PERIODIZACIJA RAZVOJA

-PRENATALNI RAZVOJ (zigota,embrij, fetus)-NOVOROĐENČE 0-15/30 DANA- DOJENČE 1 -12/18MJ.- RANO DJETINJSTVO 18 – KRAJ 3 GOD- PREDŠKOLSKA DOB 4 -7 GOD

SREDNJE DJETINJSTVO

KONCEPCIJA LAŽNOG I PRAVOG SELFA U DJEČJEM RAZVOJU

Donald Gods Winnictonself – u lat. jastvo, vlastiti identitet

= engl.- govori se o vlastitom identitetu- u upotrebi od antike, grci, a danas se koristi u psihologiji

što je self?

Povijesni aspekti koncepcije selfa

-ant.filozofi-srednji vijek – self razvijaju teolozi i filozofi – self je sinonim za dušu

HumeDescartes „Mislim dakle jesam“ –duh duša i psiha važniji su od tijela

- esencija razumijevanja selfa- w. James „Principles of Pshycology“ iz 1890.

-self je nešto s čim će se psihologija tek suočiti, ipak je važan id, a onda ego

U psihijatriji:Binnwanger – ego i superego su kategorije selfa –razvijaju se iz neidentificirane matrice

U klasičnoj psihoanalizi:Freud – self nije postojao nego polazi od ida i egaEgo psihologija – Hartmann – zajedništvo ida, ego i superegaself u psihoanalizi :Woods – Kohut – self je čovjekova tjelesna i psihička cjelokupnost, sadržava psihu i tijelo (npr što se tiče psihe tada govorimo o psihosomatskim bolestima)

WINNICOTTOVA koncepcija selfa-engl.pedijatar i dječji analitičar- prenosio životne ideje potekle iz psihijatrije- kreativan, spontan, umjetnički nadaren- rastao uz majku,sestre i dadilje – kasinije kao pedijatar promatrao dodnos majke i djeteta – tako razvio (iskustvom) teorije Pravog ili lažnog selfa u odnosu majke i djeteta-pisao jedostavnim jezikom. pristupačnim ljudima

Dijete se nikada nesmije promatrati izolirano već u odnosu na okolinu –npr. dodir s majkom – DIJADA MAJKA I DIJETE jer na prvom mjestu je majka.

PMZ –primarna majčinska zaokupljenst može razviti samo sihički zdrava majka –jer to samo omogućava preživljavanja majke idijeteta –snaža identifikacijska povezanost dijete i majka

Psihički zdrava majka kasnije u periodu dojenja – zaboravlja anksioznost – vraća se u normalu života – kao što je bila prije začeća

Majčinska osjetljivost prema djetetu raste tokom trudnoće i nužana je uvjet za zdrav razvoj djeteta THE CAPACITY TO BE – kapaciatet bijenja- kapaitet skrbljenja – majka kroz interpersonalni način komuniciranja valorizira dijete i tako utječe na razvoj (npr. pogled, osmijeh) –majka dijete tako epatično zrcali

Za kapacitet bivanja:FEMINIM ELEMENT MUŠKI ELEMENT Being mother

- kreira osjećaj kod djeteta- majčin kapacitet to be with child- empatija

Doing mother- intelektualna aktinost- komunikacija na verbalnom nivou

- obje su komponente važne!!

-W. tvrdio da „Dovoljno dobra majka“ – good enough mothr ima kapacitet za spontani nastavak svog života uz sve preokupacije i životne užitke

W.govori o razlici između selfa i ega:ego – dio selfa

(crtež iz knjige!)self je kao mjehuric i kao srž „The self as bubble and kernel“ _ „The birth memmories“ – knjiga u kojoj govori da se čovjek kasnije može sjetiti perioda iz ranog djetinjstva čak i prije 5.te godine

- zadatak novorođenčeta je adaptibirati se na pritisak izvana, ali i uskladiti se s pritiskom unutra (unutar mjehurića)

- -ako je pritisak izvana (pritisak okoline)veći od onog iznutra i za vrijeme porođaja, tada mjerhurić prestaje biti toliko važan, a važna postaje novorođenčetova okolina

- - ako pritisak izvana djeluje prejako taj trenutak neprilagodbe važan je za sve neuspjege djeteta – razvija svoj „lažni self“ – false self

