OPĆINE ĐURMANEurmanec_2… · STRATEGIJA RAZVOJA 2014 - 2020 3 UVOD RIJEČ NAČELNIKA Strategija razvoja Općine Đurmanec temeljni je dokument za provođenje politike razvoja i

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE ĐURMANEC

2014. – 2020.

STRATEGIJA RAZVOJA 2014 - 2020

2

Naručitelj: Općina Đurmanec

Izrađivač: Centum percent d.o.o.

Đurmanec, svibanj 2014.


3

UVOD RIJEČ NAČELNIKA

Strategija razvoja Općine Đurmanec temeljni je dokument za provođenje politike razvoja i donošenje

odluka tijela lokalne samouprave vezanih uz održivi razvoj svih sektora i djelatnosti.

Svjesni razvojnih potencijala Općine Đurmanec, ovim dokumentom želimo utvrditi pravce budućeg

razvoja, a koji se prvenstveno temelje na važnom geostrateškom položaju, šumskom bogatstvu,

kulturnoj i prirodnoj baštini te poljoprivrednoj tradiciji.

Strategija će omogućiti koordinaciju interesa i aktivnosti različitih razvojnih dionika te učinkovito

korištenje njihovih mogućnosti i resursa, kako bi se postigli zajednički razvojni ciljevi.

Na ovim temeljima želimo razvijati Općinu te postati primjer dobre prakse u korištenju fondova

Europske unije za razvojne projekte predviđene u Strategiji.

Ključni problem s kojim se danas suočava većina jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj je

višegodišnja gospodarska stagnacija. Svjedoci smo kako svakim danom raste broj nezaposlenih,

posebice mladih koji predstavljaju temelj za održivi razvoj svake zajednice. U takvim uvjetima

gospodarstvenici se bore da održe svoje poslovanje na razini solventnosti, a neznatan dio njih se

odlučuje za investicije neophodne za pokretanje novog gospodarskog ciklusa.

Naš izazov je stvoriti preduvjete i partnerstvo za osnaživanje gospodarstva, kako bismo odgovorili na

ključan ekonomski i društveni problem visoke nezaposlenosti mladih.

To možemo učiniti jedino povećanjem efikasnosti i stavljanjem u funkciju svih raspoloživih ljudskih,

prostornih i financijskih resursa. Upravo takav pristup zahtijeva strateško promišljanje razvoja i

konsenzus kod definiranja pravaca razvoja. Strategija razvoja prvi je korak u tom procesu.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju prilika je da Đurmanec započne koristiti sve mogućnosti koje

proces integracije nudi, a istodobno uvažavajući svoje specifičnosti i prepoznatljiv identitet.

Priključenje Europskoj uniji iznimno je značajno za cjelokupan razvoj Republike Hrvatske, a financijska

sredstva koja su nam na raspolaganju ovise o kvalitetnoj pripremi strateških dokumenata i projekata.

Dostupna sredstva trebaju pomoći da se Đurmanec razvija sukladno jasno definiranim pravcima

razvoja, a u skladu sa temeljnim dokumentnom Strategija Europa 2020.

Strategija razvoja Općine Đurmanec rezultat je konsenzusa i partnerstva ključnih dionika koji su

sudjelovali u njenoj izradi te kao takva predstavlja zajedničku inicijativu u realizaciji postavljene vizije

razvoja Općine do 2020 godine.

Ovim se putem zahvaljujem svima na doprinosu, kojim su omogućili da ovaj strateški dokument bude

što kvalitetniji. Prilikom izrade Strategije pokazalo se da postoji konsenzus oko temeljnih vrijednosti i

vizije, kao i definiranih potreba razvoja Općine. To nam daje nadu da gledamo budućnost s

optimizmom kako bismo Strategiju pretvorili u praktične i konkretne projekte u suradnji sa svima koji

su pokazali interes za sudjelovanjem u kreiranju ovog dokumenta.

Damir Belošević, dipl. oec.


4

SADRŽAJ

I. ANALIZA STANJA I RESURSA ............................................................................................................ 5

1. Opće informacije ............................................................................................................................. 5

1.1. Zemljopisna i prirodna obilježja .............................................................................................. 5

1.2. Prirodna baština .................................................................................................................... 10

1.3. Povijesna obilježja ................................................................................................................. 13

1.4. Administrativno upravljanje .................................................................................................. 14

1.5. Gospodarstvo (industrija, poduzetništvo, obrtništvo) .......................................................... 22

1.6. Poljoprivreda ......................................................................................................................... 31

1.7. Šumarstvo i lovstvo ............................................................................................................... 35

1.8. Turizam i ugostiteljstvo ......................................................................................................... 37

1.9. Kulturno-povijesna i spomenička baština ............................................................................. 41

1.10. Infrastruktura .................................................................................................................... 44

1.10.1. Prometna infrastruktura................................................................................................ 44

1.10.2. Komunalna infrastruktura ............................................................................................. 45

1.10.3. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT) ....................................................... 49

1.10.4. Ostala infrastruktura ..................................................................................................... 50

1.10.5. Društvena infrastruktura ............................................................................................... 51

1.11. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost ........................................................................... 54

2. Rezultati provedenih anketa ......................................................................................................... 56

3. Rekapitulacija stanja ...................................................................................................................... 62

II. SWOT ANALIZA .............................................................................................................................. 64

III. VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI ................................................................................................ 67

1. Vizija i misija .................................................................................................................................. 67

2. Strateški ciljevi ............................................................................................................................... 72

2.1. Strateški cilj 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva........................................................... 72

2.2. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim

promjenama ...................................................................................................................................... 74

2.3. Strateški cilj 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva ....................... 76

2.4. Odabrane mjere prema ciljevima i prioritetima .................................................................... 78

2.5. Očekivani rezultati po mjerama ............................................................................................ 89

IV. FINANCIJSKI PLAN .......................................................................................................................... 92

V. PLAN PROVEDBE STRATEGIJE ........................................................................................................ 93

VI. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ........................................................................................................... 94

I. PRILOG – Popis projekata ............................................................................................................. 95


5

I. ANALIZA STANJA I RESURSA

1. Opće informacije

1.1. Zemljopisna i prirodna obilježja

Općina Đurmanec zauzima sjeverozapadni pogranični

dio Krapinsko-zagorske županije. Općina na sjeveru i

zapadu graniči s Republikom Slovenijom, na jugozapadu

s Općinom Hum na Sutli i Gradom Pregradom. Na jugu

graniči s Općinom Petrovsko i Gradom Krapinom, dok

na istoku graniči s Općinom Jesenje te Varaždinskom

županijom.

Općina Đurmanec s površinom od 58,22 km2 spada u

veće općine u sastavu Krapinsko-zagorske županije te

zauzima 4,76% teritorija Županije čija je površina

1.224,22 km2.

Slika 1. Udio površine Općine u ukupnoj površini KZŽ

Općina sa svojih 4235 stanovnika sudjeluje svega 3,19% u ukupnom stanovništvu Županije te spada u

rijetko naseljene općine, s gustoćom stanovništva od 72,74 stanovnika po km2 što je značajno manje

od županijskog prosjeka koji iznosi 108,6 stanovnika po km2.

Slika 2. Udio stanovništva Općine u ukupnom stanovništvu KZŽ

Đurmanec 58.22 km2

4.76%

KZŽ 1,224 km2

Đurmanec 4,235 3,16%

KZŽ 132,892

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=&esrc=s&frm=1&source=images&cd=&cad=rja&uact=8&docid=xdWAIP4IEwqp9M&tbnid=axONbwB7dc2SyM:&ved=0CAUQjRw&url=http://de.wikipedia.org/wiki/Gespanschaft_Krapina-Zagorje&ei=kmxVU6OIMIamtAa5vYHwCw&bvm=bv.65058239,d.bGQ&psig=AFQjCNGMerqegCftoKQPMGFE8Ok-tABAHg&ust=1398193674495220


6

Općinu Đurmanec čini 13 naselja: Donji Macelj, Đurmanec, Goričanovec, Gornji Macelj, Hlevnica,

Hromec, Jezerišće, Koprivnica Zagorska, Lukovčak, Podbrezovica, Putkovec, Prigorje i Ravninsko.

Tablica 1. Popis naselja u Općini Đurmanec i njihova površina u km2

r.b. Naselje Površina u km2

1 Donji Macelj 12.83

2 Đurmanec 2.87

3 Goričanovec 0.91

4 Gornji Macelj 16.40

5 Hlevnica 2.38

6 Hromec 9.30

7 Jezerišće 1.28

8 Koprivnica Zagorska 1.53

9 Lukovčak 1.23

10 Podbrezovica 2.61

11 Putkovec 1.75

12 Prigorje 2.67

13 Ravninsko 1.92

UKUPNO 58.22

Općina u kontekstu NUTS II regija

Republika Hrvatska podijeljena je u dvije Prostorne statističke jedinice II. razine (NUTS II regije);

Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Kao sastavni dio Krapinsko-zagorske županije, Općina Đurmanec

razvrstana je u NUTS II regiju Kontinentalna Hrvatska, koja broji oko 2,96 milijuna stanovnika te

ostvaruje vrijednost BDP-a koja je na razini 64,1% prosjeka EU.

Prometni položaj

Općinu Đurmanec karakterizira odlična cestovna prometna povezanost, obzirom da se nalazi na ruti

Pyhrnskog pravca (Nurnberg – Linz – Graz – Macelj – Zagreb – Split). Kroz Općinu prolazi Autocesta

Zagreb – Krapina – Macelj, A2 te državna cesta D1 na koje se vezuju ostali cestovni pravci (D 207, D

508 i D 74), županijske (Ž 2096, Ž 2097 i Ž 2098) i lokalne ceste (L 22001 i L22010). Navedena mreža

cesta povezuje sva naselja s općinskim središtem te s ostalim mjestima unutar Krapinsko-zagorske

županije, susjednim županijama, Gradom Zagrebom te Republikom Slovenijom. Prometnice su

najvećim dijelom asfaltirane, ali ne zadovoljavaju u potpunosti niti profilom niti standardom.

Đurmanec se nalazi na trasi željezničke pruge Zabok-Krapina-Đurmanec, koja ga povezuje s

regionalnim pružnim pravcem Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec.

Đurmanec je istim pružnim pravcem bio povezan s Rogaškom Slatinom i Celjem, koji je prekinut

nakon osamostaljenja RH. U planu je obnova pruge prema Sloveniji te ponovna uspostava

željezničkog prometa što će pridonijeti daljnjem poboljšanju prometne povezanosti.

Na teritoriju Općine nalaze se dva cestovna i jedan željeznički granični prijelaz: stalni međunarodni

granični cestovni prijelaz I. kategorije Macelj i stalni međunarodni granični cestovni prijelaz II.


7

kategorije Lupinjak te stalni međudržavni granični željeznički prijelaz II. kategorije Đurmanec-

Rogatec.

Reljef

Sjeverni dio Općine pretežno je gorski te zauzima dvije trećine površine, a čine ga obronci Maceljske

Gore i Strahinčice, kreirajući kanjon kroz koji protječe potok Maceljčica. Gorska zona Maceljske Gore i

prigorja Strahinčice izrazito je dinamične topografije s nagibima i do 90%, a najviša točka na teritoriju

Općine iznosi 710 m. Zonu karakteriziraju značajne površine gospodarskih šuma, izvorišta pitke vode,

građevinskog kamena i divljači (lovišta). Najveći dio šuma nalazi se u državnom vlasništvu (Hrvatske

šume d.d.), dok je jedan mali dio u vlasništvu privatnih šumoposjednika.

Prigorski pojas na prisojnim (južnim) stranama podbrežja Strahinčice u višim je dijelovima pokriven

šumskim površinama, dok su niža područja povoljna za vinogradarstvo i voćarstvo. Osojne strane

(sjever) prekrivene su uglavnom visokim šumskim raslinjem.

Južna trećina teritorija Općine je za Zagorje, karakterističnog brdovito-brežuljkastog reljefa. Pobrđa i

brežuljci nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne cjeline osunčanih kvalitetnih

tala za razvoj voćarstva i vinogradarstva. Na bregovitom području Općine, nagibi terena variraju od

15-40% , a u smjeru sjever-jug ponegdje je topografija nagiba i do 60% te je pristup nekim lokacijama

izrazito otežan. Takva konfiguracija terena otežava pokretanje gospodarskih aktivnosti, ali u onim

dijelovima na kojima se bilježi poljoprivredna aktivnost, omogućava implementaciju IAKS mjera

ruralnog razvoja.

Brežuljkasti predio teritorija ispresijecan je uskim dolinama u pravcu sjever-jug te stvara dinamičan

reljef s minimalnom nadmorskom visinom od oko 190 m i maksimalnom nadmorskom visinom od

oko 260 m.

Cijeli teritorij Općine pokriven je potocima i podzemnim vodama, koje se slijevaju s okolnih brda i

gorja.

Naselja su locirana u nižim predjelima teritorija Općine, a pojedine grupacije naseobina uglavnom su

smještene po obroncima, uz izuzeće vikendica i keti, čije su lokacije disperzno smještene pretežito na

vrhovima brega.

Na teritoriju Općine mogu se razlikovati:

1. sačuvani krajolik Maceljske Gore s gorskim šumama visokog raslinja i lovištem koje zauzima

gotovo dvije trećine teritorija Općine

2. podbrežje Strahinčice s blažim reljefom na kojem su evidentirani zaseoci te poneke

gospodarske poljoprivredne cjeline

3. zagorski bregi sa značajnom dinamikom terena na gotovo jednoj trećini teritorija

4. dvije kanjonske doline; sjever-jug duž potoka Maceljčica i istok-zapad duž potoka Hlevnica

5. padine vinograda i voćnjaka

6. poljoprivredne površine blaže topografije

7. šumske površine inkorporirane u raznolikom krajoliku

Dijelovi teritorija Općine spadaju pod zaštićene prirodne krajobraze (Maceljska Gora), a dijelovi pod

zaštićene krajolike (jugoistočni dio na teritoriju naselja Podbrezovica, Đurmanec i Ravninsko).


8

Klima

Kao i ostatak Županije, Općinu karakterizira kontinentalno-vlažni tip klime, s umjereno toplim ljetima

te kišovitim i hladnim zimama. Mikroklima pojedinih područja Općine uvjetovana je reljefnim i

topografskim karakteristikama te gorski dio teritorija karakterizira nešto hladnija, vlažnija i

maglovitija klima, a brdovito-brežuljkasti južni dio teritorija nešto blaža i ugodnija.

Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,0°C, minimalna prosječna temperatura od – 0,8°C bilježi se

u siječnju, dok je maksimalna prosječna temperatura od 19,7°C mjerena u srpnju. Najniža izmjerena

temperatura iznosila je -26°C, a najviša 38°C.

Prosječno padne 986 mm padalina (mjerna stanica Kostel), a srednja relativna vlažnost iznosi 81%.

Srednja godišnja aktivnost sunca iznosi između 1800 – 1900 sati, a srednji godišnji broj vedrih dana

(sa srednjom naoblakom 2/10) iznosi 66 dana.

Maksimalna visina snježnog pokrivača može iznositi 97 cm, srednji godišnji broj dana s više od 30 cm

snijega je između 5 i 10 , dok srednji godišnji broja snježnih dana iznosi 23-27.

Magla je češća u hladnijoj polovici godine, ali je njena pojava ovisna o mikrolokaciji i nadmorskoj

visini – prosječni broj dana godišnje – 56 (Krapina).

Klimatska pojava mraza evidentirana je tijekom cijele godine te su pošteđeni samo srpanj i kolovoz.

Srednje godišnje vrijednosti naoblake od 5,3 i 6,8 stupnjeva svrstavaju promatrano područje u

oblačnije predjele Hrvatske.

Veliki broj dana s oborinama većim od 10 mm upozorava na mogućnost pojave erozijskih procesa, što

se povremeno ispoljava vododerinama.

Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6 do 9 Bofora, a najjači vjetrovi javljaju se od kasne jeseni do

početka proljeća. Najučestaliji su zapadni vjetrovi sa 45%-tnim trajanjem tijekom godine. Na drugom

mjestu su istočni vjetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vjetra oko 6% godišnje.

vremena.

Vodotokovi

Na teritoriju su formirana dva značajna potoka - Maceljčica i Hlevnica koji formiraju glavne usjeke u

smjerovima sjever-jug i istok-zapad. Oba potoka ulijevaju se u rijeku Krapinicu. Uz navedene potoke

značajni su još Ravninska i Jurjevec.

Dodatno, hidrografsku sliku upotpunjuju mnogobrojne podzemne vode na čitavom teritoriju Općine,

posebno u gorju Macelj u topografski nižim lokacijama.

Zone kvartarnih naslaga akumuliraju znatnu količinu podzemnih voda, ali zbog plitkih temeljnica i

direktne veze s površinom vodonosnici su podložni zagađenju.


9

Prirodni resursi

Preko 70% prostora Općine Đurmanec pokrivaju šume koje imaju prvenstveno gospodarski značaj i

koriste se za izradu drvene građe. Na strmim položajima jačih padina one imaju i zaštitnu ulogu

sprečavanja erozije tla vodom. Šumsko područje obiluje divljači te predstavlja dobar okvir za razvoj

lovnog turizma.

Zemljište

Na području Općine Đurmanec nisu utvrđena osobito vrijedna obradiva tla P1 prostorne kategorije.

Kategoriji P2 pripadaju oranična tla iz donjih trećina padina kao i rigolana tla voćnjaka

rasprostranjena uz okućnice naselja na brdovito-brežuljkastim predjelima koja zauzimaju površinu

od oko 80 ha.

U ostala obradiva tla P3 kategorije ubrajamo oranice na sjevernom dijelu Općine u okolici sela

Gornjeg i Donjeg Macelja, kao i rigolana tla vinograda prisojnih položaja. U istu kategoriju uvrštena su

i tla blagih do umjereno strmih položaja i padina te dio tala u uskim dolinama brdovitog terena.

Ostala tla ubrajaju se u kategoriju PŠ - Ostala poljoprivredna tla i tla šumskih zemljišta i šuma.

Kategorije zemljišta prema korištenju

Od ukupnog teritorija Općine, najveći dio zemljišta je šumsko (4.060,14 ha) i čini 69% teritorija.

Poljoprivredno zemljište zauzima oko 25%, odnosno 1.418,4 ha, dok preostalih 6% čine pruge i ceste,

zgrade i dvorišta, vode i ostalo.

Slika 3. Kategorije zemljišta prema korištenju

Izvor: PPKZŽ

1481,4 25%

4060,14 69%

32 1%

104,41 2%

128,5 2% 38,52

1%

Poljoprivredno zemljište

Šume

Vode

Zgrade i dvorišta

Željezničke pruge i ceste

Ostalo


10

1.2. Prirodna baština

Sjeverni dio Općine pretežno je gorski te zauzima

dvije trećine površine, a čine ga obronci Maceljske

Gore i Strahinčice, kreirajući kanjon kroz koji

protječe potok Maceljčica. Gorska zona Maceljske

Gore i prigorja Strahinčice izrazito je dinamične

topografije s nagibima i do 90%, a najviša točka na

teritoriju Općine iznosi 710 m. Ovo područje

prekriveno je gotovo u potpunosti šumama,

pretežno sastojinama bukve i jele. Po strukturi

vlasništva, oko tri četvrtine šuma su vlasništvu RH te

se njima gospodari pretežito radi dobivanja drva – tehničkog ili prostornog. Šume su značajne i zbog

ostalih šumskih proizvoda kao što su divljač, gljive, pitka voda, građevinski kamen i dr. Također,

karakteristični reljef (velikih nagibi) važan je u sprečavanju erozije, a ne smije se zanemariti ni

očuvanje bioraznolikosti. Zonu karakteriziraju značajne površine gospodarskih šuma, izvorišta pitke

vode, građevinskog kamena i divljači (lovišta).

Prigorski pojas na prisojnim (južnim) stranama podbrežja Strahinčice u višim je dijelovima pokriven

šumskim površinama, dok su niža područja povoljna za vinogradarstvo i voćarstvo. Osojne strane

(sjever) prekrivene su uglavnom visokim šumama.

Od prirodne baštine na teritoriju Općine nalazi se:

1. sačuvani krajolik Maceljske Gore s gorskim šumama i lovištima koji zauzima gotovo dvije trećine teritorija Općine

2. podbrežje Strahinčice s blažim reljefom na kojem su evidentirani zaseoci te poneke gospodarske poljoprivredne cjeline

3. zagorski bregi sa značajnom dinamikom terena na gotovo jednoj trećini teritorija 4. dvije kanjonske doline sjever-jug duž potoka Maceljčica i istok-zapad duž potoka Hlevnica 5. padine vinograda i voćnjaka 6. poljoprivredne površine blaže topografije 7. šumske površine inkorporirane u raznolikom krajoliku

Dijelovi teritorija Općine spadaju pod zaštićene prirodne krajobraze (Maceljska Gora), a dijelovi pod

zaštićene krajolike (jugoistočni dio na teritoriju naselja Podbrezovica, Đurmanec i Ravninsko).

Flora i fauna Flora Općine Đurmanec u izravnoj je ovisnosti s topografijom, klimatskim značajkama, ljudskim

utjecajem te hidrološkim i pedografskim prilikama. Na teritoriju Općine razlikujemo tri osnovna tipa

reljefa:

1. vegetacija gorskog područja

Za ovo područje karakteristične su asocijacije gorske bukove i panonske bukovo-jelove šume te su

bukva i jela glavne vrste drveća, a kao sporedne vrste najčešće su gorski javor, javor mliječ, gorski

brijest i bijeli jasen. U nižim položajima primiješane su lipa, hrast kitnjak, obični grab i voćkarice. U


11

sloju grmlja zastupljeni su hudika, jarebika, žutika, brekinja, drijen, jezičasta veprina, lovorasti i obični

likovac i dr., a u prizemnom sloju paprati, vlasulja te bekica, srebrenka, režuhe i dr.

2. vegetacija brdsko/bregovitog područja

Karakterističnu vegetaciju ovog područja čine šume hrasta kitnjaka i graba, dok na izloženim

padinama nalazimo subasocijacije s bukvom, a na zaštićenijim padinama s klokočem. Po rubovima

šuma često se zamjećuje uzgojen bagrem i nešto četinjača. Na pojedinim mikrolokacijama dolina

potoka grupacije bijele vrbe i crne johe formiraju šumarke. Dobar dio šuma na ovom području iskrčen

je te pretvoren u poljodjelske površine koje s različitim uzgojenim kulturama formiraju tipični

rastočeni zagorski valoviti mozaik oranica, livada i pašnjaka. Većinom je riječ o jednogodišnjim

usjevima, dok se od višegodišnjih nasada ističu vinogradi i voćnjaci.

3. vegetacija dolinskog područja

Karakteriziraju je prirodna staništa šumske zajednice hrasta lužnjaka, običnog graba, klena, divlje

kruške, crne johe, vrba i topola u najnižim predjelima te pojava bukve. Sloj grmlja je vrlo razvijen i

raznovrstan i čine ga: glog, svib, crni trn, kupina, kalina, bazga, šaš i dr., a osnovno fizionomsko

obilježje daju različiti tipovi dolinskih livada, ratarske kulture, vegetacija močvarica i fragmenti

šumaraka. Uzdignutiji i isušeniji dijelovi terena koriste se za ratarsku proizvodnju različitih kultura,

uglavnom jednogodišnjih vrsta.

Fauna

Područje Općine nastanjuje srednjoeuropska fauna. Od krupne divljači po brojnosti se ističe srna, a

od sitne, zec i fazan. Osim njih, prisutni su i obični jelen, divlja svinja, jazavac, divlja mačka, kuna

bjelica, kuna zlatica, lasica, lisica, tvor, prepelica pućpura, šljuka bena, divlji golub grivnjaš, divlja

patka, siva vrana, vrana gačac, čavka zlogodnjača, svraka te šojka kreštalica.

Od zaštićenih vrsta prisutni su: rovke, ježevi, vjeverice, puhovi, jastrebovi, djetlići, žune, ševe,

lastavice, muharice (slavuji i dr.), sjenice, vrapci i čvorci.

Zaštićene biljne i životinjske vrste

Sukladno podacima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području

KZŽ prisutne su sljedeće kategorije zaštićenih biljnih vrsta:

Regionalno izumrle svojte

perolisni mjesečinac, lanova vilina kosa, povaljena rosika

Osjetljive svojte

koljenčasti repak, prosasti šaš, mjehurasti šaš, obalni šaš, ljiljan zlatan, kokica mušica, kokica paučica,

vonjavi kaćun, kacigasti kaćun, bijeli kaćun, bakreni kaćun, mali kaćun, medeni kaćun, mirisavi dvolist,

tisa, panonska djetelina, žućkasti oštrik, smeđi šilj, prava kockavica, plivajuća pirevina, naborana

pirevina, božikovina, kranjski ljiljan, mačkovo uho, dugi oštrik, hrvatski karanfil, zimska preslica


12

Ugrožene svojte

zvjezdasti šaš, žuti šaš, tamnozeleni šaš, crnkasti šaš, širokolisna suhoperka, plućni srčanik, pčelina

kokica, običan borak, močvarna trolistica

Kritično ugrožene svojte

cretna crvotočina, uskolisna suhoperka, rosika, obični ljepušak, crna sasa, končastolisna šćetica

Prema dostupnim podacima, na području Općine stalno ili povremeno živi 16 ugroženih i zaštićenih

vrsta, od kojih treba spomenuti vidru (Lutra lutra) te tri vrste šišmiša od 8 strogo zaštićenih i to

dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), sivi dugoušan (Plecotus austriacus) i velikouhi šišmiš

(Myotis bechsteinii). Treba istaknuti i pet vrsta ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica RH čije su

gnjezdeće populacije svrstane u zajedničku kategoriju ugroženosti – pred izumiranjem. Ove vrste

strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05.), a to su: zlatovrana (Coracias

garrulus), velika bijela čaplja (Egretta alba), škanjac osaš (Pernis apivorus), sivi sokol (Falco

peregrinus) i golub dupljaš (Columba oenas).


13

1.3. Povijesna obilježja

Povijest Općine

Prvi pisani trag spomena mjesta Đurmanec vodi u 16. stoljeće, točnije do 1598. godine kada se

spominje pod nazivom Gurmanec. U to vrijeme krapinsko vlastelinstvo dijeli se na tri velike seoske

općine (sučije) od kojih je jedna Đurmanec.

Godine 1731. popisano je pet mitnica na bivšim Krapinsko-kostelskim posjedima gdje su se ubirale

pristojbe, pa se tako doznaje da u Đurmancu postoje tri: jedna kod kuće Mihajla Vaslige, druga kod

Pečeka, dok je treća mitnica kod Samolanca, a pripadala je grofici Ana-Mariji Drašković, udovici Petra

Keglevića.

Nekada je mjesto Đurmanec spadalo pod Župu Petrovsko u kojoj su bili pohranjeni svi do tada važni

podaci vezani za Đurmanec. Kada je za vrijeme ll. svjetskog rata njemačka vojska spalila Župni dvor u

Petrovskom, uništeni su i svi dotadašnji postojeći podaci o mjestu.

Sadašnja Općina Đurmanec konstituirana je 21. travnja 1993. godine. Zakonom o područjima

županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj usvojena je podjela teritorija bivše Općine Krapina na

više općina, među kojima i Đurmanec postaje samoupravna jedinica.

Grb općine Izgled grba i zastave definirani su Odlukom o grbu i zastavi Općine Đurmanec 5. lipnja 1995. godine,

koja je objavljena u Službenom glasniku Županije Krapinsko-zagorske, br.

7/1995.

Grb Đurmanca je svijetlo plave boje te na njemu dominira lik sv. Juraja na

srebrnom konju koji ubija zelenog zmaja.

Zaglavlje je raskoljeno na tri dijela; u prvom je crveno polje sa zlatnim

listom breze, u drugom crveno-srebrnom predstavljene su boje hrvatskog

povijesnog grba, dok se u trećem, crvenom, nalazi zlatni grozd. Iznad štita

je prikazana zlatna traka s imenom Općine.

Zastava je okomita, svijetlo plava, s grbom (bez trake) u sredini.

Zastava zabilježena u uporabi je također okomita, ali tamnije plave boje od boje grba, s grbom u

sredini većim od propisanog.

Zaštitnik Općine je Sv. Juraj te se svake godine 23. travnja na Jurjevo slave Dan općine, Dan župe i

Dan škole.

U povodu Dana općine održava se svečana sjednica Općinskog vijeća, dodjeljuju se priznanja Općine

te priređuju druge popratne manifestacije.


14

1.4. Administrativno upravljanje

Općina Đurmanec ustrojena je temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

("Narodne novine" broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13).

Ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela Općine definirani su Statutom Općine ("Službeni glasnik

Krapinsko-zagorske županije" broj 8/13).

Podaci o sjedištu:

Općina Đurmanec

Đurmanec 137; 49225 Đurmanec

Tel. 049/346-326; faks: 049/346-327

e-mail: [email protected]; [email protected]

web adresa: www.djurmanec.hr

Tijela Općine su Općinski načelnik i Općinsko vijeće.

Općinski načelnik bira se neposrednim izborom te predstavlja izvršnu vlast u Općini i zastupa Općinu.

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i lokalne samouprave, koje donosi akte u okviru

djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Općine.

Općinsko vijeće broji 13 članova.

Upravni odjel uspostavljen je temeljem Odluke o ustrojavanju Upravnog odjela, a unutar kojeg je,

Pravilnikom o unutarnjem redu, sistematizirano pet radnih mjesta:

1. Pročelnik 2. Stručni suradnik za pravne poslove 3. Referent-komunalni redar 4. Stručni referent za računovodstvo i financije 5. Administrativni referent-tajnik

Od pet sistematiziranih radnih mjesta, tri su popunjena, dok su mjesta pročelnika i referenta -

komunalnog redara nepopunjena. Planom prijema u državnu službu za 2014. godinu predviđeno je

zapošljavanje pročelnika Upravnog odjela te dvaju vježbenika u sklopu Programa Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje – stručno osposobljavanje, na određeno vrijeme.

Na području Općine Đurmanec Statutom Općine su osnovana četiri mjesna odbora:

1. Mjesni odbor Macelj (područje Donjeg Maclja i Gornjeg Maclja);

2. Mjesni odbor Đurmanec (područje Đurmanca, Ravninskog i Zagorske Koprivnice);

3. Mjesni odbor Putkovec (područje Putkovca, Prigorja, Goričanovca i Podbrezovice);

4. Mjesni odbor Hromec (područje Hromca, Hlevnice, Jezerišća i Lukovčaka).

Ovog trenutka, Vijećima mjesnih odbora istekao je mandat te se za ovu godinu dogovara potreba

provođenja izbora za Vijeće mjesnih odbora koje broji pet članova.

Kontakt s građanima odvija se neposredno, telefonski i elektronskom poštom, a Općina posjeduje

preglednu web stranicu na kojoj se redovito objavljuju svi akti od javnog interesa (Statut, proračun,

poslovnik, ugovor, planovi i obavijesti o nabavi....), servisne informacije, obavijesti od značaja za

stanovnike Općine i sl.

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

http://www.djurmanec.hr/


15

Poduzeća u vlasništvu Općine i upravljanje imovinom

Općina nije većinski vlasnik niti jednog poduzeća. Sudjeluje u vlasništvu kao suvlasnik u sljedećim

trgovačkim društvima ili ustanovama:

1. „KRAKOM“ d.o.o. Krapina, Gajeva 20, Krapina – udjel od 6,43% - ostali suvlasnici Grad Krapina kao

većinski suvlasnik, (više od 80% udjela) te općine Radoboj, Jesenje i Petrovsko kao manjinski

suvlasnici.

