima s godinjim prihodom od 40ilinga

- nakon zavretka stogodinjeg rata gubitkom engleske, osporena je kruna kuilancester a svoje pravo istakla kua york, dolazi do rata dvije rue, dvijeobitelji bore se za vlast

- taj rat doveo je do konanog kraja feudalizma, samoistrebljenja plemstva- edward 4 iz kue york ne zasiva parlament jer je svoju vlast izborio orujem- kua york gubi pristae zato to se oslanjala na trgovaki sloj jer je to morala

kad nije sazivala parlament, a to se nije svialo plemenitakim pristaama idolazi do samounitenja te porodice

- henrik tudor velki srodnik kue lancester godine 1485 zapoeo vladavinukue tudor, s kojom eng feudalizam ulazi u zadnje razdoblje, velika mograanstva, vojna klasa je prolost, kralj postaje nadstranaki arbitar

3. Sveenstvo- ve u 16 st engleska ima samo slobodno stanovnitvo- gornji sloj sveenstva i plemstva ine gornji feudalni sloj dok klasu

nefeudalaca ine svi ostali slobodni, kmetovi i robovi- sveenstvo je zasebna korporacija koja ivi po odredbama kanonskog prava- eng crkva je podjeljena na dvije jedinice: kanterberijsku i jorku

metropoliju- crkva je hijerarhijska organizacija koja saziva ope crkvene skuptine/

konvokacije radi rjeenja crkvenih pitanja i odnosa sa dravom

29


30/60

- crkveni monici su veliki lenski vazali krune te su zato lanovi Velikog vijea,odnosno kasnije Doma lordova

- crkveno plemstvo u odnosu prema vladaru ima sve vazalne obveze pa i vojnu,koju obavljaju preko plaenika

- kad crkva u eng u 16 st postaje anglikanskom mijenja se organizacija crkve, asveenstvo sve manje sudjeluje u donjem domu- sveenstvo je izuzeto iz nadlenosti redovitih sudova u pogledu povreda

kanonskog prava kao i za neke delikte ope sudbenosti- crkveni sudovi su imali nadlenost nad svjetovnim osobama u pitanjima

vezanim uz vjeru, kao brak, obitelj, nasljedstvo...

4. Svjetovno plemstvo- ini ga feudalna, lenska vojska

- henrik 2 1181 osobnu vojnu slubu vazala zamjenjuje kompenzacijom od 100ilinga godinje za svaki viteki posjed assiza o oruju- viteki posjed odreen je tako da svakih 4-5 seljakih domainstava izdrava

jednog viteza, otprilike 100 akera zemlje ili 20 funti godinjeg prihoda- vazalska dunost 40 dana vojne slube godinje- vazali su duni pomoi sizirenu u tri sluaja: kad najstarijeg sina promie u

viteza, kad prvi put udaje najstariju ker, kod otkupa zarobljenog sizirena- javlja se obiaj nasljeivanja vazalnog odnosa, potkraj 12 st vazalima je to i

priznato u magni carti 1215

- ako su nasljednici maloljetni siziren ima pravo da raspolae sa njihovomudajom ili enidbom to on koristi kao predmet prodaje

- kada maloljtnik postane punoljetan, trai feud i izrazi vazalsku vjernost, odmadaje pola prihoda feuda a nakon prve godine jo pola

- naknada za svaki tit scutage iznosit e 10 do 20 ilinga- magna karta odrauje da visinu titovnine moe odrediti samo magnum

concilium a kasnije u redakciji magne kae da naknada mora biti uobiajena tj20 ilinga po vitekom posjedu, nakon ega to postaje skoro redoviti godinji

prihod krune- veliki baruni su oni vazali koji imaju vie od 13 vitezova, podjeljeni su u 5

grupa: vojvode, markizi, vikonti baruni i s njima izjednaeno duhovnoplemstvo, poinju ih nazivati perovi, lanovi magnum conciliuma, curie regis ikasnije doma lordova

- nie plemstvo nazivaju vitezovima- englesko plemstvo nema izuzea na poreze- i sami feudalci moraju platiti kruni obveze, pa e ta potreba za novcem ve u

