Strategija razvoja poljoprivrede Općine Legrad za

Strategija razvoja poljoprivrede Općine Legrad za razdoblje od 2018. do 2028. godine

za zaštitu prirode i okoliša Prilaz baruna Filipovića 21

10000 Zagreb OIB: 84310268229

Tel: +385 1 3717 317

Strategija razvoja poljoprivrede Općine Legrad za razdoblje od 2018.

do 2028. godine

Zagreb, veljača 2020.


Naziv dokumenta: Strategija razvoja poljoprivrede Općine Legrad za razdoblje od 2018.

do 2028. godine

Nositelj zahvata: Općina Legrad, Trg Svetog Trojstva 52A, 48317 Legrad

Izrađivač Studije: IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša,Prilaz baruna Filipovića 2110 000 Zagreb

Voditelj izrade Studije: Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Autor / ica – IRES EKOLOGIJA d.o.o.

Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Paula Bucić, mag. ing. oecoing.

Danijel Stanić, mag. ing. geol.

Martina Rupčić, mag. geogr.

Autor / ica – Vanjski suradnik

Prof.dr.sc. Zlatko Čmelik

Izv. prof. dr.sc. Lari Hadelan

Prof.dr.sc. Stjepan Husnjak

Prof.dr.sc. Milan Mesić

Prof.dr.sc. Krešimir Sajalpal

Dr.sc. Ivan Turšić, prof. visoke škole

Zagreb, veljača 2020.


Sadržaj 1 Uvod ............................................................................................................................................................ 1

1.1 Uloga poljoprivrede u socioekonomskim obilježjima općine Legrad ................................................. 1

2 Agroekološke značajke Općine Legrad ........................................................................................................ 3

2.1 Značajke reljefa i matični supstrat ..................................................................................................... 3

2.2 Značajke tla ........................................................................................................................................ 4

2.2.1 Pedološka karta .............................................................................................................................. 4

2.2.2 Značajke sistematskih jedinica tla .................................................................................................. 5

2.2.3 Značajke kartiranih jedinica tla .................................................................................................... 19

2.3 Klimatske značajke ........................................................................................................................... 23

2.3.1 Klimatske promjene ..................................................................................................................... 26

2.3.2 Evapotranspiracija ........................................................................................................................ 32

2.3.3 Vlažnost tla ................................................................................................................................... 33

2.4 Način korištenja zemljišta ................................................................................................................ 33

2.4.1 Natura 2000 ................................................................................................................................. 36

2.4.2 Problematika izuzetno velike usitnjenosti poljoprivrednih parcela ............................................ 37

3 Oblici poljoprivredne proizvodnje ............................................................................................................ 38

3.1 Intenzivna (konvencionalna) poljoprivreda ..................................................................................... 38

3.2 Održiva poljoprivreda (Sustainable agriculture) .............................................................................. 38

3.3 Ekološka (alternativna) poljoprivreda .............................................................................................. 38

3.3.1 Ekološka poljoprivreda i klimatske promjene .............................................................................. 39

4 Interpretacija rezultata analiza tla s preporukama za uređenje tala ........................................................ 40

4.1 Uvod ................................................................................................................................................. 40

4.2 Polazišta za uređenje tala ................................................................................................................ 40

4.3 Kriteriji za određivanja intenziteta potrebnih zahvata .................................................................... 41

4.4 Interpretacija analiza tla................................................................................................................... 41

4.4.1 pH vrijednost ................................................................................................................................ 41

4.4.2 Sadržaj humusa ............................................................................................................................ 44

4.4.3 Sadržaj biljci pristupačnog fosfora ............................................................................................... 45

4.4.4 Sadržaj biljci pristupačnog kalija .................................................................................................. 46

4.4.5 Stanje teških metala u oraničnom sloju poljoprivrednog zemljišta ............................................. 47

5 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj poljoprivrednih kultura ................................... 48

5.1 Koncepcija i kriteriji procjene ........................................................................................................... 48


5.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ratarskih kultura ..................................... 50

5.2.1 Postojeće stanje ratarske proizvodnje ......................................................................................... 50

5.2.1.1 Agrotehnika važnijih kultura i ostvareni prinosi temeljem ankete .......................................... 51

5.3 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj povrćarskih kultura ................................ 59

5.3.1 Postojeće stanje povrćarske proizvodnje..................................................................................... 59

5.4 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj voćnih vrsta ............................................ 63

5.4.1 Postojeće stanje proizvodnje voća ............................................................................................... 63

5.4.2 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo ..................................................................... 63

5.5 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj cvijeća ..................................................... 72

5.5.1 Stanje proizvodnje cvijeća ............................................................................................................ 72

5.5.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj cvijeća ................................................. 72

5.6 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ljekovitog bilja ........................................ 75

5.6.1 Stanje proizvodnje ljekovitog bilja ............................................................................................... 75

5.6.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ljekovitog bilja .................................... 75

5.7 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj vinove loze.............................................. 78

5.7.1 Stanje proizvodnje vinove loze .................................................................................................... 78

5.8 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj travnjaka ................................................. 78

5.8.1 Stanje proizvodnje travnjaka ....................................................................................................... 78

5.8.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za travnjake ...................................................... 79

6 Stočarstvo i akvakultura ............................................................................................................................ 82

6.1 Stočarstvo ......................................................................................................................................... 82

6.1.1 Analiza stanja - karakteristike stočarske proizvodnje na području Općine Legrad ...................... 82

6.1.2 Svinjogojska proizvodnja i mogućnost daljnjeg razvoja ............................................................... 86

6.1.3 Govedarska proizvodnja i mogućnost daljnjeg razvoja ................................................................ 87

6.1.4 Peradarska proizvodnja i mogućnost daljnjeg razvoja ................................................................. 91

6.1.5 Razvoj ovčarstva i kozarstva ......................................................................................................... 91

6.1.6 Stočarstvo i okoliš ........................................................................................................................ 92

6.2 Akvakultura ...................................................................................................................................... 94

7 Smjernice za planiranje navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta .......................................................... 96

7.1 Procjena pogodnost poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje .................................................. 96

7.1.1 Koncepcija i kriteriji procjene ....................................................................................................... 96

7.1.2 Sadašnja i potencijalna pogodnost tla–poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje ................. 97

7.1.3 Potrebe za vodom za navodnjavanje ......................................................................................... 102


7.2 Izvori vode za navodnjavanje ......................................................................................................... 105

8 Ekonomske, društvene i poslovno-organizacijske značajke poljoprivrede općine Legrad ..................... 106

8.1 Analiza tržišta ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda ....................................................... 106

8.1.1 Stočarska proizvodnja ................................................................................................................ 106

8.1.2 Biljna proizvodnja ....................................................................................................................... 107

8.2 Poslovni oblici i modeli udruživanja poljoprivrednih proizvođača ................................................. 109

8.2.1 Organizacijska struktura poljoprivrednih gospodarstava .......................................................... 110

8.2.2 Oblici povezivanja poljoprivrednika ........................................................................................... 113

8.3 Poslovni modeli .............................................................................................................................. 115

8.3.1 Modeli poljoprivrednih gospodarstava prema tipu proizvodnje ............................................... 115

8.3.2 6.3.3.2. Doprinos malih gospodarstava lokalnom gospodarstvu ............................................... 126

8.4 Sociodemografska obilježja poljoprivrednika općine Legrad ......................................................... 127

8.4.1 Dobna struktura ......................................................................................................................... 127

8.4.2 Obrazovna struktura .................................................................................................................. 128

8.5 Povećanje konkurentnosti poljoprivrednika i kvalitete prehrambenih proizvoda......................... 129

8.5.1 Oznake vezane za sigurnost i kvalitetu hrane ............................................................................ 129

8.5.2 Ekološka poljoprivreda ............................................................................................................... 130

8.5.3 Biološko – dinamička poljoprivreda ........................................................................................... 131

8.5.4 Diversifikacija poljoprivrednih gospodarstava ........................................................................... 131

8.6 Rizici poljoprivredne proizvodnje i načini upravljanja istima ......................................................... 132

9 Zaključak ................................................................................................................................................. 133

9.1 Prioritetne mjere ............................................................................................................................ 133

9.2 Usmjeravajuće mjere ..................................................................................................................... 134

9.2.1 Biljna proizvodnja ....................................................................................................................... 134

9.2.2 Stočarstvo .................................................................................................................................. 134

9.3 Horizontalne mjere ........................................................................................................................ 135

9.4 Mjere zaštite prirode ...................................................................................................................... 136

10 Literatura i korišteni materijali ........................................................................................................... 137

10.1 Znanstveni i stručni radovi ............................................................................................................. 137

10.2 Internetske baze podataka ............................................................................................................. 139

10.3 Zakoni, pravilnici, odluke, uredbe .................................................................................................. 140

10.4 Direktive, konvencije, povelje, sporazumi i protokoli .................................................................... 140

10.5 Publikacije ...................................................................................................................................... 140


10.6 Planovi, programi, strategije .......................................................................................................... 141

10.7 Izvješća ........................................................................................................................................... 141

10.8 Ostalo ............................................................................................................................................. 142

11 Prilozi .................................................................................................................................................. 143

11.1 Tablični prikaz rezultata analize uzoraka ....................................................................................... 143


Zagreb, veljača 2020. 1

1 Uvod

Izrada Strategije razvoja poljoprivrede Općine Legrad za razdoblje od 2018. do 2028. godine nastala je na osnovu odluke i nastojanja da se definira konceputalni okvir i ukaže na porizvodnu orijentaciju u poljoprivrednom sketoru. Ovaj dokument treba služiti kao i sredstvo i instrument za bolje i uspješnije upravljanje razvojem poljoprivrede kao bitnog segmenta razvoja Općine.