2. Radio Hrvatsko Zagorje Krapina – suvlasnik oko 3% udjela

3. Veleučilište Hrvatsko Zagorje Krapina – manji udio u temeljenom kapitalu.

Općina je u vlasništvu prizemlja poslovne zgrade koja se nalazi u Đurmancu, na kčbr 570 k.o.

Đurmanec, z.k.ul. 883, na adresi Đurmanec kbr. 137, ukupne površine oko 200 m², od čega se oko

110 m² koristi za potrebe Općine, a ostatak za poslovni prostor koji se nalazi u prizemlju zgrade

Općine Đurmanec, ukupne površine 93 m².

Poslovni prostor koji je u zakupu od "LJEKARNI VODOLŠAK" iz Krapine, Ante Starčevića 1, sastoji se od

šest prostorija:

- prostor oficine (prodajni prostor) – 40 m²

- laboratorij – 20 m²

- skladište – 20 m²

- kuhinja – 5 m²

- kancelarija – 6 m²

- WC - 2 m².

Općina je u vlasništvu poslovnog prostora društvene namjene, u zgradi na adresi Đurmanec 141A, na

kčbr. 567/3 k.o. Đurmanec, z.k.ul. br. 1980, ukupne površine 92 m2, („stara školska kuhinja“), koji se

nalazi na katu navedene zgrade te se sastoji od tri prostorije i to:

- prostora za dnevni boravak površine 62 m2,

- prostora kuhinje površine 15 m2,

- hodnika i sanitarnog prostora površine 15 m2.

Općina je temeljem ugovora spomenuti prostor ustupila bez naknade na korištenje za razdoblje od

20 godina „Društvu za pomoć mentalno retardiranim osobama“, Krapina, Magistratska 12/1.

U prizemlju zgrade nalazi se prostor veličine oko 50 m2 kojeg za korištenje uređuju udruge s područja

Đurmanca.

Općina je smještena u objektu lošeg stanja te je planirana gradnja novog, na drugoj lokaciji, koji bi

uključivao i potreban prostor za rad udruga.

Najvrijednija nekretnina u vlasništvu Općine je zemljište na kojem se nalazila bivša zgrada Osnovne

škole – prostor kraj Župne crkve u Đurmancu i igralište ispod njega u samom centru Đurmanca.

Zemljište je veličine oko 3.500 m2, s mogućnošću izgradnje stambeno-poslovnog sadržaja.

Svojedobno se na toj lokaciji pokušao provesti projekt iz Poticane stanogradnje, ali se od njega

odustalo zbog slabe zainteresiranosti.


16

Općina Đurmanec u posjedu je dvaju značajnih plansko-strateških dokumenata:

₋ PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE ĐURMANEC, („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 15/07 i 27/10)

₋ PROJEKT UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE ĐURMANEC, (svezak 1. i 2) iz 2006/07. godine

Financiranje lokalne samouprave

Financiranje Općine osigurano je sredstvima Proračuna koji je donesen za 2014. godinu. Iznos

prihoda predviđenih za 2014. je 11.165.000 kn, koliko iznose i predviđeni rashodi.

Oko 58,4% sredstava (6,52 milijuna kn) planira se ostvariti kroz porezne prihode, 34,93% sredstava

(3,9 milijuna kn) planira se prihodovati iz proračunskih sredstava (Proračun RH, županijski proračun te

sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva regionalnoga razvoja i

fondova EU). Od toga se izdvaja iznos od 2,15 milijuna namijenjen izgradnji športske dvorane.

Svega 2,15% sredstava (240.000 kn) uprihodit će se od imovine (koncesije, zakupi, naknade, kamate i

rente). Ovako mali udio sredstava izravna je posljedica nešto slabijih gospodarskih aktivnosti na

području Općine te nedostatka vrjednijih općinskih nekretnina.

Kroz upravne i administrativne pristojbe (šumski i vodni doprinosi, pristojbe, naknade za grobna

mjesta i sl.) uprihodit će se oko 4% sredstava (455.000 kn), dok se 50.000 kn planira uprihoditi kroz

učešće građana za asfaltiranje ceste. Iznos od 1.500 kn koji se planira uprihoditi iz stavke prihoda od

prodaje proizvedene dugotrajne imovine zanemariv je u kontekstu cjelokupnog proračuna.

Rashodovna strana proračuna izjednačena je s prihodovnom te se može reći da su rashodi poslovanja

Općine približno jednaki prihodima od poreza te čine 59,03% svih rashoda (6,59 milijuna kn).

Rashodi za zaposlene (770.600 kn) čine 6,9% proračuna. Na materijalne rashode otpada 3,31 milijun

kn odnosno 29,66% što uključuje komunalne usluge, komunikaciju, usluge održavanja, intelektualne

usluge i sl. Iz predviđenih intelektualnih usluga razvidna je orijentacija Općine prema intenzivnoj

pripremi za implementaciju EU fondova.

Na financijske rashode otpada 25.000 kn (0,22%), dok na različite oblike subvencija otpada 251.000

kn (2,25%). Iznos od 471.000 kn (4,22%) namijenjen je za pomoć Županijskom proračunu i na ime

pomoći izvanproračunskim korisnicima. Na ostale rashode (donacije, kapitalne pomoći i sl.) otpada

1.376.500 kn, što čini 12,33% ukupnih rashoda.

Na rashode za nefinancijsku imovinu otpada 4.575.000 kn ili 40,97% ukupnih rashoda. Od toga je

20.000 kn namijenjeno nabavi gradskog zemljišta, dok je 4.555.000 kn, odnosno 40,79%, predviđeno

za ulaganja u dugotrajnu imovinu (izrada projekta dječjeg vrtića, izgradnja športske dvorane za koju

je namijenjeno 3.000.000 kn, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, izgradnja nogostupa, javne rasvjete,

izgradnja vodovodne mreže, projekt uređenja centra Đurmanca i sl.).

Proračun u rashodovnom dijelu pokazuje jasnu usmjerenost unaprjeđenju općinske infrastrukture s

ciljem poboljšanja kvalitete života stanovnika Općine. Planom proračuna za 2015. i 2016. godinu

vidljiv je trend blagog rasta prihoda i rashoda, s tim da se u detaljnom planu ne vide značajnija

ulaganja u izgradnju dječjeg vrtića. Ulaganja ostaju na razini sredstava potrebnih za projektnu

dokumentaciju.


17

Tablica 2. Proračun Općine za 2014. godinu te plan za 2015. i 2016.

Stavka 2014. 2015. 2016.

6 Prihodi poslovanja 11.165.000,00 11.332.475,00 11.449.950,00

61 Prihodi od poreza 6.520.00,00 6.617.800,00 6.715.600,00

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna 3,900,000,00 3,958.500.00 4.017.000,00

64 prihodi od imovine 240.000,00 243.600,00 247.200,00

65 Prihodi od upravnih i admin. pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada 455.000,00 461.825,00 468.650,00

66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 50.000,00 50.750,00 51.500,00

7 prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.500,00 1.522,50 1.545,00

71 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.500,00 1.522,50 1.545,00

Ukupni prihodi (6+7) 11.166.500,00 11.333.997,50 11.501.495,00

3 Rashodi poslovanja 6.591.500,00 6.690.372,50 6.789.245,00

31 Rashodi za zaposlene 770.600,00 782.159,00 793.718,00

32 Materijalni rashodi 3.312.400,00 3.362.086,00 3.411.772,00

34 Financijski rashodi 25.000,00 25.375,00 25.750,00

35 Subvencije 251.000,00 254.765,00 258.530,00

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna 471.000,00 478.065,00 485.130,00

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 385.000,00 390.775,00 396.550,00

38 ostali rashodi 1.376.500,00 1.397.147,50 1.417.795,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 4.575.000,00 4.643.625,00 4.712.250,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 20.000,00 20.300,00 20.600,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 4.555.000,00 4.623.325,00 4.691.650,00

Ukupni rashodi (3+4) 11.166.500,00 11.333.997,50 11.501.495,00

Iz analize stanja prepoznati su sljedeći razvojni problemi i potrebe koji se trebaju reflektirati kroz razvojnu strategiju:

Problemi Potrebe

• Nepopunjeno sistematizirano radno mjesto pročelnika upravnog odjela koji bi trebao biti zadužen za operativno vođenje razvojnih projekata

• Imenovati pročelnika upravnog odjela

• Dotrajala zgrada Općine • Izgraditi novu zgradu Općine

• Nedovoljna iskorištenost postojećih nekretnina u vlasništvu općine

• Staviti općinske nekretnine u funkciju poslovne namjene koja će osigurati dugoročne prihode proračunu

• Neodgovarajući prostori za djelovanje udruga • Obnoviti zadružni dom u svrhu osiguranja

rada udruga


18

Stanovništvo (demografska obilježja)

Prema službenim podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine Općina Đurmanec broji 4235

stanovnika, što predstavlja 3,19% ukupnog stanovništva Krapinsko-zagorske županije. Prosječna dob

stanovništva je 40,1 godina, što je nešto manje od prosječne dobi stanovništva KZŽ, koja iznosi 41,7

godina. Općina spada u rjeđe naseljena područja Županije te je sa 72,7 stanovnika/km2 značajno

manje naseljena u odnosu na prosjek Županije koji iznosi 108,6 stanovnika/km2.

Tablica 3. Stanovništvo Općine Đurmanec u odnosu na stanovništvo KZŽ

Općina Površina Ukupno prosječna dob gustoća

Županija km2 Stanovništvo godina stanovništva

Đurmanec 58,22 4.235 40,1 72,7

KZŽ 1.224 132.892 41,7 108,6

Udio% 4,76% 3,19% Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Na općinskoj razini uočljivi su negativni demografski trendovi karakteristični za Županiju i cjelokupnu

RH. Usporedbom podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine s popisima iz 1991. i 2001. vidljiv je

trend pada broja stanovnika (5,84% 2001./1991. te 5,49% 2011./2001.). Uspoređujući stanje iz 2011.

sa 1991. godinom evidentan je pad broja stanovništva za 11,01%. Istodobno, na županijskoj razini

zabilježen je pad broja stanovništva od 10,68%, dok je na državnoj iznosio 10,44%.

Tablica 4. Kretanje broja stanovništva sukladno popisima iz 1991-2011.

Općina broj

stanovnika broj

stanovnika Indeks broj

stanovnika indeks indeks

Županija 1991 2001 2001./1991. 2011 2011./2001. 2011./1991.

Općina Đurmanec 4,759 4,481 94.16 4,235 94.51 88.99

Krapinsko-zagorska županija 148,779 142,432 95.73 132,892 93.30 89.32

Republika Hrvatska 4,784,265 4,437,460 92.75 4,284,889 96.56 89.56

Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Populacija od 4.235 stanovnika raspoređena je u 13 naselja, koja iskazuju izrazite varijacije gustoće

naseljenosti. Najveće pojedinačno naselje jest Đurmanec s 836 stanovnika, koji ujedno bilježi najveću

gustoću naseljenosti s gotovo 311 stanovnika/km2 te u njemu, kao općinskom središtu, živi gotovo

petina stanovništva cjelokupne Općine.

Drugo naselje po veličini je Donji Macelj s 566 stanovnika, što čini 13,36% stanovništva Općine. Donji

Macelj karakterizira relativno rijetka gustoća stanovništva koja iznosi svega 44,12 stanovnika/km2 te

je nakon Gornjeg Maclja s gustoćom od 12,44 stanovnika/km2, drugo najrjeđe naseljeno mjesto na

području Općine.

Treće naselje po veličini jest Hromec koji broji 444 stanovnika (10,48%) te uz Donji Macelj ima

najmanju gustoću stanovništva od 47,74 stanovnika/km2. Četvrto naselje po veličini je Ravninsko s

392 stanovnika (9,26%) i gustoćom od 204,17 stanovnika/km2. U navedena četiri naselja živi više od

polovice svih stanovnika Općine. Nijedno od preostalih naselja pojedinačno nema više od 300

stanovnika.


19

Tablica 5. Stanovništvo Općine po naseljima

Naselje ukupno muškarci žene površina udio/općina gustoća/km2

Donji Macelj 566 292 274 12.83 13.36% 44.12

Đurmanec 836 397 439 2.87 19.74% 291.29

Goričanovec 283 148 135 0.91 6.68% 310.99

Gornji Macelj 204 101 103 16.4 4.82% 12.44

Hlevnica 254 128 126 2.38 6.00% 106.72

Hromec 444 216 228 9.3 10.48% 47.74

Jezerišće 119 64 55 1.28 2.81% 92.97

Koprivnica Zagorska 116 57 59 1.53 2.74% 75.82

Lukovčak 228 131 97 1.23 5.38% 185.37

Podbrezovica 279 134 145 2.61 6.59% 106.90

Prigorje 298 145 153 1.75 7.04% 170.29

Putkovec 216 107 109 2.67 5.10% 80.90

Ravninsko 392 201 191 1.92 9.26% 204.17

Općina Đurmanec ukupno 4235 2121 2114 58.22 100% 72.74 Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Spolna struktura stanovništva gotovo je uravnotežena te tako na muškarce otpada 50,08%

stanovništva (2.121), a na žene otpada 49,92% (2.114), dok je na razini Županije taj odnos 48,65%

prema 51,35% u korist žena (64.649 muškaraca prema 68.243 žene).

Temeljem skupnih podataka Državnog zavoda za statistiku, napravljena je osnovna podjela na tri

dobne kategorije stanovništva (0-14, 15-64 te 65 i više godina). Dobna struktura stanovništva bolja je

od prosjeka Županije te je evidentna ravnoteža između stanovništva u dobi od 0-15 godina (655,

odnosno 15,47%) i onoga starijeg od 65 godina (651, odnosno 15,37%), što je bolji rezultat od onoga

koji se bilježi na razini Županije gdje na stanovništvo od 0-15 godina otpada 15,01% (19.942

stanovnika), dok na one starije od 65 godina otpada 17,61% (23.405 stanovnika).

Po pitanju radno sposobnog stanovništva u dobi od 15-64 godina, podaci za Općinu su i dalje nešto

bolji u odnosu na Županiju te na tu kategoriju na razini Općine otpada 69,16% (2.929 stanovnika), dok

na razini Županije na navedenu kategoriju otpada 89.545 stanovnika, odnosno 67,38%.

Tablica 6. spolna i dobna struktura na razini općine Đurmanec i KZŽ

Općina ukupno stanovništvo

spolna struktura dobna struktura

Županija muškarci žene 0-14 15-64 >65

Đurmanec 4.235 2.121 2.114 655 2.929 651

Udio % 100,00% 50,08% 49,92% 15,47% 69,16% 15,37%

KZŽ 132.892 64.649 68.243 19.942 89.545 23.405

Udio % 100,00% 48,65% 51,35% 15,01% 67,38% 17,61% Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Obrazovna struktura Općine u dobroj mjeri odražava obrazovnu strukturu Krapinsko-zagorske

županije, s tim da je udio stanovnika bez škole nešto viši (1,42%, naspram 1,23%). Udio stanovnika

bez ikakve škole ipak je manji u odnosu na onaj na razini Republike Hrvatske, koji iznosi 1,71%.


20

Udio stanovništva s nezavršenom osnovnom školom iznosi 16,28%, dok je na županijskoj razini

15,39%. Evidentan je nesrazmjer s državnim prosjekom koji iznosi 7,81%. Udio stanovništva sa

završenom osnovnom školom iznosi 24,02%, što je približno udjelu te razine obrazovanja na

županijskoj razini te nešto više od 21,29% zabilježenih na razini RH.

Kada se usporedi spolna struktura osoba bez ikakve škole, s nezavršenom ili završenom osnovnom

školom, vidljivo je da je od 51 osobe bez ikakve škole, 37 žena, dok je od 583 osobe s nezavršenom

osnovnom školom 405 žena. Ta neujednačenost između muškaraca i žena smanjuje se s povećanjem

razine obrazovanja (484 od 860 s osnovnom školom).

Ujednačenost s pokazateljima na županijskoj i državnoj razini vidljiva je i kod broja stanovnika sa

završenim srednjoškolskim obrazovanjem, gdje je na općinskoj razini evidentirano 51,76%

stanovništva sa srednjom školom, na razini Županije 50,48% te na državnoj razini 52,63%. Od 51,76%

osoba sa završenom srednjom školom 1076 je muškaraca te 777 žena te je to prva i jedina obrazovna

kategorija u kojoj muškarci imaju značajnu prednost u odnosu na žene.

Općinu karakterizira iznimno nizak udio visokoobrazovanog stanovništva čime značajno zaostaje za

pokazateljima na županijskoj razini te je sa 6,51% visokoobrazovanog stanovništva na oko 70%

županijske razine, gdje udio visokoobrazovanog stanovništva iznosi 9,17%. Evidentno je značajno

zaostajanje za udjelom od 16,39% visokoobrazovanog stanovništva na razini RH.

Podaci o obrazovanju govore o potrebi provedbe projekata koji će omogućiti jačanje obrazovne

strukture stanovništva kroz programe obrazovanja i osposobljavanja, s posebnim naglaskom na žene,

koje u obrazovnom smislu značajno zaostaju za muškom populacijom.

Tablica 7. Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina


Po pitanju migracija stanovništva, Općinu Đurmanec karakterizira slabiji intenzitet migracija nego

Krapinsko-zagorsku županiju te tako 2770 stanovnika, odnosno 65,41% od rođenja živi na teritoriju

promatranih naselja, što je znatno više od 56,57%, koliko je zabilježeno na razini Županije. Ako se

pridoda 11,45% stanovnika koji su došli iz drugih naselja unutar Općine te 16,08% pridošlih iz drugih

gradova i općina unutar Županije, dolazi se do 93% stanovništva iz uske regije za razliku od

županijskih podataka gdje je udio stanovnika iz iste regije oko 86%.

Tako nizak intenzitet migracija vjerojatno je posljedica niske razine gospodarskih aktivnosti te

nedostatka radnih mjesta koja bi privukla stanovništvo iz drugih područja. Udio stanovništva

pristiglog iz drugih županija iz RH iznosi 3,49% i značajno je manji od udjela na razini Županije koji

Đurmanec ukupno

bez

škole Udio%

nedovršena

osnovna škola Udio%

Osnovna

škola Udio%

srednja

škola Udio%

visoka

škola Udio%

muškarci 1,760 14 0.39% 178 4.97% 376 10.50% 1,076 30.06% 116 3.24%

žene 1,820 37 1.03% 405 11.31% 484 13.52% 777 21.70% 117 3.27%

Ukupno 3,580 51 1.42% 583 16.28% 860 24.02% 1,853 51.76% 233 6.51%

KZŽ 112,950 1,384 1.23% 17381 15.39% 26,741 23.68% 57,013 50.48% 10,352 9.17%

RH 3,632,461 62,092 1.71% 283867 7.81% 773,489 21.29% 1,911,815 52.63% 595,233 16.39%


21

iznosi 9,39%. Udio stanovništva pristiglog iz inozemstva iznosi 3,54% te je približan udjelu na

županijskoj razini, koji iznosi 4,29%.

Tablica 8. Stanovništvo prema migracijama

Broj

stanovnika

Stanuju od

rođenja

Došli iz naselja unutar Općine

Došli iz drugog grada

Došli iz druge

županije

Nepoznato mjesto u

RH

Došli iz RH

ukupno Inozemstvo

Đurmanec 4,235 2,770 485 681 148 1 1,315 150

Udio % 100.00% 65.41% 11.45% 16.08% 3.49% 0.02% 31.05% 3.54%

KZŽ 132,892 75,182 16,520 22,835 12,482 70 51,907 5,702

Udio % 100.00% 56.57% 12.43% 17.18% 9.39% 0.05% 39.06% 4.29% Izvor: Državni zavod za statistiku; rezultati Popisa stanovništva 2011.

Prema podacima popisa iz 2011. godine od 3580 radno aktivnih stanovnika u dobi od 15-65 godina,

njih 1538, odnosno 42,96% bilo je zaposleno, što je u skladu s podacima za cjelokupnu županiju, dok

je 1809 bilo ekonomski neaktivno, što čini oko 50,5% stanovništva te je približno jednako udjelu

istovjetne kategorije stanovništva na županijskoj razini.

Nezaposleno ih je 233, odnosno 6,51% što je približno jednak udio onome na županijskoj razini, koji

iznosi 6,12%. U oba slučaja, oko 1% njih tražilo je posao po prvi put.

Od 1.809 ekonomski neaktivnih stanovnika, njih 1.133 spada u kategoriju umirovljenika, 139 spada u

kategoriju osoba koje se bave obvezama u kućanstvu, 303 u kategoriju učenika ili studenata te njih

234 u kategoriju ostalo. Prema udjelima u ukupnoj aktivnoj populaciji, brojke se podudaraju s

podacima na županijskoj razini.

Tablica 9. Stanovništvo starije od 15 godina prema aktivnosti


Problemi Potrebe

• Smanjenje broja stanovništva • Osigurati uvjete za ostanak stanovništva kroz infrastrukturu i mogućnost zapošljavanja

• Loša obrazovna struktura • Osigurati mogućnosti obrazovanja za stanovnike Općine te poticati učenike i studente u stjecanju obrazovanja

traže tražeosobe koje

se bave

ostale

neaktivne

prvo

zaposlenje

ponovno

zaposlenje

obavezama

u kućanstvuosobe

Đurmanec 3580 1538 233 37 196 1809 1133 139 303 234 -

Udio% 100% 42.96% 6.51% 1.03% 5.47% 50.53% 31.65% 3.88% 8.46% 6.54% -

KZŽ 112,950 48321 6913 1127 5786 57706 34501 6452 9157 7596 10

Udio% 100% 42.78% 6.12% 1.00% 5.12% 51.09% 30.55% 5.71% 8.11% 6.73% 0.01%

Ekonomski neaktivni

Nepoznatosvega svega

umirovljeni

ci

učenici ili

studenti

Ukupno Zaposleni

Nezaposleni


22

1.5. Gospodarstvo (industrija, poduzetništvo, obrtništvo)

Po indeksu razvijenosti od 73,24% Krapinsko-zagorska županija nalazi se u I. kategoriji jedinica

područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti ispod 75% prosjeka

Republike Hrvatske, dok sama Općina Đurmanec spada u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija

je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske (78,29%).

Prema raspoloživim podacima DZS-a o BDP-u na, na razini županija za 2010. godinu, Krapinsko-

zagorska županija ostvarila je ukupni bruto proizvod u iznosu od 962 milijuna €, što čini 2,2%

ukupnog bruto proizvoda na razini Republike Hrvatske. Bruto proizvod po glavi stanovnika na razini

Županije iznosio je 6.085 € što čini svega 60,5% prosječnog BDP-a Republike Hrvatske.

Prema podacima DZS-a, prosječna isplaćena neto plaća u 2011. godini na razini Krapinsko-zagorske

županije iznosila je 4.704 kune što predstavlja 86,65% prosječne isplaćene neto plaće na razini RH

koja je iznosila 5.429 kune.

Nezaposlenost U pripremi analize stanja korišteni su dinamički pokazatelji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz

Biltena koji se izdaju na mjesečnoj razini i izvješća te se u različitim tablicama koriste podaci na dan

30.11.2013., dok su u tablici 9. koja prikazuje usporedne podatke Općine i Županije dani posljednji

raspoloživi podaci iz prosinca 2013. godine. Razlike u brojkama iz studenoga i prosinca ne mijenjaju

konačne zaključke niti smanjuju značaj bilo koje mjere koje je potrebno poduzeti.

Trendovi nezaposlenosti na razini Općine u skladu su s trendovima na razini Županije i RH te

preslikavaju cjelokupnu gospodarsku situaciju. Promatrano kroz desetogodišnje razdoblje, može se

reći da je broj nezaposlenih približno jednak onom iz 2004. godine, s tim da je minimum

nezaposlenosti zabilježen tijekom 2008., nakon čega se bilježi trend rasta u 2009. i 2010. po stopi od

31%, odnosno, 14%. U 2011. godini bilježi se blagi pad stope nezaposlenosti, uz ponovni rast od 21%

u 2012. godini. Podaci za 2013. godinu govore o padu nezaposlenih za oko 7%, međutim podaci za

prosinac ukazuju na ponovni rast (s 333 na 346) te se još uvijek ne može zaključiti da je riječ o

značajnom zaokretu u smislu smanjenja nezaposlenosti.

Slika 4. Broj nezaposlenih osoba u općini Đurmanec na dan 30.11. 2004.-2013.

Izvor: HZZ PU Krapina

333 355

293 301 264

201 235

288 303 324

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004.


23

Slika 5. Broj nezaposlenih osoba u Općini Đurmanec na dan 30.11.2013 prema dobi i spolu

Izvor: HZZ, PU Krapina

Nezaposlenost mladih osoba s područja Općine Đurmanec jasno oslikava situaciju na državnoj razini.

Od 333 nezaposlene osobe, na dobnu kategoriju do 34 godine otpada 157, odnosno, 47% (71

nezaposlena osoba do 25 godina i 86 u dobi od 25-34 godine). Na dobnu kategoriju 35-44 godine

otpadaju 53 osobe, dok posebno ranjivu kategoriju predstavljaju nezaposleni od 45-54 godine sa 72

osobe za koju je, s obzirom na njihovu dob, evidentne slabosti u obrazovnoj strukturi te nesklonost

poslodavaca pri zapošljavanju te dobne kategorije, potrebno pronaći projekte koji će osigurati jačanje

konkurentnosti na tržištu rada i uključivanje u društveno-gospodarski život. Najmalobrojniju skupinu

čine osobe starije od 55 godina (51), na koje se mogu primijeniti mjere predviđene za prethodnu

kategoriju, s tim da će određeni broj nezaposlenih iz ove kategorije ostvariti pravo na mirovinu.

Važna činjenica je da u svim dobnim kategorijama nezaposlenih, osim one iznad 55 godina,

prevladavaju žene, s posebno izraženom razlikom u mlađim dobnim kategorijama.

Prema podacima iz Statističkog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Krapina

br. 12/2013, u prosincu 2013. godine bilo je registrirano ukupno 346 nezaposlenih osoba s

prebivalištem na području Općine Đurmanec, od čega 189 žena ili 54,62% te 157 muškaraca,

odnosno 45,38%. Na razini Županije omjer nezaposlenosti muškaraca i žena je obrnut te muškarci

sudjeluju s 52,78%, dok žene sudjeluju s 47,13%.

Evidentan je rast broja nezaposlenih u odnosu na studeni 2013. godine kada su evidentirane 333

nezaposlene osobe.

Uspoređujući podatke vezane za obrazovnu strukturu nezaposlenih osoba s podacima na razini

Županije vidljivi su slični trendovi te u oba slučaja, najveći udio nezaposlenih osoba otpada na one sa

završenom trogodišnjom srednjom školom kojih je na razini Općine 30,35%, dok je udio na razini

Županije 37,35%.

Druge dvije najzastupljenije skupine su osobe sa završenom osnovnom ili srednjom četverogodišnjom

školom koji u ukupnom broju nezaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Đurmanec zauzimaju

26,59% i 22,25% udjela, dok su ti udjeli na razini Županije 22,16% i 23,52%. Navedene tri skupine

predstavljaju ujedno i najranjivije u smislu nezaposlenosti.

71

86

53

72

51 43

52

34 39

17

28 34

19

33 34

0

20

40

60

80

100

do 25 25-34 35-44 45-54 55 i više

Ukupno

Žene

Muš.


24

Tablica 10. Nezaposlenost po stupnju obrazovanja na općinskoj i županijskoj razini

Kategorija Broj udio % KZŽ udio%

ukupno nezaposleni 346 100% 8615 100.00%

Žene 189 54.62% 4060 47.13%

Muškarci 157 45.38% 4555 52.87%

bez škole 29 8.38% 518 6.01%

Žene 12 3.47% 147 1.71%

Muškarci 17 4.91% 131 1.52%

osnovna škola 92 26.59% 1909 22.16%

Žene 48 13.87% 901 10.46%

Muškarci 44 12.72% 1008 11.70%

trogodišnja srednja škola 105 30.35% 3218 37.35%

Žene 51 14.74% 1278 14.83%

Muškarci 54 15.61% 1940 22.52%

četverogodišnja srednja škola 77 22.25% 2026 23.52%

Žene 50 14.45% 1167 13.55%

Muškarci 27 7.80% 859 9.97%

Gimnazija 5 1.45% 185 2.15%

Žene 2 0.58% 115 1.33%

Muškarci 3 0.87% 70 0.81%

visoka škola I. stupanj, stručni studij 15 4.34% 466 5.41%

Žene 11 3.18% 268 3.11%

Muškarci 4 1.16% 198 2.30%

fakulteti, akademije, magisterij doktorat 23 6.65% 293 3.40%

Žene 15 4.34% 184 2.14%

Muškarci 8 2.31% 109 1.27%

Izvor: HZZ, PU Krapina, Statistički bilten 12/2013

Ukoliko se usporede podaci o nezaposlenima s fakultetskim obrazovanjem, evidentan je njihov

gotovo dvostruko veći udio u na općinskoj razini koji iznosi 6,65%, dok je istodobno na županijskoj

razini 3,40%. Potrebno je istaknuti da većina nezaposlenih s fakultetskim obrazovanjem spada u

kategoriju mladih osoba.

Ovaj pokazatelj je vjerojatno posljedica koncentracije poslova koji zahtijevaju visokoškolsko

obrazovanje u županijskom središtu i većim gradovima i općinama koji bilježe bilo veću gospodarsku

aktivnost ili su u njima smještene institucije koje zapošljavaju ovaj profil zaposlenika.

Pitanje nezaposlenih osoba potrebno je sagledati kroz prizmu cjelokupne gospodarske situacije na

razini Republike Hrvatske, koja se preslikava na regionalnu i lokalnu razinu te je u tom smislu

potrebno poduzimati radnje na sve tri razine koje će imati dugoročni efekt.

Osim jačanja gospodarstva na sve tri razine, na ovaj izazov moguće je odgovoriti i kroz niz projekata

koji bi se mogli provoditi ili od strane regionalne i lokalne samouprave ili od Hrvatskog zavoda za


25

zapošljavanje, a koji bi uključili postupke dokvalifikacije, prekvalifikacije, projekte vezane za inkluziju

ranjivih skupina u društveni život i sl. te se to pitanje mora posebno naglasiti u ovoj Strategiji i

preslikati kroz projekte koji će iz ovog dokumenta proizaći.

Prosječna stopa nezaposlenosti na županijskoj i općinskoj razini iskazana od strane Ministarstva

regionalnoga razvoja i fondova EU u dokumentu Indeks razvijenosti za razdoblje 2010.-2012. iznosi

12,9% za KZŽ te 16,4% na razini Općine.

Zaposlenost Sukladno podacima DZS-a na dan 31.12.2012. u pravnim osobama na području Općine bilo je

zaposleno ukupno 160 osoba unutar 10 djelatnosti prema NKD-u iz 2007. Nešto preko 29% njih bilo

je zaposleno u obrazovanju, oko 18% u kategoriji trgovine na veliko i malo i popravka vozila te

kategoriji prijevoza i skladištenja. Od značajnijih djelatnosti valja istaknuti prerađivačku industriju i

građevinarstvo koji zauzimaju 13%, odnosno, 12,5% ukupnog udjela zaposlenih u pravnim osobama.

Ostale djelatnosti nisu prelazile pet zaposlenih. Iz navedenih podataka vidljiva je relativno slaba

gospodarska aktivnost pravnih osoba uz visok udio neproizvodnih djelatnosti u ukupnom broju

zaposlenih.