The birth experience is an exaggerated sample od something already known to the infant - birth memoriesPravi integrirani život čovjeka sastoji se od pravog i lažnog selfaNakon porođaja stvari se varćaju u normalu

- u zdravim okolnostima novorođenče opet postaje važnija od svoje vanjske okoline- _W. je locirao razvoj dječjeg selfa i prije njegova rođenja

Pravi self- za pravi self treba doboljno dobra majka i dobra okolina- - majka gradiself svog novorođenčeta preko svog lica

Film „stil face“ – destruktivno zrcaljenje

Kako bi to reflektirali u odnosu učenik –učitelj?destruktivno – kad u učionici ne nađemo povezanost u radu, komunikaciji i druženju

- najgori oblik je pojava žrtvenog jaca – agresija koja se nemože ispoljiti na nastavnika pa se to čini pojedincima, najlabijem u grupi

-dijete se zrcali – od majke očekuje da mu pokaže tko je ono- to očekivanje je nesvjesno- to je identifikacija bez koje nije moguć razvoj- ako je odraz vjeran originalu djetetova SR bit će prava (SR- self reprezentacija)

Lažni self

- majka zrcali krivu sliku djeteta (majčina a ne djetetova slika)- - djete prihvaća majčin self kao svoj i stvara lažnu reprezentaciju selfa umjesto svog

autenitčnog

- „double mind massages“- krivo zrcaljenje poruke

- pokazivat će nezadobvoljstvo te će za nju dijete biti zahtjevno, zločesto ...gradi se strani ili loši self- jedna vrsta lažnog selfa – ALIEN SELF – majka kolonizira djetetov self i ono ima lažni self

- djete mora predvitiit majčina nepredvidiva ponašanja i raspoloženja a zaemariti vlastite potrebe i sukladno tome organizira Lažni self

- dijete se nikada neće odreći nade da u majci vidi značenje svoga postojanja

PRAVI SELF TZV COMPLIANT SELF –UGAĐAJUĆI SELF- ON NAS ŠTITILAŽNI SELF TZV CARETAKER SELF –SELF U RUKAVICAMA

Joharijev prozor4 vrste selfa:

1. open/public self 2. slijepa pjega/blind self3. skriveni/tajni self 4. nepoznato –podrumska tajna hidde/avoided self unknown self/basement secret

known to self UNKNOWN SELFOPEN SELFKNOWN TO BOTH SELF UNNOTICEDAND OTHERS

Zimbarda „Luciferv učinak“ „Djevojčica Piggle“

26.06.2015.

Prijelazni objekti – fenomeni= situacije ili objekti kojih se dijete ne želi nikada odreći, uzima ih kad su deprimirani, bez mamine prisutnosti (palac, dojka, plišana igračka i sl)

- emocionalna veza majka –dijete ugrađeno je u mentalno funkcioniranje svake individue

- dijeli prelazi u stanje odvajanja Prijelazni objekt- W. utridio da je prijelazni objekt nužan za djetetovo normalno funkcioniranje- dijete samo bira prijelazni objekt- kod toga dovoljno dobra majka ne bi trebala uskraćivati taj objekt –smisao da ga

dijete samo izabere- u predškolskoj dobi dijetetu taj prijelazni obj. više nije toliko važan- starenjem djetetu taj prijelazni objekt poprima drugi oblik – knjiga, sport...droga- - W.govori da je prijelazni obj. ono što dijete nemože posjedovati u tom času,pa to

pokušava dobiti od prijelaznog objekta (od 3mj.)

- prijelazni objekti se nekada zamjenjuju prijelaznim fenomenima (npr čerupanje jastuka)

Prijelazni objekti nakon dojenačkog perioda:-mogu se održavati do konca djetinjstva

Karakteristične situacije:1.odlazak na spavanje2. trenuci tuge/usamljenosti3. prijetnja od deprivacije (nema razlike M-Ž)

Prijelazni objekti- u srednjem djetinjstvu se zamjenjuju nekom vrstom kreativnosi- godinama postaje dezinvestirani- dijete ga zamjenjuje igrom, učenjem, sanjarenjem- majka treba djetetu dopustiti da dijete spontano izabere svoj prijelazni objekt