13 st biti razlogom da trae novac od kmetova umjesto osobnih i naturalnihdavanja

- manor nije posve oblik patrimonijalne sudbenosti, nego je vrsta nie sudskejedinice, nije mogao izricati teke tjelesne kazne

30


31/60

- stanoviti broj krunskih vazala nije bio obvezan na vojne nego neke drugeslube, oblici takvog nevojnog feuda serjeanties

5. Graani

- wiliam I osvaja sva je vea naselja u asu osvajanja proglasio kraljevimdomenama, graani isti ko seljaci- u 12 stoljeu gradovi poinju otkupljivati svoje slobotine, kao pravo da dri

sajam, osloboeni nekih feudalnih davanja itd- duni pomoi kalju u ratovima- povremeno i izvanredno davanje koje tereti sve kraljeve domene pa i gradove

zove se desetina- gradovi uvelike stjeu sudbenu samostalnost, to su esto sajmita pa se razvija

trgovako pravo, bogatstvo gradova je razlog to komon lo sudovi nastoje stei

sudbenost nad gradskom sudskom samoupravom- u gradovima su staleka udruenja gilde, trgovaca i obrtnika presudna- velike imovinske razlike

6. Seljaci- seljatvo obuhvaa sve neposredna proizvoae u poljoprivredi: robove,

kmetove i slobodne ljude, obuhvaa vie od 90% stanovnitva- u 16 stoljeu gotovo svi neposredni proizvoai su slobodni seljaci ali nisu i

vlasnici zemlje nego samo zakupci, bilo da je zakup doivotan nasljedan ili

vremenski ogranien- bitan pokazatelj osobnog statusa je i pravo priziva na kraljeve sudove, samo

slobodni ljudi imali su pravo priziva s mjesnog manorijalnog suda na kraljevsud

- svaki slobodan ovjek koji je uivao zemlju uz nevojne ali i odreene obvezezvao se socman a taj odnos socage

- prema socmanu gospodar je imao nasljednu pristojbu releif i pripomo zaotkup gospodara iz zarobljenitva

- socman spada pod sudbenost manorijalnog suda ali ima pravo priziva na

kraljev sud- ako je socman jedino sudskom nadlenou vezan za vlasnika manora to je

onda slobodni seljak, ako pri tome mora plaati i zemljine pristojbe tada je toslobodni zakupac zemlje yeomen

- gospodar ne moe zadrati socmana na svojoj zemlji- slobodni seljaci zakupci leaseholder su uivali zemlju pod posebnim uvjetima

i samo na odreeni rok uz zakupninu, to nikad nije smatrano dranjem tjstvarnim pravom nego samo osobnim nenasljednim pravom

- kmetsko selite uz kmetske obveze moe uivati ili kmet ili slobodan ovjek

7. Kmet, neslobodni seljak

31


32/60

- kmet je neslobodna osoba, nije smio napustiti gospodara, dok je u odnosuprema ostalima slobodan, ima pravnu i djelatnu sposobnost i prema treima iprema gospodaru

- nasljedno vezan uz zemlju, svoja prava ne moe tititi pred kraljevim sudom

- vie vrsta kmetova: kmetovi starih kraljevih domena, povlateni kmetovi iobini kmetovi- povlateni kmetovi su oni kojima su obveze odreene- kmet je duan naknadu gospodaru da oeni sina ili uda ker, gospodar ima

nasljedno pravo na najbolje kmetovo govedo kad ovaj umre- od 14 st kmetove obveze bivaju zamjenjene novanom obvezom- u 16 stoljeu bivi kmetovi sada zakupci postaju osobno slobodni i kao

uivalac kmetskog selita copyhold postaje slian slobodnom nasljednomzakupcu freehold

- manor ili barunija je donekle gospodarska i upravna, mada ponajvie sudskajedinica

- na manoru svaki seljak sa svojom obitelji obrauje svoje parcele, a samokmetovi i slobodni koji imaju kmetske obveze zajedno obrauju gospodarevuzemlju