Očekuje se da će se kroz angažman velikog broja relevantnih dionika široki konsenzus postići oko predloženog razvojnog koncepta, gdje se neće sagledavati samo ekonomska komponenta poljoprivrede nego i ekološki i socijalni utjecaj na dobrobit stanovništva. Također, Strategija treba poslužiti kao argument, većem broju ljudi na području Općine Legrad da sagledaju mogućnosti novih investicijskih pothvata i da koriste druge potencijale u cilju ostvarivanja profita i održivosti.

Cilj svake razvojne politike u poljoprivredi trebao bi biti povećanje konkurentnosti poljoprivrednika i prehrambenih proizvoda. I dok se kod većih ratarskih proizvođača njihova konkurentnost uglavnom oslanja na troškovnu konkurentnost uz blagodati ekonomije razmjera, mali proizvođači moraju biti usmjereni prema proizvodnji kvalitetnijih proizvoda s dodatnom vrijednošću. Preduvjet ekonomske održivosti te mogući razvojni model malih poljoprivrednika je i stjecanje određenih oznaka kao garancije kvalitete i proizvodnog nadstandarda, prelazak proizvođača (koji za to imaju ljudske resurse i druge proizvodno-ekonomske uvjete) na ekološku proizvodnju, biodinamičku proizvodnju kao i diversificiranje poslovanja prema dopunskim poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnosti, a uz punu podršku institucija, javnosti i potrošača.

Ovakve transformacije nisu jednostavne i zahtijevaju sustavnu pravnu, administrativnu i informacijsku podršku što bi trebala biti uloga i općine Legrad.

Strategiju razvoja poljoprivrede Općine Legrad za razdoblje od 2018. do 2028. godine izradila je tvrtka Ires ekologija d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša temeljem Ugovora br. 1/2019 potpisanog između Općine Legrad i naveden tvrtke.

1.1 Uloga poljoprivrede u socioekonomskim obilježjima općine Legrad

Općina Legrad smještena je u sjevernom dijelu Koprivničko-križevačke županije (nadalje KCKŽŽ). Prostire se na 62,62 km2, a čini je sedam naselja: Legrad, Antolovec, Kutnjak, Mali Otok, Selnica Podravska, Veliki Otok i Zablatje. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području općine Legrad u vrijeme popisa živjelo je 2241 stanovnika. Najmnogoljudnije naselje na području Općine je naselje Legrad, ujedno sjedište istoimene općine. Radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godina prema Popisu 2011 bilo je 1 389 tj. 62,0 % ukupnog stanovništva Općine. Prema ovom pokazatelju općina Legrad zaostaje za županijskim prosjekom koji iznosi 66,6 %. Prosječna starosna dob žitelja općine Legrad od 47,1 godina također je viša u odnosu na prosječnu starosnu dob u Županiji od 41,6 godina. Indeks starenja koji predstavlja postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina, iznosi 205,5 i svrstava općinu Legrad na najnepovoljniju poziciju među općinama KCKŽŽ. Gotovo je dvostruko viši u odnosu na županijski prosjek te ukazuje na nepovoljno demografsko stanje na području općine Legrad.

Poljoprivreda je u Općini među najvažnijim gospodarskim djelatnostima. U Općini je u razdoblju između dva popisa od 2001. do 2011. zamjetno opadanja broja stanovnika, ali povećanje zaposlenih, i to pretežito u djelatnosti „Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“.

Ukupni broj zaposlenih u ovoj djelatnosti između dva popisa povećao se za 92,7 % (Tablica 1.1).



Tablica 1.1. Promjene broja stanovnika i zaposlenih osoba na području općine Legrad (2001 – 2011.)

Popis 2001. Popis 2011. Promjena

2001-2011.

Broj stanovnika općine Legrad 2 764 2 241 -18,9%

Ukupno zaposlenih 1 042 1 244 +19,4%

Zaposleni u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo

342 659 +92,7%

Poljoprivreda je glavni izvor prihoda za 25,6 % stanovnika Općine što je značajno više nego na razini Koprivničko-križevačke županije gdje je taj udio 8,0 %1. Od 1244 zaposlenih stanovnika Općine čak njih 659 (53,0 %) kao područje svoje djelatnosti navodi područje „Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo“2. Isti izvor ukazuje da 50,6 % svih zaposlenih na području Općine svoje zanimanje nalaze u kategoriji „Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci“.

Od ukupno 882 kućanstava, na čak njih 226 odnosno 25,6 % odvija se poljoprivredna proizvodnja. U nekim naseljima na području Općine poljoprivreda je značajno važnija od općinskog prosjeka. Primjer navedenog je naselje Kutnjak u kojem se obzirom na 53 poljoprivredna gospodarstva gotovo svako drugo kućanstvo naselja bavi poljoprivredom.

1Program ukupnog razvoja općine Legrad (2016-2020) 2 Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva 2011.



2 Agroekološke značajke Općine Legrad

2.1 Značajke reljefa i matični supstrat

Područje općine Legrad smješteno je u dolinskom zaravnjenom dijelu rijeka Drave i Mure. Konfiguracija prostora općine dosta je jednostavna, pri čemu postoji određena pravilnost u geomorfologiji. Prema podacima o nadmorskoj visini terena, teren blago pada od zapada prema istoku, odnosno od sjevera prema jugu, Slika 2.1

Slika 2.1 Prostor prema nadmorskim visinama

Najniži dijelovi područja općine nalaze se na krajnjem jugu s nadmorskom visinom oko 122 m, a potom teren vrlo blago raste do oko 136 m. Najveći dio terena nalazi se između 128 do 136 m, pri čemu nagib terena varira uglavnom unutar 0-3 %. Jedan od važnijih pedogenetskih čimbenika na području općine je matični supstrat. Najveći dio prekrivaju aluvijalni nanosi rijeke Drave i Mure koji su ilovastog, glinastog i pjeskovitog teksturnog sastava, te šljunak. Znatnu površinu prekrivaju i pretaloženi lesoliki (praporni) materijali. Svojim značajkama, navedeni supstrati direktno su utjecali na postanak i značajke pojedinih današnjih tala razvijenih na pojedinim supstratima.



2.2 Značajke tla

Značajke tala izrađene su na temelju osnovne pedološke karte mjerila 1.50.000, listova Čakovec 2 i 4 te Đurđevac 1 i 3, te na temelju višekratnog rekognosciranja i istraživanja na terenu. Topografski podaci (vodene površine - rijeke, jezera, kanali, rukavci, naselja, gospodarska područja, iskopi, deponiji, i drugo, uzeti su iz ranije spomenute karte načina korištenja zemljišta.

2.2.1 Pedološka karta

Pedološka karta općine Legrad izrađena u mjerilu 1:50.000. prikazana je na Slika 2.2. Na pedološkoj karti izdvojeno je ukupno 14 kartiranih jedinica tla. Nazivi kartiranih jedinica, postotna zastupljenost sistematskih jedinica, te površina na poljoprivrednom zemljištu, zemljištu pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom, te zemljištu pod šikarama i grmljem, daju se u tablici niže (Tablica 2.8). Za razgraničenje poljoprivrednih površina u odnosu na površine pod šumom, šikarama i grmljem, korištena je karta načina korištenja zemljišta (Slika 2.2). Pored navedenog, zasebno su prikazane kartirane jedinice tla izvan zone inundacije te unutar zone inundacije. Za razgraničenje tih zona korištena je linija nasipa. Daljnjom analizom i obradom pedološke karte utvrđeno je javljanje 6 tipova tala i njihovih 16 nižih jedinica na razini

podtipova, varijeteta ili formi, a čiji se popis prema postojećoj klasifikaciji tla Hrvatske (Husnjak 2014) prikazuje u

tablicama niće (Tablica 2.2 i Tablica 2.3). Na temelju podataka o postotnoj zastupljenosti pojedinih sistematskih

jedinica tla, odnosno stupnju heterogenosti i ukupnoj površini za kartirane jedinice utvrđena je površina za sve

sistematske jedinice tla kao i ukupna površina pojedinih tipova tala. Od pojedinih tipova tala jedino rendzina pripada

redu terestričkih tala kojeg obilježava vlaženje isključivo oborinskom vodom, pri čemu se unutar 1,0 m dubine profila

tla ne javlja prekomjerno vlaženje. Ostala tla pripadaju redu hidromorfnih tala kojeg obilježava vlaženja oborinskom

vodom, te podzemnom vodom koja dopire unutar 1,0 m dubine tla. Treba istaći da se unutar kartiranih jedinica pojedini

tipovi tala ili niže sistematske jedinice ne javljaju zasebno, nego zajedno s drugim tipovima i nižim jedinicama tvore

zemljišne kombinacije, ovisno o matičnom supstratu, reljefu, hidrologiji i drugome.

U nastavku se prikazuju osnovne značajke pojedinih tipova tala i njihovih nižih jedinica.



Slika 2.2 Slikovni prikaz pedološke karte

2.2.2 Značajke sistematskih jedinica tla

Osnovne značajke pojedinih tipova tala detaljno su prikazane u postojećoj literaturi (Husnjak 2014), tako da se ovom prilikom daje samo kraći opis s naglaskom na utvrđene pojedine bitne opće karakteristike vezane prije svega uz specifičnosti područja istraživanja. Na temelju analitičkih podataka za pedološke profile iz tumača pojedinih listova osnovne pedološke karte RH mjerila 1:50.000, kao i drugih podataka, u tablicama niže (Tablica 2.4, Tablica 2.5, Tablica 2.6), prikazani su podaci za osnovna fizikalna i kemijska svojstva pojedinih tipova tla ili nižih jedinica.