Tablica 11. Zaposlenost u pravnim osobama prema NKD 2007; stanje na dan 31.03.2012.

Djelatnost Zaposleni Udio%

Obrazovanje 47 29.38%

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 29 18.13%

Prijevoz i skladištenje 29 18.13%

Prerađivačka industrija 21 13.13%

Građevinarstvo 20 12.50%

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 4 2.50%

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3 1.88%

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3 1.88%

Ostale uslužne djelatnosti 3 1.88%

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1 0.63%

UKUPNO 160 100%

Izvor: DZS

Poduzetništvo i obrtništvo Sukladno podacima Hrvatske gospodarske komore, na teritoriju Općine registrirano je 13 pravnih

subjekta, od kojih je10 provodilo poslovne aktivnosti te podnijelo financijska izvješća za 2012. godinu.


26

Navedeni pravni subjekti prema veličini su razvrstani u kategoriju mikro ili malih poduzeća, obzirom

na činjenicu da pojedinačno zapošljavaju ne više od 11 osoba te su registrirani kao društva s

ograničenom odgovornošću.

U svim djelatnostima prikazanim u tablici u nastavku djeluje, po jedna pravna osoba, osim u

djelatnosti Specijalizirana trgovina na veliko u kojoj posluju tri pravne osobe. U navedenim pravnim

osobama ukupno je zaposleno 36 djelatnika, s tim da ih je glavnina (34), zaposlena u četiri subjekta.

Dvije tvrtke zapošljavaju po jednu osobu, dok ih sedam nema niti jednog zaposlenog.

Činjenica da sve tvrtke spadaju u kategoriju malih poduzeća otvara mogućnost korištenja EU fondova

koji su tom segmentu poduzetnika u najvećoj mjeri i namijenjeni, s tim da će tvrtke bez zaposlenih

imati otežan pristup fondovima.

Tablica 12. Aktivne tvrtke registrirane na području Općine Đurmanec

Naziv djelatnosti NKD2007 Veličina poduzeća

broj tvrtki

broj zaposlenih

Fasadni i štukaterski radovi Malo 1 11

Ostale uslužne djelatnosti u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima Malo 1 10

Ostalo tiskanje Malo 1 10

Pogrebne i srodne djelatnosti Malo 1 3

Cestovni prijevoz robe Malo 1 1

Trgovina na veliko odjećom i obućom Malo 1 1

Nespecijalizirana trgovina na veliko Malo 3 0

Gradnja stambenih i nestambenih zgrada Malo 1 0

Osnovno obrazovanje Malo 1 0

Pomorski i obalni prijevoz putnika Malo 1 0

Računalno programiranje Malo 1 0

Ukupno: 13 36 Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Sukladno podacima Hrvatske obrtničke komore na teritoriju Općine Đurmanec registrirano je 85

obrtnika koji su razvrstani u 13 djelatnosti i zapošljavaju 219 zaposlenika.

Najveći broj, njih 26, otpada na uslužne djelatnosti, koji zapošljavaju 36 djelatnika. U sektoru tekstila

s pet evidentiranih obrta bilježi se najveći broj zaposlenih (66). Od značajnijih obrta treba istaknuti

prijevoz s 14 obrta koji zapošljavaju 25 osoba te ugostiteljstvo, trgovinu, građevinarstvo, preradu

drva i obradu metala.

O značaju obrta u kontekstu razvoja Općine govori i činjenica da zapošljavaju značajno veći broj

djelatnika od pravnih osoba koje obavljaju gospodarske aktivnosti (219 prema 36).

Obrti, ovisno o svojoj djelatnosti, također mogu biti korisnici EU fondova i nacionalnih programa

pomoći te im u tom smislu treba dati odgovarajući značaj kod izrade svih strategija i osigurati okvir za

razvoj bilo kroz Strategiju razvoja Općine Đurmanec, Lokalnu razvojnu strategiju LAG-a i Županijsku

razvojnu strategiju. Jednako tako, potrebno ih je educirati o mogućnostima udruživanja kroz klastere

i druge oblike, čime će ojačati njihova pozicija na tržištu.


27

Tablica 13. Broj obrta na teritoriju Općine prema djelatnostima

Djelatnost Broj obrtnika Broj zaposlenih

Ostale uslužne djelatnosti 26 36

Prijevoz 14 25

Ugostiteljstvo 8 31

Trgovina 9 10

Građevinarstvo 7 10

Prerada drva 6 19

Tekstil 5 66

Obrada metala 4 14

Staklari 2 2

Frizeri 1 1

Proizvodnja papira 1 1

Proizvodnja šamota 1 1

Proizvodnja svijeća 1 3

Ukupno 85 219

Izvor: HOK

Prema posljednjim raspoloživim podacima FINA-e za 2012. godinu, koji obuhvaćaju pravne i fizičke

osobe, obveznike poreza na dobit, na području Općine Đurmanec djelovalo je 25 poduzetnika koji

spadaju u kategoriju malih. Potrebno je naglasiti da se u obuhvatu trgovačkih društava podaci

dobiveni iz HGK i FINA-e donekle razlikuju te se u jednoj evidenciji nalaze tvrtke koje se ne nalaze u

drugoj i obrnuto.

Od evidentiranih 25 poduzetnika, 18 je poslovalo s dobiti, a sedam s gubitkom. Navedeni subjekti

zapošljavali su 177 djelatnika, 1,7% više u odnosu na 2011. godinu.

Ukupni prihod navedenih poduzetnika iznosio je 58,7 milijuna kuna, što je 14,5% više u odnosu na

2011. godinu.

Ukupno ostvarena dobit evidentiranih subjekata iznosila je 3,04 milijuna kuna, što je 77% više u

odnosu na 2011. godinu.

S druge strane, ukupno ostvareni gubici iznosili su 2,13 milijuna kuna, odnosno 123% više u odnosu

na 2011. godinu.

Prosječna isplaćena neto plaća u navedenim subjektima iznosila je 3.314 kuna, što je 1,2% manje u

odnosu na prosječnu isplaćenu neto plaću za 2011. godinu. Isplaćene neto plaće čine 60,5%

prosječne neto plaće isplaćene na razini RH, koja je za razdoblje siječanj-prosinac 2012. godine

iznosila 5.478 kuna. Raspon isplaćenih neto plaća iznosio je od 1.592 do 6.190 kuna.

Od navedenih 25 poduzetnika bilježi se osam izvoznika te šest uvoznika. Izvezena vrijednost roba i

usluga iznosila je 11,29 milijuna kuna što je 87,4% više u odnosu na 2011. godinu. U isto vrijeme,

zabilježen je porast uvoza roba za 16,3% te je iznosio 6,75 milijuna kuna. Glavnina izvoza u iznosu 8,8

milijuna kuna ostvaruje se u cestovnom prometu, slijedi proizvodnja parketa s 1,92 milijuna kuna,

informacijske tehnologije s 0,37 milijuna kuna te proizvodnja odjeće s 0,12 milijuna kuna.


28

Posljedično rastu izvoza u 2012. godini, uz skromniji rast uvoza, zabilježen je pozitivni trgovinski saldo

u iznosu od 4,54 milijuna kuna, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2011. godinu, kada je

trgovinski saldo iznosio 217 tisuća kuna.

Od evidentiranih 25 poduzetnika, njih osam ulagalo je u dugotrajnu imovinu, u ukupnom iznosu 1,93

milijuna kuna, što je za gotovo 27% manje u odnosu na 2011. godinu, kada su ulaganja u materijalnu

imovinu iznosila 3,06 milijuna kuna. Najveći udio investicija u dugotrajnu imovinu otpada na preradu

metala (1,26 milijuna kuna), cestovni prijevoz (0,27 milijuna kuna), pomoćne financijske usluge (0,2

milijuna kuna) te informacijske tehnologije 0,2 milijuna kuna.

Ukoliko razinu investicija u dugotrajnu imovinu usporedimo s onom na državnoj razini, gdje je pad

iznosio 5,7%, evidentni su značajno lošiji rezultati na općinskoj razini.

Tablica 14. Osnovni podaci o poduzetnicima u Općini Đurmanec

Naziv Ukupno svi poduzetnici

2011 2012 Indeks

Broj poduzetnika 25

Broj dobitaša 18

Broj gubitaša 7

Broj zaposlenih 174 177 101.7

Ukupni prihodi 51,288 58,700 114.5

Ukupni rashodi 50,018 57,088 114.1

Dobit razdoblja 1,715 3,035 177.0

Gubitak razdoblja 953 2,131 223.6

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 761 904 118.7

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 3,353 3,314 98.8

Broj izvoznika 8

Broj uvoznika 6

Izvoz 6,023 11,287 187.4

Uvoz 5,806 6,751 116.3

Trgovinski saldo 217 4,536 2,092.7

Broj investitora 8

Broj poduzetnika bez investicija 17

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 3,060 1,931 63.1

Izvor: FINA

Najznačajnije djelatnosti po broju poduzetnika su prijevoz i skladištenje (7), trgovina na veliko i malo

(5), prerađivačka industrija (4), građevinarstvo (3) te informacije i komunikacije (2).

U ukupnim prihodima u iznosu od 58,7 milijuna kuna, najznačajniji udio zauzima prerađivačka

industrija s 23,4 milijuna kuna. U prerađivačkoj industriji ostvaruje se i najveći udio dobiti u iznosu od

1,02 milijuna kuna, kao i gubitak od 1,87 milijuna kuna.

U ukupnim prihodima značajno sudjeluje i djelatnost prijevoza i skladištenja s 15,1 milijuna kuna,

informacije i komunikacije, s prihodom od 8,29 milijuna kuna te građevinarstvo sa 7,83 milijuna kuna.


29

Navedene djelatnosti ostvaruju i značajan udio dobiti i to Informacije i komunikacije 0,79 milijuna

kuna, građevinarstvo 0,53 milijuna kuna te prijevoz i skladištenje 0,28 milijuna kuna.

Osim prerađivačke industrije, gubici se bilježe i u djelatnosti vezanoj uz trgovinu na veliko i malo te

popravak motocikala i iznose ukupno 0,26 milijuna kuna.

Najveći broj djelatnika zaposlen je u prerađivačkoj industriji (106), prijevozu i skladištenju (29) te

građevinarstvu (14). Značajnije djelatnosti koje zapošljavaju po devet djelatnika su i informacije i

komunikacije te financijske djelatnosti.

Prosječna neto plaća za 2012. godinu iznosila je 3.314 kuna, s tim da je najviša prosječna neto plaća u

iznosu od 4.916 kuna isplaćena u djelatnostima vezanim uz stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti. Plaće više od prosjeka isplaćivane su u financijskim djelatnostima te djelatnostima

vezanim uz informacije i komunikacije.

Najniža isplaćena neto plaća u iznosu od 1.592 kune bilježi se u kategoriji ostalih uslužnih djelatnosti.

Tablica 15. Pokazatelji po djelatnostima za 2012. godinu

Broj poduzetnika tekuće razdoblje Ukupni

prihodi Ukupni rashodi

Dobit razdoblja

Gubitak razdoblja

prosječan broj zaposlenih

Prosječna mjesečna neto plaća (Kn) Naziv uk. dob. gub.

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 4 3 1 23,409 23,991 1,022 1,869 106 3.330

GRAĐEVINARSTVO 3 2 1 7,827 7,258 531 0 14 2.447

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA

5 1 4 1,321 1,578 1 262 4 2.897

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 7 6 1 15,074 14,705 283 0 29 3.345

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 2 2 8,289 7,308 787 9 3.725

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA

1 1 1,973 1,498 370 9 4.192

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

1 1 561 537 18 3 4.916

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

1 1

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 1 1 247 213 24 3 1.592

25 18 7 58,700 57,088 3,035 2,131 177 3.314

Izvor: FINA

Prema broju zaposlenih, sukladno podacima FINA-e, ističe se nekoliko poduzetnika: Marija-modna

odjeća s 47 zaposlenih, Parketi Ratković s 40 zaposlenika te Fidus Pavić d.o.o. i Šimić&Co d.o.o. s 11,

odnosno 10 zaposlenika. Značajan broj zaposlenih (21) bilježi se u nekoliko poduzetnika koji se bave

prijevozom.

Na području Općine nema poduzetničkih zona kroz koje bi se omogućio značajniji poslovni zamah i

privlačenje većeg broja poduzetnika kroz pogodnosti koje bi im se kroz navedene zone ponudile.

Investicijski potencijal Općine, koji na godišnjoj razini iznosi oko 4,575 milijuna kuna ograničavajući je

u kontekstu razvoja poduzetničke infrastrukture.


30

Problemi Potrebe

• Visoki postotak nezaposlenih uz veliki udio mladih, kao i starijih od 45 godina

• Osigurati programe za uključivanje nezaposlenih na tržište rada

• Slaba gospodarska aktivnost trgovačkih društava • Privući ulagače na područje općine

• Nepostojanje poduzetničke i poslovne infrastrukture

• Osigurati infrastrukturu za provođenje gospodarskih aktivnosti (po iskazivanju interesa)

• Nepostojanje bilo kakvog oblika organiziranosti poduzetnika

• Poticati poduzetnike na povezivanje na razini Općine ili na široj platformi kroz klastere i sl.

• Pad ulaganja u dugotrajnu imovinu od strane poduzetnika

• Poticati poduzetnike na ulaganja i informirati ih o mogućnostima sufinanciranja projekata kroz nacionalne i EU fondove


31

1.6. Poljoprivreda

Prema podacima popisa stanovništva iz 2001. godine na teritoriju Općine registrirano je 169 osoba

koje se bave poljoprivredom, od čega je 135 aktivnih poljoprivrednika. Udio poljoprivrednika u

ukupnom broju stanovnika Općine iznosi samo 3,8%, što u ukupno aktivnom broju stanovnika iznosi

svega 6,9%.

Najveći udio poljoprivrednika 2001. godine imala su naselja Koprivnica Zagorska (14,8%),

Goričanovec (10,7%) i Gornji Macelj (10,4%), a najmanje poljoprivrednika Hromec (0,5%), Prigorje

(0,6%), Ravninsko (0,7%) i Đurmanec (0,9%).

Poljoprivredno zemljište

Prema podacima iz Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije na teritoriju Općine Đurmanec

evidentirano je 1481,4 ha poljoprivrednog zemljišta, što čini nešto preko 25,3% ukupnog teritorija.

Kada se govori o korištenom poljoprivrednom zemljištu, evidentiranom u ARKOD sustavu kojeg vodi

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, njegova ukupna površina iznosi

220,23 ha, raspoređenih na 1.433 parcele. Taj iznos, koji predstavlja korišteno zemljište razlikuje se

od površina upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva čija je vrijednost 306,25 ha. Bez obzira

na razliku u podacima iz ARKOD-a i Upisnika, koja proizlazi iz činjenice da niti sve površine niti sva

poljoprivredna gospodarstva evidentirana u Upisniku nisu ujedno evidentirana u ARKOD-u, evidentno

je da se od raspoloživog zemljišta koristi svega 14,87%. Stoga je nužno, u kontekstu poboljšanja

cjelokupne poljoprivredne proizvodnje, značajno povećati korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Tablica 16. Podaci o površini poljoprivrednog zemljišta

Prostorni plan KZŽ ARKOD Upisnik PG

1481,4 ha 220,3 ha 306,25 ha Priredio: Centum percent d.o.o.

Na području Općine registrirano je ukupno 178 poljoprivrednih gospodarstava, od čega 175 otpada

na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dva na obrte dok je jedno evidentirano pod ostalo.

Sukladno podacima iz ARKOD-a, 153 poljoprivredna gospodarstva imaju evidentirane površine na

kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost te ostvaruju prava na izravna plaćanja. Od navedena 153

gospodarstva, 150 spada u kategoriju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dva gospodarstva

spadaju u obrt, dok se jedno vodi pod kategorijom ostalo.

Iz navedenog proizlazi da 25 gospodarstava, odnosno njih 14%, ne ostvaruje pravo na potpore te je

njihova poljoprivredna aktivnost ili nedostatna za ostvarivanje potpora, ili ne zadovoljavaju kriterije

vezane za raspolaganje zemljištem.

Tablica 17. Registrirani poljoprivredni proizvođači po organizacijskom obliku

Kategorija upisa OPG Obrt Ostali Ukupno

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 175 2 1 178

ARKOD 150 2 1 153

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; 2014.

Od ukupno prijavljenih površina u ARKOD sustavu u iznosu od 220,23 ha, raspodijeljenog na 1433

parcele, najveći dio otpada na oranice i to 96,35 ha, što čini 43,75% ukupnih prijavljenih


32

poljoprivrednih površina. Pod livadama je 78,86 ha, što čini 35,81% ukupnog zemljišta. Pod

vinogradima se nalazi 18,37 ha, odnosno 8,34%, dok je pod pašnjacima 6,93 ha, odnosno 3,15%

ukupnih poljoprivrednih površina. Kategorije zemljišta pod orašastim kulturama, miješanim trajnim

nasadima i ostalo, prisutne su zanemarivim površinama.

Tablica 18. Kategorija zemljišta, parcele i površine prema organizacijskom obliku poljoprivrednih gospodarstava

Kategorija zemljišta OBITELJSKO

GOSPODARSTVO OBRT OSTALI Ukupno Udio%

Oranica

Broj parcela 570 6 6 582 40.61%

Površina (ha) 94.57 0.80 0.98 96.35 43.75%

Livada

Broj parcela 418 2 6 426 29.73%

Površina (ha) 77.01 0.55 1.29 78.86 35.81%

Pašnjak

Broj parcela 28 4 32 2.23%

Površina (ha) 5.95 0.98 6.93 3.15%

Vinograd

Broj parcela 226 1 2 229 15.98%

Površina (ha) 18.23 0.02 0.12 18.37 8.34%

Voćnjak

Broj parcela 146 1 147 10.26%

Površina (ha) 17.79 0.02 17.80 8.08%

Orašaste kulture

Broj parcela 9 9 0.63%

Površina (ha) 0.83 0.83 0.38%

Miješani trajni nasad


Površina (ha) 0.39 0.39 0.18%

Ostalo zemljište


Površina (ha) 0.69 0.69 0.31%

Broj parcela ukupno 1,405 14 14 1,433 100.00%

Površina (ha) ukupno 215.47 2.37 2.39 220.23 100.00%

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; 2014.

Glavnina zemljišta u korištenju je od strane obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 215,47 ha i

1.405 parcela, dok je u korištenju obrta i ostalih kategorija gospodarstava 2,37, odnosno 2,39 ha, što

čini zanemarive iznose.

Evidentno je da se gotovo sve poljoprivredne aktivnosti obavljaju od strane obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava, čineći ih ujedno i ciljanom skupinom u korištenju fondova

namijenjenih izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju.

Poljoprivrednu proizvodnju na području Općine Đurmanec karakterizira iznimno mala prosječna

površina korištenog zemljišta po gospodarstvu koja je iznosila 1,44 ha, što je gotovo četiri puta manje

od hrvatskog prosjeka od 5,6 ha te gotovo deseterostruko manje od prosjeka na razini EU koji iznosi

14,1 ha. Takva usitnjenost gospodarstava, uz nedovoljno kvalitetna zemljišta značajno umanjuje

konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, proisteklim iz

podnesenih jedinstvenih zahtjeva za 2013. godinu, podneseni su zahtjevi za plaćanja za sveukupnu

površinu od 165,97 ha. Sukladno podacima iz navedenih zahtjeva dominiraju površine pod livadama,

na koje otpada 60,98 ha, odnosno 36,74% te kukuruzom, koje zauzimaju 44,48 ha, odnosno 26,8%

ukupno prijavljenih površina. Od ostalih površina valja naglasiti one pod voćnjacima koje zauzimaju

13,85 ha, odnosno 8,34%, zatim pod vinogradima koje zauzimaju 12,15 ha, odnosno 7,32% te

površine pod ječmom koje zauzimaju 9,27 ha, odnosno 5,59%.


33

Na površine pod navedenim kulturama otpada gotovo 85% svih poljoprivrednih površina, dok od

ostalih treba spomenuti površine pod lucernom od 6,19 ha, odnosno 3,73 % te pašnjacima i

pšenicom s 5,31%,odnosno 4,96 ha.

Za 49,5 ha prijavljenih u ARKOD sustav, korisnici nisu podnijeli zahtjev za izravna plaćanja.

Tablica 19. Površine pod kulturama prema Jedinstvenom zahtjevu

Kultura Površina/ha Udio %

Livade 60,98 36,74%

Kukuruz 44,48 26,80%

Ostale voćne vrste 13,85 8,34%

Plemenita vinova loza 12,15 7,32%

Ječam 9,27 5,59%

Lucerna 6,19 3,73%

Pašnjaci 5,31 3,20%

Pšenica 4,96 2,99%

Ostalo povrće 3,86 2,33%

Krumpir 1,04 0,63%

Ostalo krmno bilje 1,02 0,61%

Zob 0,80 0,48%

Neproizvodna poljoprivredna površina u skladu sa GAEC-ima 0,69 0,42%

Ostale uljarice 0,61 0,37%

Ostale žitarice 0,35 0,21%

Jabuke 0,15 0,09%

Kruške 0,09 0,05%

Šljive 0,09 0,05%

Suncokret 0,08 0,05%

Ukupno 165,97 100,00% Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; 2014.

Stočarska proizvodnja

Na području Općine nema komercijalne stočarske proizvodnje. Iz podataka Jedinstvenog registra

domaćih životinja vidljivo je da se životinje uzgajaju gotovo isključivo za vlastite potrebe.

Primjerice, na cjelokupnom teritoriju Općine registrirano je svega 73 grla goveda različitih kategorija,

među kojima prevladavaju krave (52 grla) te junice (15 grla). Grla su raspoređena na 50

gospodarstava te je prosječan broj grla po gospodarstvu oko 1,45. Navedeni prosječni broj grla ne

može osigurati bilo kakvu komercijalnu proizvodnju, a u dobroj mjeri je određen i malom prosječnom

površinom korištenog zemljišta po poljoprivrednom gospodarstvu.

Tablica 20. Broj goveda na teritoriju Općine Đurmanec

Kategorija Broj grla Broj gospodarstava

June 1

Junica 15

Krava 52

Tele muško 2

Tele žensko 3

Goveda ukupno 73 50 Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija; 2014.


34

Prema podacima HPA, na teritoriju Općine evidentirano je 323 grla svinja, među kojima prevladavaju

tovljenici (273). Evidentirano je 30 odojaka, 18 krmača te dva nerasta. Životinje su registrirane na 292

gospodarstva iz čega je vidljivo da je riječ o proizvodnji za osobne potrebe.

Tablica 21. Broj goveda na teritoriju Općine Đurmanec

Kategorija Broj grla Broj gospodarstava

Krmače 18

Nerasti 2

Odojci 30

Tovljenici 273

Svinje ukupno 323 292 Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija

Prema podacima HPA, na teritoriju evidentirano je 38 ovaca smještenih na dva gospodarstva te četiri

konja na tri. Nijedna od ovih kategorija, također, ne pokazuje značajniji komercijalni karakter

proizvodnje.

Pčelarstvom se na teritoriju Općine bave tri veća OPG-a te sedam do osam manjih. Dobro su

organizirani, imaju udrugu Zagorski med, a koriste i sredstva nacionalnog programa za pčelarstvo .

Unatoč vrlo malom broju registriranih životinja, područje Općine, obzirom na lošiju kvalitetu i

strukturu poljoprivrednog zemljišta, kao i na činjenicu da 85% poljoprivrednog zemljišta nije u

uporabi, posjeduje potencijal za stočarsku proizvodnju, više ekstenzivnog karaktera, uz mogućnost

prodaje poljoprivrednih proizvoda (prvenstveno prerađevina kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka) te

uzgoja životinja u turističke svrhe.

Problemi Potrebe

• Poljoprivredna proizvodnja najvećim dijelom okrenuta vlastitim potrebama zbog ograničenih resursa

• Unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju i postaviti je na tržišne osnove kroz usmjeravanje poljoprivrednika na ekološku proizvodnju ili proizvodnju poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću.

• Velika površina poljoprivrednog zemljišta izvan funkcije i usitnjenost parcela što onemogućava ozbiljniju proizvodnju

• Okrupniti zemljišne parcele i staviti neiskorišteno zemljište u funkciju

• Nepostojanje bilo kakvog oblika organiziranosti poljoprivrednih proizvođača

• Potaknuti poljoprivredne proizvođače na organiziranje čime će se ojačati njihova tržišna pozicija te smanjiti troškovi proizvodnje.

• Nepostojanje nikakvih sadržaja vezanih uz ruralni turizam

• Poticati izgradnju objekata za pružanje usluga ruralnog turizma

• Isključenost Općine iz lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova)

• Uključiti se u neki od postojećih LAG-ova


35

1.7. Šumarstvo i lovstvo

Šumarstvo

Prema podacima iz Prostornog plana KZŽ, od ukupnog teritorija Općine 69,5% zauzima šumsko

zemljište, čija je ukupna površina 4.060,14 ha. Od toga je 3.069 ha šuma u vlasništvu RH, za koje je

izrađena osnova gospodarenja "Macelj", a ostalo su (približno 1.000 ha) privatne šume za koje je

izrađen program gospodarenja "Gornji Macelj - Jesenje". Državne šume nalaze se pretežno u

sjevernom dijelu Općine, na području Maceljske gore te zauzimaju velike neprekinute komplekse

gorskih šuma (dobro arondirana površina), kvadratnog oblika približno 7x7 km. Ukupna drvna zaliha

državnih šuma iznosi 807.680 m3, odnosno, prosječno 268 m3/ha, s prosječnim prirastom od 6,84

m3/ha. Najzastupljenija vrsta drveća je obična bukva - 45% drvne zalihe, zatim obična jela - 24% drvne

zalihe te hrast kitnjak koji čini 15% drvne zalihe. Najzastupljenije su bukove sastojine i bukovo-jelove

sastojine, u kojima se gospodari prebornim načinom. Prosječni godišnji etat (sječiva drvna masa) je

16.252 m3, što predstavlja značajnu poslovnu aktivnost. Također, kroz 10 godina planirani su uzgojni

radovi u mladim šumama na ukupno 1.415 ha, a popunjavanje sadnicama i unos sjemena na oko 100

ha.

Programom gospodarenja šumama šumoposjednika obuhvaćene su privatne šume većim dijelom

smještene u južnoj trećini Općine. Ove šume imaju prosječnu drvnu zalihu od 249 m3/ha, s

prosječnim prirastom od 6,63 m3/ha. Najzastupljenije vrste su obična bukva – 39%, te hrast kitnjak s

21%.

Privatne šume raspoređene su manjim kompleksima, često "uprskane" u poljoprivredne površine.

Kao i u cijeloj KZ županiji, pa i u Hrvatskoj, njihovi vlasnici su većinom mali šumoposjednici, s

prosječnim posjedom površine oko 1 ha ili manje. Na području Općine nema ni jednog šumskog

posjeda većeg od 5 ha. Vlasnici koriste svoje šume većinom za opskrbu ogrjevom, rjeđe tehničkim

drvom. Udruge šumoposjednika na području općine nema, ali postoje tri udruge šumoposjednika u

susjednim općinama - "Jela" Jesenje, "Javor "Pregrada" i "Husto" Bednja (Varaždinska županija), koje

su važne jer kandidiraju za sredstva za izgradnju i održavanje šumskih prometnica u privatnim

šumama na svom području, a isti princip bit će i sa sredstvima iz EU fondova. Za gospodarenje,

upravljanje i savjete u svezi državnih i privatnih šuma, nadležna je šumarija Krapina, koja je

organizacijska jedinica Hrvatskih šuma d.o.o., Zagreb, Uprave šuma Zagreb.

Na području Općine nekoliko je obrta koji se bave preradom drveta, a mogućnost je i u aktiviranju

djelatnosti sječa drveta i uzgoj šuma. Također veliki potencijal je sakupljanje gljiva - sporednog

šumskog proizvoda kojima ove šume obiluju te korištenje šuma u rekreativne svrhe. Dobro

osmišljenim projektima (u suradnji Hrvatskih šuma i šumoposjednika), moguće je obogatiti turističku

ponudu općine - gljivarskim, pješačkim, biciklističkim, trim, planinarskim i ostalim "stazama" te s

njima povezanom turističkom infrastrukturom.

Na području Općine donekle je razvijena prerada drveta, ali ni izdaleka u dovoljnoj mjeri, pa nažalost

Općina nema koristi koju bi imala ukoliko razvije proizvodnju finalnih proizvoda širokog asortimana

(namještaj, obloge, i sl.), a ne da se koristi kao drvna masa za prodaju ili za trupce i ogrjev. Stoga,

preporuka je da se na razini Županije i Općine potiče razvoj drvno-prerađivačke proizvodnje finalnih

proizvoda (namještaj, građevinski i tesarski elementi i dijelovi i sl.).


36

Lovstvo

Na području Općine ustanovljena su dva otvorena lovišta – Državno lovište II/2 "Macelj" površine

2.679 ha i Županijsko zajedničko lovište II/108 "Đurmanec", površine 2.440 ha, koja su oba u zakupu

LD "Macelj" iz Đurmanca.

Na lovištu II/2 postoji zatvoreno lovište (gater) površine 8000 m2 namijenjen lovu i reprodukciji, kojeg

je potrebno dovršiti.

Postojeća lovišta pružaju mogućnost razvoja lovnog turizma obzirom na bogatstvo divljači, blizinu

većih centara i prometnu povezanost te mogućnost aktiviranja infrastrukture koja je u posjedu

lovačkog društva.

LD Macelj posjeduje legaliziranu lovačku kuću za koju je potrebno osigurati priključak na električnu

mrežu, priključak na vodoopskrbnu mrežu, provesti vanjsko i unutarnje uređenje objekta te urediti

smještajne kapacitete i kapacitete za prehranu gostiju.

U posjedu lovačkog društva je i streljana sa spremištem i prostorom za sastanke i prehranu za koju je

također potrebno osigurati priključak na vodoopskrbnu mrežu, provesti rekonstrukciju te vanjsko i

unutarnje uređenje objekta te stvoriti mogućnost za pokretanje sportskih aktivnosti gađanja glinenih

golubova.

Problemi Potrebe

• Nedovoljno iskorišten šumski potencijal i prateća industrija

• Dodatni razvoj drvno-prerađivačke industrije s naglaskom na kvalitetne proizvode s većom dodanom vrijednošću

• Nedovoljno iskorišten turistički potencijal šumskog područja

• Razviti turističko rekreativne sadržaje na šumskom području

• Nepostojanje udruge privatnih šumoposjednika što ograničava pristup nacionalnim i EU fondovima u šumarstvu

• Poticati šumoposjednike na udruživanje

• Nedovoljno opremljena i neuređena infrastruktura potrebna za razvoj lovnog turizma

• Unaprijediti objekte potrebne za pružanje usluga u lovnom turizmu.


37

1.8. Turizam i ugostiteljstvo

Turizam

Pravilnikom o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede

(NN 122/09) Općina Đurmanec nije niti obuhvaćena te se može zaključiti da niti nema značajnih

aktivnosti s područja pružanja usluga u turizmu. Jednako tako, u Općini nema turističke zajednice,

smještajnih kapaciteta niti evidentiranih turističkih noćenja. Dodatno, nema niti posebnih turističkih

sadržaja, osim Vinske ceste Đurmanec-Pregrada, koja je prvi sadržaj tog tipa u Hrvatskom Zagorju, a

otvorena je još 1994. godine. Nema podataka o utjecaju vinske ceste na privlačenje turista na teritorij

Općine, ali za pretpostaviti je da, obzirom da nema evidentiranih posjeta turista, postoji prostor za

unaprjeđenje rezultata koje vinska cesta nosi sobom.