- za stogodinjeg rata seljaci bivaju dobro plaeni za vojnu slubu pa se timnovcem otkupljuju kmetske obveze za novanu rentu

- parlament 1380 ponovo uvodi glavarinu

8. Vojska- 1. feudalna konjanika vojska vazala, 2. narodna pjeaka vojska strijelaca svih

odraslih slobodnih mukaraca, 3. plaenika vojska- viteku konjicu ine svi koji uuvaju feude, neposredno ili posredno, za svakih

4-5 kmetskih domainstava ili 100 akera zemlje ili 20 funta jedan konjanik- u 12 stoljeu plaaju 20 ilinga umjesto svakog viteza, u 13 st plaaju

titovninu kojim vladar plaa plaenike- henrik 2 naredbom o oruju 1181 godine a kasnije vinesterski statut 1285 su

odredili da svaki graanin razmjerno svojoj imovini mora imati odgovarajue

oruje- ne postoji stalna stajaa vojska- zakon o pravima iz 1688 kae da je novaenje i dranje stajae vojske za

vrijeme mira protuzakonito

9. Porezi u srednjovjekovnoj engleskoj- pretvaranjem renti u novani iznos dolo je do pretvaranja renti u redoviti i isti

iznos- kralj ima redovite prihode ali za izvanredne sluajeve ima i izvanredne prihode,

budetska godina rauna se od proljea do proljea- stogodinji rat je bio povod izradi poreskog sustava

32


33/60

- redoviti kraljevi prihodi: 1. od kraljevih domena, 2. od feudalnih vazala, 3.od kraljevih povlastica

- u kraljeve domene spadaju i kraljeve ume i gradovi, kralj je kao i svakisiziren, prihodi su ili novani ili naturalni, kralj ima pravo i na izvanredne

prihode- vaniji prihodi su od vazala, osobna vojna sluba vazala biva zamjenjena

novanom naknadom titovinom- za osiguranje onih koje kralj uva, ubire neke premije- neredoviti kraljevi prihodi:- porez na obranu, za izvanredna davanja kralj mora dobiti suglasnost velikog

vijea- izvanredne pripomoi na podruju grofovije za kralje prikuplja erif, sam iznos

biva odreen kao desetina ili tenth, veinom ubirana od gradova

- na kraju 13 stoljea parlament donosi odluku o izvanrednim izdacima po kojojsu svi slobodni ljudi duni snositi teret kraljevih izdataka ali postoji razlika jerdomene daju 1/10 a ostali 1/15 od pokretne imovine, to je klasini engleski

porezni sustav- porez od trgovaca koji je poeo kao naknada za siguranost trgovaca u engleskoj

postaje najizdaniji izvanredni prihod krune- parlament odreuje da kralj ubire porez samo od stranih trgovaca i dodatne

carine na robu, ali zbog rata trgovina slabi pa se pribjegava opemizvanrednom porezu desetini i petnaestini

- to je iznosilo 39000 funti i kasnije ta suma postaje konstantna a svaki grad iligrofovija ima svoj dio koji mora skupiti na nain na koji ele- glavarina je pokuana 3 puta i bila uzrok seljake pobune 1381- velik prihod donosio je porez na izvoz vune- izvanredni prihodi manji su od redovitih prihoda od domena i feudalnih vazala

ali ukupno prihodi krune su mali a razlozi su nepostojanje stajae vojske kao niplaene administracije

- engleska je imala jeftinu vlast

10.Sredinja vlast- kralj, magnum concilium, curia regis, parlament- kralj: od 1066 nasljedno naelo, ali uvijek pod kontrolom naela izbora, u

zbilji je pobjeivalo naelo sile- komon lo ureuje pravilo da kralj nikad ne umire nego ga nasljednik nasljeuje

u asu smrti to je dovelo do pravila da nitko nije pre mlad da bude kralj, madatu funkciju vri regent

- komon lo je smatrao da sama ceremonija nije nuan uvjet legaliteta kraljevevlasti kao to ni formalna abdikacija nije uvjet prestanka vlasti