Tablica 2.1 Legenda pedološke karte općine Legrad

Broj Sastav i struktura Zastupljenost, % Površina, ha

Šikare i grmlje

Šume Poljoprivreda Ukupno

IZVAN ZONE INUNDACIJE

1

Fluvijalno karbonatno, srednje duboko, neoglejeno i oglejeno, antropogenizirano Livadsko fluvijalno, karbonatno Hipoglej mineralni karbonatni

50 30 20

13,8 70,4 1120,4 1204,5

2

Fluvijalno karbonatno, vrlo plitko, ilovasto i pjeskovito Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, ilovasto i pjeskovito

Rendzina na aluviju

70 20 10

3,8 117,5 98,7 220,0

3

Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, oglejeno Livadsko fluvijalno, karbonatno Hipoglej mineralni karbonatni

50 30 20

1,0 2,2 230,2 233,4

4

Fluvijalno karbonatno oglejeno, srednje duboko, ilovasto i pjeskovito Fluvijalno karbonatno oglejeno, plitko, ilovasto i pjeskovito

Fluvijalno karbonatno oglejeno, duboko, ilovasto i pjeskovito

60 20 10

0,0 0,4 4,3 4,7

5 Livadsko fluvijalno karbonatno i nekarbonatno Hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni

80 20 2,9 -0,3 90,7 93,3

6

Livadsko fluvijalno karbonatno i nekarbonatno Hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni

Rendzina na pretaloženom lesu, karbonatna i izlužena -sve antropogenizirana tla

60 30 10

33,7 41,2 1112,3 1187,2

7

Livadsko fluvijalno nekarbonatno Livadsko fluvijalno pseudoglejno Hipoglej mineralni nekarbonatni

-sve djelomično hidromeliorirana i antropogenizirana tla

40 30 30 8,5 30,0 190,3 228,8

8

Hipoglej mineralni nekarbonatni Livadsko fluvijalno pseudoglejno


80 20 17,8 37,3 186,5 241,6

9 Hipoglej mineralni nekarbonatni i karbonatni

Livadsko fluvijalno karbonatno i nekarbonatno -sve antropogenizirana tla

70 30 5,4 15,2 221,3 241,9




Šikare i grmlje


10

Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni

Tresetno glejno Niski treset

-sve tla uskih depresija

30 30 20 20

11,1 16,4 135,0 162,5

11


Livadsko fluvijalno nekarbonatno -sve djelomično hidromeliorirana i antropogenizirana tla

70 20 10

1,7 3,3 32,5 37,5

12

Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni Livadsko fluvijalno pseudoglejno


70 20 10

0,0 0,4 1,5 1,9

13

Hipoglej mineralni nekarbonatni i karbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni i karbonatni

Livadsko fluvijalno -sve djelomično hidromeliorirana tla

40 40 20

4,4 1,0 265,3 270,7

14

Hipoglej mineralni karbonatni Amfiglej mineralni karbonatni

Hipoglej humozni Fluvijalno karbonatno, oglejeno, ilovasto

30 30 30 10

13,9 94,7 285,6 394,2

UKUPNO ZA KARTIRANE JEDINICE TLA IZVAN INUNDACIJE 118,1 429,7 3 974,5 4 522,3

15 Rijeke 62,8

16 Kanali 44,3

17 Rukavaci 13,2

18 Jezera 97,7

19 Bare i močvare 6,9

20 Iskopi 8,4

21 Deponiji 8,9

22 Gospodarski objekti 24,0

23 Naselja 261,2

UKUPNO IZVAN ZONE INUNDACIJE 5 049,6




Šikare i grmlje


UNUTAR ZONE INUNDACIJE

1 Fluvijalno karbonatno, srednje duboko, neoglejeno i oglejeno, antropogenizirano

Livadsko fluvijalno, karbonatno Hipoglej mineralni karbonatni

50 30 20

6,0 52,4 71,0 129,5

2 Fluvijalno karbonatno, vrlo plitko, ilovasto i pjeskovito

Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, ilovasto i pjeskovito Rendzina na aluviju

70 20 10

50,9 391,5 108,9 551,3

4 Fluvijalno karbonatno oglejeno, srednje duboko, ilovasto i pjeskovito

Fluvijalno karbonatno oglejeno, plitko, ilovasto i pjeskovito Fluvijalno karbonatno oglejeno, duboko, ilovasto i pjeskovito

60 20 10

49,3 182,8 38,8 270,9


80 20

2,4 6,6 18,4 27,4

6


Rendzina na pretaloženom lesu, karbonatna i izlužena -djelomično antropogenizirana tla

60 30 10

7,7 7,7


Livadsko fluvijalno karbonatno i nekarbonatno -djelomično antropogenizirana tla

70 30 1,3 7,2 8,5

UKUPNO ZA KARTIRANE JEDINICE TLA UNUTAR INUNDACIJE 108,5 634,6 252,1 995,2

15 Rijeke 155,5

16 Kanali 12,4

17 Rukavaci 12,7


UKUPNO UNUTAR ZONE INUNDACIJE 1 182,5

SVEUKUPNO IZVAN I UNUTAR ZONE INUNDACIJE 6 231,9



Tablica 2.2 Popis i površina pojedinih tipova tala izvan zone inundacije na području šuma, poljoprivrednog zemljišta, te šikara i grmlja

Tip tla Niža jedinica

Površina Površina po tipovima tala, ha

Šikare i grmlje Šume Poljoprivreda Ukupno

ha % ha % ha % ha %

Rendzina na aluvijalnim nanosima karbonatna 3,37 2,85 4,12 0,95 111,23 2,79 118,72 2,62

140,7 na aluvijalnim nanosima nekarbonatna (izložena) 0,38 0,32 11,75 2,73 9,87 0,24 22,0 0,48

Livadsko fluvijalno

karbonatno 30,42 25,75 50,82 11,82 1210,41 30,45 1291,66 28,56

1558,2 nekarbonatno 4,45 3,76 12,53 2,91 132,43 3,33 149,41 3,30

pseudoglejno 6,11 5,17 16,5 3,83 94,54 2,37 117,15 2,59

Fluvijalno

karbonatno i nekarbonatno, neoglejeno i oglejeno, ilovasto

7,13 6,03 35,3 8,21 560,2 14,09 602,63 13,32

961,1 karbonatno, neoglejeno, ilovasto i pjeskovito 0,77 0,65 23,5 5,46 20,74 0,52 45,01 0,99

karbonatno, oglejeno, ilovasto 1,89 1,609 10,57 2,45 143,66 3,61 156,12 3,45

karbonatno, oglejeno, ilovasto i pjeskovito 1,66 1,408 82,65 19,23 73,39 1,84 157,7 3,48

Hipoglej

mineralni karbonatni 17,82 15,08 55,23 12,85 707,63 17,80 780,68 17,26

1546,3 mineralni nekarbonatni 25,89 21,92 57,39 13,35 531,62 13,37 614,9 13,59

Humozni nekarbonatni 4,17 3,53 28,32 6,59 85,68 2,15 118,17 2,61

tresetno glejni 2,22 1,87 3,28 0,76 27 0,671 32,5 0,71

Amfiglej mineralni nekarbonatni 5,43 4,59 6,05 1,40 153,42 3,86 164,9 3,64

283,2 mineralni karbonatni 4,17 3,53 28,41 6,61 85,68 2,15 118,26 2,61

Niski treset nekarbonatni 2,22 1,87 3,28 0,76 27,00 0,67 32,5 0,71 32,5

Ukupno 118,1 100 429,7 100 3 974,5 100 4 522,3 100 4 522,3



Tablica 2.3 Popis i površina pojedinih tipova tala unutar inundacije na području šuma, poljoprivrednog zemljišta, te šikara i grmlja

Tip tla Niža jedinica

Površina Površina po tipovima tala, ha

Šikare i grmlje Šume Poljoprivreda Ukupno

ha % ha % ha % ha %

Rendzina na aluvijalnim nanosima karbonatna 0,77 0,30 0,77 0,06

55,90 na aluvijalnim nanosima nekarbonatna 5,09 4,69 39,15 6,16 10,89 4,31 55,13 5,53

Livadsko fluvijalno

karbonatno 3,72 3,42 21,39 3,37 43,9 17,41 69,04 6,93 69,04

Fluvijalno

karbonatno i nekarbonatno, neoglejeno i oglejeno, ilovasto

3 2,76 26,2 4,12 35,5 14,08 64,75 6,50

830,81 karbonatno, neoglejeno, ilovasto i pjeskovito 10,17 9,37 78,3 12,33 20,78 8,24 109,25 10,97

karbonatno, oglejeno, ilovasto i pjeskovito 84,93 78,27 456,85 71,99 115,03 45,62 656,81 65,99