Prijelazni fenomeni- dojenčetovo tepanje- način samouspavljivanja (pjesmice, glasovi, tonovi)

Igra i kreativnost- univerzalne kategorije

- određene individuom ali i okolinskim faktorima- - rađaju se od početka dojenčeva života- - put za ovladavanje tjeskobama, nesvjesnim impulsima- - daju dobru podlogu za zdravlje

Igra – put za ovladavanje tjeskobaHolding – držanje, sadržavanje

- pored PMZ W. u lit. uvodi pojam holdinga= sveukupnost brige majke za dijete- = metafora-poseban oblik majčine ljubavi- W.kazuje da DDM ima imbivalenciju prema svojem majčinstvu, ali i prema svom

djetetu – W.kaže da to majka mora pokazati svom djetetu i da je to predmet za daljne sazrijevanje djeteta

Važnost mržnje za emocionalni razvoj djeteta:- uz sposobnost za ljubav važno je dostići i sposobnost za mržnju- kod malog djeteta ovisnog o majci to znači dosezanje ambivalencije kao bitne karike

u njegovom emocionalnom razvoju- mogućnost svjesnog razlikovanja obaju afekata djetetu će u kasnijim razvojnim

fazama omogućiti njihovu pravilnu uporabu

Pri tom je važno uočiti:1. dijete nije samo majčino2. diete nije samo za igru3. diete nije čarolija4. dijete dolazi na svijet i mijenja dinamiku života majke5. majčina majka6. dijete majci nansi bol sisanjem7. dijete nanosi bol majci bešćutno (daj mi!)8. majka mora voliti dijete9. majka strpljivo treba podnositi udarce10. dijete moradominirati11. dijete majku uzbuđuje ali i frustrira – mora paziti da ne prijeđe granicu

TEORIJA PRIVRŽENOSTI J.BOWLBYJA

- eng psihoanalitičar i psihijatar- izučavao deprimiranu djecu udomovima iz II svj.rata koja su ostala bez roditelja- bitno što razlikuje ljude od nižih vrsta –imaju osjećaj dodira, nježnosti- stavio je emocionalne potrebe ispred fizioloških

Prije J.Bowlbyja ponašanja su istraživali npr. Darwin, Lovrenz, StipengerKako je sve počelo?Zoolozi –krenuli su od evolucije razvoja i kazali da sva ljud.ponašanja imaju korijen u povijesti

- biološke osnove ljudi i životinja bili su slični!

3 cjeline evolucije čovjeka:1. reptilni mozak – strah, bjeg, agresija2. paleokorteks3. ?

Freud- smatra da je čovjek zatvorenik svog reptilog mozga- čovjek je stješnjen između svoje prirode i civilizacije kojoj pripada- postoji nagonski i emocionalni nagon u čovjku, a korijeni su u životinjskom svijetu- FFF (fight....?

Spitz, Bowlbyj- vjerovali da su ljudi preživjeli zahvaljujući potpori nekog –druga osoba je bitna

Tombergem.- Lorenz- izradili model ptice grabljivice –postavljali su pitanja o biološkoj programiranosti emocionalnog ponašanja –ptice na slobodi i zatvorene ponašale su se jednako – zaključili da se strah prenosi genetskim nasljeđem

Lorenz je sugerirao da bi tjelesne karakteristike bebe bile potaknute od majke, ali istovremeno „slatko buckasto“ dijete bilo je atraktivno majci

Harlow –eksperimentira sa rhesus majmunima – htio utvrditi da je ključ povezanosti u dodiru – tako je načinio 2 majmunce, jednu od žice, drugu od frotiratzv. exp otovorenog prostora exp straha

- majmunčič je u oba slučaja uvijek trčao frotirnoj majci- - kad nije bilo niti jedne majke majmunčići su bili paralzirani imali su

psihosomatske smetnje i proljev

I Simptomi deprivacije:- prosvjedovali- vokalizirali- kružili kavezom- buljili u jednu točku- udarali glavom

ovo je tzv. I faza prosvjedaII faza smanjene vokalizacije

- nemirni- očajni- prestali jesti – uginuli

Harlow zaključak : majčinski instinkt i materinsko ponašanje nije urođeno te ga se može učiti i vježbati, to pak može ženka i mužjak