U procesu projektiranja nalazi se biciklistička staza koja bi trebala obogatiti ukupnu turističku

ponudu. Postoji mogućnost proširenja ponude proizvoda s OPG-a, koja je zasad ograničena na ovčji

sir, zagorskog purana i sl. Proširenje ponude nije niti moguće bez značajnijeg povećanja stočnog

fonda, poglavito ovaca i koza.

Obzirom na veliko područje pod šumskim zemljištem, u kontekstu razvoja turizma koji nije

zadovoljavajuće razvijen, potrebno je razmotriti uređivanje pješačkih staza te promovirati gljivarenje.

Tranzitni turizam još uvijek ne pruža usluge koje su neophodne – osim ugostiteljskih sadržaja

neophodni su i dodatni turistički sadržaji (smještajni kapaciteti, uređene staze i sl.).

Valorizacija teritorija Općine kroz dokument PPKZŽ prema stupnju turističke opremljenosti izvan je

kategorija I-III, odnosno nije razmatran prostor kao turistički značajan. Obzirom na navedeno,

potrebno je aktivirati općinska tijela uprave i nadležnu turističku zajednicu kako bi se tranzitni,

izletnički i lovni turizam afirmirali.

U skladu s Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije, turizam u perspektivi predstavlja

temeljnu djelatnost Županije.

Istim načelom se za Općinu Đurmanec pretpostavlja aktiviranje cijelog teritorija u smislu osnovne

djelatnosti različitih vidova turizma. Obzirom na dobar geoprometni položaj Županije i blizinu

potencijalnih emitivnih središta kao što je Zagreb, za očekivati je da se i područje Općine snažnije

aktivira u turističkom smislu, a time će se i mnoge djelatnosti koje su u interakciji (ugostiteljstvo,

trgovina, proizvodnja hrane) snažnije razviti.

Obzirom na prethodno navedeno, Prostornim planom su predviđene zone turističkih djelatnosti koje

podrazumijevaju obiteljske pansione, male hotele i prenoćišta, krčme i sl. s pratećim sadržajima:

• Zona turističkih djelatnosti na teritoriju naselja Gornji Macelj uz prometnicu D208 površine

cca.3,58 ha

Općina Đurmanec bila je uključena u CARDS projekt Turističke zone "Haloze-Zagorje", jedan od 13

projekata u cijeloj Republici Hrvatskoj kojeg je financirala Europska unija iz Programa "CARDS".


38

Tablica 22. Kalendar događanja za 2014. godinu

Priredba/Događaj Mjesto Datum/mjesec Kratak opis

Malonogometni turnir

Igralište kod Osnovne škole

25. i 26. travnja 2014.

Povodom proslave Dana općine, škole i župe, malonogometna liga priređuje noćni turnir u malom nogometu otvorenog tipa uz druženje

Kulturno-umjetnički program i susret s roditeljima učenika OŠ Đurmanec

Osnovna škola Đurmanec

23. travnja 2014.

Susret s roditeljima i mještanima povodom proslave Dana škole – priredba učenika Osnovne škole

Obilježavanje Dana Općine, škole i župe

Đurmanec

23.-27. travnja 2014.

Svečana sjednica Općinskog vijeća, proslava, misa u crkvi Sv. Jurja, kulturno-umjetnički programi, promocije proizvoda, druženja

Obilježavanje Dana vatrogasaca i zaštitnika vatrogasaca Sv. Florijana

Đurmanec

početak svibnja 2014.

Okupljanje Dobrovoljnih vatrogasnih društava KZŽ-e, zajednička pokazna vježba, svečana proslava

Općinska liga malog nogometa

Igralište kod Osnovne škole Đurmanec

vikendom, (petkom navečer tijekom svibnja, lipnja, srpnja i kolovoza u 2014.

Noćne utakmice malonogometnih ekipa s područja Općine Đurmanec

Obilježavanje Dana kuburaša – Leopold Mandić

Hromec – prostor kod Osnovne škole

17.- 18. svibnja 2014.

Svečana povorka kuburaša, sveta misa u kapelici Sv. Leopolda Mandić u Hromcu, natjacanja,kulturno-umjetnički program

Sveta misa za bleiburške žrtve

Spomen crkva u Donjem Maclju

Prva nedjelja u lipnju 2014.

Sveta misa i prigodni program

Obilježavanje Dana državnosti

Prostor kod Osnovne škole Đurmanec

21. i 22. lipnja 2014. godine.

- kulturno-umjetnički program, - kuburaška natjecanja, - malonogometni turnir, - nastupi poznatih pjevača, - druženja

Mini nogometni turnir JEZERIŠĆE 2014. u organizaciji SD Jezerišće

Igralište u Jezerišću

sredinom srpnja 2014.

- turnir u mini nogometu, - zabavni program, - domjenak i druženje.

Tradicionalni memorijalni turnir „Miljenko Škrlec – Joža“ u organizaciji DVD-a Đurmanec

Igralište kod Osnovne škole u Đurmancu

Zadnji vikend u kolovozu 2014.

Memorijalni turnir u čast vatrogasca „Miljenka Škrlec-Jože“, - turnir u malom nogometu, - kulturno-umjetnički program, - domjenak i druženje.


39

Slijedom navedenih resursa na području Općine i

smjernica Plana predviđa se razvoj turizma u sljedećim

segmentima:

• tranzitni turizam,

• memorijalni turizam,

• rekreativni turizam (golf, rekreativno jahanje),

• kulturni turizam,

• vjerski turizam (Župna crkva sv. Jurja u Đurmancu,

kapela sv. Josipa, Spomen crkva Muke Isusove u

Donjem Maclju),

• lovni turizam (teritorij Maceljske gore),

• izletnički turizam (teritorij Općine, vinska cesta

Đurmanec-Pregrada),

• seoski turizam (područje Općine, OPG-a,

poljoprivredne površine).

Za ostvarenje ovih planskih postavki bit će potrebni i dodatni napori na razini Županije u smislu

cjelovitih strategija i poticajnih mjera. Za sada su uočene samo minimalne inicijative od strane

lokalnih poduzetnika, ali podatak da na cijelom teritoriju ne postoji ugostiteljski objekt sa

smještajem, dovoljno govori o nultoj poziciji u odnosu na planske postavke.

Tijekom godine u Općini se održava više događanja od kojih neka imaju turistički potencijal poput

obilježavanja Dana općine od 18—23. travnja, Dana vatrogasaca i zaštitnika vatrogasaca Sv. Florijana,

obilježavanja Dana kuburaša, u mjesecu svibnju te mise za bleiburške žrtve, koja se održava

početkom lipnja. U tom kontekstu valja naglasiti mogućnost i potrebu izgradnje spomen-obilježja za

poginule nakon II. svjetskog rata, koje bi se gradilo u blizini već postojeće Crkve muke Isusove unutar

koje postoji i kosturnica. Na teritoriju Općine nalazi se i spomenik prvom palom Zagorcu u

Domovinskom ratu, kojeg već sada organizirano posjećuju djeca školskog uzrasta.

Obzirom da je Općina karakteristična po gotovo 70 postotnom pokrivenošću šumama, postoji

mogućnost pokretanja manifestacije vezane uz obilježavanje Svjetskog dana šuma (21. ožujak).

http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/65/A2_(Kroatien)_at_%C4%90urmanec.jpg&imgrefurl=http://commons.wikimedia.org/wiki/File:A2_(Kroatien)_at_%C4%90urmanec.jpg&h=3056&w=2496&tbnid=-UjjBiyvj3q4mM:&zoom=1&docid=oVATkjlXTb3HKM&ei=KEtVU4GkKKj_ygO1toKYAg&tbm=isch&ved=0CG4QMygRMBE&iact=rc&uact=3&dur=1140&page=2&start=9&ndsp=15

http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.zg-nadbiskupija.hr/resize.aspx?filename=/stories/Foto zupe/djurmanec.jpg&width=800&imgrefurl=http://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupija/zupe?zupeid=222&h=532&w=800&tbnid=oqzi-oMb_F4-EM:&zoom=1&docid=DmvPyHRhPgCKwM&ei=1UtVU5nSOobSywPY5IDADA&tbm=isch&ved=0CFkQMyhRMFE4ZA&iact=rc&uact=3&dur=677&page=14&start=175&ndsp=13


40

Ugostiteljstvo

Sukladno podacima Hrvatske obrtničke komore, na teritoriju Općine registrirano je osam obrta s

registriranom ugostiteljskom djelatnošću.

Od značajnijih treba spomenuti:

Restoran „KOD ŽARKA“, Podbrezovica 2c,

Restoran „ZAGORKA“, Đurmanec 139

Ugostiteljstvo i pečenjarnica „ČUČEK“, Đurmanec

Ostalo su manji ugostiteljski objekti. Ovog trenutka niti jedan od navedenih ugostiteljskih objekata ne

raspolaže smještanim kapacitetima, (Restorani Kod Žarka i Čuček su počeli s uređivanjem soba, tako

da namjeravaju u dogledno vrijeme proširiti ponudu!)

Problemi Potrebe

• Neprepoznatljivost Općine kao turističke destinacije

• Osigurati turističke sadržaje te se preko TZ Krapina promovirati kao turistička destinacija.

• Nepostojanje bilo kakvih smještajnih kapaciteta na teritoriju Općine

• Izgraditi smještajne kapacitete (hostel, objekti ruralnog turizma i sl.)

• Nedovoljna iskorištenost prirodnih obilježja i kulturnih događanja u turističke svrhe

• Iskoristiti postojeća događanja koja imaju turistički potencijal u razvoju turizma

• Nepostojanje bilo kakve turističke infrastrukture na teritoriju Općine

• Izgraditi turističku infrastrukturu poput biciklističkih staza, edukativnih staza, škole gljivarenja i sl. koja bi privukla turiste na dolazak


41

1.9. Kulturno-povijesna i spomenička baština

Područje Općine do sada nije bilo pokriveno konzervatorskom dokumentacijom čak niti kao podloga

za izradu Prostornog plana b.o. Krapina.

Za potrebe izrade Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije, 2000. godine izrađena je

Konzervatorska podloga od strane Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine

Konzervatorskog odjela, Zagreb.

Tada je po prvi puta područje detaljno snimljeno i kartirana je sva relevantna kulturno- povijesna i

spomenička baština.

Na području Općine Đurmanec do sada je statusom zaštite bilo obuhvaćeno svega nekoliko

spomenika kulture i to u kategoriji preventivno zaštićenih i evidentiranih. Upisom u Registar (R -

registrirani spomenik kulture) nije bio zaštićen niti jedan spomenik.

Preventivno zaštićeni (P) spomenici kulture:

• župna crkva sv.Jurja,

• pil-poklonac,

• spomen kosturnica u Đurmancu.

Evidentirani spomenici kulture:

• kapela Kraljice Krunice u Gornjem Maclju,

• kapela sv. Antuna,

• poklonac Blažene Djevice Marije u Hromcu,

• spomen ploče NOB-a u Prigorju i Putkovcu.

U okviru izrade Konzervatorske podloge za

Prostorni plan Krapinsko zagorske županije evidentirani su:

• zgrada željezničke postaje u Đurmancu,

• zgrade šumarije (nekadašnje gospodarstvo Otenffels) u Donjem Maclju.

To je razmjerno mali broj kulturno-povijesnih vrijednosti koje su još uvijek očuvane na području

Općine, pa je prilikom izrade Konzervatorske podloge, provedena identifikacija etnoloških, kulturno

povijesnih i krajobraznih vrijednosti, s ciljem da se sve kulturno-povijesne (poglavito graditeljske i

prostorne) vrijednosti zaštite i da se stvore uvjeti za njihovo održavanje i obnovu.

Evidentiran je još znatan broj kulturno-povijesnih vrijednosti, a od kojih je nekoliko u postupku za

upis u Registar kulturnih dobara (PR). Ukupan broj kulturnih dobara i kulturno-povijesnih vrijednosti

na području Općine Đurmanec sada broji 46 (povijesne građevine, lokaliteti ili predjeli).

Kulturna baština Općine Đurmanec uklapa se u tradicijski okvir krajobrazne regije Hrvatskoga Zagorja,

s primjerima djelomično očuvanih tradicijskih seoskih cjelina, crkvenih građevina (crkve, kapela-

poklonaca i raspela) te drugih građevina kulturno-povijesnoga značaja.


42

Tablica 23. Popis nepokretnih kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti Općine Đurmanec

1.2. Povijesna naselja gradsko seoskih obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije

1.2.1 Đurmanec, povijesna jezgra naselja E/ZPP 3

1.3. Povijesna naselja seoskih obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije

1.3.1 Đurmanec, zaselak Gulibači E/ZPP 3

1.3.2 Prigorje, zaselak Krsniki E/ZPP 3

1.3.3 Donji Macelj, zaselak Smiljanova graba E/ZPP 3

1.3.4. Ravninsko, zaselak Kosići E/ZPP 3

2.2. Crkve i kapele Status zaštite Prijedlog kategorije

2.2.1 Župna crkva sv. Jurja, Đurmanec PR 2

2.3. Kapele poklonci i raspela Status zaštite Prijedlog kategorije

2.3.1 Raspelo, Donji Macelj E/ZPP 3

2.3.2 Pil, Đurmanec 02-13/123-66 2

2.3.3 Kapela poklonac sv.Josipa, Đurmanec PR 2

2.3.4 Kapela Kraljice Krunice, Gornji Macelj E/ZPP 3

2.3.5 Kapela Gospe Lurdske, Goričanovec E/ZPP 3

2.3.6 Kapela poklonac B.D.Marije, Hromec E/ZPP 3

2.3.7 Kapela poklonac sv. Antuna, Hromec PR 2

2.3.8 Raspelo, Hromec E/ZPP 3

2.3.9 Raspelo, Gornji Macelj E/ZPP 3

2.3.10 Raspelo, Gornji Macelj, Filipanci PR 2

2.3.11 Raspelo, Lukovčak E/ZPP 3

2.3.12 Raspelo-poklonac, Prigorje PR 2

2.3.13 Raspelo , Prigorje, (Krsniki) E/ZPP 3

2.3.14 Raspelo, Ravninsko E/ZPP 3

2.4. Stambene građevine Status zaštite Prijedlog kategorije

2.4.1 Stambena kuća, Fišer, Đurmanec 136 PR 2

2.4.2 Stambena kuća, Donji Macelj E/ZPP 3

2.4.3 Stambena kuća, Fruki 115, Donji Macelj E/ZPP 3

2.4.4 Tradicijska drvena kuća, Goričanovec E/ZPP 3

2.4.5 Stambena kuća, Gornji Macelj E/ZPP 3

2.4.6 Stambena kuća, Hromec 117 E/ZPP 3

2.4.7 Stambena kuća, Hrebići, Hlevnica E/ZPP 3

2.5. Građevine javne namjene Status zaštite Prijedlog kategorije

2.5.1 Zgrada željezničke postaje, Đurmanec PR 2

2.5.2 Zgrada željezničke postaje, Hromec E/ZPP 3

2.5.3 Konačište i gostionica Mikša, Đurmanec 48 i 50 E/ZPP 3

2.6. Gospodarske i industrijske građevine Status zaštite Prijedlog kategorije

2.6.1 Zgrada gospodarstva Otenffels, Lepa bukva, Donji Macelj E/ZPP 3

2.6.2 Zgrada šumarije, Fruki, Donji Macelj E/ZPP 3

2.6.3 Šumarska kuća, Loborščak E/ZPP 2

2.6.4 Zgrade stare glažute, Stara Glažuta, Hromec E/ZPP 3

2.7. Etnološke građevine i područja Status zaštite Prijedlog kategorije

2.7.1 Tradicijske klijeti, Drenški, Prigorje PR 2

2.7.2 Tradicijske klijeti, Pećki,Goričanovec E/ZPP 3

2.7.3 Tradicijske klijeti, Srevast E/ZPP 3

2.7.4 Tradicijska gospodarska zgrada, Filipanci E/ZPP 3

2.8. Tehničke i građevine niskogradnje Status zaštite Prijedlog kategorije

2.8.1 Sustav željezničke pruge s tehničkim inventarom E/ZPP 2

3.0 Memorijalna područja i obilježja Status zaštite Prijedlog kategorije

3.0.1 Mjesno groblje, Đurmanec E/ZPP 3

3.0.2 Spomen grobnica NOB, Đurmanec P 3

3.0.3 Spomen ploča na školi NOB, Putkovec E/ZPP 3


43

5.0 Arheološki lokaliteti Status zaštite Prijedlog Kategorije

5.0.1 Trasa antičke ceste (dolinom rijeke Krapine prema Ptuju) E/ZPP 3

6.0. Posebno vrijedne zone krajobraza (kulturnog krajolika) Status zaštite Prijedlog kategorije

6.0.1 Područje Maceljske gore PR 2

6.0.2 Padine Brezovice i Podbrezovice E/ZPP 2

6.0.3 Dolina potoka Maceljčica E/ZPP 3

6.0.4 Dolina rijeke Sutle E/ZPP 3

7.0. Povijesni toponimi Status zaštite Prijedlog kategorije

7.0.1 Glažuta i Stara Glažuta, toponimi za nekadašnju manufakturu

7.0.2 Lepa bukva, toponim gospodarstva Ottenfels

Primijećeno je da je graditeljsko naslijeđe u vrlo lošem građevnom stanju. To se odnosi osobito na

seoske cjeline gdje se uopće ne provodi zaštita i obnova tradicijski vrijednih stambenih i gospodarskih

građevina. Najveći broj tradicijski vrijednih kuća, koje se nalaze u selima i zaseocima, napušten je ili

srušen. Nasreću ima i dobrih primjera gdje se drvene kuće pa i dijelovi sela održavaju i obnavljaju na

kvalitetan i stručno prihvatljiv način. Česta je pojava gradnje nove zgrade u neprihvatljivom odnosu

prema starim građevinama.

Karakteristikama zagorskog krajolika ne odgovara ni linearna gradnja uz ceste u dolinskim predjelima,

čime se gubi obilježje tipologije naselja, koja su nekad bila sastavljena od više zasebnih zaselaka. To je

naročito izraženo u nizinskim dijelovima naselja Donji Macelj.

Problemi Potrebe

Ne provodi se zaštita i obnova tradicijski vrijednih stambenih i gospodarskih građevina

Osigurati obnovu i zaštitu objekata tradicionalne gradnje


44

1.10. Infrastruktura

1.10.1. Prometna infrastruktura

Općinu Đurmanec karakterizira odlična cestovna prometna povezanost, obzirom da se nalazi na ruti

Pyhrnskog pravca (Nurnberg – Linz – Graz – Macelj – Zagreb – Split). Kroz Općinu prolazi Autocesta

Zagreb – Krapina – Macelj, A2 te državna cesta D1 na koje se vezuju ostali cestovni pravci (D 207, D

508 i D 74), županijske (Ž 2096, Ž 2097 i Ž 2098) i lokalne ceste (L 22001 i L22010). Navedena mreža

cesta povezuje sva naselja s općinskim središtem te s ostalim mjestima unutar Krapinsko-zagorske

županije, susjednim županijama, gradom Zagrebom te Republikom Slovenijom.

Tablica 24. Ceste po kategorijama na teritoriju Općine Đurmanec

Autoceste:

A2 - Phyrnski pravac E 59

Državne ceste:

D1 (GPMacelj -Krapina-Zagreb-Karlovac-Gračac-Knin-Brnaze-Split (D8)

D 207 (Hum na Sutli /D206/-Lupinjak- Đurmanec (D1)

D 508 (Macelj/D1/-Lepoglava/D35/ s Varaždinskom županijom)

D 74 (Đurmanec /D1/-Lepoglava/D35/)

Županijske ceste

Ž 2096 – povezuje južni dio teritorija Općine s državnom cestom D207 I D1(Đurmanec-Podbrezovica-Donja Plemenšćina-Pregrada)

Ž 2097 – povezuje naselje Ravninsko sa susjednom Općinom Jesenje, državnom cestom D1 i naseljem Đurmanec i nastavno lokalnom cestom s naseljem Koprivnica Zagorska

Ž 2098 - povezuje Đurmanec( D 207) sa Krapinom i Švaljkovcem (D 35)

Lokalne ceste:

L 22001-povezuje Đurmanec, Gornji Macelj i Donji Macelj

L 22010 - nastavno na Ž 2097 povezuje teritorij naselja Koprivnica Zagorska s Općinom Jesenje

Na području Općine Đurmanec nalazi se ukupno 95,3 km cesta, od čega 78,3 km asfaltirano, a 17 km

neasfaltirano, dok se na razini Županije nalazi 912,41 km cesta.

Na nerazvrstane ceste otpada 60 km, što čini udio od 62,96%. Na državne ceste otpada 16,1 km ili

16,89%, na lokalne 12,2 km ili 12,8%, dok na području Općine postoji sedam km županijskih cesta što

čini 7,35%.

Tablica 25. Ceste prema kategorizaciji na teritoriju Općine Đurmanec

Državne ceste

Udio % Županijske ceste

Udio %

Lokalne ceste

Udio % Nerazvrstane ceste

Udio % ukupno

Asfaltirano (km) 16.1 16.89% 7 7.35% 7.2 7.56% 48 50.37% 78.3

Neasfaltirano (km) 0 0.00% 0 0.00% 5 5.25% 12 12.59% 17

Ukupno (km) 16.1 16.89% 7 7.35% 12.2 12.80% 60 62.96% 95.3

Na teritoriju Općine nalaze se dva međunarodna cestovna prijelaza; Macelj-Gruškovlje koji spada u I. kategoriju te Lupinjak-Dobovec koji spada u II. Kategoriju. Željeznička povezanost Željeznički promet u Krapinsko-zagorskoj županiji ima stogodišnju tradiciju, a na teritoriju Općine nalazi se trasa pruge:


45

L 103 Zabok - Krapina – Đurmanec – granica R. Slovenije (1930.), kojom se ovog trenutka prometuje samo do Đurmanca, postoje redovne željezničke linije, a prema programu HŽ radovi na rekonstrukciji i uređenju trase od Đurmanca do DG će započeti tijekom 2014. godine.

U PPUO je razrađen prijedlog nove trase transeuropske željeznice Zagreb-Pragersko-Beč.

Autobusni prijevoz Na području Općine Đurmanec funkcionira javni linijski prijevoz koji povezuje Općinu Đurmanec s Gradom Krapina, od kuda su dalje uspostavljene veze prema Zagrebu i drugim područjima. Javni linijski prijevoz obavljaju trenutno dva prijevoznika: 1. PRESEČKI GRUPA d.o.o. Krapina, Frana Galovića 15 - tvrtka je u 100 % privatnom vlasništvu, a glavna djelatnost je prijevoz putnika. Glavni je prijevoznik u Krapinsko-zagorskoj županiji, kako u linijskom, tako i u ugovorenom prijevozu (prijevoz školske djece - osam ugovora, prijevoz radnika - 15 ugovora i sl.). Osim prometovanja na područnom nivou tvrtka ima stalne linije prema Zagrebu. 2. POTOČKI PROMET d.o.o., Radoboj, Radoboj 89, koji uz javni linijski prijevoz, (prijevoz srednjoškolaca), obavlja i poseban ugovoren prijevoz osnovnoškolaca na području Općine Đurmanec. Svojevrsni problem predstavlja činjenica da su linije navedenih prijevoznika ograničene na prijevoz radnika i školske djece, pa kroz dan nedostaje dodatnih linija, no, iste nisu rentabilne i bez sufinanciranja JLS prijevoznici neće uvoditi nove linije, već ih naprotiv, svake godine i smanjuju.

1.10.2. Komunalna infrastruktura

Elektroopskrba

Opskrba električnom energijom uz već ostvareni elektroenergetski standard, ima važno energetsko

tehničko-ekonomsko značenje za osiguranje višeg općeg standarda na području Općine Đurmanec.

Na teritoriju Općine Đurmanec, HEP DP Elektra Zabok pokriva distribuciju el. energije. Unutar granica

obuhvata Plana, postoji elektroenergetska mreža na tri naponska nivoa:

• mreža srednjeg napona, 35 kV, nadzemna - dalekovod kojim se prenosi električna energija od

Zaboka do Kumrovca;

• mreža srednjeg napona, 10 kV, nadzemna, manjim dijelom podzemna, kojom se napajaju

distributivne trafostanice 10/0,4 kV,

• niskonaponska mreža (0,4 kV), većim dijelom nadzemna, a manjim dijelom izvedena

kabelima položenim u zemlju

Potrebe za električnom energijom Općine Đurmanec podmiruju se iz napojne točke TS 35/10 kV, 2x8

MVA KRAPINA

Navedena TS 35/10 kV napaja se električnom energijom iz napojne točke: TS 110/35 kV, 2x40 MVA

STRAŽA (Hum na Sutli) preko odgovarajućeg 35 kV dalekovoda.

Postojeći nadzemni vodovi 10(20) kV dobro su pozicionirani područjem Općine i omogućavaju

interpolaciju novih distributivnih TS 10(20)/0.4 kV na cijelom području.

Na području Općine Đurmanec realizirana je relativno stara nadzemna mreža 10(20) kV na drvenim

stupovima vodičima Al/Fe 3x25 mm²; 3x35 mm²; 3x50 mm².


46

Na području uz autocestu od Đurmanca do graničnog prijelaza Macelj (naselje Ručice) izvedeni su

novi podzemni vodovi 10(20) kV napona koji svojim kapacitetom mogu zadovoljiti sve potrebe za

električnom energijom, prema sadašnjim saznanjima, u slijedećih 20 godina.

Unutar granica Općine Đurmanec trenutno je u pogonu 29 distributivnih transformatorskih stanica

10(20)/0,4 kV (TS 10(20)/0,4 kV) s ukupnom instaliranom snagom transformatora 4230 kVA.

Od toga, samo za potrebe gospodarstva koristi se dva komada TS, s kombiniranim konzumom

(gospodarstvo-široka potrošnja) jedan komad, a 26 komada je za potrebe široke potrošnje, raznih

ustanova i poslovnih sadržaja. Razmještaj postojećih TS je pretežno zadovoljavajući.

Za potrebe autoceste izgrađena je elektroenergetska mreža unutar njenog koridora i po trasama i na

lokacijama postojećih elektroenergetskih građevina.

Iz nabrojenih TS 10(20)/0.4 kV formirana je niskonaponska mreža (NNM) koja je većim dijelom

nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja. NNM izrađena je većim dijelom kod prve

elektrifikacije na drvenim stupovima vodičima Al/Fe 4x16 mm²; 4x25 mm²; 4x35 mm².

Djelomično je obnovljena stara NNM vodičima Al/Fe 4x50/8 mm² i X00/0-A 3x70+71.5+2x16 mm² na

jelovim impregniranim betonskim stupovima.

Potpuno je obnovljena stara NNM nadzemnim kabelima X00/0-A 3x70+71.5+2x16 mm² na jelovim

impregniranim i betonskim stupovima i podzemnim kabelima PP00-a presjeka 50, 95 i 150 mm² na

području općine uz autocestu.

Trasa postojeće NNM izvedena je uz postojeće prometnice, a jednim dijelom prolazi preko

poljoprivrednih površina i ne zadovoljava razvoj naselja.

U samom naselju-centru Đurmanca manji dio NNM izveden je djelomično podzemnim kabelima PP00

i PP00-A presjeka 35, 50 i 95 mm².

Javna rasvjeta

Javna rasvjeta u naseljima Općine izvedena je u znatnom opsegu uz glavne ulice i to stupnim

svjetiljkama sa žaruljama VTFE 125W i Na 70W te međusobnim razmakom od oko 60 do 90m.

Postojeća javna rasvjeta jednim dijelom više ne zadovoljava te je potrebno njezino proširenje i

zamjena modernijim rasvjetnim svjetiljkama koje su ekonomičnije s kvalitetnijim svjetlotehničkim

rješenjima., što je prepoznato i u Proračunu za 2014. godinu.

Postojeća javna rasvjeta u naseljima uz autocestu i u samom naselju-centru Đurmanca većinom je

izvedena modernim rasvjetnim tijelima i zadovoljava.

Plinska mreža

Na području Općine prirodni plin se koristi isključivo u širokoj potrošnji (domaćinstva) za grijanje

građevina, pripremu sanitarne potrošne tople vode, pripremu hrane, u ustanovama za grijanje te u

manjim obrtničkim radionicama.

Područjem Krapinsko–zagorske županije uspostavljen je sustav opskrbe plinom koji je potrebno dalje

razvijati u cilju povećanja i poboljšanja opskrbe te njene sigurnosti.


47

Osnovni međunarodni-magistralni plinovod Rogatec-Krapina-Zabok vezan je na izvorište plina u

Rusiji. Čvorište u Zaboku razdvaja magistralni plinovod na pravac Zabok – Konjščina – Novi Marof-

Ludbreg i pravac Zabok – Zagreb.

Područjem Općine Đurmanec nisu predviđeni novi koridori za magistralne plinovode, nego se

uglavnom predviđa korištenje postojećih plinovodnih koridora uz manje korekcije trasa.

Područje Općine napaja se prirodnim plinom preko plinovoda Zabok-Krapina.

Postojeće stanje opskrbe plinom područja Općine je uglavnom zadovoljavajuće.

Opskrba područja Općine odvija se preko redukcijske postaje u Krapini i plinovoda d160 PE

maksimalnog radnog tlaka tri bara koji se pruža centralnim dijelom teritorija Općine. Od ovog

cjevovoda se odvajaju distributivni cjevovodi manjih profila. Distributivnom mrežom pokrivena su sva

veća naselja u Općini.

Plinska mreža duga je 33 km dok je pokrivenost oko 90%. Na plinsku mrežu priključeno je 620

potrošača, od čega na kućanstva otpada 588 priključaka s ukupnom potrošnjom od 388.000 m3, dok

na industriju otpada 32 potrošača s ukupnom potrošnjom od 121.000 m3. Potreba za proširenjem

nema te je u planu samo priključivanje dodatnih potrošača.

Distributivni cjevovodi izvedeni su u cijelosti iz PE cijevi .

Plina za područje Općine Đurmanec distribuira «Gradska plinara Krapina» d.o.o. Krapina.

Vodoopskrba

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva na području Općine obavlja se manjim dijelom iz

izvorišta Podbrezovica, a većim dijelom iz vodoopskrbnog sustava grada Krapine pod nadležnošću

komunalnog poduzeća „Krakom“ d.o.o. koje je zaduženo za distribuciju vodom te manjim brojem

individualnih lokalnih vodovodnih objekata.

Dosadašnja istraživanja vodoprivredne problematike na području Općine vezana su isključivo za

rješavanje problematike vodoopskrbe naselja i to najčešće na užoj lokalnoj razini.

Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik Općine bude opskrbljen

dovoljnom količinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe. U tom smislu

prioritetan cilj Općine je spajanje svih lokalnih vodovoda sa svojim objektima uz određene tehničke

uvjete na sustav javne vodoopskrbe.

Analizirajući stanje vodoopskrbe u Općini, može se utvrditi da ono još u potpunosti nije

zadovoljavajuće tj. nema izvedenu vodoopskrbnu mrežu i potrebne objekte koji bi udovoljili

navedenom cilju i potrebama stanovništva u svim naseljima.

Na području Općine, uz veća naselja, postoje izgrađeni vodoopskrbni objekti.