Hipoglej mineralni karbonatni 1,68 1,54 11,8 1,85 20,19 8,01 33,67 3,38

39,62 mineralni nekarbonatni 0,91 0,14 5,04 1,99 5,95 0,59

Ukupno 108,5 100 634,6 100 252,1 100 995,2 100 995,2

Tablica 2.4 Mehanički sastav dominantnih sistematskih jedinica tla

Broj profila

Sistematska jedinica tla Dubina

cm

Sadržaj mehaničkih čestica (%) u na-pirofosfatu Teksturna oznaka* Skelet

Krupni pijesak

Sitni pijesak Krupni prah Sitni prah Glina

1 Fluvijalna karbonatna plitka ilovasta

0-17 - 1,1 18,2 42,1 29,0 9,6 PrI

17-37 - 22,7 51,9 20,0 4,2 1,2 IP

37-150 53,1 30,0 47,3 18,1 4,6 0,0 IP

2 Fluvijalna karbonatna vrlo duboka

ilovasta antropogenizirana

0-30 - 1,2 28,6 37,8 19,6 2,8 PrI

30-70 - 2,1 28,3 37,2 29,8 2,6 PrI

70-120 - 11,1 83,5 3,6 1,0 0,8 P

3 Livadsko fluvijalno nekarbonatno

skeletoidno antropogenizirano

0-23 - 7,6 33,8 22,8 24,4 11,4 I

23-45 76,2 20,2 37,8 15,4 13,4 13,2 PI+Š

45-57 - 37,0 41,8 12,8 4,4 4,0 IP

57-80 62,7 58,7 34,8 3,5 0,4 2,6 P+Š



Broj profila


cm


Krupni pijesak


80-150 62,4 68,0 26,2 4,8 0,2 0,8 P+Š

4 Livadsko fluvijalno nekarbonatno

antropogenizirano

0-23 4,4 23,4 30,4 27,6 14,2 PrI

23-36 3,5 18,1 30,4 34,8 13,2 PrI

36-49 4.0 22,3 31,1 28,8 11,8 PrI

49-64 6,5 39,2 36,5 13,6 4,2 PrI

64-150 55,5 40,5 2,6 0,4 1,0 P

5 Hipoglejn mineralni nekarbonatni

antropogenizirani

0-35 1,8 33,4 36,4 20,0 8,4 PrI

35-55 1,1 45,5 44,0 6,8 2,6 PrI

55-105 4,2 57,7 31,5 4,0 2,6 PI

105-200 1,1 41,4 43,3 9,0 5,2 PrI

200-250 66,9 27,6 3,3 1,4 0,8 P

6 Anfiglej nineralni nekarbonatni

antropogenizirani

0-25 3,8 19,0 28,4 34,6 14,2 PrI

25-37 2,2 14,7 25,9 39,0 18,2 PrI

37-65 1,4 6,5 23,5 41,2 27,4 PGI

65-115 0,8 7,4 38,6 33,0 20,2 PrI

115-180 0,7 4,5 28,6 41,0 25,2 PrI

180-250 0,2 15,7 46,5 22,0 15,6 PrI

250-270 3,9 47,2 31,1 12,2 5,6 PI

>270 Šljunak

7 Fluvijalno karbonatno oglejno

0-3/9 1,6 16,9 48,9 27,2 5,4 PrI

3/9-23 8,7 53,5 28,7 7,4 1,7 PrI

23-31 0,8 5,3 44,1 42,6 7,2 Pr

31-53 0,9 4,4 39,5 49,4 5,8 Pr

53-105 11,0 57,1 26,9 3,3 1,7 PI

105-150 75,3 64,4 27,3 7,6 0,2 0,5 Sk, P

8 Hipoglej mineralni 0-24 3,4 15,6 18,1 36,0 26,9 Pr I

24-43 3,4 14,3 14,0 41,3 26,9 Pr I



Broj profila


cm


Krupni pijesak


43-100 3,0 12,1 18,8 37,9 28,1 PrGI

9 Livadsko fluvijalno

0-21 2,2 22,2 29,0 31,6 15,0 Pr I

21-44 1,3 23,8 26,9 33,6 14,4 PrI

44-57 2,1 48,4 28,5 13,6 7,4 I

57-100 10,3 75,6 9,1 3,6 1,4 IP

100-130 9,9 73,5 11,6 3,6 1,4 IP

10 Hipoglej mineralni

0-20 0,9 4,1 27,3 41,0 26,7 Pr I

20-48 3,2 5,2 31,3 28,3 32,0 Pr GI

48-87 4,5 6,9 34,4 37,5 17,6 Pr I


0-30 5,1 58,9 15,0 11,5 10,6 PI

30-60 4,1 57,1 11,6 16,3 10,9 PI

60-85 5,8 73,9 26,2 9,4 4,7 IP

85-115 9,6 78,9 3,8 5,4 2,2 P


0-30 2,0 28,2 15,9 24,2 19,6 I

30-53 1,8 32,7 14,4 36,7 7,4 Pr I

53-90 2,9 62,6 12,5 16,9 5,0 PI

90-110 6,4 73,3 10,6 7,8 1,9 IP


0-18 1,7 32,8 20,0 25,8 15,6 I

18-38 1,1 27,7 17,9 32,8 20,5 Pr I

38-57 0,5 14,9 20,5 39,2 24,9 Pr I

57-85 2,1 9,5 19,1 44,7 24,6 Pr I

85-120 2,1 31,2 31,5 34,7 0,5 Pr I

14 Hipoglej mineralni nekarbonatni

0-25 4,5 22,9 30,4 25,0 17,2 Pr I

25-50 2,6 24,0 31,8 25,8 15,8 Pr I

50-120 2,7 26,6 31,9 24,6 14,2 Pr I

120-170 29,3 47,0 12,7 8,2 2,8 IP



Broj profila


cm


Krupni pijesak


170-200 1,9 7,8 19,1 43,6 27,6 PrGI

15 Livadsko fluvijalno pseudoglejno

0-20 13,7 26,8 32,9 15,2 11,4 I

20-28 16,0 22,6 30,8 16,6 14,0 I

28-70 7,1 18,3 32,6 20,0 22,0 PI

70-90 24,5 32,7 23,8 7,8 11,2 PI

90-200 15,1 58,4 17,5 5,0 4,0 IP

*Tumač kratica: P-pijesak, IP-ilovasti pijesak, I-ilovača, PrI = praškasta ilovača, PrGI = praškasto glinasta ilovača, PGI-pjeskovito glinasta ilovača, Š-šljunak

Tablica 2.5 Fizikalna svojstva tla dominantnih sistematskih jedinica tla

Broj profila


cm Gv

g/cm3 Gč

g/cm3

P Kv Kz

% vol. Ocjena % vol. Ocjena % vol. Ocjena

8 Hipoglej mineralni 0-24 1,13 2,74 56,6 porozno 40,6 osrednji 18,0 velik

24-43 1,20 2,69 52,0 porozno 41,0 osrednji 11,0 osrednji


0-21 1,31 2,70 51,5 porozno 34,9 osrednji 16,6 velik

21-44 1,47 2,76 46,7 porozno 33,4 malen 13,3 velik



0-20 1,04 2,75 62,1 porozno 52,9 velik 9,2 osrednji


48-87 1,28 2,70 51,5 porozno 44,5 osrednji 7,0 mali

11 Livadsko fluvijalno 0-30 1,39 2,58 47,9 porozno 38,8 osrednji 9,1 osrednji







0-18 1,61 2,81 42,4 malo porozno 36,6 osrednji 5,8 mali



15 0-20 1,44 2,72 47,1 porozno 33,6 malen 13,5 velik



Broj profila


cm Gv

g/cm3 Gč

g/cm3

P Kv Kz

% vol. Ocjena % vol. Ocjena % vol. Ocjena

Livadsko fluvijalno pseudoglejno

20-28 1,44 2,72 47,1 porozno 34,3 malen 12,8 velik

*Tumač kratica: Mv = trenutačna vlaga tla, Gv = gustoća volumna, Gč = gustoća čvrstih čestica, P = ukupni porozitet, Kv = retencijski kapacitet tla za vodu, Kz = kapacitet tla za zrak

Tablica 2.6 Kemijska svojstva tla dominantnih sistematskih jedinica tla

Broj profila

Dubina cm

Reakcija tla (pH) CaCO3

%

Humus Dušik (N) Sadržaj fosfora (P2O5) Sadržaj kalija (K2O)