D. Meastripieri- majčinsko ponašanje je transgeneracijsko- majmunčiće od agresivne majke davao nježnim majmunicama i obrnuto pa je zaključio da je ponašanje trangeneracijsko

Spitz i maternalna deprivacija djece- vrijeme kad je mnogo djece nakon II svj.rata bila u domovima –djeca su umirala

između 90-100%, oni rijteko preživjli imala su trajna psihološka oštećenja- Spitz –također promatrao djecu s adoptivnim majkama (dakle bez razgovora) iako

imala skrb i brigu djeca su na koncu umirala

Anaklitička depresija- izraz lica ukočen

Golabarb- promatrao siročad- logitudinalno pratio one koja su data na posvajanje – napredovala su bolje od onih u

domu - usvojena djeca bila su emocionalno, socijalno i intel. zrelija- Važo: kontakt s majkom je najvažnii tzv PIVRŽENOST

Teorija privrženosti Bowlbyja= čvrsta afektivna veza izmeđ djeteta i odrasle osobe

- dječje iskustvo separacije ima utjecaj na kasniji razvoj

Privrženost i separacijska anksioznost= proces normalnog procesa rasta i razvoja djeteta

- 5 ponašanja privrženosti:1. sisanje2. hvatanje, grljenje, privijanje3. slijeđenje, traženje, blizina4. plakanje5. smijanje (svojjstveno smo čimpanzama i ljudima)2,3, može dovesti do poremećaja jer su strogo usmjerena prema majci

Faze privrženosti:1. faza nediskrminativnih soc.reakcija2. faza diskriminativnih rakcija3. razvoj jasne/usmjerene privrženosti4. uspostavljanje tzv konstantnosti objekta

Svladavanja straha od odvajanja – igrom skrivača– simbolikči kazuje d smo izgubili nekoga a onda pronalazimo voljeni objekt– najgore što se može dogoditi kod prezaposlenosti majke jest da majka zaboravi u igri

gdje je dijete npr. u igri skrivača, zaboravi da je dijete u ormaru skriveneo – traumatsko iskustvo separacije

Što je sa tatom?Feministice – Nancy Charow- dala hijerarhiju privrženosti, pa imamo:

a) siguran stil –sa majkomb) nesiguran –sa ocem– otac je majka majci djeteta, a majka je majka djetetu –triatralni odnos

M.Arnsworth i exp nepoznate sitacije – strange situation – djeca imaju stilove privrženosti – sigurne i nesigurne

Stilovi privrženosti:1. sigurni stil2. anksiozno- izbjegavajući stil3. anksiozno- opirući stil 4. djeca sa bizarnim ponašanjem

Sigurni stil– djeca slobodno istrazivala sobu

- više pozitivnihefekata- raduju se majčinom povratku

2,3, djeca se ponašala indiferentno kad se majka vratila bili su nezainteresirani4. izarno ponašanje – djeca s traumama

Roditeljske prijetnje i nesigurni stil-strah od napuštanja i stvara se nesigurna privrženost, a djeca shvaćaju doslovno – ako nebudeš dobar, neću ti dati..

27.06.2015.

Film: 1952.g. soc rad. J.Robertsson- htio istražiti kako djevojčica od 2 god reagira na odvojenost od majke i obitelji – radi se o tzv anksiozno – izbjegavajući stilu ponašanja

- česta odsutnost roditelja stvara separaciju i odvojenost bez osjećaja prema roditeljima – daljnji strah može u kasnijim god. razviti nesigurnu osobu sa strahom da će biti opet ostavljena

- PRIVRŽENOST (kasnije)- ne nastaje s ranim djetinjstvom

- traje cijelog života- odnosi se s nama drugim važnim figurama iz našeg života

Bowlby – privrženost koju osoba intenalizira - stvara njegovu dobru MENTALNU MAPU – njome se naime dalje kroči kroz život

Privrženost i transgeneracijaki prijenos emocija

- posebno izražen u kategoriji privrženosti koja se prenosi na kasniji život = govri kako malo dijete ako je povijeđeno od skrbnika,kakve su moguće reakcije u kasnijem životu

Ericsson – životni vijek sastoji se od 8 faza privrženosti: ???