- ukupna i iskljuiva kraljeva ovlatenja su kasnije nazvana kraljeve povlastice,to su ovlatenja koja komon lo daje kruni

33


34/60

- kralj je prije svega vrhovni feudalac, njegova ovlatenja proizlaze iz njegovih patrimonijalnih i privatnovlasnikih prava, do 16 st nema razlike izmeujavnog i privatnog prava

- 1086 sainjen je dumsdej buk, kralj mjesnu vlast pa i sudsku vlast obavlja

preko erifa koji je na elu grofovije i predstavnik je kraljevih interesa, cijelagrofovije nikad nije pripadala samo jednom grofu- kralj ograniava crkveno sudstvo klarendonske odluke 1164- do 13 st kralj normira u raznim formama i pod raznim imenima, a kasnije e

pravna znanost te akte smatrati komon lo om jer su bili priznanje obiaja- veliko vijee: to je tijelo bilo glavni organ dravne vlasti- feudalna drava poiva na ugovornom odnosu unutar feudalne klase, a

magnum concilium je skup svih neposrednih vazala krune- to je feudalno klasno tijelo kako po sastavu tako i po nadlenosti i po nainu

djelovanja, kraljeva mo zavisi o odnosu unutar tog tijela- za nesloge unutar ovog tijela kralj se pokuava nametnuti kao arbitar meu

strankama- sastaje se po potrebi par puta godinje, u 12 st javlja se razlika izmeu krupnih

vazala barones maiores i niih krunskih vazala- magnum concilium je ponekad bio i sudite jer je bio nadlean za sporove

izmeu krunskih vazala- javlja se izraz per, perovi su svi oni koji imaju pravo biti pozvani u veliko

vijee i da im ono sudi kao sud njima jednakih

- od 13 stoljea rije barun (kraljev ovjek) oznaava samo one koji imajuzemlju koja je duna dati najmanje 13 vitezova

- zbog trajnih obavljanja slubi sredinje vlasti iz nadlenosti velikog vijeastvaraju se posebne slube: justicijar, kancelar i rizniar

- curia regis glavni izdanak velikog vijea koji obavlja najvie njegovihposlova, ui sastav velikog vijea, 12 st, ine ju uglavnom krupni vazali krune

- rasprava u curiji ima oblik savjeta kruni a sudjeluje i struno osoblje- iz kurije regis se izdvaja dravna blagajna i riznica, sudovi komon loa, kancelar

i njegov sud i dom lordova

- u 13 st magnum koncilijum je sazivan u sastavu koji se razlikovao od redovitogsastava, taj magnum koncilijum neredovita sastava poinju nazivati parlament

- od posebnog je znaaja saziv magnuma koji je u ime zarobljenog kralja uinionjegov zet simon de montfort 1265, u tom sazivu on uz barune koji su uz njega

poziva i po dva predstavnika manjih krunskih vazala i po dva predstavnikaslobodnih kraljevskih gradova

- novi kralj edvard 1 je poslje toga opet dva puta sazvao parlament u istomsastavu kao i ludi parlament i oni su presedan za sastav parlamenta

- parlament: krupno plemstvo esto zasjeda bez ostalih i tako dolazi do podjele

na gornji i donji dom- sveenstvo se nije odvojilo kao poseban dom

34


35/60

- crkva odrava posebne sabore (konvokacije) na kojima se raspravlja oodnosima s dravom

- predstavnike grofovija za donji dom birali su svi slobodni ljudi grofovije naskuptinama javnim glasanjem

- prvo nema imovinskog cenzusa a onda je 40 ilinga to je cijena jednog viteza- lanovi parlamenta nisu bili plaeni do 1911. a trokove slanja predstavnika u

donji dom snosila je izborna jedinica- sve ono to se zove engleska demokracija i parlamentarizam postignuto je

pomou sudskog i financijskog prava parlamenta- donji dom ima prvenstvo pri pretresanju financijskih pitanja, nema redovitosti

u sazivanju i trajanju parlamenta- stvara se obiaj da financijska pitanja parlament raspravlja na kraju zasjedanja- kralj henrik 5 morao je prihvatiti parlamentarne zahtjeve i tako stvara presedan

da kralj moe zakonski prijedlog parlamenta (bill) ili posve odbaciti ilineizmjenjenog potvrditi i objaviti kao zakon (statute), tako je parlament stjecaoi zakonodavno pravo