KCl H2O Ocjena % Ocjena

humoznosti %

Ocjena opskrbljenosti

mg/100g Ocjena

opskrbljenosti mg/100g


1

0-17 6,9 7,8 neutralna 15,1 3,4 dosta 0,15 dobra 1,2 slabo 6,0 slabo

17-37 7,5 8,4 alkalična 10,1 0,5 vrlo slabo 0,02 siromašno 0,8 slabo 1,6 slabo

37-150 7,3 8,3 alkalična 8,8

2

0-30 7,3 7,9 alkalična 10,5 1,5 slabo 0,15 dobra 9,4 slabo 9,4 slabo

30-70 7,7 8,2 alkalična 11,8 0,8 vrlo slabo 0,06 siromašno 1,4 slabo 4,4 slabo

70-120 8,2 8,5 alkalična 10,1

3

0-23 4,7 6,1 kisela 1,3 slabo

23-45 5,0 6,4 kisela 0,4 vrlo slabo

45-57 4,9 6,0 kisela

57-80 6,2 7,2 slabo kisela

80-150 6,4 7,9 slabo kisela 1,7

4

0-23 6,4 7,6 slabo kisela 2,1 slabo 0,8 slabo 10,4 osrednje

23-36 6,6 0,7 neutralna 1,3 slabo 0,2 slabo 6,0 slabo

36-49 6,5 8,0 neutralna

49-64 6,9 8,1 neutralna 2,5

64-150 6,4 7,9 slabo kisela 2,9

5

0-35 6,4 7,6 slabo kisela 1,5 slabo 0,09 umjereno 5,6 slabo 4,6 slabo

35-55 6,8 8,3 neutralna 13,9 0,4 vrlo slabo 0,02 siromašno 1,6 slabo 1,6 slabo

55-105 6,7 8,6 neutralna 12,6

105-200 7,2 8,6 neutralna 13,4



Broj profila

Dubina cm


%



humoznosti %


mg/100g Ocjena



200-250 7,2 8,3 neutralna 3,8

6

0-25 6,0 7,3 slabo kisela 2,1 slabo




115-180 6,0 7,6 slabo kisela

180-250 6,4 7,5 slabo kisela

250-270 5,9 7,5 slabo kisela

7

0-3/9 7,0 7,6 neutralna 13,3 4,7 dosta 0,20 dobra 4,2 slabo 16,4 osrednje

3/9-23 7,2 8,1 neutralna 31,9 0,6 vrlo slabo 0,03 siromašno 4,6 slabo 5,0 slabo

23-31 7,0 7,9 neutralna 9,7 3,2 dosta

31-53 7,3 8,0 alkalična 1,7

53-105 7,5 8,2 alkalična 16,8

105-150 7,9 8,4 alkalična 29,0

8

0-24 5,8 6,8 slabo kisela 4,8 dosta 0,25 bogato 5,6 slabo 10,6 osrednje

24-43 6,1 7,4 slabo kisela 2,6 slabo 0,10 umjereno 4,4 slabo 4,4 slabo

43-100 6,3 7,5 slabo kisela 2,8

9

0-21 6,4 7,6 slabo kisela 2,6 slabo 0,15 dobra 4,8 slabo 10,6 osrednje

21-44 6,9 8,2 neutralna 3,0 1,3 slabo 0,06 siromašno 0,2 slabo 6,6 slabo

44-57 7,1 8,4 neutralna 9,7

57-100 7,5 8,5 alkalična 12,6

100-130 7,5 8,6 alkalična 12,2

10

0-20 5,6 6,8 slabo kisela 7,5 dosta 0,26 bogato 3,0 slabo 9,5 slabo

20-48 5,2 6,4 kisela 1,8 slabo 0,15 dobra 1,6 slabo 6,6 slabo


11 0-30 6,4 7,4 slabo kisela 5,0 2,8 slabo 0,12 dobra

30-60 6,6 7,6 neutralna 11,2 1,6 slabo 0,09 umjereno



Broj profila

Dubina cm


%



humoznosti %


mg/100g Ocjena



60-85 6,7 7,9 neutralna 14,2

85-115 7,0 8,0 neutralna 15,1

12

0-30 6,4 7,6 slabo kisela 4,5 3,1 dosta 0,22 bogato

30-53 7,1 8,1 neutralna 10,8 2,1 slabo 0,12 dobra

53-90 7,0 8,1 neutralna 11,4

90-110 6,7 7,6 neutralna 8,5

13

0-18 5,6 6,9 slabo kisela 3,5 dosta 0,16 dobra 2,0 slabo 8,3 slabo

18-38 5,5 6,9 slabo kisela 2,1 slabo 0,12 dobra 1,0 slabo 6,6 slabo


57-85 6,7 7,6 neutralna 19,8

85-120 6,8 7,9 neutralna 22,7

14

0-25 5,1 7,0 kisela 1,1 slabo 0,06 siromašno 0,6 slabo 4,4 slabo

25-50 5,1 6,9 kisela 2,0 slabo 0,11 dobra 2,0 slabo 7,2 slabo

50-120 6,4 8,1 slabo kisela 2,5

120-170 6,8 8,6 neutralna 9,2

170-200 6,7 8,4 neutralna 2,1

15

0-20 5,3 6,8 kisela 2,0 slabo 0,10 umjereno 6,0 slabo 29,8 bogato

20-28 4,8 6,3 kisela 0,9 vrlo slabo 0,05 siromašno 1,2 slabo 7,8 slabo

28-70 4,8 6,3 kisela

70-90 5,0 6,4 kisela

90-200 5,2 6,5 kisela



Za interpretaciju analitičkih podataka korištene su sljedeće granične vrijednosti:

2.2.2.1 Za fizikalna svojstva tla

2.2.2.2 Za kemijska svojstva tla

Poroznost tla

vrlo porozno >60% pora

porozno 45-60% pora

malo porozno 30-45% pora

vrlo malo porozno <30% pora

Retencijski kapacitet tla za vodu

vrlo malen <25% vol

malen 25-35% vol

osrednji 35-45% vol

velik 45-60% vol

vrlo velik >60%

Retencijski kapacitet tla za zrak

vrlo velik >16% vol

velik 12-16% vol

osrednji 8-12% vol

malen 4-8% vol.

vrlo malen <4% vol

Reakcija tla (pH) u MKCl-u

jako kisela <4,5

kisela 4,5-5,5

slabo kisela 5,5-6,5

neutralna 6,5-7,2

alkalična >7,2

Sadržaj humusa u tlu

vrlo slabo humozno

<1%

slabo humozno 1-3%

dosta humozno 3-5%

jako humozno 5-10%

vrlo jako humozno

>10%

Opskrbljenost tla fiziološki aktivnim fosforom i kalijem,

mg/100 g tla

I. klasa – dobro opskrbljeno

>20

II. klasa – osrednje opskrbljeno

10-20

III. klasa – slabo opskrbljeno

<10

Sadržaj ukupnog dušika u tlu

vrlo bogato >0,3%

bogato 0,3-0,2%

dobro opskrbljeno

0,2-0,1%

umjereno opskrbljeno 0,1-0,06%

siromašno <0,06%



2.2.2.3 Tipovi tla

2.2.2.3.1 Terestrička tla

2.2.2.3.1.1 Rendzina

Rendzina je humusno akumulativno tlo A-C tipa građe profila koje je na ovome području razvijeno samo na supstratima aluvijalnih nanosa. Ovaj tip tla na području općine Legrad zauzima površinu od 196,5 ha, od čega se izvan zone inundacije nalazi 140 ha. Kao dominantni član zemljišne kombinacije se ne javlja, dok kao sporedni član javlja u kartiranim jedinicama broj 2 i 6. Izdvojene su dvije niže sistematske jedinice ovog tla, i to rendzina karbonatna i rendzina nekarbonatna. Rendzina na aluvijalnim ilovastim nanosima je vrlo plodno i pogodno tlo za oraničnu biljnu proizvodnju. Podzemne vode se ne javljaju unutar 1,0 m dubine tla, a tlo obilježava automorfni način vlaženja.

2.2.2.3.2 Hidromorfna tla

2.2.2.3.2.1 Livadsko fluvijalno tlo

Livadsko fluvijalno tlo je humusno akumulativno tlo A-C-G tipa građe profila koje je na ovome području razvijeno na aluvijalnim nanosima ilovastog i glinasto ilovastog teksturnog sastava. Obilježava ga semiglejni način vlaženja, odnosno vlaženje podzemnom vodom koja dopire samo do 0,75 m dubine tla i najčešće se ne javlja u gornjem dijelu profila. Ovaj tip tla na području općine Legrad zauzima površinu od 1.627 ha. od toga se 95 % nalazi izvan zone inundacije. Kao dominantni član zemljišne kombinacije javlja se u kartiranim jedinicama broj 5, 6 i 7. Kao sporedni član dolazi u kartiranim jedinicama broj 1, 3, 8, 9, 11, 12 i 13.. Izdvojene su tri sistematske jedinice ovog tla: livadsko fluvijalno karbonatno, nekarbonatno i pseudoglejno. I ovo tlo je vrlo plodno i pogodno tlo za oraničnu biljnu proizvodnju s obzirom da podzemne vode ne uzrokuju prekomjerno vlaženje u rizosfernoj zoni ratarskih i povrćarskih kultura.

2.2.2.3.2.2 Fluvijalno tlo

Fluvijalno tlo (aluvijalno tlo) je recentni riječni nanos koji ima slojeve, izuzev slabo razvijenog inicijalno humusno akumulativnog horizonta - (A). Dakle, sklop profila očituje se u (A)-I-II-III.. izrazu. Tlo se formira uz riječni poloj koji su u ranijem razdoblju permanentno poplavljivale poplavne vode i tako donosile novi nanos na površinu. Jedan dio ovih tala je obranjen od poplava rijeke Drave i Mure, ali im stadij razvoja nije odmakao daleko od početne faze. Veći dio tala aluvijalnih «greda» obranjen je od poplava i prešao je u livadska fluvijalna tla. To su tla vrlo varijabilnih teksturnih svojstava i dubine, neizražene strukture, pretežito karbonatna i neutralne do slabo alkalne reakcije. Ukupna površina ovoga tla iznosi 1.791 ha. Pri tome se izvan zone inundacija nalazi oko 55 %, dok se oko 45 % nalazi unutar zone inundacije. Kao dominantna sistematska jedinica tla dolazi kod kartiranih jedinica tla broj 1, 2, 3 i 4. Kod kartirane jedinice tla broj 14, javlja se kao sporedni član zemljišne kombinacije. Temeljem podataka o karbonatnosti i dubini podzemne vode (oglejenosti), izdvojene su četiri niže jedinica ovog tla, prema sljedećem:

• -karbonatno i nekarbonatno, neoglejeno i oglejeno, ilovasto

• -karbonatno, neoglejeno, ilovasto i pjeskovito

• -karbonatno, oglejeno, ilovasto

• -karbonatno, oglejeno, ilovasto i pjeskovito.

Pogodnost aluvijalnog tla jako varira od vrlo pogodnih do ograničeno pogodnih tala, kao i do privremeno nepogodnih, u ovisnosti od dubine podzemne vode, teksture te ekološke dubine tla.



2.2.2.3.2.3 Hipoglej

Hipoglej je tlo koje obilježava prije svega hipoglejni način vlaženja, odnosno vlaženje visokom podzemno vodom koja u hladnijem dijelu godine dopire i u rizosfernu zonu. Ovaj tip tla zauzima površinu od 1.585 ha. Od toga se okom 97 % nalazi izvan zone inundacije. Kao dominantna pedosistematske jedinica javlja se u kartiranim jedinicama broj 8-14, a kao sporedni član zemljišne kombinacije u kartiranim jedinicama broj 1, 3, 5 i 6. Dolazi u vidu četiri nižih pedosistematskih jedinica prema sljedećem:

• -mineralni karbonatni

• -mineralni nekarbonatni

• -humozni nekarbonatni

• -tresetno glejni.

Pogodnost ovog tla za poljoprivrednu proizvodnju je ograničena, prije svega zbog visokih podzemnih voda. Međutim, potencijalna pogodnost tih tala je vrlo visoka. Dakle hidromelioracijama se ova tla mogu urediti te postati vrlo pogodna za intenzivnu poljoprivredu.

2.2.2.3.2.4 Amfiglej

Amfiglej je tlo koje obilježava prije svega amfiglejni način vlaženja, odnosno vlaženje visokom podzemno vodom koja u zimskom dijelu godine može doći i do oraničnog horizonta, te dugotrajno stagnirajućom oborinskom vodom koja stagnira u gornjem dijelu profila zbog slabe vertikalne vodopropusnosti. Amfiglej zauzima površinu od svega 283 ha. Ne javlja se unutar zone inundacije. Kao dominantna pedosistematska jedinica se ne javlja. Kao sporedni član zemljišne kombinacije javlja se u kartiranim jedinicama broj 10-14. Dolazi u vidu dvije niže pedosistematske jedinice prema sljedećem:

• mineralni karbonatni

• mineralni nekarbonatni

Pogodnost ovog tla za poljoprivrednu proizvodnju je ograničena, prije svega zbog stagnirajućih oborinski voda te visokih podzemnih voda. Potencijalna pogodnost tih tala je umjerena do ograničena. Dakle hidromelioracijama se ova tla mogu urediti te postati umjereno do ograničeno pogodna za intenzivnu biljnu proizvodnju. Međutim, nužno je voditi računa i o troškovima održavanja hidromelioracijskih sustava detaljne i osnovne odvodnje.