I faza od 0-1g – vrijeme stjecanja primarnog povjerenja – važna majka (ako majka nije dobra dijete upada u psih.krizu i loše se razvija)(+) osjećaj sigurnosti, dobrodošao, i živ (-)osjećaj da je napušteno, osjećaj odbačenosti, odustaje (izbjegavalo)

II faza 2-3-g- -faza automomije kada dijete hoda, istražuje –tzv faza eksploracije – odvajanja i ponovnog povezivanja-želeći se osamostaliti dijete svladava tu fazu autonomijomRoditelji u ovoj fazi su:

a) preprotektivni roditelji (dijete zagušeno –izolacionist)b) roditelj koji zanemarujec) ležeran roditelj (dijete zanemareno – progonitelj)

III 3-6-g- faza identiteta – integracija raznovrsnih identittaRoditelji – selektivno zrcaljenje (rigidni kontroler )

- neispravno zrcaljenje (difuzni kompromizer)

= smisao ove faze – da bude vidljiv, prihvaćen i specijalan u svojem „ja“

IV faza (šk.dob) – roditelj - selektivno hvali i traži izvrsnost

= dijete – Kompulzivni natjecatelj-ako ignorira = imamo strategiju manipulatora

- dobar roditelj – zrcali podučava, hvali i podupire _ dijete taka bude kompetentno

(radna grupa) Interwiew – AAI = adult attachment inventory (imali 27 pitanja)

Zaključak o teoriji privrženosti:

Aktivnu vezu karakteriziraju:- održavanje blizine- utočište- sigurna baza (eng secure base)

Dijete kontinuirano prati skrbnika i adaptira se na njega koliko je potrebno da održi blizinu. – za njim se okreće kao utočištem posebice u pritećim situacijama – rabi kao sigurnu bazu iz koje će istraživati okolinu.

Teorija objektnih odnosa , M.Klein

Objektivni odnosi – objekt je neka star, do osobe u koje dijete nešto ulaže, npr medvjedićObjekt je sve u što se emocionalno investira – ulaže

Teorija objektnih odnosa- razvila nakon 2.svj.rata- začetnik Balint, Bion, Klein- razvila nakon Freuda- Objekt je ovdje stvar, dio bića, osoba i sl. u koji se ulaže nagonski – libidna energija

Vrste objekta:

I podjela1. primarni – prvi objekt s kojim dijete ima kontakt (majka)2. cjelovit objekt – doživljaj objekta sa svim *,- karakteristikama3. parcijalni objektk – doživljava se samo jedan aspekt (dio majke npr dojka)

II podjela1. unutrašnji objekt – inrapsihički –mentalna slika o tom objektu2. vanjski – npr majka – taj se objekt introjicira

III podjela1.dobar objekt – dobročinitelj, onaj tko pruža zadovoljstvo (mlijeko u ici)2. loš objekt – doživljava opasno i ugrožavajuće (kad nema mlijeka u bočici) – da bi se dijete obranilo onda to projektira na vanjske objekte (npr vještine )

Rascjep (splitting) objekta-kada malo dije. nemože spoznati da majka ima + ili – aspekt, pa dijeli na dobar i loš objekt (čini tako splitting)

Gubitak objekta- stvarni gubitak (nemirno, odlazak, rastava braka, izgubiti nogu u prometnoj)- zamišljeni gubitak

Konstantnost objekta- stvara se oko 3.g. živ. kada se dijete počinje navikavati na neke objekte, a kad je

odvojen od majke nastojat će naći zamjenu

Prijelazni (tranzitni) objekt- u objekat djeca ulažu puno ljubavi da bi nadoknadili pravi ljudski objekt

Objektni izbor/odnos- identifikacija s objektom po tipu sličnosti (narcistički) ili različičtosti (anaklitički)

Uporaba izraza „objekt“

Freud „Tri rasprave o teoriji seksualnosti“. „O narcizmu“

Klein – objekt je osoba koje je u fokusu-razvila „analitičku teniku igre“- psiha nalog dij.je slična psihi kaotičnog čovjeka ...tehnika liječenja male djece

Majka – dojka( prema M.Klein)

Majka – prva osoba koja hrani dijete – majka je istovjetna dojki (majka = dojka)Dijete – ABINITIO – odnos majke –dijete smatra se jedinstvenimOdnos majka –dijete = ljubav