U naseljima Hlevnica, Hromec i Đurmanec postoje izgrađene vodospreme dok se planira izgradnja

vodospreme u naselju Putkovec. Do ovih vodosprema voda se doprema putem crpnih stanica.

Postoje izgrađene crpne stanice Podbrezovica, Hromec, Hromec 1, Hlevnica i Đurmanec dok je u

planu izgradnja crpnih stanica Gornji Macelj.


48

Za cjelovitu vodoopskrbu općinskog područja potrebito je izgraditi dodatne vodoopskrbne objekte i

proširiti vodoopskrbnu mrežu na čitavo područje.

Sukladno Izvještaju o stanju vodoopskrbnog sustava na području Općine Đurmanec, na njega je

priključeno 658 potrošača, čija je prosječna dnevna potrošnja 400 m3. Prosječna godišnja potrošnja

iznosi 150.000 m3. Duljina glavnog cjevovoda iznosi 35 km.

Stanje vodoopskrbne mreže je vrlo dobro s cijevima od poliuretana visoke gustoće (PEHD cijevi).

Od 4.235 stanovnika Općine Đurmanec, njih 2227, odnosno 52%, priključeno je na vodovodnu mrežu,

što je značajno manje od županijskog i državnog prosjeka koji iznosi oko 75%.

Najveći udio priključenih bilježi se u naseljima Podbrezovica s 92% priključenog stanovništva te u

naselju Đurmanec gdje je priključeno 87% stanovništva te su to jedina dva naselja s udjelom

priključenih iznad županijskog prosjeka.

Iznadprosječan udio stanovništva priključenog na vodovod u okvirima Općine bilježe Lukovčak (73%),

Ravninsko (62%) te Gornji i Donji Macelj sa 55%, odnosno 60% priključenog stanovništva.

Nijedan stanovnik naselja Goričanovec, Prigorje, Putkovec i Koprivnica Zagorska nije priključen na

vodoopskrbni sustav, dok je u Hlevnici i Jezerišću priključen zanemariv udio od 2, odnosno 8%.

Potreba za daljnjim unaprjeđenjem vodoopskrbne mreže reflektira se i kroz Proračun za 2014.

godinu, kojim je za navedenu namjenu predviđeno 400.000 kn.

Za dosezanje županijske razine od 75% priključenog stanovništva potrebna su značajnija ulaganja, za

što se mogućnost otvara, između ostalog, i kroz EU fondove za ruralni i regionalni razvoj.

Tablica 26. Broj stanovnika Općine priključenih na vodoopskrbnu mrežu

Naselje Ukupan broj stanovnika

Broj priključenih stanovnika

Broj stanovnika s mogućnošću priključenja

Postotak priključenih stanovnika

Postotak s mogućnošću priključenja

Donji Macelj 566 338 148 60% 26%

Đurmanec 836 727 97 87% 12%

Goričanovec 283 0 235 0% 83%

Gornji Macelj 204 113 58 55% 28%

Hlevnica 254 4 237 2% 93%

Hromec 444 201 213 45% 48%

Jezerišće 119 10 103 8% 87%

Koprivnica Zagorska 116 0 88 0% 76%

Lukovčak 228 166 47 73% 21%

Podbrezovica 279 256 19 92% 7%

Prigorje 298 0 235 0% 79%

Putkovec 216 0 189 0% 88%

Ravninsko 392 243 117 62% 30%

Đurmanec 4.235 2.227 1.786 53% 42%


49

Odvodnja

U ovom trenutku svakako se problemu odvodnje i pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda mora posvetiti značajna pažnja, i to prije svega zbog očuvanja kvalitete i zaštite površinskih i podzemnih vodotokova. Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine uglavnom je nezadovoljavajuće. Tome postoji svakako više razloga, a jedan od osnovnih je pomanjkanje sredstava za realizaciju programa izgradnje kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje. Na području Općine postoji djelomično izgrađena kanalizacijska mreža i to samo za u centru naselja Đurmanec te nema izgrađenih uređaja za pročišćavanje nego se prikupljene vode ispuštaju direktno u korita potoka.

Otpadne vode iz ostalih naselja se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u meliorativne kanale ili kanale uz prometnicu. Isto tako, obzirom da na pojedinim područjima Općine nema izgrađene vodovodne mreže, na nekim seoskim domaćinstvima postoje izgrađeni poljski zahodi.

Važno je na kraju napomenuti kako je rješavanje problematike odvodnje planirano u sklopu Sustava prikupljanja i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda za aglomeraciju Krapina, za što je izrađen Glavni projekt, a u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Navedeni projekt financirati će se sredstvima Europske unije.

Gospodarenje otpadom

Sakupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada iz kućanstava, stambenih i poslovnih objekata, kuća za odmor, ustanova, organizacija i tvrtki u Općini Đurmanec, provodi komunalno poduzeće „Krakom“ d.o.o., s kojim je sklopljen ugovor za obavljanje komunalne djelatnosti.

Ugovorom se Izvršitelj usluge obvezao da će se komunalni otpad odvoziti pojedinačno, po korisniku usluge, jednom tjedno i to specijalnim vozilom (smećarem) po principu “od kuće do kuće”, iz svih kućanstava do kojih je moguć pristup kamionom, dok su za one, do kojih nije moguć pristup vozilom, postavljeni kontejneri na mjesta određena od strane komunalnog poduzeća.

Sortirani i ostali komunalni otpad skupljaju se odvojeno u plave, odnosno zelene kante. Ujedno, na području Općine postoji pet uređenih eko otoka za sortiranje i zbrinjavanje otpada.

1.10.3. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura (ICT)

Pošta Na području Općine nalazi se poštanski ured Hrvatskih pošta, s poštanskim brojem 49225, u samom centru Đurmanca. Telekomunikacije U svim naseljima na području Općine instalirane su zemljane telefonske linije. Trenutno postoji oko 1000 priključaka. Internet Područje Općine pokriveno je internetom no nema podataka o broju priključaka, brzini i tipu pristupa internetu.


50

1.10.4. Ostala infrastruktura

Zelene površine

Općina nema posebno uređenih zelenih površina. Većinom je riječ o javnim površinama u centru

Đurmanca. Vrijedi spomenuti uređenu šetnicu na potezu od centra Đurmanca do Osnovne škole, koja

je ove godine uređena kao šetalište, s pratećim sadržajima, klupama, koševima za smeće, drvoredom

i sl..

Dječja igrališta

Na području Općine ovog trenutka postoje samo dva uređena dječja igrališta, jedno u centru

Đurmanca, a drugo kod Područne škole Macelj, na kojem su postavljena atestirana igrala za djecu.

Rekreacija i šport

Na području Općine djeluje znatan broj sportskih udruga koje Općina u granicama svojih mogućnosti

financijski prati u realizaciji određenih projekata, tako da je dosad uređeno nekoliko manjih ili većih

igrališta za rekreaciju mladih (Donje Prigorje, Donji Macelj, Jezerišće, Gornja Podbrezovica, Zagorska

Koprivnica), dok su u izgradnji igrališta u Hlevnici i Goričanovcu.

Šport ima dugogodišnju tradiciju u Đurmancu te se bilježe iznimni sportski rezultati pogotovo kod

djece osnovnoškolskog uzrasta. S ciljem unaprjeđenja sportskih aktivnosti pokrenuta je izgradnja

školske sportske dvorane.

Stanogradnja

Na području Općine dosad nije bilo projekata stanogradnje te nema niti stambenih zgrada s više

stanova.

Planirana je izgradnja stambene zgrade kroz Program poticane stanogradnje, u suradnji s Agencijom

za promet nekretnina. Zbog nedostatka interesa projekt je stavljen na čekanje do daljnjeg.

Groblja

Na području Općine postoje dva groblja i to mjesno groblje u Đurmancu kojem gravitira veći dio

Općine te jedno manje u Gornjem Maclju sa stotinjak grobnih mjesta kojem gravitiraju mještani tog

dijela Općine kao i mještani naselja susjedne Varaždinske županije.

Tijekom 2014. godine namjerava se izraditi Plan groblja, potpuno informatizirati upravljanje grobljem

i sl. U tijeku su radovi na proširenju groblja i uređenju novih polja kojima će se otvoriti nova grobna

mjesta, budući da je ovog trenutka groblje gotovo popunjeno.


51

1.10.5. Društvena infrastruktura

Sve općinske, javne i društvene funkcije locirane su u općinskom središtu Đurmanec i to:

općinska uprava, Općinsko vijeće i Načelnik

RKT župni ured

Osnovna škola

Kulturno društvo Đurmanec

ambulanta

ljekarna

veterinarska ambulanta

pošta

poljoprivredna zadruga

Dobrovoljno vatrogasno društvo

Područne škole nalaze se u naseljima Hromec, Putkovec i Donji Macelj te im je, kao i školi u Đurmancu potrebna obnova i opremanje.

U samoj Općini nema kulturnog centra, knjižnice, doma kulture niti sličnog sadržaja.

Sukladno popisu, na području Općine djeluje 14 udruga: 1. LOVAČKO DRUŠTVO „MACELJ-ĐURMANEC“, predsjednik: Žarko Gmajnić, Jezerišće 43

2. KUBURAŠKA UDRUGA „SV. JURAJ HLEVNICA“, predsjednik: Marijan Cesarec, Hlevnica 18

3. KUBURAŠKO DRUŠTVO „SV. LEOPOLD MANDIĆ HLEVNICA-HROMEC“, predsjednik: Ivan Cesarec,

Hromec 26

4. KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ĐURMANEC, predsjednica: Marija Klasić, Đurmanec 64

5. SPORTSKO DRUŠTVO ĐURMANEC, predsjednik: Boris Pospiš, Đurmanec 141

6. SPORTSKO DRUŠTVO JEZERIŠĆE, predsjednik: Miro Pavić, Jezerišće 23

7. UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU GORNJA PODBREZOVICA, predsjednik: Josip Belošević,

Podbrezovica 72b

8. UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU ZAGORSKA KOPRIVNICA, predsjednik. Marijan Koprivnjak, Zag.

Koprivnica 10

9. SPORTSKO DRUŠTVO MLADOST-MACELJ, predsjednik: Josip Pracaić, Donji Macelj 38

10. UDRUGA VINARA „SVETI VINKO“ ĐURMANEC, predsjednik: Marijan Cesarec, Hlevnica 18

11. LIGA MALOG NOGOMETA OPĆINE ĐURMANEC, predsjednik: Vlado Fruk, Donji Macelj 132

12. UDRUGA UMIROVLJENIKA ĐURMANEC, predsjednik: Marijan Horvat, Ravninsko 32

13. SPORTSKA UDRUGA HLEVNICA, predsjednik: Branko Cesarec, Hlevnica 19

14. SPORTSKO DRUŠTVO JAVOR, predsjednik: Željko Leljak, Goričanovec 57

Predškolsko obrazovanje

Na području Općine nema niti jedne predškolske ustanove (vrtića ili igraonice) pa se program

predškolskog odgoja provodi u prostorima osnovne i područnih škola u suradnji s Dječjim vrtićem

„Gustav Krklec“ iz Krapine. Proračunom za 2014. godinu predviđen je iznos od 30.000 kuna za izradu

projektne dokumentacije za izgradnju vrtića.


52

Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

Školstvo u Đurmancu počelo je organizirano djelovati

1876. godine izgradnjom školske zgrade.

Nova, suvremena školska zgrada na današnjoj lokaciji sa 13

specijaliziranih učionica te pripadajućim kabinetima i svim

ostalim prostorima otvorena je 1983. godine. Osnovna

škola Đurmanec ima u svom sastavu i tri područne škole u

Hromcu, Maclju i Putkovcu.

Zdravstvo

Na području Općine se nalazi Ambulanta Đurmanec, koja radi u sklopu Doma zdravlja Krapina, a u

kojoj rade četiri tima ugovornih zdravstvenih djelatnika i to dva tima primarne zdravstvene zaštite i

dva tima stomatološke zaštite. Pedijatra nema. Ambulanta Đurmanec je započela sa svojim radom i

pružanjem zdravstvenih usluga mještanima 1974. godine. Također, na području Općine djeluje jedna

ljekarna.

Centri za socijalnu skrb Općina je uključena u program „Pomoć u kući starijim osobama“ u kojeg je uključeno oko 27-28

korisnika.

Vatrogastvo Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurmanec osnovano je 17.02.1979. godine na inicijativu Mjesne

zajednice Đurmanec sa sjedištem u Đurmancu bb.

DVD djeluje na području Općine, a prema potrebi i izvan nje. Društvo je udruženo u vatrogasnu

zajednicu Krapinsko-zagorske županije te na dobrovoljnoj osnovi razvija i unapređuje vatrogastvo u

zaštiti od požara, u gašenju požara te spašavanju ljudi i imovine prilikom prirodnih i drugih nepogoda

i nezgoda.

Trenutno društvo broji 92 člana i posjeduje sljedeći vozni park:

cisterna marke MERCEDES ATEGO (sva oprema, spremnik 5000 lit. vode),

Malo vatrogasno navalno vozilo Nissan Pick Up, (spremnik za vodu 400 lit., miješalica za pjenilo, dva vitla po 50 metara),

kombi vozilo za prijevoz ljudi Renault Master.

Treba napomenuti kako je DVD Đurmanec ovog trenutka jedina operativna snaga za djelovanje u

kritičnim situacijama, koji su spremni promptno reagirati u pogledu zaštitu i spašavanja ljudi i

imovine, a i jedini raspolažu potrebnom opremom.


53

Problemi Potrebe

Nedostatna povezanost linijskim prijevozom sa županijskim središtem

Pojačati broj autobusnih linija prema županijskom središtu i dalje

Neadekvatan sustav odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda

Riješiti imovinsko-pravne odnose i izgraditi odgovarajući sustav odvodnje

Nezadovoljavajuće stanje niskonaponske mreže

Obnoviti niskonaponsku mrežu

Neodgovarajuća javna rasvjeta Unaprijediti sustav javne rasvjete

Slabija priključenost na vodoopskrbnu mrežu u pojedinim naseljima

Osigurati vodoopskrbnu mrežu u što većem broju naselja

Nedovoljan broj uređenih dječjih igrališta Unaprijediti postojeća igrališta

Groblje nedovoljnog kapaciteta Proširiti postojeće groblje i informatizirati

upravljanje

Loše stanje matične i područnih škola Obnoviti i opremiti postojeće škole

Nepostojanje dječjeg vrtića Izgraditi dječji vrtić

Nepostojanje objekta za kulturne i druge aktivnosti

Izgraditi multifunkcionalnu dvoranu-društvenog doma s pratećim kulturnim sadržajima

Nepostojanje objekata za brigu o starijima i nemoćnima

Izgraditi objekt za brigu o starijima i nemoćnima


54

1.11. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Cijeli teritorij pod Maceljskom Gorom zaštićen je PPUO kao prirodni krajobraz, uz izuzeće

građevinskih područja Donjeg i Gornjeg Macelja.

Prostor južno od prometnice D207 i sjeverno, uključujući podbrežje Maceljske Gore, može se tretirati

kao kulturni krajolik, pogotovo, jer za sada nije doživio veću devastaciju izgradnjom proizvodnih

pogona.

Identificirani problemi zaštite prirodnog krajobraza:

Infrastruktura predstavlja snažni problem – naročito cestovna. Polaganje cestovnih pravaca

nužno iziskuje agresiju na prirodni krajolik.

Površinska eksploatacija mineralnih sirovina registrirana je na teritoriju Općine na

eksploatacijskom polju Straža-Vinceli gdje se nalazi aktivni kamenolom. Također, evidentirani

su i napušteni kamenolomi i označen u kartografskom prikazu, te ih je potrebno sanirati.

Odlaganje otpada na teritoriju Općine nije zamijećen u obliku divljih deponija, osim

pojedinačnih akcidenata što se za sada uspješno rješava na razini općinske uprave.

Zaštita šuma

Za šume na području Općine (i za privatne i za one u vlasništvu RH) izrađeni su osnova i program

gospodarenja, što znači da se njima gospodari na održiv način, uvažavajući sveeuropske kriterije

gospodarenja šumama.

Zaštita voda

Zaštita voda, naročito izvorišta, utvrđena je kroz mjere PPUO.

Neki vodotokovi ugroženi su direktnim izlijevanjem otpadnih voda iz kućanstava, obzirom da na

području Općine nema ugrađenog pročistača, ali će se problem otkloniti izgradnjom Aglomeracije

Krapina za koju je izrađen glavni projekt, te je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Posebne mjere zaštite na lokacijama vodotoka Ravninsko ugroženim od ulja, prašine i ostalih

onečišćenja iz kamenoloma predviđene su Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva i treba ih predvidjeti mjerama zaštite.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta

ZPZ bi morala obuhvatiti i restriktivne mjere za zapuštene poljoprivredne čestice, a postojeću

raznolikost kultura potrebno je nadopuniti većim brojem čestica pod voćem i vinogradima.


55

Zaštita zraka

Zaštita zraka ni monitoring za sada nisu regulirani niti na razini Županije, ali obzirom da su mjerenja

tijekom 1998. godine za Grad Krapinu ustanovili I kategoriju kakvoće zraka, za pretpostaviti je da je

na teritoriju Općine situacija još povoljnija (gorski zrak).

Reciklažna dvorišta

Općina nema uređeno reciklažno dvorište za prihvat i sortiranje komunalnog otpada, premda je

zakonski obvezana na to. Navedeni nedostatak otklonit će se u suradnji s Gradom Krapinom i

susjednim općinama.

Obnovljivi izvori energije

Na području Općine nema zabilježene proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, iako postoji interes

privatnih investitora za ulaganje u solarne panele.

Problemi Potrebe

Ugroženost vodotokova direktnim izlijevanjem otpadnih voda iz kućanstava

Izgraditi sustav za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda te priključivanje što većeg broja kućanstava

Nepostojanje reciklažnih dvorišta Riješiti nedostatak reciklažnog dvorišta u

suradnju sa susjednim JLS-ovima


56

2. Rezultati provedenih anketa

U svrhu dobivanja što boljeg uvida u stanje na teritoriju Općine provedena je anketa među

zainteresiranom javnošću kroz opće upitnike, upitnike za gospodarski sektor, sektor poljoprivrede te

upitnike za javni i civilni sektor.

Analiza općih anketnih upitnika

Kroz ove upitnike nastojalo se dobiti opće podatke o ispitanicima, uvid u njihovu percepciju stanja,

njihov pogled na strategiju razvoja Općine, viziju, misiju te prikupiti primjedbe, prijedloge i

komentare.

Napravljena je analiza prikupljenih podataka te njihovo rangiranje temeljem njihove učestalosti,

prosječnih ocjena ili kompariranjem učestalosti i prosječnih ocjena. Prikupljeno je 12 općih anketnih

upitnika, s tim da svi nisu bili do kraja popunjeni te su u obzir uzeti raspoloživi podaci. U tekstu

strategije prikazane su tvrdnje ispitanika koje su najrelevantnije za njenu izradu i to kako slijedi:

Na upit o statusu vlastitog poslovanja odgovorilo je 10 od 12 ispitanika, od čega je četiri iskazalo rast

poslovanja, četiri stagnaciju, jedan negativno poslovanje u prethodnoj godini, dok je jedan ustvrdio

da je na početku poslovanja.

Status poslovanja Učestalost

Pozitivno poslovanje 4

Stagnacija 4

Negativno poslovanje 1

Početak poslovanja 1

Ispitanicima je dana mogućnost ocjenjivanja kvalitete pruženih usluga koje obavlja Općina te im je

ponuđen raspon ocjena od 1-5 gdje ocjena 1 predstavlja izrazito lošu kvalitetu, dok ocjena 5

predstavlja izrazito dobru kvalitetu. Od 12 anketiranih ocjene je dalo njih 11 te je izračunata

prosječna ocjena zadovoljstva za svaku pojedinačnu uslugu. Najveće zadovoljstvo ispitanici su iskazali

vezano za zaštitu od požara s prosječnom ocjenom 4,09, dok su u prvih pet usluga pobrojani

prikupljanje i odlaganje otpada, primarna zdravstvena zaštita, obrazovanje te kultura i sport.

Najmanja razina zadovoljstva iskazana je vezano za zaštitu potrošača (koja i nije toliko u nadležnosti

Općine), s prosječnom ocjenom 2,64 te brigu o djeci predškolskog uzrasta s prosječnom ocjenom 2,9.

U pet najlošije plasiranih spadaju i informiranje stanovništva, prostorno i urbanističko planiranje te

izdavanje suglasnosti i dozvola.

Zadovoljstvo kvalitetom pruženih usluga

Vrsta usluge prosjek

pružanje zaštite od požara 4.09

Prikupljanje i odlaganje otpada 3.82

Primarna zdravstvena zaštita 3.80

Obrazovanje 3.70

Kultura i sport 3.64


57

Pružanje komunalnih usluga 3.55

Stanovanje 3.55

Socijalna skrb 3.40

Održavanje cesta 3.36

Zaštita okoliša 3.36

Upravljanje općinskim vlasništvom 3.27

Izdavanje suglasnosti i dozvola 3.20

Informiranje stanovništva 3.09

prostorno i urbanističko planiranje 3.00

Briga o djeci predškolske dobi 2.90

Zaštita potrošača 2.64

Od ispitanika je kroz opći Anketni upitnik zatraženo da prepoznaju tri najpozitivnije stvari vezane za

Općinu kao mjesto njihovog poslovanja. Na upit je odgovorilo 11 ispitanika. Dobra prometna

povezanost navedena je kao najpozitivnija od strane šest ispitanika, očuvan okoliš, dobar smještaj te

blizina Slovenije i autoceste, status brdsko-planinske općine te mogućnost prekogranične suradnje

prepoznati su kao najpozitivniji od po dva ispitanika. Ostale prednosti navedene su od po jednog

ispitanika.

Pozitivne stvari Učestalost

Dobra prometna povezanost 6

Okoliš 2

Dobar smještaj 2

Blizina Slovenije i autoceste 2

Status brdsko-planinske općine 2

Mogućnost prekogranične suradnje 2

Telefonska i internet povezanost 1

Izgradnja nogostupa 1

Složna zajednica 1

Dobra suradnja općine i mještana 1

Financijska pomoć udrugama 1

Informiranost 1

Bitka za razvoj 1

Ispitanici su anketirani i vezano za nedostatke u infrastrukturi kako bi se dobila relevantna

informacija o potrebnim mjerama te im je ponuđeno šest odgovora uz mogućnost dopunjavanja

nedostataka koje su sami prepoznali. Na upit je odgovorilo 11 ispitanika. Kao dva glavna

infrastrukturna nedostatka s 10 glasova navedeni su briga o predškolskoj djeci te briga o starijim i

nemoćnim osobama, čemu treba pridodati nedostatak turističke i ugostiteljske infrastrukture s osam

glasova te prijevoz sa sedam glasova. Po tri glasa dobili su nedostatak vodoopskrbne mreže te

nerazvrstane ceste, dok su o dva glasa dobili odvodnja, rasvjeta i poslovna zona. Većina navedenih

nedostataka preslikava se u odabranim mjerama koje će se provoditi kroz ovu Strategiju.


58

Infrastrukturni nedostatci Učestalost

Briga od predškolskoj djeci 10

Briga o starijim i nemoćnim 10

Ugostiteljstvo i turizam 8

Prijevoz 7

Voda u visokim zonama 3

Nerazvrstane ceste 3

Odvodnja 2

Rasvjeta 2

Poslovna zona 2

Internet 1

Socijalne usluge za marginalizirane skupine 1

Briga o djeci s teškoćama u razvoju 1

Seoski turizam 1

Igraonice za djecu 1

Sportski sadržaji 1

Elektroopskrba 1

Benzinska crpka 1

Parking za groblje 1

Poduzetnički inkubator 1

Pošta 1

Telekomunikacije 1

Ispitanicima je ponuđeno da prepoznaju i rangiraju 5 najvećih problema s kojima se susreću u

vlastitom poslovanju, s time da na prvo mjesto stave najveći problem, a na peto mjesto najmanji

problem. Kako bi se dobio što realniji uvid u značaj utvrđenih problema u poslovanju, njihova

učestalost podijeljena je s prosječnim rangom. Valja naglasiti da na dobar broj njih Općina ne može

izravno utjecati, ali može pomoći svojim angažmanom u njihovom otklanjanju. Ispitanicima je

ponuđeno 13 odgovora s mogućnošću samostalnog navođenja problema koji nisu zadani predloškom

upitnika. Na navedena pitanja odgovorilo je 12 ispitanika te su kao glavni problem navedeni

složenost poreznih propisa, ograničena sredstva za financiranje te nemogućnost naplate. Od

problema koji su imali visoku učestalost treba istaknuti neučinkovitu javnu administraciju, visoke

cijene inputa za proizvodnju, neadekvatnu infrastrukturu, restriktivne radne propise te nestabilnost

javnih politika.

Pet najvećih problema Učestalost Prosječni rang Rezultat

Složenost poreznih propisa 6.00 1.83 3.27

Ograničena sredstva za financiranje 6.00 2.17 2.77

Nemogućnost naplate 3.00 1.33 2.25

Neučinkovita javna administracija 8.00 4.00 2.00

Visoke cijene inputa za proizvodnju 7.00 3.71 1.88


59

Neadekvatna infrastruktura 4.00 3.00 1.33

Restriktivni radni propisi 3.00 2.33 1.29

Nestabilnost javnih politika 5.00 4.00 1.25

Nedostatak tržišta 1.00 1.00 1.00

Slaba angažiranost državne politike

u poticanju prerađivačke industrije

1.00 1.00 1.00

Nedovoljna informiranost 3.00 4.00 0.75

Loša radna etika radne snage 2.00 3.00 0.67

Netransparentna procedura dodjele

sredstava udrugama

1.00 2.00 0.50

Neraščišćeno zemljište 1.00 2.00 0.50

Nedovoljno obrazovana radna snaga

1.00 2.00 0.50

Neprihvaćanje udruga kao partnera

u rješavanju problema

1.00 3.00 0.33

Korupcija i kriminal 1.00 3.00 0.33

Izostanak udruživanja 1.00 4.00 0.25

Kako bi se osiguralo definiranje ciljeva i prioriteta strategije utemeljeno na potrebama stanovništva,

ispitanicima je ponuđen odabir područja na kojima je potrebno temeljiti daljnji razvoj Općine, s tim

da je najvažnije područje trebalo staviti na 1. mjesto, dok je najmanje važno trebalo staviti na 3. Kako

bi se dobio što točniji rezultat, učestalost pojedinih odgovora podijeljena je s njihovim prosječnim

rangom. U anketi je sudjelovalo 11 ispitanika. Prema odgovoru ispitanika, tri strateška područja za

razvoj Općine jesu poljoprivreda i prehrambena djelatnost, turizam i drvna industrija, čemu treba

pridodati i metalo-prerađivačku djelatnost.

Strateške grane razvoja Učestalost Prosjek Koeficijent

Poljoprivreda i prehrambena djelatnost 10 1.40 7.14

Turizam 9 1.78 5.06

Drvna industrija 9 2.33 3.86

Metalo-prerađivačka djelatnost 4 2.75 1.45

Energetska učinkovitost i OIE 1 1.00 1.00

Benzinska crpka 1 3.00 0.33


60

Analiza anketnih upitnika za sektor poljoprivrede

Provedene su ankete među poljoprivrednim proizvođačima o stanju u poljoprivrednom sektoru.

Anketi se odazvalo šest OPG-a. Većinu ispitanika karakteriziraju slabiji zemljišni resursi gdje se

površina raspoloživog zemljišta kod trojice kreće u rasponu od 1,1 do 2,5 ha, dok kod dvojice od 3-4

ha. Proizvodnja je većinom namijenjena individualnim potrošačima na lokalnom tržištu ili je

namijenjena vlastitim potrebama, dok tri proizvođača plasiraju proizvode na šire tržište RH.

Tri ispitanika ocijenila su konkurenciju na lokalnom tržištu vrlo slabom, dvojica su lokalnu

konkurenciju označila srednje jakom, a jedan vrlo jakom. Njihova percepcija konkurencije na

hrvatskom tržištu kreće se od vrlo slabe do vrlo intenzivne. Dvojica od šest ispitanika članovi su nekog

oblika udruženja (Poljoprivredne zadruge „Puran zagorskih brega“ i Udruge pčelara Krapina) te

ocjenjuju suradnju unutar udruga ocjenom dobar.

Kao ključne probleme u vlastitom poslovanju ispitanici su naveli:

Slabu poslovnu povezanost gospodarstava u sektoru

Nedovoljno razvijenu mrežu otkupljivača

Tržišni pritisak jeftinih proizvoda iz uvoza

Visoke cijene inputa/repromaterijala za proizvodnju

Ograničene mogućnosti okrupnjivanja zemljišta

Nerazvijenu distribucijska mreža

Zastarjelu tehnologiju u proizvodnji

Nedostatak stručnih i specifičnih znanja

Nedostupnost informacija o mogućnostima potpora i sufinanciranja

Ograničen pristup sredstvima za financiranje i investiranje

Četiri od šest anketiranih proizvođača koriste ukupno raspoloživo zemljište, dok jedan nije niti naveo

da koristi bilo kakvo poljoprivredno zemljište. Ispitanici ocjenjuju da bi najkorisnije edukacije bile one

vezane uz marketing i promociju, primjenu suvremenih tehnologija u proizvodnji te financije,

računovodstvo i knjigovodstvo. Većinom rijetko ili nikako ne sudjeluju u edukacijama (dok jedan

ispitanik izjavljuje da sudjeluje na edukacijama ovisno o tome koliko se često nude), a kao razlog

nesudjelovanja navode nedostatak financijskih sredstava, nedostatak stručnjaka ili nedostatak

odgovarajućih treninga. Trojica od šest ispitanika sudjelovala su u edukacijama u protekle tri godine.

Osim financijske potpore, prema izjavama ispitanika, potrebna im je pomoć u edukaciji, marketingu,

pravnim i knjigovodstvenim savjetima, povezivanju s uspješnim proizvođačima iz sektora za koje su

zainteresirani te pomoć stručnjaka u izradi projekata i njihovom apliciranju na EU i nacionalne

programe, a kasnije pomoć pri provedbi.

Samo jedan od anketiranih proizvođača koristi sofisticirane tehnologije u proizvodnji te uz još jednog

ispitanika, pokazuje potrebu za njihovim uvođenjem. Tri od šest ispitanika tvrde da su u posljednje tri

godine razvili novi proizvod ili uslugu, od kojih jedan navodi da je riječ o proizvodnji zaštićene robne

marke “Purana zagorskih brega”, jedan navodi da je riječ o uvođenju papirnate ambalaže za proizvod,

dok jedan nije specificirao novi proizvod, proces ili inovaciju. Uzgajivač purana sudjelovao je, u


61

suradnji s Agronomskim fakultetom, u projektu sufinanciranom iz EU sredstava vezanom uz

istraživanje proizvodnog procesa uzgoja zagorskih purana.

Pet od šest ispitanika u svom poslovanju koriste internet, dok ga jedan uopće ne koristi.

Četiri od šest ispitanika planiraju ulaganja u obnovljive izvore energije za vlastite potrebe, dok dvojica

planiraju ulaganja vezana za zaštitu okoliša, odnosno u sustav odvodnje tehnoloških/otpadnih voda iz

proizvodnje te zbrinjavanje i skladištenje stajskog gnoja.

Dva od ispitanih šest poljoprivrednih proizvođača ne planiraju nikakvo proširenje postojeće

proizvodnje, dok četvorica planiraju u razdoblju od dvije do sedam godina. Dvojica od njih planiraju

diversificirati svoje poslovanje.