2.2.2.3.2.5 Niski treset

Tresetna tla, T-G tipa građe profila, na prostoru ove općine vrlo se rijetko javljaju. Zauzimaju najniže dolinske položaje, starih meandri i jezera odnosno konkretno na ovome području samo uže depresije. Niski treset zauzima ukupnu površinu od samo oko 39,5 ha. I ovaj tip tla se ne javlja unutar zone inundacije. Javlja se jedino kao sporedni član zemljišne kombinacije u kartiranoj jedinici broj 10. S obzirom na malu površinu izdvojena je samo jedna niža sistematska jedinica niskog treseta i to niski treset nekarbonatni. Karakterističan je vrlo veliki sadržaj humusa (>30%) s dubinom tresetnog horizonta >30 cm. S obzirom na stupanj pogodnosti, to su privremeno nepogodna tla za biljnu proizvodnju prije svega zbog položaja u reljefu (depresija) i prekomjernog vlaženja visokom podzemnom vodom.

2.2.3 Značajke kartiranih jedinica tla

Treba istaknuti da su kartirane jedinice tla većinom složene zemljišne kombinacije koje se sastoje od 2-3 sistematske jedinice tla, osim nekih homogenih jedinica fluvijalnih tala. Posebno su izdvojene kartirane jedinice tla izvan zone inundacije od onih koje se nalaze unutar te zone. U tablici niže (Tablica 2.7), prikazane su osnovne značajke kartiranih jedinica tla koje se odnose na matični supstrat, nagib terena, dreniranost tla, teksturu površinskog horizonta, ekološku dubinu i dominantni način vlaženja. U tablici su navedene samo interpretacije spomenutih značajki kartiranih jedinica tla. Kako je jedan dio tih značajki (nagib terena, tekstura tla, dreniranost, ekološka dubina) korišten kao ograničenje u okviru procjene pogodnosti zemljišta za poljoprivredu, korištene granične vrijednosti za te značajke navedene su u okviru poglavlja procjene pogodnosti tla. Za ostale značajke (matični supstrat i način vlaženja), granične vrijednosti nisu navedene budući da te značajke same po sebi ne predstavljaju ograničenja za biljnu proizvodnju već jedino potpunije karakteriziraju pojedine sistematske i kartirane jedinice tla.



Tablica 2.7 Značajke kartiranih jedinica tla na području općine Legrad

Broj Kartirana jedinica tla Dominantne značajke kartiranih sistematskih jedinica tla

Sastav i struktura Zastupljenost %

Matični supstrat Nagib terena*

%

Tekstura površin.

horizonta

Ekološka dubina tla**

Dominantni način

vlaženja***

Drenira-nost tla

Površina ha

IZVAN ZONE INUNDACIJE



50

30 20

Aluvijalni nanosi ilovača, pijeska i

šljunka

0-3 Ilovasta Duboka do srednje duboka

Semiglejni i hipoglejni

Dobra do nepotpuna

1.204,5

2 Fluvijalno karbonatno, vrlo plitko, ilovasto i pjeskovito Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, ilovasto i

pjeskovito Rendzina na aluviju

70 20

10

Aluvijalni nanosi šljunka i pijeska

0-3 Ilovasta i pjeskovita

Plitka do srednje duboka

Semiglejni Dobra 220,0

3 Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, oglejeno Livadsko fluvijalno, karbonatno Hipoglej mineralni karbonatni

50 30 20


šljunka

0-3 Ilovasta i glinasto ilovasta

Duboka do srednje duboka


Dobra do nepotpuna

233,4



60

20 10

Aluvijalni nanosi ilovača


Srednje duboka do

plitka

Semiglejni Dobra do ponešto

ekscesivna

4,7


80 20


šljunka

0-3 Ilovasta Duboka do plitka


Dobra do nepotpuna

93,3



60 30 10

Aluvijalni nanosi ilovača i pijeska



Dobra do nepotpuna

1.187,2

7 Livadsko fluvijalno nekarbonatno Livadsko fluvijalno pseudoglejno Hipoglej mineralni nekarbonatni


40 30 30




Dobra do nepotpuna

228,8

8 Hipoglej mineralni nekarbonatni Livadsko fluvijalno pseudoglejno


80 20

Aluvijalni nanosi glina i ilovača

0-3 Ilovasto glinasta

Srednje duboka do

plitka

Hipoglejni i semiglejni

Slaba do umjereno

dobra

241,6






%

Tekstura površin.

horizonta


Dominantni način

vlaženja***

Drenira-nost tla

Površina ha

9 Hipoglej mineralni nekarbonatni i karbonatni Livadsko fluvijalno karbonatno i nekarbonatno

-sve antropogenizirana tla

70 30


0-3 Ilovasta Srednje duboka do

plitka

Hipoglejni i semiglejni

Umjereno dobra

241,9

10 Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni



30 30 20 20

Ilovače, glinaste ilovače i organska

tvar

0-3 Ilovasta Plitka do vrlo plitka

Hipoglejni i amfiglejni

Vrlo slaba do

nepotpuna

162,5

11 Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni


70 20 10

Ilovače, gline i pijesak

0-3 Glinasto ilovasta do

ilovasto glinasta



Slaba do umjereno

dobra

37,5

12 Hipoglej mineralni nekarbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni Livadsko fluvijalno pseudoglejno


70 20 10

Gline i ilovače 0-3 Glinasto ilovasta do

glinasta



Vrlo slaba do

nepotpuna

1,9

13 Hipoglej mineralni nekarbonatni i karbonatni Amfiglej mineralni nekarbonatni i karbonatni


40 40 20

Gline, ilovače i pijesak

0-3 Glinasto ilovasta do

glinasta



Slaba do umjereno

dobra

270,7

14 Hipoglej mineralni karbonatni Amfiglej mineralni karbonatni


30 30 30 10

Gline i ilovače 0-3 Glinasto ilovasta do

glinasta



Slaba do nepotpuna

394,2

UNUTAR ZONE INUNDACIJE – većim dijelom plavljena tla 1 Fluvijalno karbonatno, srednje duboko, neoglejeno i

oglejeno, antropogenizirano Livadsko fluvijalno, karbonatno Hipoglej mineralni karbonatni

50

30 20


šljunka

0-3 Ilovasta Duboka do srednje duboka

Aluvijalni i hipoglejni

Dobra do nepotpuna

129,5

2 Fluvijalno karbonatno, vrlo plitko, ilovasto i pjeskovito Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko,

ilovasto i pjeskovito Rendzina na aluviju

70 20

10

Aluvijalni nanosi šljunka i pijeska




Dobra 551,3






%

Tekstura površin.

horizonta


Dominantni način

vlaženja***

Drenira-nost tla

Površina ha


Fluvijalno karbonatno oglejeno, plitko, ilovasto i pjeskovito

Fluvijalno karbonatno oglejeno, duboko, ilovasto i pjeskovito

60

20

10

Aluvijalni nanosi ilovača


Srednje duboka do

plitka


Dobra do ponešto

ekscesivna

270,9


80 20


šljunka


Aluvijalni, hipoglejni i semiglejni

Dobra do nepotpuna

27,4


Rendzina na pretaloženom lesu, karbonatna i izlužena -djelomično antropogenizirana tla

60 30 10



Aluvijalni, hipoglejni i semiglejni

Dobra do nepotpuna

7,7

9 Hipoglej mineralni nekarbonatni i karbonatni Livadsko fluvijalno karbonatno i nekarbonatno

-djelomično antropogenizirana tla

70 30


0-3 Ilovasta Srednje duboka do

plitka


Umjereno dobra

8,5

Napomena: * nagib terena: ravno do skoro ravno 0-3% ** ekološka dubina tla: vrlo plitka 0-15 cm, plitka 15-30 cm, srednje duboka 30-60 cm, duboka 60-120 cm, vrlo duboka >120 cm *** hipoglejni način vlaženja izvan zone inundacije pretežno je vlaženje srednje plitko do dubokom podzemnom vodom (50-150 cm), osim na terenu ispod 130 m.



2.3 Klimatske značajke

Područje primjene Strategije nalazi se u kontinetalnom dijelu Republike Hrvatske koji ima umjereno toplo-kišnu klimu. Prema geografskoj raspodjeli klimatskih tipova po Köppenu (Slika 2.3) Županija se nalazi u klimatskoj zoni Cfb, čije su karakteristike slijedeće: temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između -3°C i +18°C; ljeta su svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22°C; padaline su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsuši dio godine pada u najhladnije godišnje doba; maksimum količine padalina koji se pojavljuje početkom toplog dijela godine pridružuje se maksimumu u kasnoj jeseni.

Slika 2.3 Geografska raspodjela klimatskih tipova po W. Köppenu u Hrvatskoj u standardnom razdoblju od 1961. do 1990. (Cfa, umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom; Cfb, umjerena topla vlažna klima s toplim ljetom; Csa, sredozemna

klima s vrućim ljetom; Csb, sredozemna klima s toplim ljetom; Df, vlažna borealna klima) (Izvor: Šegota i Filipčić, 2003)

Podaci o glavnim značajkama klime za područje Legrada prikazani su Meteoblue klimatskim dijagramima koji su bazirani na 30 godišnjim satnim simuliranim meteorološkim modelima za razdoblje od 1985. godine do travnja 2019. godine. Na sljedećoj slici (Slika 2.4) prikazani su podaci o srednjoj mjesečnoj vrijednosti temperature i oborine za Legrad u navedenom razdoblju. Prema prikazanom najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz sa srednjom mjesečnom temperaturom od 22°C dok prosječan dnevni maksimum iznosi 29°C, a za vrućih dana i 36°C. Najhladniji mjeseci su siječanj i veljača sa srednjom mjesečnom temperaturom od 1,5°C, te prosječnim dnevnim minimumom od -1°C. Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (travanj do rujan) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Prosječna godišnja količina oborine na predmetnom području iznosi 517 mm. Oborinski maksimum javlja se u lipnju kada prosječna količina oborine iznosi 53 mm dok se oborinski minimum javlja u srpnju kada prosječno iznosi 33 mm.