Shizo – paraniodna pozicija

- javlja se u prva 3 mj.- anksioznost kao posljedica sukoba između života i smrti- da bi dijete lakše svladalo anksioznost dječji ego pipisuje svoje destruktivne i

libidne tendencije vanjskom objektu- splitting- što je strah od proganjanja jačči to se dijete više fokusira na SPP- obično dolai i INTROJEKCIJA –mehanizam obrane djeteta- ego jeteta je još nerazvijen i ponaša se nacistički ,kanabalistički

Depresivna pozicija- imbivalencija prema objektu- dijete shvaća dobar/loš objekt- strah da bi se sa lošim osjećajima uništio objekt i nastoi ponovno uspostaviti dobro

– utom trenutku govoimo ovječnom obilježju depresivnog kontakta

Depresivna pozciija i omnipotencija- dijete gubi osjećaj omnipotencije i ulazi u depresivnu poziciju koja može razviti

pozitivne objektivne odnose u kasnijem životnom razvoju

Depresivna pozicije VS žalovanje- tuga otkriva iste simptome kao kod odraslih praćena suicidnim tendencijma

Krivnja i zahvalnost- depresivna pozicija nosi u sebi krivnju, ali nešto dobro – NADU I BRIGU za druge- kad to repariramo onda je to dobar temelj da imamo osjećaj npr. optimizma –to

znači da se repaarira ego

Koncepcija zavisti i zahvalnosti- zavist – se vezuje uz shizo-paranoidnu poziciju- zahvalnost – veuje se uz depresivnu poziciju

Cilj zavisti djeteta- uništiti zavišću majku kao objekt – dojka – zavist je zbog bogatstva koje objekt

majka(dojka) zadržava za sebe, a nedaje djetetu – dojku dijeli na dobru/lošu – splitting – pa zavist malog djetetas sliči na onaj psihotične osobe

Osobine kojima se najviše zavidi:- smirenost- naivnost- dobrota

Djeca i zavist-jer niti jedan roditelj nije posvećen samo njemu (djetetu)

Adolescenti i odrasli i zavist- adolescenti zavide svima i sve- odrasli zavide kad gue npr zdravlje, mladost, ljepotu

E.Bick koncept majčine kože

- koža dae smisao postojanja djeteta koje gradi identitet- kasnije se govorilo o „nošenju djeteta kao klokana“- kontejner majka

Bion i koncepcija sadržavanja kao tzv alfa funkcije- majka pruzima negativni djetetov doživljaj te mu ih vraća (?)- za kontepriranje majci pomaže „sposobnost sanjarenja“- ako majka to nije sposobna onda dijete neće dobiti smisao postojanja nego osjećaj

tzv bezimeni strane

Bion i tzv bizarni objekti- dijete postavlja majku u neki egocentrični svijet- ako majka ima aksioznost u kntejniranju, djetetova potreba ostaje, pa će najbolju

zamjenu dati otac- otac kontejnira majčinu anksioznost i pomaže majci na d iadi sa djetetom – tzv.

TRANGULARNI ODNOS – otac-majka- dijeteBion: kontejniranje anksioznosti je ključ za kasniju mentalnu stabilnost osobe04.07.2015.

ŠKOLSKA FOBIJA

= separacijska anksioznost kod djece koja nisu stekla sigurnu privrženost – može prerasti u psiho-patološke rakcije npr. školska fobija ili odbijanja škole

Blago odbijanje –pospanost, glavobolje i sl.Fobično –manično odbijanje – neodlazak u školu, kašnjenje u šk., strah od škole

Srednje djetinjstvo- faze latencije –latentan-skrive, prigušen, priajen = predgenitalna faza- riješen edipov kompleks, kontrola libidnih impulsa putem škol.aktivnosti npr. učenje- učenikov libido je orjentian na intelektualno, pokušava postaviti „više“ edukacijske i

socijalizacijske ciljeve- škola postaje mjesto ostvarenja tih ciljeva a učitelj viva koa „dovoljno dobra majka“

-objašnjenje: edipski kompleks – Freud –dijete se poistovjećuje sa istospolnim roditeljem ali se priklanja drugom roditelju (npr.sin se poistovjećuje s ocem ali se priklanja majci)