Analiza anketnih upitnika za gospodarski sektor

Anketni upitnik namijenjen gospodarskom sektoru ispunila su dva ispitanika koji spadaju u kategoriju

obrta, od kojih se jedan bavi ugostiteljstvom dok se drugi bavi prijevozništvom i autoelektričarskim

uslugama.

Primarni potrošači njihovih usluga su individualni potrošači, poduzeća i javni sektor. Jedan ispitanik

djeluje na lokalnom tržištu, dok drugi uz lokalno, pokriva i šire hrvatsko tržište. Konkurenciju na

lokalnom tržištu drže osrednjom (ocjene 2 do 3 od mogućih 5), dok istu na hrvatskoj razni drže od

osrednje do jake (ocjene 2 i 4 od mogućih 5). Oba poduzetnika surađuju s dobavljačima s lokalnog

područja i ocjenjuju ih ocjenama 3 odnosno 4 od mogućih 5. Jedan poduzetnik je član Udruženja

obrtnika te ocjenjuje suradnju unutar udruženja ocjenom 3 od mogućih 5, dok drugi nije član bilo

kakve udruge, ali navodi potrebu za udruživanjem i povezivanjem s drugim obrtnicima radi

olakšavanja vlastitog poslovanja.

Kao najveći problem u poslovanju jedan poduzetnik navodi nedostatak posla i narudžbi, dok drugi ne

navodi nikakve probleme.

Jedan poduzetnik ne iskazuje potrebu za bilo kakvim edukacijama, niti ih pohađa, zbog nedostatnih

financijskih sredstava, dok drugi detektira marketing i upravljanje kao područja potrebna za

unaprjeđenje vlastitog poslovanja te sudjeluje barem jednom godišnje na edukacijama, ali također ne

u dovoljnoj mjeri zbog nedostatnih financijskih izvora.

Jedan obrtnik umjereno koristi internet u svakodnevnom poslovanju te navodi potrebu za uvođenjem

novih tehnologija u poslovanje koje prema njegovoj ocjeni nije sofisticirano. Navodi da je sudjelovao

u projektu vezanom uz istraživanje i razvoj, ali bez detaljnijeg opisa. Obrtnik nije sudjelovao u razvoju

novog proizvoda ili inovacije, ne planira ulaganja vezana u zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost niti

planira daljnji razvoj i širenje.

Drugi obrtnik koristi internet izrazito često, ne vidi potrebu za uvođenjem novih tehnologija u

procese koji su srednje sofisticirani. U posljednje tri godine provodio je projekt vezan uz uvođenje

nove turističke i ugostiteljske ponude. Ispitanik ima potrebu za ulaganjima vezanim uz zaštitu okoliša

i to u projekt prikupljanja otpadnih voda te zbrinjavanje komunalnog otpada. Poduzetnik planira

povećanje postojećih aktivnosti te uvođenje nove ponude.


62

Analiza anketnog upitnika javni i civilni sektor

Anketi se odazvala jedna udruga (Udruga za sport, rekreaciju i kulturu Zagorska Koprivnica) koja se

bavi sportom, kulturom te okupljanjem djece i mladeži. Okuplja 30 članova i korisnici njenih usluga su

svi stanovnici naselja. Udruga ne posjeduje nikakav prostor za djelovanje, a financira se iz vlastitih

sredstava. Oprema koju koriste nije zadovoljavajuća, a kao najveće problem Udruga detektira

nedovoljno iskustvo u pripremi projekata te nedostatak informacija. Za bolje uvjete rada potrebna im

je materijalna potpora. U posljednje tri godine nisu sudjelovali ni u kakvim edukacijama, zbog njihove

nedostupnosti na užem području, odnosno zbog nedostatka sredstava, iako iskazuju potrebu. Navode

da su u svom radu surađivali sa sličnim udrugama, ali ne i stupanj zadovoljstva navedenom

suradnjom.

3. Rekapitulacija stanja

Demografski podaci obrađeni u prethodnim poglavljima pokazuju standardno negativni trend

smanjenja broja stanovnika u razmaku od 1991. do 2011. (1991. godine bilo je 4759 stanovnika,

2001. godine bilo je 4481 stanovnika, a 2011. njih 4235). Kumulativno, od 1991. do 2011. zabilježen

je pad stanovništva od 11%.

Gospodarski pokazatelji ukazuju na dobro razvijenu mrežu obrta koji zapošljavaju glavninu radnika

na teritoriju Općine, odnosno njih 219. Nešto intenzivnije aktivnosti bilježe se u području

prerađivačke industrije (prerada drva i metala), građevinarstva i transporta, koja ostvaruju glavninu

prihoda sukladno podacima iz 2012. godine. Većina pokazatelja u smislu rasta prihoda i dobiti su

pozitivni, međutim, evidentan je pad investicija u dugotrajnu imovinu, koji je osjetno veći u odnosu

na državni prosjek.

Za snažniji razvoj gospodarstva Općine potrebno je razmotriti mogućnosti privlačenja

gospodarstvenika kroz osiguranje potrebne infrastrukture pod povoljnim uvjetima, pogotovo imajući

u vidu dobru prometnu povezanost sa županijskim i državnim središtem.

Poljoprivredna proizvodnja na teritoriju Općine u smislu opsega je zanemariva te se najvećim dijelom

svodi na zadovoljavanje vlastitih potreba. Evidentna je usitnjenost gospodarstava, nezadovoljavajući

resursi za intenzivnu proizvodnju, slabija kvaliteta zemljišta te veliki udio neiskorištenog

poljoprivrednog zemljišta. Nema podataka o bilo kakvom obliku ruralnog turizma kao ni učincima

vinske ceste Đurmanec-Pregrada.

Izostanak intenzivne poljoprivredne proizvodnje može se iskoristiti kao prednost u smislu

promoviranja očuvanog okoliša, usmjeravanja prema ekološkoj proizvodnji i proizvodnji

tradicionalnih proizvoda koji bi se nudili na gospodarstvima ili u ugostiteljskim objektima na području

Općine i susjednih mjesta.


63

Očuvan ruralni prostor, karakterističan zagorski reljef te značajne površine pod šumom ukazuju na

potencijal u smislu lovnog i ruralnog turizma za čiji je razvitak moguće koristiti sredstva iz nacionalnih

i europskih izvora.

Prostor Općine Đurmanec odražava sklad zagorskih prirodnih pejsaža i antropogenih zahvata. Prostor

obiluje vrijednim prirodnim eko-prostorom Maceljskog Gorja, vrijednim krajolikom pobrđa i brega u

južnom dijelu teritorija Općine, ali nažalost, mnoge građevine su civilne gradnje, naročito stambene

devastirane te je potrebno evidentirati i zaštititi kroz dokumente prostornog uređenja nižeg ranga

(DPU, UPU).

Ocjena stanja

Evidentan je značaj općinskog središta, koji predstavlja glavnu snagu u gospodarskom smislu. Ovakva

situacija morat će se donekle izmijeniti, aktiviranjem svih korisnika prostora, jačanjem potencijalnih

područnih centara naselja Donji Macelj, Hromec i Ravninsko kako bi i ostala naselja odnosno ukupni

teritorij imali ulogu u razvoju.

Prometna povezanost naselja unutar teritorija Općine zadovoljava, uz napomenu lošeg stanja

pojedinih prometnica, premalih profila i slabe signalizacije. Županijske i lokalne ceste nedovoljnog su

profila, Državna prometnica D 207 trasirana je na južnom dijelu teritorija i povezuje sva naselja

smjera istok-zapad s državnom cestom D1 te preko autoceste povezuje teritorij s Krapinom i

Zagrebom.

Infrastrukturni sustavi elektroenergetike i telekomunikacija, zadovoljavajućeg su standarda i

pokrivaju područje u cijelosti. Opskrbljenost vodom još uvijek je značajno ispod županijskog prosjeka

te se kao srednjoročni cilj treba postaviti smanjenje zaostajanja za županijskom razinom.

Sustav odvodnje, zbog nedostatka pročistača i kanalizacijskog sustava na većini teritorija Općine nije

na zadovoljavajućoj razini, ali će se otkloniti izgradnjom aglomeracije Krapina za koju je izrađen

Glavni projekt te je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Kako bilo, konfiguracija terena

može predstavljati problem, posebice u bregovitim dijelovima teritorija.

Ograničenja razvoja

Ograničenja razvoja proizlaze iz financijskih mogućnosti proračuna, demografske slike, razvijenosti

urbane strukture ruralnih naselja i zaseoka, stagnacije gospodarstva te nedovoljno razvijenog

standarda infrastrukturnog opremanja svih naselja izuzev općinskog središta.


64

II. SWOT ANALIZA

SWOT analiza označava način analiziranja koji se temelji na promatranju snaga, mogućnosti, slabosti i

prijetnji svakog područja koje se analizira. Ovakav tip analize zove se SWOT, jer dolazi od početnih

slova engleskih riječi za snagu, slabosti, mogućnosti i prijetnje (Strengths, Weaknesses, Opportunities

i Threats).

SWOT analiza napravljena je temeljem zajedničke suradnje priređivača strategije i zainteresirane

javnosti tijekom zajedničkih radionica, na kojima je dan prijedlog analize te su sudionici radionica

imali mogućnost složiti se danim prijedlozima ili ih odbiti te dati vlastite prijedloge koji su, po

usvajanju uneseni u tablicu SWOT analize.

Poljoprivreda

Snage Slabosti Očuvani resursi zbog ekstenzivnog načina

poljoprivredne proizvodnje;

Dugogodišnja tradicija u vinogradarstvu;

Vinska cesta Đurmanec-Pregrada;

Gotovo 70% pokrivenost teritorija šumom s gospodarskim i turističkim potencijalom

Slaba iskorištenost poljoprivrednog zemljišta u odnosu na ukupno raspoloživo (14,87%);

Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta (1,44 ha);

Velika količina zemljišta prijavljenog u ARKOD za koje se ne podnose zahtjevi za izravna plaćanja (23%);

Slabo razvijena stočarska proizvodnja većinom okrenuta uzgoju za vlastite potrebe;

Nedostatna ponuda u segmentu ruralnog turizma (znanje, smještajni kapaciteti, sportsko-rekreacijski sadržaji i sl.);

Nepostojanje bilo kakvog oblika udruživanja poljoprivrednika;

Nepostojanje prepoznatljivog branda kojeg bi se vezalo uz područje Općine;

Slaba zainteresiranost i nedostatak vlastitih resursa za sudjelovanje na natječajima za EU fondove;

Slaba zainteresiranost mladih za bavljenje poljoprivredom;

Nezainteresiranost poljoprivrednih proizvođača za međusobno uvezivanje i organiziranje;

Neriješeni vlasnički odnosi koji mogu onemogućiti ili usporiti postupak okrupnjivanja zemljišta;

Nepostojanje udruženja privatnih šumoposjenika;

Nedovoljna iskorištenost šumskih gospodarskih kapaciteta

Prilike Prijetnje Potencijal za ruralni i izletnički turizam;

Mogućnosti za proizvodnju i prodaju na gospodarstvu tradicionalnih, ekoloških proizvoda s većom dodanom vrijednošću (kravlji, ovčji i kozji sirevi, mesne

Slabljenje kupovne moći i pad potrošnje na razini RH;

Strah od preuzimanja poslovnih rizika

Konfiguracija terena i lošija kvaliteta zemljišta koja onemogućava intenzivnu poljoprivrednu


65

prerađevine, med i sl.);

Povezivanje poljoprivrednog i nešto razvijenijeg ugostiteljskog sektora;

Iskorištavanje tranzitnog položaja i neposredne blizine velikog zagrebačkog tržišta;

Stavljanje u funkciju dijela od 1200 ha neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta;

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta;

Iskorištenje potencijala vinske ceste;

Organiziranje proizvođača te zajednički nastup na tržištu;

Korištenje EU fondova u svrhu poljoprivrede i ruralnog razvoja

proizvodnju

Gospodarstvo

Snage Slabosti Dobra prometna povezanost i blizina

koridora prema Zapadnoj Europi;

Veliki broj obrta, poglavito u uslužnim djelatnostima , prijevozu, prerađivačkom sektoru i graditeljstvu;

Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca uz evidentan rast prometa;

Dobra sirovinska baza za drvnu industriju;

Postojanje dvaju lovišta s lovno-turističkim potencijalom i potencijalnim smještajnim i rekreativnim kapacitetima

Nepostojanje gospodarske zone;

Mali broj tvrtki na području Općine, od kojih više od polovice nema zaposlenih;

Negativan trend u smislu investiranja u dugotrajnu imovinu;

Nepostojanje bilo kakvog oblika organiziranosti poduzetnika (klasteri, zadruge, LAG-ovi i sl.);

Slaba struktura poduzetničkog sektora uz velik broj zaposlenih u niskoprofitabilnim sektorima;

Nedostatak turističkih sadržaja;

Nepostojanje recentne razvojne strategije na razini Županije s kojom bi se uskladila razvojna strategija Općine;

Loša obrazovna i dobna struktura nezaposlenih;

Značajno niže plaće u odnosu na županijsku, a poglavito na državnu razinu:

Nepostojanje logistike za informiranje poduzetnika o promjenama u zakonskim propisima (zaštita na radu, okoliš, ostale promjene vezane za svaku djelatnost)

Prilike Prijetnje Blizina Zagreba kao najvećeg tržišta u RH;

Mogućnost korištenja EU fondova i nacionalnih shema potpore namijenjenih podizanju konkurentnosti gospodarstva;

Mogućnost financiranja projekata vezanih uz obnovljive izvore energije (vjetar, sunce, biomasa);

Mogućnost razvoja turizma (ruralni, povijesni (Maceljska šuma), planinarski, lovni i sl.) uz

Loša gospodarska situacija na razini RH praćena padom potrošnje;

Kriteriji iz natječaja za dodjelu EU sredstava koji isključuju tvrtke bez zaposlenih i tvrtke koje su ostvarile gubitak;

Slaba informiranost i investicijski kapacitet poduzetnika koji ih mogu onemogućiti u prijavi na EU natječaje;

Kašnjenja u izradi programskih dokumenata


66

sinergiju s JLS-ovima iz najbližeg okruženja.

Mogućnosti udruživanja gospodarskih subjekata sufinancirana iz EU fondova;

Olakšan pristup EU tržištu;

Mogućnost sudjelovanja u programima namijenjenim zapošljavanju, socijalnoj uključivosti i obrazovanju zajedno s jedinicama regionalne samouprave, centralnom državom, obrazovnim institucijama i nadležnim ministarstvima

na razini središnje države koji bi trebali definirati razvojne ciljeve i prioritete;

Izloženost jedinstvenom EU tržištu;

Loš obrazovni sustav na razini države, poduzetnici nisu dovoljno educirani za poduzetništvo

Komunalna i društvena infrastruktura

Snage Slabosti

Dobra prometna infrastruktura na razini županijskih, državnih i lokalnih cesta;

Telekomunikacijska infrastruktura;

Dobra suradnja između uprave i građanstva;

Postojanje inicijativa svih dionika za rješavanje infrastrukturnih problema;

Postojanje velikog broja udruga (posebno sportskih)

Nepostojanje cjelodnevnih prometnih linija;

Niskonaponska mreža većim dijelom nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja.

Nezadovoljavajući sustav javne rasvjete u opsegu i po pitanju rasvjetnih tijela;

slaba pokrivenost općine vodoopskrbnim sustavom;

Slaba pokrivenost Općine sustavom za odvodnju;

Neriješen sustav pročišćavanja otpadnih voda;

Nepostojanje reciklažnog dvorišta na razini Općine;

Nedovoljno razvijeni kulturni i sportski sadržaji u Općini;

Nedovoljna opremljenost sportskih igrališta (sportske infrastrukture

Nepostojanje vrtića i doma za starije i nemoćne osobe;

Neadekvatni prostori Općine

Nedostatak prostora za rad raznih udruga;

Prostori u kojima se provodi osnovnoškolsko obrazovanje (matična i područne škole) u lošem stanju

Prilike Prijetnje

Sufinanciranje projekata iz nacionalnih i EU fondova;

Mogućnost priključenja na veći sustav odvodnje koji je u postupku odobravanja;

Mogućnost priključenja LAG-u čime bi se omogućio lakši pristup EU fondovima

Ugroženost vodotokova direktnim izlijevanjem otpadnih voda iz kućanstava,

Mogućnost smanjenja transfera u proračun s razine centralne države;

Moguće ograničenje iznosa iz EU sredstava za pojedinu općinu što bi moglo onemogućiti financiranje nekih projekata iz EU fondova;

Ukidanje postojećih sustava socijalne zaštite ugroženih skupina;

Zbog loših infrastrukturnih uvjeta odlazak mladih, izumiranje stanovnika Općine


67

III. VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI

1. Vizija i misija

Vizija predstavlja stanje u kojem se Općinu vidi u 2020. godini, a koje će proisteći kroz zadovoljavanje

zacrtanih ciljeva i prioriteta, primjenjujući predviđene mjere. Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere

proistekli su iz analize stanja te SWOT analize koja je raspravljena kroz radionice sa zainteresiranom

javnošću te kroz prikupljanje anketnih upitnika:

Anketnim upitnicima prikupljeni su sljedeći prijedlozi vezani uz viziju razvoja Općine:

1. Općina kao vrhunska agroturistička destinacija, dobro prometno povezana, s nedirnutom

prirodom kao oaza mira i opuštenog života;

2. Općina, zajednica stabilnog gospodarstva, razvijene infrastrukture, socijalne osjetljivosti i

prepoznatljive tradicije;

3. Općina s razvijenom poljoprivredom, turizmom, proizvodnjom domaće hrane, s inovativnim

gospodarstvom koje osigurava zapošljavanje mladih;

4. Općina s uređenim pitanjem poljoprivrednog zemljišta s organiziranom proizvodnjom;

5. Općina koja će osigurati organizirano bavljenje poljoprivredom i pokretanje industrijske

proizvodnje;

6. Općina s poslovnom infrastrukturom te razvijenim sadržajem za razvoj turizma;

7. Općina s razvijenom turizmom i poljoprivredom u kojoj će poljoprivrednici plasirati svoje

proizvode kroz turističke objekte;

8. Općina koja koristi obnovljive izvore energije na dobrobit građana i gospodarskih subjekata

koja stvara okvir za razvoj poduzetništva kroz poduzetnički inkubator.

Navedeni prijedlozi vizije objedinjeni su u jedinstveni prijedlog:

„Općina, zajednica stabilnog i inovativnog gospodarstva koje osigurava zapošljavanje mladih,

razvijene infrastrukture, socijalne osjetljivosti i prepoznatljive tradicije“

Misija

Misija predstavlja ono što će se učiniti u svrhu razvoja Općine kao i ono što stanovništvo i

gospodarski sektor očekuju od općinske uprave u postizanju zadanih ciljeva.

Kroz anketne upitnike prikupljeni su sljedeći prijedlozi:

1. Poticati osnivanje poljoprivrednih gospodarstava i njihovu povezanost s ugostiteljsko-

turističkim sadržajima te dopunske djelatnosti, što će osigurati siguran dohodak lokalnom

stanovništvu Općine i zadržati mlade. Poticati razvoj i izgradnju smještajnih kapaciteta, kako

bi se privukli turisti na nekoliko dana te trošili sredstva. Sve će to dovesti do općeg

zadovoljstva, sigurnih prihoda te povećanja životnog standarda.

2. Stvaranje uvjeta u svim segmentima života na području Općine za kvalitetan život svih

naraštaja, sukladno njihovim potrebama i mogućnostima;

3. Briga o djeci, kulturi, obrazovanju, sportu, zaštiti okoliša, kao i zadovoljavanje potreba

građana i poticanje gospodarskog i turističkog razvoja;


68

4. Sufinanciranje raščišćavanja poljoprivrednih površina;

5. Omogućiti ljudima bavljenje poljoprivredom kako bi od toga mogli živjeti te stvoriti uvjete za

pokretanje industrijske proizvodnje;

6. Potaknuti privatna investiranja na način da ih Općina obuhvati kao strateške projekte;

7. Okupiti sve snage radi poboljšanja uvjeta života.

Od navedenih prijedloga misije odabran je prijedlog pod rednim brojem 2.

„Stvaranje uvjeta u svim segmentima života na području Općine za kvalitetan život svih

naraštaja, sukladno njihovim potrebama i mogućnostima.“

Strateški ciljevi

Kod određivanja Strateških ciljeva u obzir su uzete Strategija Europa 2020, tematski ciljevi zacrtani u

svrhu provedbe Europskih strukturnih investicijskih fondova, Operativni program Konkurentnost i

kohezija, Operativni program Ljudski resursi, Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020 te

ciljevi zacrtani Strategijom razvoja Krapinsko-zagorske županije. Odabrani ciljevi u potpunosti su

usklađeni s navedenim strategijama i programima te tematskim ciljevima što će osigurati mogućnost

financiranja većine projektnih aktivnosti iz EU fondova.

Strategija Europa 2020

Strategija Europa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

Pametan rast-kroz razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji

Održiv rast-kroz promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelena i konkurentnija

Uključiv rast-kroz njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu koheziju

Dosezanje prioriteta zadanih strategijom Europa 2020 moguće je kroz postizanje 11 tematskih

ciljeva koje je nužno uzeti u obzir kod izrade programskih dokumenata.

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora

ribarstva i akvakulture

4. Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima

5. Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima

6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi

8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage

9. Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

11. Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava


69

Obzirom na lokalni okvir Strategije kod određivanja strateških ciljeva Općine, odabrani su oni koji

proizlaze iz analize stanja, zahtjeva stanovništva te je više tematskih ciljeva obuhvaćeno jednim

strateškim.

Razvojna strategija Krapinsko-zagorske županije

Postojeća Razvojna strategija Krapinsko-zagorske županije sadrži četiri strateška cilja:

Strateški cilj 1- Konkurentno poduzetništvo i usluge

Strateški cilj 2 – Ruralni razvoj

Strateški cilj 3 – Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života

Strateški cilj 4 – Očuvani okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti

Strateški ciljevi razvoja Općine u skladu su sa strateškim ciljevima Županije, čime će se osigurati lakša

provedba mjera i projekata proisteklih iz strategije razvoja Općine te njihovo financiranje iz

europskih, nacionalnih i županijskih izvora.

Povezanost strategije sa strategijama na razini EU, RH i Županije Strategija

Europa 2020

Tematski ciljevi preuzeti u hrvatske strateške dokumente

Županijska razvojna strategija

Strategija Općine

Pametan rast

Tematski cilj 1 - Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija Tematski cilj 2 - Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija Tematski cilj 3 - Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

Strateški cilj 1- Konkurentno poduzetništvo i usluge; Strateški cilj 2 - Ruralni razvoj

Strateški cilj 1 Jačanje konkurentnosti gospodarstva Prioritet 1.1. Podrška stvaranju kapaciteta za razvoj poduzetništva Prioritet 1.2. Podrška razvoju poljoprivrede, šumarstva i turizma Prioritet 1.3. Podrška povezivanju, promociji i edukaciji

Održiv rast Tematski cilj 4 - Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima Tematski cilj 5 - Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima Tematski cilj 6 - Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

Strateški cilj 4 – Očuvan okoliš, prirodne i kulturne vrijednosti

Strateški cilj 2 Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama Prioritet 2.1. Unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture Prioritet 2.2. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost


70

Tematski cilj 7 - Promicanje održivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi

Uključiv rast

Tematski cilj 8 - Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage Tematski cilj 9 - Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva Tematski cilj 10 - Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje Tematski cilj 11 - Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

Strateški cilj 3 – Razvoj ljudskih potencijala i unapređenje kvalitete života

Strateški cilj 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva Prioritet 3.1. Poboljšanje socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga Prioritet 3.2. Uključivanje svih skupina u društvo


71

VIZIJA, MISIJA I STRATEŠKI CILJEVI

Prioritet 1.2.

podrška razvoju

poljoprivrede,

šumarstva i turiz-

ma

Prioritet 2.2.

Zaštita okoliša i

energetska učin-

kovitost

Prioritet 3.2.

Uključivanje svih

skupina u društvo

Prioritet 1.1.

Podrška stvaranju

kapaciteta za raz-

voj poduzetništva

Prioritet 2.1.

Unaprjeđenje

komunalne i ces-

tovne infrastruk-

ture

Prioritet 3.1.

Poboljšanje soci-

jalnih, zdravstve-

nih i obrazovnih

usluga

MISIJA Stvaranje uvjeta u svim segmentima života na području Općine za kvalitetan život svih naraštaja,

sukladno njihovim potrebama i mogućnostima

VIZIJA Općina, zajednica stabilnog i inovativnog gospodarstva koje osigurava zapošljavanje mladih,

razvijene infrastrukture, socijalne osjetljivosti i prepoznatljive tradicije;

Strateški cilj 1.

Jačanje konkurentnosti

gospodarstva

Strateški cilj 2.

Poboljšanje kvalitete živo-

ta, uz zaštitu okoliša i prila-

godbu klimatskim promje-

nama

Strateški cilj 3.

Poboljšanje socijalne uklju-

čenosti i borba protiv siro-

maštva

Prioritet 1.3.

podrška uveziva-

nju, promociji i

edukaciji


72

2. Strateški ciljevi

2.1. Strateški cilj 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

Općina Đurmanec, kao i ostatak Hrvatske te dobar dio europskog gospodarstva, suočava se s

dugotrajnom gospodarskom krizom te izazovima koje sobom nosi globalizacija tržišta. Ulaskom u EU

hrvatske tvrtke dobile su mogućnost nesmetanog izlaska na zajedničko tržište EU koje broji više od

500 milijuna potrošača. S druge strane i hrvatsko se tržište u potpunosti otvorilo proizvodima EU

podrijetla, što je izazvalo povećanu konkurenciju na domaćem tržištu, zahtijevajući istodobno od

hrvatskog gospodarstva hvatanje koraka s gospodarskim trendovima na razini EU, čime će se

osigurati konkurentnost hrvatskih tvrtki u tržišnoj utakmici koja ih očekuje.

Jačanje konkurentnosti gospodarstva obuhvaćeno je i Strategijom Europe 2020, odnosno njenim

prioritetima koji obuhvaćaju pametan, održiv i uključiv rast te je kao prioritetni cilj sadržano i u

programskim dokumentima koje RH priprema za razdoblje 2014.-2020.

Kao nositelji povećanja konkurentnosti prepoznati su mikro, malo i srednje poduzetništvo. Na razini

EU, prema procjenama, djeluje 23 milijuna MSP-a, što čini preko 99% svih poduzetnika. Hrvatska

načelno pokazuje sličan udio mikro, malih i srednjih poduzeća, dok na razini Općine, svi registrirani

poduzetnici spadaju u kategoriju mikro i malih poduzeća. Prema prikupljenim podacima, na teritoriju

općine djeluje 13 pravnih osoba i 85 obrta, od čega su njih 25 obveznici poreza na dobit te su

podnijeli godišnja izviješća FINA-i.

Najznačajnije djelatnosti po broju poduzetnika su prijevoz i skladištenje (7), trgovina na veliko i malo

(5), prerađivačka industrija (4), građevinarstvo (3) te informacije i komunikacije (2).

Najznačajniji udio po pitanju prihoda i broja zaposlenih zauzima prerađivačka industrija s 23,4

milijuna kuna te je u njoj zaposleno oko 60% od ukupnog broja zaposlenih osoba. U prerađivačkoj

industriji ostvaruje se i najveći udio dobiti u iznosu od 1,02 milijuna kuna, kao i gubitak, od 1,87

milijuna kuna. U ukupnim prihodima i broju zaposlenih značajno sudjeluje i djelatnost prijevoza i

skladištenja s 15,1 milijuna kuna te oko 16% svih zaposlenih osoba. Po pitanju prihoda, značajan udio

drže informacije i komunikacije s prihodom od 8,29 milijuna kuna te udjelom oko 5% zaposlenih te

građevinarstvo sa 7,83 milijuna kuna i 8% zaposlenih.

Ako se uzme u obzir da prema podacima DZS na razini RH djeluje 122447 trgovačkih društava te

88.287 obrta,vidljivo je da je broj aktivnih trgovačkih društava po glavi stanovnika deseterostruko

manji od hrvatskog prosjeka, dok je broj obrta na razini državnog prosjeka. Iz navedenog proizlazi

potreba za dodatnim povećanjem broja tvrtki koje djeluju na prostoru Općine te povećanjem

aktivnosti postojećih tvrtki i obrta. Unaprjeđenje stanja na navedenom području pozitivno bi se

odrazilo i na sliku po pitanju broja nezaposlenih osoba.

Iz analize stanja vidljive su slabe ili nikakve gospodarske aktivnosti na području turizma i

poljoprivrede te šumarstva koji su kroz provedene ankete prepoznati kao područja na kojima Općina

u budućnosti treba bazirati svoj razvoj. Evidentno je da za razvoj obiju gospodarskih aktivnosti

postoje pretpostavke u smislu postojećih resursa (očuvana prirodna i kulturna baština, blizina

Zagreba kao velikog i financijski potentnog tržišta, velike površine neiskorištenog poljoprivrednog

zemljišta i sl.). Trenutno na području Općine nema značajnije poljoprivredne proizvodnje, čemu su


73

najveći uzrok nedostatni resursi. Zbog podneblja koje ne omogućava intenzivnu proizvodnju,

potrebno se okrenuti proizvodnji ekoloških poljoprivrednih proizvoda s većom dodanom vrijednošću

bilo kroz prodaju na farmi, bilo kroz plasman putem objekata namijenjenih ruralnom turizmu.

Jednako tako, nema evidentiranih smještajnih turističkih kapaciteta niti turističkih sadržaja koji bi

osigurali dolazak turista. Kao poseban turistički potencijal treba istaknuti mogućnost razvoja

memorijalnog/povijesnog turizma, obzirom na činjenicu da je na području Općine evidentirano

groblje osoba ubijenih neposredno po dovršetku II. svjetskog rata. Tome treba pridodati i mogućnosti

koje se vezuju uz ruralni, izletnički i lovni turizam te gospodarska eksploatacija šuma.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze tri prioriteta:

Prioritet 1.1. Podrška stvaranju kapaciteta za razvoj poduzetništva

Prioritet 1.2. Podrška razvoju poljoprivrede, šumarstva i turizma

Prioritet 1.3. Podrška povezivanju, promociji i edukaciji


Malo i srednje poduzetništvo nositelj je razvoja i stabilnosti na svim razinama, lokalnoj, regionalnoj,

državnoj i europskoj. Stvaranje poticajnog okruženja za njegov razvoj zajednički je posao tijela vlasti

na svim razinama, od lokalne do državne. U promicanju poduzetništva nužno je osigurati sinergiju

tijela javne vlasti, potpornih poduzetničkih institucija, razvojnih i komercijalnih banaka te tijela

zaduženih za provedbu programa potpore financiranih iz nacionalnih i EU sredstava.

Na općinskoj razini ostaje mogućnost djelovanja u stvaranju povoljnih uvjeta za investiranje na

vlastitom teritoriju kroz jačanje svih oblika infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju

poduzetnika vezanu uz olakšani pristup sredstvima namijenjenima za razvoj poduzetništva. Samo iz

EU fondova namijenjenih regionalnom razvoju (ERDF), za poduzetništvo je u sedmogodišnjem

razdoblju predviđen iznos od oko milijardu eura. Tome treba pridodati i izvore financiranja iz

nacionalnog proračuna dostupne kroz programe koje provode Ministarstvo obrta i poduzetništva,

HAMAG Invest, HBOR i sl.


