EVOLUCIJA KOMUNIKACIJA 1. I 2. TO JE EVOLUCIJA?-Evolucijom se mogu nazvati svi oni procesi koji ispunjavaju ovaj uvjet;promjena struktura u odreenom opsegu i tijekom odreenog vremena mora imati pozitivne posljedice (moraju biti pozitivne zbog evolucije)(za sustave ija se struktura mijenja) Pretpostavka razvoja komunikacije=razina svijesti kao dublji sloj rezultira meusobnim povjerenjem lanova drutva i sinergijom-razina svijesti = mjera spoznaje univerzalnih zakona ivota -svijest o odgovornosti pojedinca i skupine-kritina masa-komunikacija i razina svijesti se meusobno pomau!!to vrijedi za; 1. Bioloke sustave (iva bia)gdje su takve promjene prednosti za vrstu 2.Socijalne sustave u kojima se gen zamjenjuje simbolompri tome evoluciju valja oekivati ili predvidjeti tek u onolikoj mjeri u kolikoj je proces na kojem se temelji za sustave openito znaajan, a ne upuen tek na evolucijske nie-DAKLE; evolucija komunikacije je odluujui i krajnje vaan proces kako za psihike sustave koji od toga profitiraju i koji se komunikacijom povezuju, tako i za socijalne sustave, osobito za nadreeni sustav drutva.

JOHN DEWEY (1916) tvrdio da se drutvo komunikacijom ne samo odrava, ve kroz komunikaciju uope postoji-ako je to tono tada stanje drutva valja motriti u tijesnoj ovisnosti o njihovim mogunostima, osobito o sposobnosti komunikacije i njezinim sredstvimadrugaije reeno; evolucija komunikacije nuna je pretpostavka evolucije drutva!

Razvoj komunikacijskih mogunostiovisan je o potencijalu ve postojee komunikacije u vrijeme u kojem se taj razvoj poinje promatrati-odnos izmeu komun.potencijala i vremena predstavlja evolucijsku funkcijuto znai; mogunost komunikacije evolucijski se poveava u vremenu-DOKAZ toga(evolucije kom.kroz vrijeme ); mnotva trendova varijabli koje se odnose na komunikatore, medije, poruke ili recipijentenpr.poveanje dnevne komunikacijske ponude moe se promatrat na; broju novoizalih knjiga godinje, broju RTV postaja, radijskih i Tv prijemnika po br.stanovnika, debljini telef.imenika, broju raspoloivih masovnih medija i komunikacijskom ponudom ili medijskom potronjom-razvoj komunikacije pratimo kronoloki tako da se na razliitim evolucijskim stupnjevima komunikacije pokae djelovanje komunikacije na stabilizaciju drutva i posebno; kako usavrene strukture komunikacije ine polazita za daljnje usavravanje ETIMOLOGIJA; -latinski; communicatio dolazi od communio-zajednica-komunikacija; izmjena informacija u svrhu stvaranja zajednitva-porast komunikacije je povezan s poveanjem mogunosti i sredstava komunikacijedanas; globalna drutvena komunikacija mogua je samo po cijeni koritenja sve snanijih komunikacijskih struktura ili novih izuma

OD ANIMALNOG ZNAKOVNOG PONAANJA DO JEZINE KOMUNIKACIJE-nedvojbeno ivotinje se mogu meusobno sporazumijevati tako da reagiraju na uzajamno ponaanje-razliite vrste npr.zeba ili pele imaju veoma razvijeno znakovno ponaanje-NO ti signali su neposredni vezani samo za ponaanje a u pojedinim sluajevima mogu mu vremenski prethoditi-reanje psa znai nadolazei napad-pod odreenim uvijetima koje je mogue definirati govorimo o intrinistiki kodiranom znakovnom ponaanju ili instinktu-do prave komunikacije dolazi tek kad se znakovno ponaanje odjeli od stvarnog ponaanja ne parcijalno ve u potpunosti & kad se znakovno ponaanje koristi indiferentno u odnosu na stvarno ponaanjedakle , kad se znakove moe arbitrarno kodirati-ivotinja je u komunikaciji neposredno vezana na ponaanje a ovjek nije ona moe poslati poruku koja nije povezana s njegovim trenutanom ponaanjem-to pretpostavlja da je na raspolaganju barem nejjednostavniji tip meta-komunikacije, naime mogunost negacije!!