- 1376 u parlamentu se uobliuje procedura impimenta, i to postaje sredstvo parlamenta za kontrolu nad slubenicima, a kasnije e biti presudno zastvaranje parlamentarne vlade

- impiment je posve sudski postupak i mogao je biti pokrenut samo ako jeoptuba mogla nai uporite u postojeem pravu, no to nije bilo dovoljno

- za rata dvije rue parlament 1477 koristi novi postupakact of atteinder to je

zakonodavni postupak u kome se odreena osoba proglaava krivom i izrie jojse kazna, po posljedicama je slino stavljanju izvan zakona, nije u upotrebi od18 st

- parlament iz svog financijskog prava izvodi pravilo da je kralj ovlaten izvestivojsku izvan engleske samo uz odobrenje parlamenta

- kralju pripada pravo sazivanja parlamenta, ali najmanje jedan puta godinje- financijsko, sudsko i zakonodavno pravo te sudbena sredstva za nadzor izvrne

vlasti

11.Mjesna vlast- cijela engleska je podjeljena na grofovije a ove na oblasti stotine a ove na

desetine prema broju vojnika koje daju- na elu tih upravno vojnih i sudskih jedinica stoje erif i naelnik koji osim to

su vojni zapovjednici vojske svoje jedinice i predsjednici skuptina nego su iopi uvari reda i mira

- grofovije osnovna podjela kraljevine a erifi su bitna poluga kraljeve vlasti,35 grofovija

- erifi su prije stjecali slubu tako da dravi daju neke novce, a kasnije za

henrika 2 su smjenjivi i plaeni kraljevi inovnici koje on imenuje a nadzor vrimagnum koncilijum

35


36/60

- erif ima i svoje pomonike: konstabl je erifov pomonik u izvrnimpolicijskim poslovima, a koroner istrauje smrti naprasno umrlih ili umrlih podsumnjivim okolnostima, kasnije on postaje neovisan o erifu

- razbojstva, pljake, nasilje u nadlenosti su mirovnih sudaca koje iz reda nieg

plemstva bira kralj- kasnije sudsku funkciju preuzimaju kraljevi putujui suci- gradovi u 12 st samouprava, u 13 i 14 stoljeu gradovi otkupljuju razne

slobotine od svojih gospodara i sve vie postaju samoupravne jedinice uadministrativnim, sudskim, poreznim, i vojnim poslovima

- svi slobodni graani grada lanovi su gradske skuptine koja je ishodite svihostalih organa

- gospodarska mo gradova razlog je da ve u 13 stoljeu kralj poziva gradoveda poalju po dva predstavnika u veliko vijee, koje se na taj nain mijenja u

parlament- najvanija privilegija gradova je svojstvo samostalne i neposredno dravnoj

blagajni podvrgnute poreske jedinice, sam odreuje nain ubiranja svote kojuje grad obvezan

- manor ili barunija gospodarska, neto vie upravna a ponajvie sudskajedinica

- na tom prostoru vrijedi sudska vlast manorijalnog (vlastelinskog) suda kako zakmetove tako i za slobodne, nije svaki feud vlastelinstvo

- vlastelinstva su krupni feudi neposrednih krunskih vazala, manor je prostor koji

je imao svoje obiaje i bio je velik da se iz svakog kraja moglo u istom danuobii vlastelinski sud- vlastelinski sud je za sporove izmeu gospodara manora i vazala, vazala i

podvazala, itd..., to je ujedno sud jednakih, sude samo oni koji su na istompoloaju kao i stranke

- to je sud ope sudbenosti za dugove i povrede kanjive globama do 40 ilinga- za kmetove svih feudalaca na manoru ovaj sud je konaan, svaki slobodan

ovjek, feudalac ili slobodan zakupac ima pravo priziva na kraljev sud- kako globe koje izrie taj sud pripadaju gospodaru on taj sud poinje smatrati

vlasnikim pravom te e se u 14 st oduprijeti uzurpaciji sudbenosti od stranekraljevih sudova