Slika 2.4 Prikaz godišnjeg hoda padalina te prosječnih temperatura za Legrad u razdoblju od 1985. godine do travnja 2019. godine (Izvor: www.meteoblue.com)

Sljedeći grafikon (Slika 2.5) prikazuje koliko dana u mjesecu su određene vrednosti količine oborine dosegnute. Vidimo tako da se tijekom godine snježni pokrivač se javlja u prosjeku 10 dana (od studenog do ožujka), od čega su 3,2 snježna dana u siječnju. U lipnju, koji je u prosjeku najkišniji mjesec, najveći broj dana (5,4 dana) padne manje od 2 mm kiše dok količina od 20-50 mm kiše pada u prosjeku samo 0,4 dana.

Slika 2.5 Prosječna mjesečna količina padalina za Legrad u razdoblju od 1985. godine travnja 2019. godine (Izvor: www.meteoblue.com)

Godišnji hod prosječnih mjesečnih trajanja insolacije insolacije (Slika 2.6) ima maksimum ljeti u srpnju i kolovozu, a minimum zimi u prosincu i siječnju. Godišnje ima oko 102 sunčana dana te oko 106 oblačnih dana. Vedri dani su najučestaliji ljeti, kad ih prosječno ima oko 10 do 12 mjesečno, dok ih u razdoblju od studenog do veljače značajno manje (3 do 5 dana).



Slika 2.6 Godišnji hod prosječnih mjesečnih trajanja insolacije insolacije za Legrad u razdoblju od 1985. godine do travnja 2019. godine (Izvor: www.meteoblue.com)

Na sljedećoj slici (Slika 2.7) prikazano je koliko dana u mjesecu dostigne određene temperature. Siječanj se ističe kao najhladniji mjesec u kojem je najveći broj dana, u prosjeku 11,7 dana, s maksimalnom temeraturom od 0 do 5°C, maksimalnu temperaturu od 5-10°C ima u prosjeku 9 dana ovog mjeseca dok onu od 0°C do -5°C ima 5,3 dana. Kolovoz se ističe kao najtopliji mjesec u kojem najveći broj dana, odnosno 11,2 dana, imaju maksimalnu temperaturu veću od 25°C, 10,2 dana ima maksimalnu temperaturu veću od 30°C, a 3,4 dana veću od 35°C. Mraz se javlja od listopada do travnja, a u prosincu i siječnju je najveći broj dana s mrazom. U prosincu on iznosi 17,6 dana dok je u siječnju čak 19,9 dana s mrazom.

Slika 2.7 Prikaz maksimalnih temperatura za Legrad u razdoblju od 1985. godine do travnja 2019. godine (Izvor: www.meteoblue.com)



Osnovni podaci o režimu strujanja vjetra prikazani su na sljedećoj slici (Slika 2.8). Ovo područje je blago vjetrovito, a vjetrovi pušu tijekom cijele godine. Najčešće puše sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istočnjak je jači u proljetnim mjesecima. Vrlo je hladan poput sjevernjaka, a nekad puše i nekoliko dana neprekidno, a u svibnju jako oštećuje voćke. Ljeti prevladava jugozapadni vjetar, koji je topao i povećava vlagu i najčešće prethodi kiši. Tijekom čitave godine a osobito u jesen, puše zapadnjak (zgorec). U listopadu je štetan jer suši brazde.

Slika 2.8 Godišnja ruža vjetrova za Legrad u razdoblju od 1985. godine do travnja 2019. godine (Izvor: www.meteoblue.com)

2.3.1 Klimatske promjene

Iako se točan utjecaj klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj još uvijek ne može sa sigurnošću utvrditi, ipak meteorološki podaci, koji se još od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj, omogućuju okvirno predviđanje dugoročnih klimatskih trendova. Klima na Zemlji varira tijekom godišnjih doba, desetljeća i stoljeća kao posljedica prirodnih i ljudskih utjecaja. Prirodna varijabilnost na različitim vremenskim ljestvicama je uzrokovana ciklusima i trendovima promjena na Zemljinoj orbiti, dolaznim Sunčevim zračenjem, sastavom atmosfere, oceanskom cirkulacijom, biosferom, ledenim pokrovom i drugim uzrocima (WMO, 2013). Klimatske promjene očituju se nizom pojava kao što su povećanje temperature, količine oborine, učestalosti ekstremnih meteoroloških prilika, promjenama u ekosustavu i biološkoj raznolikosti, poljoprivredi, šumarstvu te zdravstvenim poteškoćama. Podaci o povećanju srednje temperature zraka, kao jednog od najvažnijih klimatskih pokazatelja, preuzeti su sa službenih internetskih stranica DHMZ-a. Na sljedećoj slici prikazane su srednje godišnje temperatura zraka (Slika 2.9) na području kontinentalne Hrvatske u razdoblju od 2014.-2018. godine u odnosu na višegodišnji prosjek (1961. - 1990.). Iz prikazanog je vidljivo da su prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u navedenom razdoblju na području primjene Strategije opisane dominantnom kategorijom ekstremno toplo, a uvidom u internetske stranice DHMZ-a vidljivo je da je isti trend prisutan od 2011. godine, od kada DHMZ na ovaj način prati klimu.



Slika 2.9 Odstupanje srednje temperature zraka u razdoblju od 2014.-2018. godine u kontinentalnoj Hrvatskoj u odnosu na višegodišnji

prosjek (1961. - 1990.) (Izvor: IRES EKOLOGIJA prema DHMZ)

U sljedećoj tablici (Tablica 2.8) prikazani su podaci o elementarnim nepogodama na području primjene Strategije u razdoblju od 2007. do travnja 2017. godine. Iz prikazanih podataka vidljivo je kako je Općina Legrad relativno često pogođena ekstremnim meteorološkim prilikama, koje su najznačajnije štete prouzročile u sektoru poljoprivrede.

Tablica 2.8 Podaci o broju i vrsti elementarnih nepogoda na području Općine Legrad u razdoblju od 2007. do 2017. godine (Izvor: Općina Legrad, podaci dostavljeni putem Obrasca za pristup informacijama)

VRSTA ELEMENTARNE NEPOGODE VRIJEME NASTANKA

SUŠA 2007.

UČESTALE OBILNE KIŠE 2010.

SUŠA 2011.

SUŠA 2012.

MRAZ 2012.

POPLAVA 2014.

MRAZ 2016.

SUŠA 2017.

Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, koji je izrađen kao dio obaveza u okviru Komponente II projektnog ugovora Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama navodi kako je poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Suša u ljetnim mjesecima je u razdoblju 1980. – 2014. godine bila je najveći pojedinačni uzrok šteta koje hrvatskoj poljoprivredi nanosi varijabilnost klime. Uočeno je da klimatske promjene već utječu na fenološke faze jabuka, vinove loze, masline i kukuruza – vegetacija počinje ranije, traje kraće, ali i prinosi opadaju. Očekuje se da će se i u budućnosti Hrvatska poljoprivreda morati boriti s dvije oprečne klimatske varijabilnosti koje će je nastaviti ugrožavati: na jednoj strani nedostatak vode i sve dulja sušna razdoblja, a na drugoj strani poplave. Ukratko, budućnost hrvatske poljoprivrede okarakterizirat će borba za vodu i s vodom. U tlima koja ne budu imala dovoljnu razinu humusa i visok prihvatni kapacitet za vodu, odnosno na tlima koja neće imati mogućnost navodnjavanja, doći će do učestalih suša i gubitka prinosa. Očekuje se da će do 2050. godine, uslijed klimatskih promjena, prinos poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj biti smanjen za 3–8 %. Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.-2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom. Rezultati navedenog modeliranja prikazani su u dokumentu Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (u daljnjem tekstu: Rezultati klimatskog modeliranja). U nastavku su prikazani rezultati klimatskih modela parametara važnih za sektor poljoprivrede na području Plana.



Srednja temperatura zraka

Slika 2.10 Temperatura zraka (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: referentrno razdoblje 1971.-2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. (Izvor:

Rezultati klimatskog modeliranja)

U razdoblju 2011.-2040., na području primjene Strategije očekuje se u svim sezonama gotovo identičan porast prizemne temperature u srednjaku ansambla (Slika 2.10, sredina) – između 1,1 i 1,2 °C. U razdoblju do 2070. najveći porast srednje temperature zraka, do 2.2 °C, očekuje se zimi, dok se u ostalim sezonama očekuje porast od oko 1,9°C (Slika 2.10, dolje).



Maksimalna temperatura zraka (Tmax)

Slika 2.11 Maksimalna temperatura zraka (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: referentno razdoblje 1971.-2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041-

2070. (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja)

U razdoblju do 2040. godine na području primjene Strategije se u svim sezonama očekuje jednoličan porast maksimalne temperature zraka, od oko 1,2°C (Slika 2.11, sredina). Trend porasta maksimalne temperature u srednjaku ansambla nalazimo i u razdoblju 2041.-2070. (Slika 2.11, dolje), a najizraženije promjene očekuju se u proljeće i ljeto kada se očekuje porst između 1,9-2,2°C. U jesen i zimu porat maksimalne temperature zraka je nešto blaži i iznosi oko 1,8 °C.