Gospodarski razvoji Općine, prema rezultatima anketa, treba između ostalog biti utemeljen na

razvoju poljoprivrede i turizma, pri čemu treba uzeti u obzir i potencijal kojeg sobom nosi činjenica da

je gotovo 70% teritorija Općine prekriveno šumama. Sva tri ova segmenta su prema analizi stanja

nerazvijena ili nedovoljno razvijena. Stoga je kao jedan od prioriteta Strategije određena podrška

razvoju poljoprivrede, šumarstva i turizma. U tom smislu potrebno je poduzeti mjere navedene u

nastavku koje će osigurati aktiviranje svih navedenih resursa. Velik dio predviđenih mjera namijenjen

je poduzetničkom sektoru, dok aktivnosti koje se tiču infrastrukture, edukacije, promocije i

promicanja turističkih manifestacija i okrupnjavanja zemljišta mogu poduzimati od strane Općine.

Navedene mjere moguće je financirati kroz proračun, nacionalna sredstva te najvećim dijelom iz

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).


74


Gospodarstvo Općine karakterizira usitnjenost poduzetništva, uz izostanak bilo kakvog oblika

organiziranosti. Takva situacija onemogućava kvalitetan nastup na tržištu te umanjuje konkurentnost

proizvođača. Općinu, također, karakterizira slaba iskorištenost turističkih potencijala te slaba

prepoznatljivost na tržištu. Poduzetnicima se ulaskom u EU omogućava pristup sredstvima iz

investicijskih fondova, no ne postoji nikakvo dosadašnje iskustvo u prijavljivanju na spomenute

fondove. Za otklanjanje navedenih nedostataka potrebno je poticati udruživanje poduzetnika na

lokalnoj, regionalnoj i široj razini, promovirati Općinu kao brand, turističku destinaciju te raditi na

edukaciji poduzetnika u svrhu boljeg poslovanja te lakšeg pristupa nacionalnim i EU fondovima.

2.2. Strateški cilj 2. Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i prilagodbu

klimatskim promjenama

Kvaliteta života jedan je do ključnih elemenata koji može zadržati stanovništvo na području Općine.

Dobra infrastruktura i očuvan okoliš povećava kvalitetu života na teritoriju Općine. Ovaj strateški cilj

povezan je sa strategijom Europa 2020, odnosno njenom sastavnicom Održiv rast, koji podrazumijeva

promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelena i konkurentnija te

obuhvaća dva tematska cilja EU za razdoblje 2014.-2020. - Promicanje prilagodbe klimatskim

promjenama, prevencija, upravljanje rizicima te Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa.

Teritorij Općine karakterizira relativno dobro očuvan okoliš. Nisu primijećena divlja odlagališta

smeća, niti ozbiljniji ekološki incidenti. Prikupljanje otpada dobro je uređeno te je briga o okolišu

navedena kao jedna od pozitivnih stvari u općini. Postoji potreba izgradnje reciklažnog dvorišta, što je

i zakonska obveza Općine.

Najveća manjkavost leži u činjenici da ne postoji uređeni sustav odvodnje koji bi pokrio cijelo

područje Općine. Za dio Općine pokriven sustavom odvodnje ne postoji pročistač otpadnih voda.

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva pod nadležnošću je komunalnog poduzeća „Krakom“

d.o.o. koje je zaduženo za distribuciju vode. Stanje još uvijek nije u potpunosti zadovoljavajuće tj.

nema izvedenu vodoopskrbnu mrežu i potrebne objekte koji bi udovoljili navedenom cilju i

potrebama stanovništva u svim naseljima.

Za cjelovitu vodoopskrbu općinskog područja potrebito je izgraditi dodatne vodoopskrbne objekte i

proširiti vodoopskrbnu mrežu na čitavo područje.

Od 4.235 stanovnika Općine Đurmanec, njih 2.227, odnosno 52% priključeno je na vodovodnu mrežu,

što je značajno manje od županijskog i državnog prosjeka koji iznosi oko 75%.

Na području Općine Đurmanec nalazi se ukupno 95,3 km cesta, od čega 78,3 km asfaltirano, a 17 km

neasfaltirano. Na nerazvrstane ceste, koje se nalaze u nadležnosti Općine otpada 60 km, što čini udio

od 62,96% te su u dobrom dijelu neadekvatne po pitanju profila i standarda. Na državne ceste otpada


75

16,1 km ili 16,89%, na lokalne 12,2 km ili 12,8%, dok na području Općine postoji 7 km županijskih

cesta što čini 7,35%.

Bez obzira na blizinu županijskog središta i grada Zagreba, većina anketiranih članova lokalne

zajednice izrazila je nezadovoljstvo povezanošću dnevnim autobusnim linijama koje su ograničene na

prijevoz učenika i radnika.

Prema prikupljenim podacima, jedan dio niskonaponske mreže nezadovoljavajućeg je stanja te je

naznačena potreba za njenim unaprjeđenjem. Jednako tako, potrebno je i unaprjeđenje javne

rasvjete.

U anketama zainteresirane javnosti navedene su potrebe izgradnje parkirališnih mjesta, uređenje

nogostupa te proširenje groblja.

Na području Općine ne postoji proizvodnja energije iz obnovljivih izvora za što postoji prijedlog

projekta od jednog privatnog poduzetnika te iskazan interes nekoliko poduzetnika. Javne zgrade nisu

dovoljno energetski učinkovite te je potrebno provesti zahvate za njeno unaprjeđenje.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 2.1. Unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture

Prioritet 2.2. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost


Komunalna i cestovna infrastruktura područja su na kojima Općina može provesti financijski

najizdašnija ulaganja. Kroz anketne upitnike i analizu stanja uočena je potreba za obnovom lokalnih

cesta, izgradnjom i unaprjeđenjem sustava vodoopskrbe i odvodnje, uređenjem ostale komunalne

infrastrukture (parkirališta, nogostupi i groblje) te unaprjeđenjem niskonaponske mreže i javne

rasvjete. Navedena ulaganja najvećim su dijelom prihvatljiva za financiranje iz EU fondova, a nositelji

takvih ulaganja mogu biti ili općina ili komunalno društvo. Potencijalni izvori sredstava jesu Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj. Za ulaganja koja ne

generiraju neto dobit moguće je ostvariti povrat do 100% ukupnih prihvatljivih troškova. Temeljni

problem s kojim se Općina može suočiti jest predfinanciranje, odnosno mogućnost zaduženja.

Provedbu projekta treba uskladiti s početkom implementacije navedenih fondova koji se očekuje

koncem 2014., odnosno početkom 2015. godine.


Općinu karakterizira biološka raznolikost koja proizlazi iz slabe urbaniziranosti i ograničenih

gospodarskih aktivnosti te činjenice da je 70% teritorija prekriveno šumom. Obzirom da su očuvanje

okoliša i energetska učinkovitost tematski ciljevi zadani od EU potrebno ih je obuhvatiti i ovom

Strategijom, s posebnim naglaskom na prikupljanje otpada, očuvanja vodotokova, promoviranje OIE

te saniranje ostalih potencijalnih žarišta koja mogu izazvati onečišćenje okoliša. Korisnik većine mjera

može biti Općina, dok su nositelji projekata OIE privatni investitori. Ovaj prioritet prepliće se s

prioritetom Unaprjeđenje komunalne i cestovne infrastrukture kao i sa ostala dva strateška cilja.

Mjere navedene unutar ovog prioriteta moguće je financirati iz različitih nacionalnih izvora, ERDF-a i

EAFRD-a.


76

2.3. Strateški cilj 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva

Podaci popisa stanovništva pokazuju da Općina kao i ostatak Županije bilježi konstantan pad broja

stanovnika. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011. u odnosu na 1991. godinu evidentiran je

pad broja stanovništva za 11,01%, što je nešto veći pad u odnosu na županijsku i državnu razinu.

Dobna struktura stanovništva bolja je od prosjeka Županije te je prosječna starost 40,1 godina, s tim

da bilježi porast u odnosu na rezultate iz prethodnih popisa.

Na radno sposobno stanovništvo otpada 69,16%, nešto bolje od rezultata na razini Županije

(67,38%).

Obrazovnu strukturu karakterizira veliki udio stanovništva bez ikakve škole, ili s nedovršenom

osnovnom školom (17,7%). Tome treba dodati 24,02% osoba koje imaju završenu samo osnovnu

školu. Udio visokoobrazovanog stanovništva iznimno je nizak te u tom dijelu Općina značajno

zaostaje za pokazateljima na županijskoj razini te je sa 6,51% visokoobrazovanih stanovništva na 70%

županijske razine (9,17%). Kod osoba bez ikakve škole i s nedovršenom osnovnom školom

prevladavaju žene, što predstavlja dodatni problem.

Prema podacima popisa iz 2011. godine od 3580 radno aktivnih stanovnika u dobi od 15-65 godina,

42,96% bilo je zaposleno, dok je njih 50,5% bilo ekonomski neaktivno.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz studenoga 2013. evidentirane su 333

nezaposlene osobe. Njih 47% (157) otpada na dobnu skupinu do 34 godine. Posebno ugrožene

kategorije nezaposlenih jesu ona od 45-54 godine (72), kao i ona koja obuhvaća starije od 55 godina

(51). Sve kategorije nezaposlenih karakterizira loša obrazovna struktura, a ukupnom broju

nezaposlenih prevladavaju žene, s posebno izraženom razlikom u broju u mlađim dobnim

kategorijama.

Jedan dio nedostataka može se otkloniti isključivo rastom gospodarskih aktivnosti na razini Županije i

Općine, jedan dio kroz poticanje sekundarnog i tercijarnog obrazovanja, dok se jedan dio može riješiti

kroz tješnju suradnju s nadležnim Ministarstvom, Županijom i ustanovama koje se bave

osposobljavanjem i zapošljavanjem. Dodatno, potrebno je nastaviti s projektom javnih radova kojeg

Općina planira provoditi u 2014. godini.

Uvidom u analizu stanja i anketne upitnike evidentni su nedostatci vezani uz društvenu

infrastrukturu, koji se očituju kroz nedostatak sadržaja za brigu o djeci predškolske dobi, skrbi za

starije, kao i nedostatni kapaciteti za odvijanje društvenih aktivnosti. Matična i područne škole

također zahtijevaju obnovu i dodatno opremanje, a ukazuje se potreba za izgradnjom novih i

opremanjem postojećih igrališta za djecu. Jednako tako, potrebno je osmisliti održiv model brige za

starije, obzirom na promjene u nacionalnom zakonodavstvu. Kako bi Općina bila kadra biti servis svim

svojim stanovnicima, potrebno je učiniti napore kako bi se ojačao njen kapacitet. Osim zapošljavanja

ljudi na mjesta propisana sistematizacijom, potrebno je i dodatno educirati zaposlenike kako bi bili u

mogućnosti voditi projekte koje si je Općina postavila.


77

Mjere i projekti koji proizlaze iz ovog strateškog cilja, a vezani su uz socijalnu infrastrukturu moguće

je financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni

razvoj, dok se projekti namijenjeni socijalnoj uključenosti i obrazovanju mogu financirati iz Europskog

socijalnog fonda, pri čemu ne treba zaobići niti nacionalne izvore sredstava.

Prioritet 3.1. Poboljšanje socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga

Analiza stanja pokazala je nedostatke vezane uz infrastrukturu i pružanje socijalnih i obrazovnih

usluga. Kroz prikupljene anketne upitnike, kao dva najveća nedostatka u infrastrukturi navedeni su

objekti za brigu o djeci predškolske dobi te o starijima i nemoćnima. Općina nema nikakvih kapaciteta

za brigu o djeci predškolskog uzrasta te je potreba za izgradnjom vrtića prepoznata i u općinskom

proračunu, s tim da se u projekciji proračuna za 2015. i 2016. ne vide značajnija sredstva predviđena

za njegovu izgradnju. Proračunom nisu predviđena nikakva sredstva namijenjena ulaganjima u bilo

kakav objekt za brigu o starijim i nemoćnim osobama. Osim navedenog evidentna je potreba za

obnovom i opremanjem škola, sportskih objekata, kao i potreba za izgradnjom i opremanjem

multifunkcionalne dvorane u kojoj bi se odvijale različite društvene aktivnosti i sportske aktivnosti.

Mjere predviđene ovim prioritetom trebale bi odgovoriti na ove zabilježene nedostatke.

Prioritet 3.2. Uključivanje svih skupina u društvo

Općinu karakterizira relativno veliki broj nezaposlenih osoba, u kojem prevladavaju mladi i žene. Sliku

dodatno kvari loša obrazovna struktura te preko 50% radno sposobnog stanovništva koje je

ekonomski neaktivno. Jedan dio nedostataka mogao bi se otkloniti poboljšanjem gospodarskog

stanja na razini Općine, Županije i susjednih područja. Stoga je ovaj prioritet usko povezan s

prioritetima navedenim unutar Strateškog cilja 1. Svakako, Općina treba nastaviti sa stipendiranjem

učenika i studenata, zapošljavanjem u Općini na određeno vrijeme, dok se određeni broj

nezaposlenih osoba treba nastaviti zapošljavati na projektu javnih radova. Općina može pokrenuti

projekt edukacije stanovništva sukladno iskazanim potrebama. Potrebno je poticati suradnju i

komunikaciju Općine sa stanovništvom i uključivati sve zainteresirane u projekte od općinskog

značaja. Jednako tako, potrebno je i jačati institucionalne kapacitete Općine kako bi se osiguralo

učinkovito upravljanje projektima i dodatno poboljšala interakcija sa stanovništvom.


78

2.4. Odabrane mjere prema ciljevima i prioritetima

S.C. 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva


Mjera 1.1.1 Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva

Mjera 1.1.2. Ulaganja u razvoj, unaprjeđenje i inovacije u proizvodnji


Mjera 1.2.1. Poticanje okrupnjivanja zemljišta i stavljanje zemljišta u funkciju

Mjera 1.2.2. Ulaganje u unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i prerade

Mjera 1.2.3. Ulaganje u unaprjeđenje gospodarenja šumama

Mjera 1.2.4. Izgradnja turističkih sadržaja i infrastrukture

Mjera 1.2.5. Promotivne aktivnosti i poticanje manifestacija s turističkim potencijalom


Mjera 1.3.1. Jačanje poduzetničke klime i poticanje povezivanja

Mjera 1.3.2. Edukativne i informativne aktivnosti radi lakšeg poslovanja te lakšeg pristupa nacionalnim i EU sredstvima

S.C. 2 Poboljšanje kvalitete života, uz zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama


Mjera 2.1.1. Ulaganje u obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Mjera 2.1.2. Ulaganje u unaprjeđenje i uređenje komunalne infrastrukture


Mjera 2.2.1. Ulaganja u obnovljive izvore energije

Mjera 2.2.2. Obnova postojećih objekata u svrhu postizanja većeg stupnja energetske učinkovitosti

Mjera 2.2.3. Očuvanje okoliša, saniranje potencijalnih izvora onečišćenja te podizanje svijesti stanovništva

S.C. 3. Poboljšanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva


Mjera 3.1.1. Ulaganje u objekte za odgoj i obrazovanje

Mjera 3.1.2. Ulaganja u objekte za društvene i socijalne aktivnosti;

Mjera 3.1.3. Ulaganja u objekte za sport i rekreaciju


Mjera 3.2.1. Uključivanje na tržište rada

Mjera 3.2.2. Uključivanje zajednice u projekte na razini jedinice lokalne samouprave;

Mjera 3.2.3. Briga za starije, nemoćne i osobe s poteškoćama;

Mjera 3.2.4. Jačanje kapaciteta lokalne administracije radi pružanja kvalitetnih usluga zajednici


79

S.C. 1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

Mjera 1.1.1. Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva Opis mjere: Mjera se odnosi na stavljanje postojećih resursa u gospodarsku funkciju te

na aktivnosti za privlačenje investitora na područje Općine. Obzirom da je prostor na kojem bi se mogla izgraditi poduzetnička zona trenutno u privatnom vlasništvu i nije iskorišten u potpunosti, Općina može odigrati ulogu u uspostavljanju kontakata između vlasnika i zainteresiranih poduzetnika. U slučaju postojanja interesa za ulaganja na teritoriju Općine, mjera uključuje osiguranje olakšanog pristupa potrebnoj gospodarskoj infrastrukturi (ceste i priključci). Mjera uključuje i očuvanje postojećih gospodarskih aktivnosti, odnosno mreže obrta i pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Provedbom mjere otvorit će se mogućnosti i poboljšati uvjeti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva na području Općine, uz povećanje konkurentnosti.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s Prostornim planom Općine te u skladu s ciljevima Županijske razvojne strategije. Ulaganja moraju biti usmjerena na širi krug poduzetnika. Ulaganja moraju udovoljavati standardima vezanim uz zaštitu okoliša.

Korisnici mjere: Općina, poduzetnici, udruženja poduzetnika Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski i Državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj

Mjera 1.1.2 Ulaganja u razvoj, unaprjeđenja i inovacije u proizvodnji

Opis mjere: Ovom mjerom nastoji se potaknuti gospodarstvo na razini Općine kroz razvoj proizvodnje, prerade i usluga uz usklađenje proizvodnih procesa s potrebama tržišta sve uz očuvanje prirodnih resursa. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva od ključnog je značaja za jačanje konkurentnosti gospodarstva Općine. Mjera obuhvaća ulaganja u izgradnju i opremanje objekata te nabavu nematerijalne imovine s ciljem unaprjeđenja postojećih tehnoloških procesa te uvođenja inovativnih rješenja u proizvodnji i trženju proizvoda, što će dovesti do jačanja konkurentnosti gospodarskih subjekata i boljeg iskorištavanja resursa. Mjera će omogućiti poduzetnicima primjenu novih suvremenih tehnologija i kvalitetan marketing u svrhu povećanja produktivnosti i prepoznatljivosti, a pridonijet će stvaranju novih proizvoda.

Kriterij prihvatljivosti Usklađenost s prostornim planom JLS i s ciljevima ŽRS-a te strategijama na razini države. Ulaganja se moraju provoditi na teritoriju Općine i biti sa standardima o zaštiti okoliša. Ulaganja moraju pridonositi unaprjeđenju konkurentnosti i energetskoj učinkovitosti.

Korisnici mjere: Mali i srednji poduzetnici, udruženja koja okupljaju male i srednje poduzetnike

Izvori financiranja: Županijski i Državni proračun, Europski fond za regionalni razvoj i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj


80

Mjera 1.2.1. Poticanje okrupnjivanja zemljišta i stavljanje u funkciju

Opis mjere: Namjena mjere jest okrupniti postojeće zemljišne posjede te staviti u funkciju obradivo zemljište na području Općine s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje. Mjera obuhvaća prikupljanje iskaza interesa za iznajmljivanje, prodaju, unajmljivanje ili kupnju poljoprivrednog zemljišta, poticanje posjednika na obrađivanje zemljišta kroz primjenu Odluke o agrotehničkim mjerama te povezivanje vlasnika/posjednika neobrađenog poljoprivrednog zemljišta na davanje u zakup ili najam. Jednako tako, mjera obuhvaća informativno-edukativne aktivnosti vezane uz odredbe i primjenu Zakona o zemljištu kao i mogućnosti nabave poljoprivrednog zemljišta kroz EU fondove.

Kriterij prihvatljivosti Poljoprivredno se zemljište mora nalaziti na području Općine, a korisnici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Korisnici mjere: Poljoprivredni proizvođači s područja Općine Vlasnici neobrađenog zemljišta

Izvori financiranja: Općinski proračun, Državni proračun, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj


Opis mjere: Mjera je usmjerena na poboljšanje uvjeta u primarnoj proizvodnji i preradi, što uključuje i preradu na farmi kroz stvaranje proizvoda s većom dodanom vrijednosti i podizanje njihove kvalitete uz smanjenje troškova, što će povećati konkurentnost poljoprivrednika i prerađivača. Predložena mjera obuhvaća ulaganja izgradnju i opremanje kapaciteta za poljoprivrednu proizvodnju i preradu, vodeći računa o zaštiti okoliša, kroz koja će se poljoprivrednim gospodarstvima omogućiti razvoj i širenje palete njihovih proizvoda kojima će biti konkurentniji na tržištu te ostvariti veći dohodak. Mjera je namijenjena ulaganjima u sektoru mlijeka, mesa, voća i povrća, ljekovitog bilja, pčelarstva te grožđa. Mjerom će se poboljšati opće stanje u proizvodnji, preradi i trženju poljoprivrednih proizvoda, omogućiti plasman autohtonih proizvoda i time obogatiti gospodarska aktivnost, poboljšati konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, kao i turistička ponuda Općine.

Kriterij prihvatljivosti Korisnici u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Prednost u korištenju mjere imat će i proizvođači u integriranoj i ekološkoj proizvodnji.

Korisnici mjere: Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik Izvori financiranja: Općinski proračun, Državni proračun, Europski poljoprivredni fond za

ruralni razvoj


81


Opis mjere: Održivim gospodarenjem šumama nastoji se ostvariti trajna ravnoteža između proizvodnje biomase i općih koristi od šuma, s obzirom na to da je šuma obnovljivi prirodni resurs. Održivo upravljanje šumama ključni je čimbenik ne samo zaštite okoliša već i ekonomskog i socijalnog razvoja područja Općine. Oko 20% šuma u vlasništvu je privatnih šumoposjednika, koje su nedovoljno gospodarski iskorištene i održavane, zbog usitnjenosti posjeda, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, nedovoljne zainteresiranost vlasnika za svoj posjed, a prije svega zbog niske razine znanja o uvjetima unapređenja održivog gospodarenja šumama. Opći ciljevi mjere su: poboljšanje općekorisnih funkcija šumskih ekosustava; poboljšanje strukture, stabilnosti i otpornost šumskih ekosustava na klimatske promjene; povećanje gospodarske vrijednosti degradiranih šumskih sastojina te unaprjeđenje korištenja obnovljivih izvora energije (šumska biomasa) u ruralnim područjima. Predložena mjera se odnosi na ulaganja u nabavu rasadnog materijala, pripremu zemljišta, sadnju, strojeve, alate, uređaje i opremu za sječu i izvoženje, proizvodnju biomase, izradu programa gospodarenja i sl.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s Programima za gospodarenje šumama šumoposjednika. Privatni šumoposjednici moraju biti upisani u Upisnik privatnih šumoposjednika Ministarstva poljoprivrede. Udruge šumoposjednika moraju biti registrirane sukladno nacionalnim propisima.

Korisnici mjere: Prihvatljivi korisnici u ovoj operaciji su privatni šumoposjednici te udruge šumoposjednika

Izvori financiranja: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 1.2.4. Izgradnja turističkih sadržaja i infrastrukture;

Opis mjere: Općinski turistički potencijali gotovo su u potpunosti neiskorišteni. Pružanje usluga smještaja, lovni turizam, sportsko-rekreacijski turizam te poboljšanje aktivnosti na otvorenom poput planinarenja, gljivarenja, vožnje biciklom, jahanja samo su neke od mogućnosti razvoja. Posebno treba naglasiti mogućnost razvoja memorijalnog turizma. Ne postoje nikakvi smještajni kapaciteti koji bi omogućili ostanak turista, dok s druge strane, postoji zadovoljavajuća ugostiteljska ponuda. Turistička infrastruktura koja bi osigurala dolazak gostiju te obogatila sveukupni turistički sadržaj također je nedostatna. Mjera ima za cilj stvoriti preduvjete za razvoj turizma, obzirom da je on prepoznat kao jedna od ključnih grana sveukupnog razvoja Općine. U okviru ove mjere predviđena su ulaganja u izgradnju, opremanje i unaprjeđenje objekata za pružanje turističkih, rekreativnih i ugostiteljskih usluga te pratećih sadržaja. Mjera uključuje i obnovu tradicijskih objekata s ciljem njihovog korištenja u turističke svrhe. U okviru infrastrukturnog dijela mjere predviđena je izgradnja i uređenje turističkih sadržaja od općeg značaja (memorijalni centar, poučne staze za gljivarenje, vidikovci, staze za pješačenje, biciklizam, planinarenje, jahanje).


82

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s Prostornim planom Općine i nacionalnim zakonodavstvom koje regulira pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga. Ulaganja moraju biti u skladu s okolišnim standardima te, gdje je to primjenjivo, pridonositi energetskoj učinkovitosti.

Korisnici mjere: Mikro i mali poduzetnici (OPG-i, obrti, trgovačka društva), udruge, javna poduzeća i Općina

Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj.


Opis mjere: Osim nepostojanja odgovarajućih turističkih kapaciteta Općinu karakterizira i neprepoznatljivost u turističkom smislu. Ova mjera ima za cilj pozicionirati Općinu kao prepoznatljivo odredište i usko je povezana s mjerom 1.2.4. Kako postoji određeni broj manifestacija s turističkim potencijalom, kroz ovu mjeru im se može dati dodatna vidljivost. Mjera podrazumijeva pripremu i provedbu promotivnih aktivnosti, izradu promotivnih materijala, oglašavanja u medijima, uključivanje u ture po Hrvatskom Zagorju, obilježavanje Dana šuma i sl. Mjeru je potrebno provoditi u suradnji s TZ Krapina, ostalim jedinicama lokalne samouprave u okruženju te u suradnji sa županijskom razinom i možebitnim LAG-om, ukoliko mu se Općina priključi. U prvoj fazi potrebno je definirati postojeće turistički iskoristive potencijale, dok se s unaprjeđenjem turističke ponude, promotivni materijali i kanali promocije trebaju dodatno dorađivati.

Kriterij prihvatljivosti Promotivne aktivnosti moraju biti okrenute promicanju sveukupne turističke ponude Općine, promovirani sadržaji moraju biti usklađeni s nacionalnim zakonodavstvom koje regulira pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga.

Korisnici mjere: Općina, Turistička zajednica, LAG, Županija i udruge Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 1.3.1. Jačanje poduzetničke klime i poticanje povezivanja

Opis mjere: S ciljem konkurentnijeg gospodarstva na području Općine nužno je potaknuti gospodarske subjekte na udruživanje kako bi zajedničkim naporima optimizirali proizvodnju i ostvarili bolju cijenu za svoje proizvode. Mjera podrazumijeva poticanje poduzetnika, poljoprivrednih proizvođača, privatnih šumoposjednika na udruživanje kroz različite oblike. Mjera podrazumijeva osnivanje svih oblika udruživanja gospodarskih subjekata te priključenje postojećim udruženjima. Ovom mjerom poticat će se proširenje postojećih ili uspostava novih „udruženja“, odnosno zadruga ili klastera.

Kriterij prihvatljivosti Zadruga, udruženje ili klaster na kraju ulaganja mora okupljati minimalno 4 člana koja su u rangu mikro ili malih poduzetnika. Članovi zadruge, udruženja ili klastera moraju biti registrirani sukladno propisima RH.

Korisnici mjere: Zadruga, udruženje ili klaster Izvori financiranja: Državni proračun, Europski fond za regionalni razvoj, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj


83


Opis mjere: Općina i poduzetnički sektor slabije koriste sredstva raspoloživa kroz nacionalne i EU fondove. Jednako tako, uočen je nedostatak informacija vezan uz poslovanje gospodarskih subjekata, odnosno slaba informiranost o izmjenama zakonodavstva koje propisuje rad poduzetnika. Mjera ima za cilj informirati i educirati poduzetnike s područja Općine o mogućnostima financiranja projekata kroz nacionalna i EU sredstva, o mogućnostima unaprjeđenja njihovog poslovanja, kao i o izmjenama relevantnog zakonodavstva. Prihvatljiva ulaganja unutar ove mjere su uređenje web stranice i objava sadržaja čiji je cilj unaprjeđenje poslovanja, angažiranje stručnjaka koja će obavljati informativno-edukativne djelatnosti, organizacija seminara, radionica, prezentacija i promotivnih aktivnosti s ciljem animiranja poslovne zajednice za sudjelovanje na natječajima i unaprjeđenja njihovog sveukupnog poslovanja.

Kriterij prihvatljivosti Korisnici mjere moraju biti registrirani ili obavljati gospodarsku djelatnost na području Općine.

Korisnici mjere: Poduzetnici s područja Općine, djelatnici Općine i udruge koje djeluju na području Općine

Izvori financiranja: Općinski proračun, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 2.1.1. Ulaganje u obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Opis mjere: Područje Općine karakterizira dobra cestovna povezanost s ostatkom Županije te dobra povezanost svih naselja unutar Općine. Nerazvrstane ceste ne zadovoljavaju standarde po pitanju profila te je potrebno provesti njihovu rekonstrukciju što uključuje i izgradnju i uređenje nogostupa, parkirališta i autobusnih stajališta koja predstavljaju preduvjet za osiguranje dovoljnog broja dnevnih autobusnih linija, što je prepoznato kao jedan od ključnih infrastrukturnih nedostataka. Dozvoljena ulaganja obuhvaćaju izgradnju i/ili rekonstrukciju cesta, nogostupa, autobusnih ugibališta, signalizaciju te programe pojačanog održavanja.

Kriterij prihvatljivosti Prometna infrastruktura mora biti u vlasništvu Općine, ulaganja moraju biti usklađena s okolišnim standardima te moraju posjedovati odgovarajući akt o gradnji i biti namijenjena širem krugu korisnika. Ceste moraju spadati u kategoriju nerazvrstanih.

Korisnici mjere: Općina Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj


84


Opis mjere: Na području Općine nije dovoljno razvijena osnovna komunalna infrastruktura i to posebno sustav odvodnje, pročišćavanja otpadnih voda i vodoopskrba. Prisutna je potreba obnove niskonaponske mreže te obnove i uređenja javne rasvjete te uređenje i proširenje groblja. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda uredit će se u sklopu izgradnje Aglomeracije Krapina za koju je pripremljen glavni projekt te je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dok je uređenje sustava javne rasvjete predviđeno planom proračuna. Kako je vodoopskrbna infrastruktura i broj priključaka daleko ispod županijskog prosjeka, potrebno je u navedenom razdoblju podići broj priključaka na vodoopskrbnu mrežu s trenutnih 52% na 75%, koliko iznosi županijski prosjek. Dozvoljena ulaganja obuhvaćaju gradnju, rekonstrukciju, opremanje, održavanje i unaprjeđenje vodoopskrbne, kanalizacijske, niskonaponske infrastrukture, groblja kao i sve ostale komunalne infrastrukture.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s prostornim planom Općine; posjedovanje relevantne tehničke projektne dokumentacije i odgovarajući akt kojim se odobrava gradnja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Korisnici moraju voditi računa da ulaganje mora udovoljavati standardima vezanim uz očuvanje okoliša.

Korisnici mjere: Općina, komunalno društvo u (su)vlasništvu Općine Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.


Opis mjere: Područje Općine ima preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije (drveni otpad, solarna energija i SDR) u gospodarstvu i u kućanstvima. Korištenjem ovih izvora zaštitit će se priroda i okoliš od negativnih utjecaja stakleničkih plinova, pozitivno utjecati na održivi razvoj turizma i ostalih privrednih djelatnosti te podići kvaliteta života stanovništva. Pored izgradnje i opremanja, potrebno je izraditi stručne elaborate radi inventarizacije potencijalnih obnovljivih izvora energije. Proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora stanovnici s područja Općine dat će svoj doprinos većoj energetskoj učinkovitosti, ali i značajnoj zaštiti svoga okoliša. Navedeni cilj moguće je ostvariti kroz ovu mjeru ulaganjima u izgradnju i opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za pokrivanje vlastitih potreba ili za prodaju, kao i pripremu potrebnih stručnih podloga. Mjera je usklađena sa Strategijom regionalnog razvoja RH za razdoblje od 2011. do 2013. godine, sa Strategijom energetskog razvoja RH i to sa ciljem „Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije“. Isto tako mjera je u skladu s razvojnom strategijom Županije.