- u 7-oj godini ulazi u latenciju tzv.prigušen dio – dolazi sa početkom škole - energja je sada usmjerena na socijalizaciju sa drugom djecom- radi se o tranziciji djetetova života –od roditelja se odvaja – ide ka prijateljima iz

škole- tada škola (učitelj) postaje dovoljno dobra majka

Srenje djetinjstvo- učenikove emocije u toj dobi postaju važne za skolski uspjeh – smatra John Dewey

“Teacher as a child educator is an object of libidous and aggressive transferece, just as the child“

J.Bowlbyjin – teorija privrženosti

– govori o odnosu učitelja i učenika kao sigurne baze (secure base)- djeca koja nisu uspjela doseći tzv konstantnost objekta, imat će teškoća i u

uspostavljanju trajnog pozitivnog odnosa s edukatorom- odnos može ići od infantilne želje za simbiozom i identifikacijom do pravljenja

hostilnih barijera-----učenje je tada nedostižan cilj- škola/edukator u fokusu su učenikova interesa- edukator mu može ponuditi potrebnu zaštitu, posebice u borbi protiv anksioznosti- edukator – kao ponovno pronađena parentalna figura (=ona kojai se voli i mrzi)

ŠKOLSKA FOBIJA (SCHOOL PHOBIA)

Uvodno razmatranje- škola – za osn.šk.glavno mjesto socijalizacije djeteta- razmatrat ćemo srednje djetinjstvo od 7-12-g-- imamo 4 psihocosijalne faze razvoja prema Eriksonu- uključuje svladavanje novih vještina- najteže je raditi sa djecom u 1 i 5. razredu OŠ i 1. srednje škole

Definicija školske fobije (school phobia)=anksiozni poremećaj zbog separacije= razvojno neprimjerena tjeskoba (u med.listama nosi oznaku F.93.0)

- uzrokuje teškoće u funkcioniranju u obitelji i školi

Manifestacija šk.fobije- tjeskoba, strah, briga, nećkanje, odbijanje odlaska u školu- javlja se zbog straha od separacije od djetetovih značajnih odraslih osoba za koje je

vezanoPočetak smetnji ŠF

- prije 18 g.- rijeđe prije 6 te g- 4% djece i mladih adoloscenata- 8% školske djece- 20% šk.djece- jednako M i Ž

Simptomi ŠFEmocionalne prirode : tjeskoba, ljutnja, pretjerani strah, tuga, bespomoćnostSomatske teškoće: vrtoglavice, glavobolje, lupanje srca, abomenalna bol, mučnine, nesvjestica, znojenje, smetnje spavanja, morkenje, boli u zglobovimaSomatske teškoće:

- mogu dovesti do psihosomatskih bolesti poput ulceroznog kolitisa, gastritisa, astme i- somatske teškoće u ŠF prisutne su u one djece koja na neizravan način odbijaju

školu i kojih postoji relativna nesposobnost verbalnog izražavanja emoc. napetosti- dijete „plače“ tijekom ,a takvo kanaliziranje psihičke energije umanjuje motivaciju

za izvršavanje obveza

Tijek smetnje- separacije- nakon praznika- nakon hospitalizacije- neposredno nakon promjene škole- nakon selidbe- nakon stresa (npr rastave braka)

Ponašanje djeteta sa ŠF1. ima djece koja ukoliko neće ići u školu2. oni koji će ići i patiti 3. neidu nikamo i ostaju kod kuće

Kristofer Kearney „Getting your child to say yas to schol : a guide for parents of youth with SRB“

KOMORBIDITET ŠF= znači, da npr uz anksioznost učenik ima neku fobiju npr fobiju od škole

2 oblika:a) depresivni poremećajb) distimija -zahtijeva multidiscipl. suradnju, liječnika, psihijatra, psihologa, pedijatra

Školska fobija – markiranje (eng truancy)=diferencijalna dijagnoza (5- 30%)- skriva se od roditelja- prkosi se autoritetima- vrijeme provodi van kuće- slabiji školski rezultati

Socijalna fobije= odbijanje škole zbog soc. razloga, a ne anksioznosti

- kod soc. fobije boje se negativne evaluacije u druženju sa drugima- škol.fobija je separacija od važnih osoba