-Jezik predstavlja ta dva postignua; negaciju i arbitrarno kodiranje-time to ima jezik ovjek ve raspolae medijem, dakle instrumentom kroz koji i s kojim se moe razumiti komunikacija -jezik ima sljedea SVOJSTVA;

1. Doputa apstrakcije putem formuliranja pojmova i definicija Apstraktni(univerzalni)pojmovi- pri promatranju nekog predmeta namjerno se isputa ono to je nebitno, da bi se dolo do onog to je bitno (stol, kua, ljubav, pojam)-od iskustva do apstraktnog miljenja Definicija; odreivanje nekog pojma da bude jasan po svojim pozitivnim svojstvima (ne nijeno)tako svojim izriitim normiranjem jaa koncenzus pri jezinoj uporabi

2. Doputa oblikovanje pravila ili normii to ne samo pravila drutvenog ponaanja (miroljubiva okupljanja, priprema za lov ili ceremonije povodom neega), ve i pravila ophoenja s jezikom na mediju jezika vidi se bitna autoreferencijalana struktura svekolike komunikacije; -svako poveanje komunikacijskih mogunosti ima pozitivnu funkciju za daljnje usavravanje komunikacije i posljedino za drutvo

Nepismena (ALITERALNA)drutva-veliina je nekog drutva ograniena radijusom perceptibilnosti njegovih lanova ; -odluke glede lova, izgradnje kue, rata i mira moraju se svakodnevno verbalno komuinicirati i to zahtjeva stalnu fiziku dostupnost tj.prisutnost svih lanova -neophodna dostupnost lanova bezpismenih drutava i danas se prepoznaje, primjerice po veliini srednjovjekovnih trgova -u srednjem vijeku preteni dio stanovnitva nije znao ni itat ni pisat iako su bili izumljeni tada i pismo i knjigotisakdakle, potreban je bio trg kao okupljalite kao mjesto da se vidi i bude vien-stoga trgovi takve veliine da se 2 osobe, na trgu prisutne krajnje udaljene jedna od druge jo mogu prepoznati-dananji trgovi su mnogo vei!-u srednjem vijeku je informacija preteno bila posredovana neformalnom komunikacijomod usta do usta!nije bilo mogue osigurati nedvojbeno korektno reproduciranje reeoga -povod za falsificiranje informacija subjektivno neizbjeno a ponekad i eljenoi to djeluje restriktivno na veliinu drutva;-komunikacija ostaje nesigurnom, povezano s ;1.vremenom(tijekom veih vrem.razdoblja) i/ili2.distancom (vea udaljenost) i/ili3.Socijalnom uvjetovanou (ovisno o osobi)----------->cijeli se srednji vijek moe saeti u reenici; koliko usta toliko istina

Ilustracija za informacijske probleme takvih drutava:Sve se znanje prenosi samo usmeno kao glasina, mit, legenda ili mudra izreka:Informacijske ponude nisu dostatno zajamene,---da bi se tome pomoglo,moralo se izumiti dodatne i sloene strukture za osiguranje vjernosti reproduciranja:1.mnemotehniki postupci uenja napamet,2.metakomunikativna osiguranja putem dokazne obveze od strane glasnika (n. pr. uporaba peata, vjerodostojnost putem poznavanja glasnika) itd.-zbog nedovoljne autentinosti i vjerodostojnosti pojaava se sklonost proizvodnji i prijenosu neosiguranih informacijau obliku glasine.-ako nije mogue identificirati primatelje poruka, ako oni ostaju anonimni, a sadraji poruke nisu zajameni nisu obvezatno istiniti-informacijske su ponude kao divlja slobodna za odstrel prihvaa ih se nekontrolirane kakve jesu jer ih svatko moe prenositi kakve jesu ili prema vlastitom nahoenju.

-Konstrukcije stvarnosti putem komunikacije bez pisma bile su ; riskantne i sluajne, ovisne o osobi i sklone kratkom trajanju, jer je autentinost priopenih sadraja morala biti vezana na osobu koja priopavastoga sumnjive trajnosti: koliko usta, toliko zbilja.

-Npr. jo u kasnom Srednjem vijeku predstojnici pota, zbog stalnog pritjecanja informacija na odmoritima velikih trgovakih putova, esto bili prvi izdavai novinaekstremno ovisni o vjerodostojnosti korespondenata, koji su uglavnom jo uvijek usmeno izvjeivali.