Kriterij prihvatljivosti Projekt mora udovoljavati nacionalnim standardima vezanim uz zaštitu okoliša, projekt mora posjedovati potrebnu tehničku i građevinsku dokumentaciju; projekt se mora provoditi na teritoriju Općine.

Korisnici mjere: Mikro, mali i srednji poduzetnici, kućanstva Izvori financiranja: Županijski proračun, Državni proračun, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj


85


Opis mjere: U sklopu prilagodbe na klimatske promjene Europska unija snažno podupire mjere povećanja energetske učinkovitosti. Kako je većina javnih zgrada u vrlo lošem stanju glede energetske učinkovitosti, kroz ovu mjeru potrebno je povećati energetsku učinkovitost postojećih objekata kroz njihovo uređenje, rekonstrukciju i opremanje. Korisnici mjere mogu biti i poduzetnički sektor te vlasnici privatnih kuća. Prihvatljiva ulaganja u okviru ove mjere obuhvaćaju pripremu potrebne tehničke dokumentacije, ulaganja u rekonstrukciju i adaptaciju zgrada s ciljem unaprjeđenja energetske učinkovitosti.

Kriterij prihvatljivosti Predmet ulaganja na kraju mora ishoditi energetski certifikat, ulaganje se mora provesti na teritoriju Općine; za projekt se mora osigurati potrebna tehnička i građevinska dokumentacija.

Korisnici mjere: Općina, udruženja, poduzetnici i kućanstva Izvori financiranja: Županijski proračun, Državni proračun, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i



Opis mjere: Premda je temeljem analize stanja i ankete stanovništva uočeno dobro stanje okoliša, osim izlijevanja otpadnih voda iz kućanstava u vodotokove, i dalje postoji potreba za zaštitom prirode i očuvanjem okoliša. U tom smislu potrebno je spriječiti stvaranje divljih odlagališta otpada te održavati visoku razinu svijesti lokalnog stanovništva o potrebi očuvanja prirode i okoliša. Mjera je usmjerena na uspostavu reciklažnih dvorišta (što će se riješiti u suradnji s ostalim općinama iz okruženja) i selektivno prikupljanje otpada u svim naseljima te uspostavu sustava monitoringa o stanju u prirodi, prirodnim resursima i okolišu. Mjera će potaknuti i veću uključenost Općine u održivom korištenju prirodnih resursa i povećati razinu svijesti lokalnog stanovništva o potrebi očuvanja okoliša kroz organizaciju i poticanje javnosti na uključivanje u akcije čišćenja okoliša, te uključivanje djece i mladih u eko-programe i projekte.

Kriterij prihvatljivosti Za uspostavu sustava monitoringa korisnici trebaju imati suglasnost Općine, ulaganja se moraju provoditi na teritoriju Općine.

Korisnici mjere: Općina, komunalno poduzeće, osnovne škole i udruge s područja Općine. Izvori financiranja: Županijski proračun, Državni proračun, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i



Opis mjere: Od odgojnih i obrazovnih ustanova na teritoriju Općine djeluje osnovna škola s tri podružnice, koje se nalaze u lošem stanju te im je potrebna obnova i opremanje. Kao ključni nedostatak po pitanju odgojne i obrazovne infrastrukture u svim anketama navodi se nedostatak objekata za predškolski odgoj. Unutar ove mjere predviđa se rekonstrukcija/adaptacija


86

postojeće matične i područnih škola te izgradnja vrtića za kojeg je i u planu proračuna predviđen iznos za pripremu tehničke dokumentacije. Unutar mjere omogućena je i izgradnja igraonica za djecu.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s prostornim planom Općine, za predviđene projekte potrebno je ishoditi odgovarajuću tehničku i građevinsku dokumentaciju. Ulaganja moraju biti u skladu sa standardima vezanim uz zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i moraju provoditi na teritoriju Općine.

Korisnici mjere: Općina; obrazovne i odgojne institucije; privatni poduzetnici ukoliko ulažu u izgradnju vrtića i igraonica

Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 3.1.2. Ulaganja u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

Opis mjere: Općinu karakterizira nedovoljno razvijena društvena i socijalna infrastruktura, što uključuje nedovoljan broj sadržaja za društvene djelatnosti poput multifunkcionalnih dvorana, prostora za djelovanje udruga, čitaonice, knjižnice i sl. U Općini, također, nedostaju objekti za smještaj starijih i nemoćnih osoba te su osobe s područja Općine smještene u domu u Krapini. Cilj mjere jest osigurati odgovarajuću društvenu i socijalnu infrastrukturu što će utjecati na podizanje kvalitete života stanovnika i njihov ostanak. Kroz ovu mjeru bit će omogućena ulaganja u gradnju, rekonstrukciju i opremanje svih objekata društvene i socijalne infrastrukture ili prenamjenu postojećih objekata za navedenu svrhu.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s prostornim planom Općine. Za predviđene projekte potrebno je ishoditi odgovarajuću tehničku i građevinsku dokumentaciju. Ulaganja se moraju provoditi na teritoriju Općine i biti u skladu sa standardima vezanim uz zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svi objekti i prostori trebaju biti prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom.

Korisnici mjere: Općina, udruge, privatni poduzetnici ukoliko ulažu u izgradnju i opremanje objekata za smještaj starih i nemoćnih osoba

Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za regionalni razvoj


Opis mjere: Na području Općine djeluje znatan broj sportskih udruga koje Općina u granicama svojih mogućnosti financijski prati u realizaciji projekata. Postoji nekoliko igrališta koja u potpunosti ne zadovoljavaju sve potrebne standarde. Trenutno je u postupku izgradnja sportske dvorane, čime će se riješiti dio nedostataka i osigurati bavljenje sportom djeci školske dobi i ostalim stanovnicima. Potrebno je izgraditi nova igrališta, unaprijediti postojeća kroz njihovo uređenje i opremanje, pri čemu treba obratiti pozornost i na dječja igrališta. Navedena ulaganja osigurat će veću kvalitetu života na teritoriju Općine te stvoriti mogućnost održavanja sportskih i drugih manifestacija što može imat pozitivan utjecaj i na turističku ponudu Općine. Prihvatljiva ulaganja u okviru ove mjere jesu gradnja, rekonstrukcija,


87

opremanje i unaprjeđenje igrališta i popratnih objekata, uključujući i igrališta za djecu.

Kriterij prihvatljivosti Ulaganja moraju biti u skladu s Prostornim planom Općine, moraju posjedovati potrebnu tehničku i građevinsku dokumentaciju. Ulaganja moraju osigurati pristup osobama s poteškoćama te moraju biti u skladu s ekološkim standardima i standardima energetske učinkovitosti. Ulaganja se moraju odvijati na teritoriju Općine.

Korisnici mjere: Općina, udruge Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski fond za

regionalni razvoj, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Mjera 3.2.1. Uključivanje na tržište rada

Opis mjere: Ova mjera ima za cilj podići konkurentnost radne snage kroz obrazovanje, osposobljavanje te stjecanje prvog radnog iskustva. Mjera je usmjerena na poticanje zapošljavanja/samozapošljavanja i promicanje poduzetničkog duha, povećanje znanja i vještina dugotrajno nezaposlenih, edukaciji ljudskih resursa za primjenu novih tehnologija, stranih jezika, osposobljavanje te omogućavanju stjecanja radnog iskustva kroz rad u Općini ili gospodarskim subjektima na području Općine i susjednih općina. Mjera obuhvaća učenike i studente, nezaposlene osobe, osobe koje žele poboljšati svoja znanja i vještine te postići bolju uključenost u tržište rada. Aktivnosti koje će se provoditi unutar mjere su promoviranje i potpora programima za zapošljavanje i samozapošljavanje, programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja, s naglaskom na ranjive skupine društva te potporu i stipendiranje učenika i studenata.

Kriterij prihvatljivosti Potrebno je napraviti plan edukacija temeljem potreba gospodarskih subjekata; objaviti Plan zapošljavanja za poslove u Općini

Korisnici mjere: Općina, obrazovne institucije, udruge dok su krajnji korisnici nezaposlene osobe te osobe s potrebama za obrazovanje i usavršavanje.

Izvori financiranja: Općinski proračun, Županijski proračun, Državni proračun, Europski socijalni fond

Mjera 3.2.2. Uključivanje zajednice u projekte na razini jedinice lokalne samouprave

Opis mjere: Cilj ove mjere jest održati razinu svijesti o pripadnosti stanovnika Općine zajednici te poticanje stanovnika na preuzimanje odgovornosti u kreiranju i razvoju zajednice kroz njihovo uključivanje u projekte. S tim ciljem važno je potaknuti osmišljavanje i provođenje zajedničkih projekata na razini Općine kao i projekte suradnje sa susjednim gradovima i općinama. Bolja informiranost stanovnika i o radu javne uprave doprinijet će većoj uključenosti stanovnika u proces donošenja važnih odluka za razvoj područja. Provođenjem ove mjere ostvarit će se sinergija civilnog društva, gospodarstva i javne uprave i omogućit će se stanovništvu da sudjelovanjem u procesima odlučivanja da svoj aktivni doprinos razvoju zajednice. Kroz ovu mjeru moguće je organizirati info dane o radu Općine, javne rasprave, susrete s predstavnicima susjednih općina u svrhu animacije stanovništva i osmišljavanja zajedničkih projekata.


88

Kriterij prihvatljivosti Projekti moraju biti od općeg značenja Korisnici mjere: Općina, udruge, stanovništvo Izvori financiranja: Općinski proračun, Europski socijalni fond

Mjera 3.2.3. Briga za starije, nemoćne i osobe s poteškoćama

Opis mjere: Na području Općine ne postoji dom za starije i nemoćne osobe, pa je najveći broj staračkog stanovništva smješten u kućanstvima. Za njih je dosad bila organizirana skrb od strane Crvenog križa. Kako će ovakav vid pomoći uskoro biti ukinut potrebno je osigurati svakodnevnu pomoć. Na području Općine djeluje i Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama Krapina, koje skrbi o osobama intelektualnim teškoćama i pridruženim smetnjama s područja Općine. Cilj mjere jest osigurati kvalitetan život starijim i nemoćnim osobama kroz programe dnevne pomoći i skrbi te osiguranje skrbi, potpore i uključivanje u društvo osoba s poteškoćama. Kroz navedenu mjeru moguće je ulagati u pomoć starijim osobama što uključuje organiziranje prehrane, kućne poslove i uređenje okućnice, održavanje osobne higijene i osnovne zdravstvene skrbi, psihosocijalnu podršku te posredovanje u ostvarivanju raznih prava. Moguće je ulagati u program dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe kao i u edukaciju zainteresiranih osoba s područja Općine za geronto domaćice. Kroz ovu mjeru moguća su ulaganja u skrb o osobama s poteškoćama kroz različite aktivnosti poput informiranja, edukacije, rada savjetovališta, uključivanja u društvo, radionica, prezentacija mogućnosti i radova korisnika.

Kriterij prihvatljivosti Osobe kojima je namijenjena potpora moraju biti starije od 65 godina ili lošijeg zdravstvenog stanja ili s intelektualnim teškoćama i pridruženim smetnjama te moraju imati prebivalište na području Općine. Kandidatkinje za edukaciju za geronto domaćice moraju imati završenu minimalno osnovnu školu. Udruge koje su korisnici potpore moraju obavljati aktivnosti vezane uz skrb o starijim, nemoćnim ili osobama s poteškoćama.

Korisnici mjere: Općina, udruge dok su krajnji korisnici starije i nemoćne osobe Izvori financiranja: Općinski proračun, Državni proračun, Europski socijalni fond


Opis mjere: Premda postoji zadovoljstvo stupnjem suradnje lokalne zajednice i administracije, potrebno je dodatno unaprjeđivati općinski administrativni kapacitet s ciljem unaprjeđivanja i proširivanja opsega usluga koje Općina pruža svojim stanovnicima, kao i s ciljem upravljanja i praćenja usvojene strategije te projekata koji će iz nje proisteći. Treba naglasiti da Općina dosad ima vrlo ograničena iskustva s pripremom i provedbom EU projekata. Kroz ovu mjeru omogućeno je stjecanje potrebnih znanja i vještina zaposlenika jedinice lokalne samouprave s naglaskom na pripremu i upravljanje projektima.

Kriterij prihvatljivosti Korisnici moraju biti zaposleni u Općini Korisnici mjere: Zaposlenici Općine Izvori financiranja: Općinski proračun, Državni proračun i Europski socijalni fond


89

2.5. Očekivani rezultati po mjerama

Pri definiranju strateških ciljeva, prioriteta i mjera za njihovu realizaciju, ciljnih skupina prema kojima

su usmjereni te očekivanih rezultata, praćene su mogućnosti održivog korištenja lokalnih resursa.

Strateški ciljevi usklađeni su s ciljevima Županijske razvojne strategije, uz ogradu da je riječ o

dokumentu izrađenom za razdoblje 2007.-2013. čija je valjanost produljena i na 2014. godinu, te s

tematskim ciljevima koji će biti ugrađeni u strateške dokumente RH za razdoblje 2014.-2020., a koji

proizlaze iz strategije Europa 2020.


Mjere Očekivani rezultati

Mjera 1.1.1 Stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva

Poboljšani uvjeti za razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Stavljanje u gospodarsku funkciju neiskorištenog zemljišta

Smanjena nezaposlenost na području Općine


Ojačani kapaciteti postojećih poduzetnika

Moderniziran objekt za proizvodnju odjeće

Izgrađen i opremljen objekt za proizvodnju vijčane robe

Izgrađen i opremljen objekt za preradu drva

Stvoreni novi proizvodi primjenom inovativnih tehnologija



Mjera 1.2.1 Poticanje okrupnjivanja zemljišta i stavljanje u funkciju

Povećane površine korištenog poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu na minimalno 3 ha

Smanjen broj gospodarstava koji ne koriste potpore za poljoprivrednu aktivnost

Provedeno pet edukacija o mogućnostima okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta


Uređena infrastruktura postojeće sirane

Pet novih OPG-a koji se bave uzgojem purana

Nabavljen medomat

Povećan stočni fonda za 50%

Osnovano pet integriranih ili ekoloških proizvođača


Aktiviranje djelatnosti sječe drveta i uzgoja šuma

30% šuma u vlasništvu privatnih šumoposjednika stavljeno u funkciju gospodarske aktivnosti


Opremljen jedan postojeći ugostiteljski objekt

Izgrađen i opremljen jedan hostel

Izgrađena četiri objekta za pružanje ugostiteljskih usluga, uključujući usluge smještaja, od koji dva tradicionalne arhitekture

Izgrađene tematske staze (poučne staze za gljivarenje, za biciklizam, pješačenje i jahanje)

Izgrađen vidikovac na šumskom području

Uređeno spomen područje

Uređen planinarski dom


90


Pokrenuta manifestacija obilježavanja Svjetskog dana šuma

Izrađeni standardi gastro ponude

Održane četiri manifestacije godišnje

Definirani turistički potencijali i izrađena brošura o turističkoj ponudi Općine

Puti i steze zagorskog purana uključiti u turističku ponudu Općine/Županije



Mjera 1.3.1 Jačanje poduzetničke klime i poticanje povezivanja

Ojačani kapaciteti poduzetnika

Osnovane dvije zadruge

Osnovana dva klastera


Provedene dvije informativne radionice godišnje o mogućnostima financiranja razvojnih projekata

Provedene dvije informativne radionice godišnje o promjenama zakonodavstva

Uređena web stranica Općine



Mjera 2.1.1 Ulaganje obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Izgrađeno križanje državne ceste D 001 i lokalne ceste 22001

Izgrađen nogostup i oborinska odvodnja uz cestu Ž 2096 i L 22010

Izgrađena autobusna ugibališta i nogostup uz državnu cestu D 207 u naselju Hromec

Izgrađeno 7 km nogostupa

Rekonstruirano 5 km nerazvrstanih cesta


Projektirana i izgrađena vodovodna mreža

90% domaćinstava priključeno na vodovodnu mrežu

Projektirana i uređena javna rasvjeta

Prošireno groblje i izgrađeno parkiralište



Mjera 2.2.1 Ulaganja u obnovljive izvore energije

Izgrađen i opremljen jedan objekt za proizvodnju energije koristeći biomasu

Izgrađena jedna solarna elektrana


Poboljšana energetska učinkovitost na 100% javnih objekata

Poboljšana energetska učinkovitost na 30% privatnih objekata


Nepostojanje divljih odlagališta na području Općine

Napravljena dva eko-programa

Povećana razina svijesti o prednostima korištenja OIE


91



Mjera 3.1.1 Ulaganje u objekte za odgoj i obrazovanje

Izgrađen i opremljen dječji vrtić

Izgrađena radionica za djecu

Obnovljene tri područne škole

Mjera 3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

Izgrađen i opremljen multifunkcionalni objekt za društvene aktivnosti

Izgrađen objekt za smještaj starijih osoba

Mjera 3.1.3. Ulaganje u objekte za sport i rekreaciju

Izgrađena i opremljena sportska dvorana

Uređena dva dječja igrališta



Mjera 3.2.1 Uključivanje na tržište rada

Poboljšana obrazovna struktura stanovništva

Provedeno pet edukacija za poticanje samozapošljavanja te povećanju znanja i vještina stanovništva

Dodjela stipendija učenicima i studentima

Mjera 3.2.2. Uključivanje zajednice u projekte na razini jedinice lokalne samouprave

Provedena četiri edukativna programa za sudjelovanjem stanovnika u procesu odlučivanja

Ažuriranje web stranice Općine o radu i svim aktivnostima u tijeku


Provedena edukacija za geronto domaćice

Organizirana pomoć u kući starijim osobama

Organizirani programi za uključivanje u društvo osoba s poteškoćama


Stanovništvo senzibilizirano prema potrebama drugih članova zajednice

Educirani zaposlenici o načinima provedbe Strategije

92

IV. FINANCIJSKI PLAN

Osiguranje i privlačenje financijskih sredstava, upravljanje i praćenje njihova korištenja važan su

aspekt provedbe Strategije razvoja. U ovom dijelu dokumenta nalazi se okvirni prikaz potrebnih

sredstava, razrađen po prioritetima te razdobljima provedbe Strategije.

Planirano je provedbu Strategije razvoja financirati iz sljedećih izvora:

Proračun Općine- planiran za pripremu projektne dokumentacije te investicije koje nije moguće

financirati iz drugih izvora te za sufinanciranje projekata financiranih iz EU fondova.

Županijski proračun – većina sredstava planirana je za projekte poticanja održivog gospodarskog

razvoja, projekte u obrazovanju, programe zapošljavanja, unaprjeđenje zdravstvene zaštite, socijalnu

infrastrukturu, jačanje civilnog društva, za potrebe u kulturi, zaštitu prirode i gospodarenje otpadom,

infrastrukturu (vode, promet), energetsku učinkovitost i upravljanje regionalnim razvojem. Iz

proračuna su u manjem dijelu planirana i sredstva za provedbu ostalih mjera, ali i za sufinanciranje

projekata financiranih iz EU fondova.

Državni proračun- sredstva iz državnog proračuna tj. proračuna resornih ministarstava pojavljuju se

u obliku decentraliziranih sredstava i planirana su u županijskom i Općinskom proračunu, ali su

procijenjena i temeljem planiranih ili projekata koji su odobreni ili se već provode (za gospodarske

zone, tehnološku infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo, socijalnu infrastrukturu, kulturu, značajnija

sredstva za zaštitu vodenih resursa nešto manja sredstva za zaštitu prirode i regionalni razvoj).

Fondovi EU- kao izvor značajnih sredstava za provedbu projekata planirani su strukturni i investicijski

fondovi EU

PRIORITET Indikativan broj projekata Indikativna vrijednost projekata u kn

2015 2016 2018 2020 2015 2016 2018 2020

Prioritet 1.1. Podrška stvara-nju kapaciteta za razvoj po-duzetništva

1 1 760.000 190.000


2 1 2 836.000 1.000.000

160.800

Prioritet 1.3. Podrška pove-zivanju, promociji i edukaciji

2 2 4 4 12.000 12.000 24.000 24.000

Prioritet 2.1. Unaprjeđenje komunalne i cestovne infra-strukture

4 2

9.600.000 8.600.000 12.500.000


1

456.000


1 1 1

9.500.000 2.500.000 10.260.000


1 1 50.000

150.000

UKUPNO 6 8 12 9 1.658.000 20.112.000 11.920000 22.944.800

93

V. PLAN PROVEDBE STRATEGIJE

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje i praćenje njihova korištenja, zasigurno je

jedan od važnih aspekata provedbe Strategije. Osim definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera,

za svaku mjeru predviđeni su i mogući izvori financiranja.

Najznačajniji izvori financiranja biti će EU fondovi, dok će se iz nacionalnog, a naročito iz lokalnog

proračuna financirati projekti za koje neće postojati mjere u okviru EU fondova, a planirani su ovom

Strategijom. To se prvenstveno odnosi na pripremu projektne dokumentacije.

Kako je Strategija usklađena Kohezijskom politikom EU 2014 – 2020, usmjerena je prema ciljevima

Strategije 2020 (zapošljavanje, istraživanje i razvoj, klimatske promjene i učinkovito korištenje

energije, obrazovanje, smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost) te usmjerena na rezultate

ostvarivanja pametnog, održivog i uključivog rasta.

Dodatno, u planu provedbe Strategije naglasak je dan na maksimiziranje učinka financiranja

projekata iz EU fondova, a cilj je postati primjer dobre prakse u korištenju fondova Europske unije za

razvojne projekte predviđene u Strategiji.

Ucrtavanjem jasnog smjera razvoja, koji obuhvaća sve segmente života Općine, i postizanjem

konsenzusa po tom pitanju na razini čitave zajednice, otvoren je put prema suradnji i zajedničkom

radu na provedbi Strategije.

Naglasak na procesu izrade Strategije stavljen je na partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora

te na suradnju svih sudionika. Stoga se pri izradi Strategije vodilo računa o prijedlozima i mišljenju

stručnjaka iz različitih područja te lokalnog stanovništva. Štoviše, svrha procesa strateškog planiranja

bila je da se u direktnom razgovoru, otvorenoj diskusiji i putem radionica, ostvari partnerstvo koje

mora rezultirati posvećenosti ciljevima, prioritetima i mjerama koje su zajednički utvrđene.

Navedeno će osigurati kvalitetnu provedbu Strategije.

Provedba Strategije razvoja Općine Đurmanec zahtijevat će kontinuiranu evaluaciju projekata

pristiglih u bazu i njihovo vrednovanje, nadopunjavanje navedenih mjera i projekata odnosno

njihovu razradu, a za projekte za koje je nositelj Općina izradu akcijskog plana provedbe za svaku

proračunsku godinu, odnosno donošenje Plana razvojnih programa, kao dijela proračunskog

planiranja.

Analiza razvojnih mjera i projekata prikupljenih tijekom procesa izrade Strategije, pokazuje da se

trenutno u bazi nalazi 35 projekata, ukupne vrijednosti 56.634.800 kn.

Prikupljeni projekti uvršteni su u bazu projekata, koja će se ažurirati s novim projektima kako budu

pristizali i sukladno prioritetima predstavljati će temelj za buduću dopunu Strategije.

Usvajanje konačnog teksta Strategije ne znači kraj procesa. Strategija je "živi dokument" pa će se i

nakon njezina donošenja kontinuirano pratiti provođenje ciljeva te periodično održavati konzultacije

sa svim relevantnim društvenim i gospodarskim subjektima kako bi se utvrdilo koliko se promijenilo

stanje u okruženju, postoje li novi izazovi, ostvaruju li se uspješno ciljevi ili je potrebno mijenjati od-

ređene mjere i prioritete.

94

VI. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Uspostavljanjem sustava praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi Strategije razvoja

omogućava se njezina efikasna i transparentna provedba.

Temeljem informacija o mogućnostima korištenja EU fondova, svi zainteresirani stanovnici bili su do

finalizacije ovog dokumenta u mogućnosti prijaviti svoje prijedloge projekata. Do tada prikupljeni

prijedlozi projekta postali su sastavni dio ove Strategije razvoja (Prilog I) i uvršteni su u Bazu

projekata.

Praćenje provedbe Strategije podrazumijeva stalni monitoring, mjerenje učinaka provedbe

Strategije i to kako narativnih, tako i financijskih pokazatelja te evaluaciju ukupnog strateškog plana,

radi ocjene uspješnosti provedbe Strategije, odnosno ukazivanja na potrebu provođenja

pravovremenih promjena Strategije za zacrtano plansko razdoblje.

Potrebno je analizirati pokazatelje mjera te odrediti koje su mjere uspješne, koje nisu postigle svoje

ciljeve te je li potrebno ukinuti određene mjere, ili ih unaprijediti te jesu li se u međuvremenu

pojavile nove potrebe ili razvojni ciljevi koji sobom nose uvođenje novih mjera.

Vrednovanje ostvarivanja postavljenih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, prati se kroz realizaciju

planiranih rezultata po pojedinim mjerama.

Kako Općina provodi Strategiju i izvršava Proračun, važno je osigurati objektivno i kritičko

vrednovanje Strategije kako bi se osigurala njena kvalitetna provedba te nadogradnja i unaprjeđenje.

Vrednovanje mora dati odgovore na pitanja što, tko i kako je trebao učiniti u svrhu provedbe

Strategije.

Ukoliko su sve potrebne aktivnosti provedene nužno je utvrditi jesu li i koliko su mjere pridonijele

zacrtanim ciljevima kroz usporedbu predviđenih i ostvarenih rezultata.

Redovito praćenje provedbe Strategije osigurava se kroz pripremu godišnjeg izvješća o provedbi

mjera i projekata, kojeg izrađuje projektni tim krajem kalendarske godine. Tom prilikom ažurira se i

priprema plan za sljedeću godinu, koji je ujedno i podloga za izradu proračuna. Godišnje izvješće

podnosi se uz godišnji obračun proračuna.

Kako bi se osigurala informacija o učinkovitosti Strategije, nužno je jednom godišnje anketirati ostale

dionike o njihovoj percepciji učinkovitosti strategije i njome predviđenih mjera te ih, ako je moguće i

češće pitati o razini zadovoljstva, obzirom na činjenicu da su kao stanovnici Općine krajnji korisnici

većine mjera.

Nadalje, potrebno je provesti ex-post (naknadnog) vrednovanja ove Strategije u prvoj polovici 2020.

godine, što će omogućiti da se rezultati vrednovanja uzmu u obzir pri izradi sljedeće strategije 2021 –

2028.

95

I. PRILOG – Popis projekata

Naziv mjere Naziv i opis projekta Sektor Vrijednost ulaganja HRK

Izvor financiranja Faza spremnosti

Razdoblje provedbe


Modernizacija strojnoga parka za proizvodnju odjeće

Gospodarstvo-proizvodnja odjeće

190.000 Vlastita sredstva, krediti, nacionalna sredstva, ERDF

Prikupljanje ponuda u tijeku

Siječanj 2015. – 2018.


Otvaranje pogona za proizvodnju vijaka, matica, zakovica i druge vijčane robe. Izrada projekta za izgradnju montažne hale za proizvodnju, lakiranje i skladištenje robe

Proizvodna, metalo-prerađivačka djelatnost

760.000 Vlastita sredstva, bankovni kredit

Idejna faza Siječanj-prosinac 2015.


Uređenje prilaznog puta i parkirališta do sirane

Poljoprivreda 60.800 Bankovni kredit, vlastita sredstva, EAFRD

Idejna faza 2020.


Puti i steze Zagorskog purana, unaprjeđenje uzgoja purana i izgradnja turističko-ugostiteljskog sadržaja

Poljoprivreda Turizam

1.000.000 Vlastita sredstva, bankovni kredit, EAFRD

Idejna faza Rujan 2014.-svibanj 2016.


Nabava medomata, te postavljanje u gradsku urbanu sredinu ili u veliki trgovački centar

Poljoprivreda-pčelarstvo

76.000 Bankovni kredit, vlastita sredstva, EAFRD

Idejna faza Konac 2014.- 2015.


Razvoj stočarstva Poljoprivreda 100.000 Vlastita sredstva, EAFRD

Idejna faza 2015.-2020.

96


Ulaganje u poslovanje unaprjeđenjem postojećeg restorana te otvaranje novog objekta

Turizam 760.000 Vlastita sredstva Izrada projektne dokumentacije u tijeku

Srpanj 2014.-srpanj 2015.


Provođenje informativnih radionica o mogućnostima financiranja projekata i promjenama zakonodavstva - minimalno dvije godišnje

Edukacije 72.000 Općinski proračun, ERDF, EAFRD


Mjera 2.1.1. Ulaganje u unaprjeđenje, obnovu i uređenje prometnica i unaprjeđenje prometne povezanosti

Izvedba križanja državne ceste D 001 i lokalne ceste L 22001

Prometna infrastruktura

1.100.000 Općinski proračun, državni proračun, ERDF, EAFRD

Pripremljen idejni projekt

2015.-2016.


Izgradnja nogostupa i oborinske odvodnje uz županijsku cestu Ž 2096 u Općini Đurmanec - 3 dionice ukupne dužine 2,5 km




2015.-2016.


Izgradnja nogostupa i oborinske odvodnje uz Lokalnu cestu L 22010 u Općini Đurmanec




2015.-2016.


Izgradnja autobusnih ugibališta i nogostupa uz državnu cestu D 207 u naselju Hromec



Pripremljen glavni projekt

2014.-2016.


Asfaltiranje nerazvrstanih cesta u duljini od 30 km


7.500.000 Općinski proračun, ERDF, EAFRD

Predviđeno Planom razvojnih programa

2014.-2020.

97


Izgradnja nogostupa u duljini 5 km




2014.-2020.


Projektiranje i izgradnja vodovodne mreže u dužini od cca 7 km

Komunalna infrastruktura



2014.-2018.


Projektiranje i uređenje javne rasvjete


900.000 Općinski proračun, ERDF, EAFRD


2014.-2018.


Priprema dokumentacije za uređenje centra Radovi na uređenju centra


200.000

1.500.000

Općinski proračun, ERDF, EAFRD


2014.-2018.


Proširenje groblja u Općini Đurmanec, formiranje novog polja i izgradnja parkirališta


1.000.000 Općinski proračun, ERDF

Pripremljen glavni i izvedbeni projekt

2014.-2018.


Izgradnja mini solarne elektrane snage 10-30 KW

Gospodarstvo 456.000 Vlastita sredstva, krediti, nacionalna sredstva, ERDF



Izgradnja dječjeg vrtića Društvena infrastruktura



2016.-2020.

Mjera 3.1.2. Ulaganja u objekte za društvene i socijalne aktivnosti

Izgradnja zgrade za društvene aktivnosti

Kultura, sport i razvoj civilnog društva

2.500.000 Općinski proračun, EAFRD, ERDF

Idejna faza 2015.- 2018.

98


Izgradnja školske sportske dvorane

Društvena infrastruktura



2014.-2016.


Iskorak prema zajednici

Razvoj civilnog društva

50.000

Općinski proračun, Europski socijalni fond

Visoki stupanj pripremljenosti

Svibanj-prosinac 2014.


Programi pomoći Razvoj civilnog društva

150.000 Općinski proračun, Europski socijalni fond


Documents

OPĆINE ĐURMANEurmanec_2… · STRATEGIJA RAZVOJA 2014 - 2020 3 UVOD RIJEČ NAČELNIKA Strategija razvoja Općine Đurmanec temeljni je dokument za provođenje politike razvoja i