Panični poremećaj- čest u situacijama stresa – veliki strah – osjećaj gušenja i strah od smrti - – situacija je često neizdrživa

Dinamska shvaćanja škol.fobijeMazet –Houzek – opisali su 2 tipa djece sa šk. fobijom

I. djeca koja narcistički investiraju u svoj školski uspjeh – briljiraju i ne podnose ni najmanji neuspjeh – nakon hospitalizacije ili odsutosti iz škole, strah ih je da će izgubiti poziciju prvoga u školi

II. djeca koja su emocionalno nezrela i imaju fragilni ego – svaka im obveza u školi znači veliku teškoću – sve što rade u školi postaje im izvor nesavladivih problema – razbuktavju se strahov, ia još je nerazvijeno potiskivanje kao bitan obrambeni mehanizam

Obiteljska konstalacija – majke

-obiteljska dinamika je narušena -prevelika povezanost majke i djeteta-majke preprotektivne, simbiotičke i kritizirajuće-majke su same imale isti problem

Očevi- aktivni u profesiji i angažirani izvan obitelji- nedovoljno prisutni u obitelji i odgoju djeteta- rijetki su hiperprotektivni očevi- u obitelji dominira emocionalna hladnoća, udaljenost i loši odnosi- djeca rastu u okruženju borbe 2 roditelja

Posljedice:- preprotektivnost majke čini pritisak na djete- nemaju osjećaj djetetovih teškoća- škol.fobija doživljavaju dao zabušavanje- djete smatraju razmaženo ili zahtjevno- tipičan obrazac odnosa je da su granice unutar obitelji prefluidne a prema van krute

Što se tu događa? Imamo situaciju:

I neriješen edipovski kompleks- ostati doma ili se separirati- prihvatiti položaj malog djeteta kome je mama stalno potrebna- prema rodieljima osjeća privrženost ali i odbojnost – išćekuje da će se nešto dobro dogoditi – agresija se premiješta na ojekt koji je najbliži a to je škola koju se izbjegava jer ga ona guši

II kad roditelj isto ima neriješene separacijske strahove– postaje idicirajući faktor djetetove anksioznog strahovanja – zadržavaju ga uz sebe i to vodi odbijanju škole– socijalno anksiozni roditelji odgajaju socijalno anksioznu djecu

Prognoza:70% učenika se nakon th vraća u razred

-nažalost manji broj djece zauvijek napusti školovanje-uspješno se pomaže djeci malađoj od 11god-36% adolescenata se vraća

Načini pomoći:cilje: vratiti maladu osobu u školske klupe

-pomoći djetetu ali i obitelji-koliko ćemo u tome uspjeti ovisi o obiteljskoj spremnosti-svakodnevni kontakti s obitelji-pratiti stanje situacije-potaknuti roditelje a budu u kontaktu s drugim roditeljima iz razreda

Densezibilacija- tehnikama rada s djetetom - izlaganja u mašti- opisi su hijerarhijski ponuđeni, a nakon toga treba koristiti- tehnike izlaganja- pratnja do škole- kraće boravljenja u šk.dvorištu- rabiti tehnike disanja- teninzi uvježbvanja soc. vještina

Točka najvećeg stresa za dijete je ponovni ulazak u razred. Učitelj tu ima vel. zadatak –dočekati dijete i uvesti u razred. Dijete ima u učitelja vel. povjerenje – odnositi se prema djetetu s poštovanjem razumijevajući njegove strahove.

Načini pomoći u razredu-pohvaliti i najmanja djela-ne ignorirati javljanje na satu-atmosfera tolerancije i razumijevanje-dopustiti da se dijete izrazi i crtežom o problemu-cilj: da dijete bude socijano prihvaćeno u grupi

Način pomoći u obitelji-uključiti obitelj -uliti im optimizam, nadu-dati savjet

Prijedlog: sastavite “tablicu ponašanja“-dijete tada skuplja bodove a nakon određenih bodova dobiva malu nagradu

Anglosaksonska praksa-uveli mali predprostor u školi, tako da prije ulaska u razred imaju privikavanje

Film: kako rigidnost sustava može potencirati taj problem „2+2=5“ ---autoritarni učitelj ubija učenika