Pritube CASPARA VON STIELERA (Zeitungs-Lust und Nutz, Hamburg 1695.)"Takvi dobri ljudi ne skupljaju sve to im zrakom dolijee. Ispituju i provjeravaju prvo cedulje koje im stiu, odakle su i moe li im se vjerovati? -esto se nau podrugljivci, radoznalci, fabulanti i prevaranti koji iz puke lakomislenosti ponekad i sa stanovitih sebinih namjera u svijet prospu obinu la a zatim se tomu smiju."

-zbog nedostatka izvjesnosti nisu ponude informacija bile samo nesigurne, ve je paradoksalno tako bio zajamen i sam opstanak glasine: ono to nije autentino dokazano, nije se dalo ni opovrgnuti-na taj nain se takvo znanje, kao navodna istina, esto odralo stoljeima-analfabetska drutva (bez pisma) bila su predestinirana za glasine, bajke, mitove, za praznovjerje i magiju. -sve do u Srednji vijek je personalna komunikacija bila ljepilo koje je svijet dralo na okupu. -stoga su morala biti izmiljena daljnja osiguranja prijenosa poruka, vezana primjerice uz osobu koja ih prenosi: poznavanje glasnika, noenje oznaka, koritenje kodnih rijei, lozinki itd. -takva osiguranja (zakrljala do diplomatskog rituala) prepoznatljiva jo i danas kad veleposlanici u diplomatskog slubi poetkom svoje akreditacije predaju vjerodajnice

DIGRESIJA-ini se da smo izili iz modernoga doba - doba znanstvenog pozitivizma to se iznosi u javnost mora biti provjereno i u to se moemo pouzdati Postmodernanepouzdanost znanosti (npr. medicine), pluralizam i nepouzdanost medija, opet cvatu mitovi, legende, praznovjerje (horoskop, vidovnjaci), alternativa...-i danas ima primjera glasina koje uu u novine: PASSAU, 22. I. 1960. (vlastito izvijee). U pograninom gradiu Neuern u Bhmerwaldu iznenada se iz ruskogratnog zarobljenitva u Sibiru vratio nestali austrijski vojnik, koji se vodio kao poginuo. Nitko ga nije prepoznao; otkrio se samo jednom gostioniaru kod kojega je zalazio jo prije rata. Kako ne bi previe iznenadio roditelje, najprije je u roditeljskom domu zatraio prenoite. Ni roditelji nisu prepoznali sina, te su ga uputili prenoiti na leaju u tali. Majka, pohlepna osoba, pretraila je neznanevu prtljagu te pronala veliku svotu novca. Tada je stala uvjeravati mua da zbog te svote neznanca ubije. Oklijevajui s odlukom, mu se u gostionici, u kojoj je sin otkrio tko je, hrabrio piem. Gostioniar mu otkriva tajnu neznanca. Otac hita kui, no sina povratnika nalazi u tali mrtvog. Majka je ve ubila vlastitog sina. -novinski itatelj nema povoda sumnjati u istinu te vijesti, koje odaje dojam vjerodostojnosti-Ipak - glasina koja nije utemeljena na istinskom injeninom stanju.prastara putujua legenda. Trag se dade slijediti unatrag do godine 1618. godine.vie puta tema pjesnikog oblikovanja, kod vie pisaca... ak i u neto izmijenjenom obliku pod naslovom "Die Mordwirtin" kao 120. dio u bajkama brae Grimm.

-drutva koja raspolau samo medijem jezika ograniena su na broj lanova u mjeri u kojoj se poiljatelj, prenositelj i primatelj uzajamno poznaju. -povijesna predaja znanja ne moe se vezati za poznate osobe i stoga je nuno neizvjesna ako se ne poduzmu mjere za poboljanje vjernosti reproduciranja-zato je predaja krajnje vanog znanja (npr. zakoni, liturgije, rodoslovlja vladajuih kua itd.) osigurana tako da su je odreene osobe, posebno za to kolovane, morale uiti napamet.-odstupanja od ispravna reproduciranja strogo kanjavana: tko se u odreenim prigodama, kada se takva pravila javno izriu (objavljuju), nije ispravno sjetio, smjesta je gubio slubu ili ivot.