12.Common law- engleska je nastavlja germanske tradicije za razliku od kontinenta koji

prihvaa rimsko pravo- jedino je feudalno pravo u engleskoj bilo jedinstveno a kao i ostali djelovi

prava bilo je obiajnog porjekla, samo je crkveno bilo donekle pisano- valjanost prava nije u njegovoj abstraktnoj loginosti nego u njegovoj

iskustvenoj potvrenosti- sud a ne zakonodavac je bio onaj koji je znao to je pravo i koji svojm praksom

obiaju daje snagu prava

36


37/60

- magna karta sadri odredbu da e kraljevi suci umjesto kralja suditi stalno naistom mjestu u westministerskoj palai, ti sudovi sude po obiaju podrujaodakle su stranke ali sve ee po obiajima londona, za kraljeve suce postoje idrugi izvori prava a to je prije svega kraljev nalog writ

- na albu jedne stranke kraljev sud odluuje da li je povreena pravda, a ako jewrit se alje erifu te ga on priopava protustranci koja moe prihvatiti rjeenjeili demantirati da je navedeno injenino stanje istinito

- u 12 st je bilo teko utvrditi pravo zemlje tako da bude i kraljevo i lokalno takoda kraljevi sudovi poinju voditi registre presuda kraljevih sudova, i dogaa seto da je prva presuda za svojevrstan sluaj postala presedan za sve budue, tetime ta presuda ima svojstvo konkretne pravne norme

- pravilo o obveznosti presedana postaje opepriznato- presedan moe izmjeniti samo vii sud a od kraljevih (vrhovnih) sudova vii je

samo dom lordova- comon law lokalni feudalci poinju shvaati kao uzurpaciju te tjeraju kralja da

1236 godine mertonskim statutom zabrani upotrebu stranog prava putempravila nijedan zakon engleske ne moe bit promjenjen

13.Statute law- o stejtut lo kao zakonskom pravu koje je izraz ovlatenja drave da normira

moemo govoriti tek od 14 st jer tek od tad postoje sva pravna vrela: komon lo(sudsko precedentalno pravo) i statute lo (zakonsko pravo) izmeu kojih je

bitna razlika u nainu stvaranja- statute lo je vie smatran kao nadopuna ali je on i nadopunjavao komon lo kako

je i danas; statut se primjenjuje na prve sluajeve a onda se svi pozivaju na tesluajeve a ne na statut

- komon lo stvaraju vrhovni sudovi svojim presedanima koje zasnivaju na opimobiajima kraljevstva, a statute lo stvara zakonodavac kralj ili parlament putemsvojih normativnih akata

- statute lo ureuje ponajvie javno pravne odnose u kojima se drava pojavljujekao neposredni subjekt ili su od vanosti za cijelo drutvo, mada je to

uglavnom pomijeano npr kazneno pravo je u najveoj mjeri podruje komonloa

14.Equity law- englesko plemstvo nije htjelo da se lokalno sudstvo ukine pomou unifikacije

prava pa su zabranili izdavanje novih writova i irenje sudbenosti kraljevihsudova

- nepravinost prava jer je pravo jedno za sve i zasniva se na obiajnoj ocjenividljivih injenica sud ne moe ispravljati ali kralj je ovlaten da svojom

milosti ispravi tu nepravinost- kako je kralj dobivao sve vie molbi za milost ili za ispravku presude kralj te

poslove povjerava kancelaru i stvara se kancelarov sud

37


38/60

- kancelarov sud nije vezan ni za komon lo ni za stejtut lo nego treba njihovformalizam pomou svoje ocjene svih okolnosti ispraviti naelom pravinosti

- tako je nastao trei sustav prava: pravo pravinosti (ikviti lo), kasnije se unosisustav komon lo logike (presedani) u ikviti sistem

Documents

Opca Povijest Prava_i_drzave - PITANJA I ODGOVORI - Seminar Ski, Diplomski Maturski Radovi, Ppt