-bilo je potrebno koritenje uhodanih izreka, koje su mnemotehniki podravale uenje napamet, kao i sve vrste redundantnosti, npr. ritmizacija mjerom stiha, tehnike rimovanja itd. olakavalo uvrivanje onoga ega se valja sjetiti.tako tipine forme izraavanja u "Ilijadi" i "Odiseji" upuuju na to da je Homer ta djela usmeno prenio, jo nije poznavao pismo, odn. da je pretakanje u pismo uslijedio tek mnogo kasnije. kod nas narodni deseterac - u kojem su prenoene prie, legende i junake predaje - imao isto takvu ulogu da se lake pamte, eventualno uz jednostavnu melodiju, i sigurnije reproduciraju.

OD JEZIKA PREMA PISMU-nesigurnosti neformalne (jezine) komunikacije zahtijevale su pronalaenje daljnjeg medija komunikacije.-do danas se ne zna gdje i kada je pismo po prvi puta izumljeno.-injenica da se to dogodilo na razliitim mjestima, neovisno jedno o drugomu znai da je taj problem posvuda gonio na pronalaenje rjeenja pa su razvijena razliita pisma.Hijeroglifi su jedno od ikonikih (slikovnih) pisama-nasuprot tome su uvoreno uasto pismo Inka ili sumersko klinasto pismo (najstarije u meuvremenu i deifrirano pismo, cca. 3500 pr. Kr.), arbitrarno su kodirani: na temelju znakova nije mogue nita zakljuiti o njihovu smislu (znaenju). -Grci su 1200. pr. Kr. kao prvi razvili alfabetuporabom vokala omoguio reprodukciju zvukova, a time jamio i potpuno odvajanje od govornog jezika.

-raspolaganje pismom doputalo je da se radijus drutava gotovo proizvoljno iri: u vremenskom pogledujer je fiksiranjem izriaja bilo zajameno njihovo trajno djelovanje = nuan uvjet za pouzdano skupljane i gomilanje znanja. U socijalnom pogledu-jer su putem pisma informacije mogle biti predane bilo kojim osobama i bilo kojem broju osoba.U stvarnom pogledujer pismo jami autentinu reprodukciju fiksiranih izriaja. -ta tri tipa komunikativnog uinka pisma u uzajamnom su odnosu i tek kad ih se zajedno uzme (u sinopsi) objanjavaju uinak pisma kao novog medija komunikacije

-povezanost komunikacije i drutva moe se dokazati i prijelazom od bezpismenog drutva prema drutvu koje koristi pismo. -sve visoke kulture raspolau pismom kao komunikacijskim medijem, jer je prijenos pisanih tekstova u odnosu na usmene daleko manje osjetljiv na krivotvorenje:-ono to jedanput postoji u pisanom obliku, vie se diskusijama ne moe ukloniti -publicitet se stvara objavljivanjem-vjernost reproduciranja dokumenata dade se (analogno usmenoj prisezi) pojaati tako da odreeni izriaji budu zatieni dodatnim izriajima: to su npr. kodovi, tambilji, peati, grbovi ili ak itavi popratni dopisi u odreenoj formi, ali i osobne iskaznice, ekovne knjiice, klupske iskaznice.naelno se time pokree sljedei komunikacijski proces: "Da je dotini tekst istinit/ispravan/zajamen, osigurava se dotinim/priloenim znakom." -tipino je da su to sve metakomunikacijski uinci vjerodostojnost teksta osigurava se dodatno stvaranjem refleksivnih struktura.

-sav opseg novog komunikacijskog uinka pisma postaje uoljiv kad se nepismena ovjeka usporedi s pismenim:nepismen je deklasiran-drutva se na temelju (ne)pismenosti svojih lanova diferenciraju na barbarska (nepismena) i kulturna (pismena)-vladanje tim novim medijem odmah se koristilo za stabiliziranje vlasti, politiki i svjetonazorski.

Primjer; Njemaki car HENRIK VII. (1306-14.) pozvao je sve svoje vazale da kod njega daju napismeno potvrditi svoj feudalni posjed. -neki knezovi odbili su popustiti toj otvorenoj demonstraciji moi, prkosno se drei podalje od vladara. -nakon toga je car obrnuo argument:samo su oni pravi vazali, koji to napismeno mogu dokazati: tko ne moe pokazati dokument, ne moe polagati pravo na feudalni posjed.-prema obinom puku postupalo se analogno:-godine 1222. opat samostana PRM (EIFEL) prijepisu popisa posjeda i primanja iz godine 839., to ga je sam sainio, dodaje sljedei savjet: na sudu ne treba unaprijed navoditi sadraj ove knjige. Neka sud najprije istrai prava Crkve (samostana), jer postoje neka prava koja nisu ovdje opisana, a ostvaruju se...-tek ako bi obveznici o neemu, to je u ovoj knjizi zapisano, utjeli neka ih se optui, pa e nas se tako vie bojati".

primjeri pokazuju snagu pisane rijei, pogotovu u odnosu na nepismene-zbog toga je vrlo brzo bilo i krivotvorenja dokumenatafalsificiranje je bilo kanjavano osobito tekim kaznama.

-raspolaganje pismom dugorono je utjecalo na konsenzus glede obiljeja i stabilizacije jezika i na taj nain ponovljeno jamilo identitet i socijalnu povezanost.-u Hrvatskoj je tek Gajeva pravopisna reforma omoguila ujedinjavanje jezika, ali i dijelova nacionalnog bia i teritorija.

-uvoenje pisma rezultiralo s tri nova komunikativna uinka: temporalna indiferentnost, pristupanost za sve (socijalna pristupanost) i osiguravanje autentinosti u objektivnom smislu. -i ovo ponovno upuuje na autreferencijalnu strukturu svih medija komunikacije.

PARSONS (1964.) stoga jezik shvaa kao tip evolucijske univerzalije (opeg pojma ili pojave), koju definira dosljedno i autoreferencijalno:Evolucijska univerzalija je kompleks struktura i povezanih procesa iji razvoj tako poveava dugoronu sposobnost prilagodbe ivih sustava da samo sustavi koji razviju takav kompleks mogu stei odreenu viu razinu ope sposobnosti prilagodbe.

TEHNIKI MEDIJI: MASOVNA KOMUNIKACIJA

-ve je uvoenje pisma rezultiralo s tri nova komunikativna uinka: temporalna indiferentnost, pristupanost informacijama za sve (socijalna pristupanost) i osiguravanje autentinosti u objektivnom smislu. -uvoenjem masovnih medija pojavljuju se daljnja postignua koja analogno uvoenju pisma oznaavaju socijalne, stvarne i vremenske uinke za drutvo a pogotovo za sustav drutvene komunikacije

PretpostavkaKomunikacijski tipDrutveni tip

jezikinteraktivna komunikacijaarhaino drutvo

jezik, pismointeraktivna ine-interaktivna komunikacijavisoka kultura

jezik, pismo, tehnikainteraktivna,ne-interaktivnane-organizirana ine-interaktivna organizirana komunikacijasvjetsko drutvo

-najvaniji povod uvoenju masovnih medija = prvotno poveanje kruga primatelja aktualnih priopenja.-pojam AKTUALNOSTi javio se pojavom masovnih medija i ubrzanjem doivljaja putem komunikacije: masovni mediji time zadovoljavaju temeljnu potrebu ljudi za novim, neuvenim, aktualnim...

KASPAR VON STIELER primjeuje: "Prvenstveno mora ono to doe u novine biti novo. Jer zato se novine zovu novine, od novost. A bio bi neobian svat tko bi u novinama htio donijeti to je Aleksandar Veliki... uinio prije mnogo godina. Jer to se takve prole stvari tiu naeg sadanjeg stanja? Nove stvari jesu i ostaju ugodom: to se, meutim, u negdanjem svijetu dogaalo spada u staro eljezo i nipoto ne hrani pohotnu ud.-ruku pod ruku sa zadovoljenjem ljudska pohlepe za novim i neuvenim ide promjena doivljavanja iskazuje se navikom na sve svjeije novosti:oekivanost neoekivanoga tako se institucionalizira pojavom masovnih medija i do danas je karakteristina za vijesti masovnih medija.-Aktualnost nije svojstvo dogaaja po sebi, ve odnos izmeu dogaaja i oekivanja primatelja vijesti koja o tom dogaaju izvjeuje-u skladu s tim periodini tisak od samoga poetka prioritetno izvjeuje o neuvenome ratovima, nesreama, zarazama i udesnim pojavama-Je li knjiga masovni medij? Svakako. Ali uz bitne nedostatke: nain njezina objavljivanja, nedostatak aktualnosticijena i tendencija da pretendira na obrazovanje