Minimalna temperatura zraka (Tmin)

Slika 2.12 Minimalna temperatura zraka (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: referentno razdoblje 1971.-2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040.;

dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja)

Najveći projiciran porast minimalne temperature u srednjaku ansambla do 2040. iznosi oko 1,2 °C i očekuje se u svim sezonama osim u jesen kada je ovaj porast nešto niži i iznosi nešto manje od 1°C (Slika 2.12, sredina). U razdoblju 2041.-2070. se najveći porast minimalne temperature očekuje u zimi – od 2,1 do 2,4 °C, dok je u ostalim sezonama ovaj porast jednoličan i iznosi oko 1,4°C (Slika 2.12, dolje).



Oborina

Slika 2.13 Ukupna količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: referentno razdoblje 1971.-2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041-2070.

(Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja)

U budućoj klimi 2011.-2040. projicirana promjena ukupne količine oborine ima različit predznak (Slika 2.13, sredina): dok se u zimi i proljeće očekuje manji porast količine oborine, u ljeto i u jesen prevladavat će smanjenje količine oborine. Porast količine oborine je u zimi i proljeću manji od 20 mm, dok je smanjenje količine oborine u ljeto i jesen manje od 20 mm. U razdoblju od 2041.-2070. na području primjene Strategije očekuje se gotovo identična situacija (Slika 2.13, dolje).



2.3.2 Evapotranspiracija

U budućoj klimi do 2040. godine, na području

primjene Strategije projicirano je povećanje

evapotranspiracije do oko 10 mm, dok do promjene

ukupne ljetne evapotranspiracije neće doći u

neposrednoj budućnost (Slika 2.14, sredina).

Porast evapotranspiracije nastavlja se u proljeće i u

razdoblju 2041.-2070., ali neće prelaziti 20 mm. U

ljetnim mjesecima, očekuje se da se

evapotranspiracija neće mijenjati u odnosu na

referentnu klimu (Slika 2.14, dolje).

Slika 2.14 Evapotranspiracija (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: proljeće; desno: ljeto. Gore: referentno

razdoblje 1971.-2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070.



2.3.3 Vlažnost tla

Slika 2.15 Vlažnost tla (mm) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: referentno razdoblje 1971.-2000.; sredina: promjena u razdoblju 2011.-2040; dolje: promjena u razdoblju 2041-2070.

U razdoblju do 2040. godine vlažnost tla u srednjaku ansambla će se na području primjene Strategije malo smanjiti u jesen (kad je i inače vlažnost tla najmanja) između 10 i 30 mm (Slika 2.15, sredina).

U razdoblju od 2041.-2070. očekuje se smanjenje vlažnosti tla u čitavoj Hrvatskoj. Najveće smanjenje na području primjene Strategije projicirano je za ljeto i jesen (Slika 2.15, dolje). Očekivano smanjenje vlažnosti tla iznosi u srednjaku ansambla oko 40 mm. Međutim, ovdje je bitno napomenuti da zbog velikih razlika u projiciranim vrijednostima vlažnosti tla kad se koriste rubni uvjeti različitih globalnih klimatskih modela nije moguće pouzdano ustvrditi kakva bi se promjena ove varijable mogla očekivati u neposrednoj budućnosti.

2.4 Način korištenja zemljišta

Karta načina korištenja zemljišta koja se prikazuje na slici niže (Slika 2.16), izrađena je se na temelju topografske karte mjerila 1:25.000 i rekognosciranja na terenu. Površine po pojedinim klasama daju se u tablici niže (Tablica 2.9 Površina klasa načina korištenja zemljišta). U tablici su posebno prikazane površine izvan inundacije odnosno površine koje su nasipom zaštićene od poplava, te površine unutar inundacije, koja predstavlja dakle područje oko prirodnoga korita vodotoka Drave i Mure u koje se razlijevaju njihove poplavne vode do izgrađenih nasipa. Na slici niže prikazne su zone u inundaciji i izvan inundacije (Slika 2.16).

Prema kartografskom prikazu izrađenom temeljem ekspertize stručnjaka, od ukupne površine Općine, oko 5.050 ha ili 81 % područja se nalazi izvan inundacije. Najveću površinu tu zauzimaju dakako poljoprivredne površine i to čak oko 78,7 %. Tome se može pribrojiti i 2,3 % zemljišta koje predstavljaju šikare i grmlje koje dakle nisu tipične šume već predstavljaju potencijalne poljoprivredne površine. Šume zauzimaju oko 8,5 % pri ćemo prevladavaju bjelogorične šume. Naselja zauzimaju oko 5,2 % tog područja, dok preostale površine zauzimaju ukupno također oko 5 % pri čemu prevladavaju jezera.



Slika 2.16 Slikovni prikaz karte načina korištenja zemljišta

Unutar zone inundacije nalazi se oko 1 180 ha što čini 19 % područja općine. Dakako da najveću površinu tu zauzimaju bjelogorične šume (53,7 %), šikare i grmlje (9,2 %), površine koje su označene kao poljoprivredne (21,2 %) pri čemu prevladavaju plavljeni pašnjaci a potom oranice. Rijeke zauzimaju oko 13,2 %, a preostali dio (2,7 %) odnosi se na ostale namjene.

Tablica 2.9 Površina klasa načina korištenja zemljišta

Način korištenja Izvan inundacije (nasipa)

Unutar inundacije (nasipa)

Ukupno

ha % ha % ha %

Poljoprivreda 3 975,5 78,7 251,1 21,2 4.226,6 67,8

Šikara i grmlje 118,0 2,3 108,5 9,2 226,5 3,6

Bjelogorica 413,2 8,2 634,6 53,7 1.047,8 16,8

Crnogorica 16,4 0,3 16,4 0,3

Rijeka 62,8 1,2 155,5 13,2 218,3 3,5

Rukavac 13,2 0,3 12,7 1,1 25,9 0,4

Jezero 97,7 1,9 97,7 1,6

Kanal 44,3 0,9 12,4 1,1 56,7 0,9

Bare i močvare 7,3 0,1 6,2 0,5 13,5 0,2

Deponij 8,9 0,2 8,9 0,1



Način korištenja Izvan inundacije (nasipa)

Unutar inundacije (nasipa)

Ukupno

ha % ha % ha %

Gospodarki objekti 24,0 0,5 24,0 0,4

Iskop 7,0 0,1 1,4 0,1 8,4 0,1

Naselja 261,2 5,2 261,2 4,2

Ukupno 5 049,5 100,0 1 182,5 100,0 6 231,9 100,0

Slika 2.17 Linija pružanja nasipa i zona inundacije

Prema podacima iz Arkoda za 2017. godinu, upisanih je bilo oko 3.368 ha (oko 5.400 arkod parcela), od čega najviše oranica (3.333 ha ili 99 %), potom livada (24 ha ili 0,7 %), te voćnjaka (9 ha ili 0,3 %). Prikaz arkod parcela dani je na slici niže (Slika 2.18). Prosječna veličina arkod parcele iznosi samo 0,63 ha a varira od 0,01 ha do 44,5 ha (u obziru su uzete samo arkod parcele veće od 100 m2). Interesantno je ovdje naglasiti da se mali dio arkod parcela nalazi unutar zone inundacije.



Slika 2.18 Slikovni prikaz rasprostranjenosti i usitnjenosti arkod parcela

2.4.1 Natura 2000

Natura 2000 je ekološka mreža Europske unije koju čine najznačajnija područja za očuvanje vrsta i stanišnih tipova. Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) utvrđena je ekološka mreža Republike Hrvatske koja se ujedno smatra i područjima Natura 2000. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% obalnog mora. Sastoji se od:

• područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku

uniju, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna

područja od međunarodne važnosti (Područja očuvanja značajna za ptice - POP),

• područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i

prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju (Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne

tipove - POVS).

Za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i staništa te cjelovitost područja navedene ekološke mreže, potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Zakon o zaštiti prirode, NN 80/13; Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područijma ekološke mreže, NN 80/19). Na području Općine Legrad nalazi se POVS područje HR5000014 Gornji tok Drave i HR2000364 Mura te POP područje HR1000014 Gornji tok Drave (Slika 2.19).



Slika 2.19 Natura 2000 područja u Općini

2.4.2 Problematika izuzetno velike usitnjenosti poljoprivrednih parcela

Na području općine Legrad utvrđena je izuzetno velika usitnjenost parcela poljoprivrednog zemljišta. Kao što je već ranije spomenuto, prosječna veličina arkod parcele iznosi samo 0,63 ha a varira od 0,01 ha do 44,5 ha (u obzir su uzete samo arkod parcele veće od 100 m2). U cilju daljnjeg planiranja razvoja poljoprivrede, nužno je da sastavni dio strategije razvoja poljoprivrede neizostavno bude i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Bez okrupnjavanja upitna je mogućnost daljnjeg razvoja poljoprivrede u odnosu na dostignuti današnje stupanj razvoja.



3 Oblici poljoprivredne proizvodnje

3.1 Intenzivna (konvencionalna) poljoprivreda

Intenzivna poljoprivreda je tržišno orijentirana poljoprivreda, u kojoj je nedvojbeno jasan cilj – visok profit i tržišno konkurentan proizvod (odnosno sirovina), drugim riječima; uz što manji utrošak radne snage, energije i sredstava proizvesti što više proizvoda. Za ovaj sustav poljoprivrede prinos (količina) i profit (ekonomska djelotvornost) su glavne odrednice koje određuju izbor, vrstu i intenzitet pojedinih zahvata u uzgoju bilja i stoke. Nastoji se postići što veći prinos ili proizvodnju po grlu stoke, te maksimalno približiti biološkom potencijalu (biljke, usjeva, grla stoke). Orijentacija na intenzivnu poljoprivredu dugoročno se ne može ostvariti bez odgovarajućih ulaganja u agromelioracijske zahvate. Pri tome se za svako gospodarstvo opredijeljeno za ovakav način gospodarenja moraju izraditi projekti uređenja poljoprivrednih površina, gdje se detaljno, na razini proizvodne table, određuju količine gnojiva i vapnenih materijala potrebnih za agromelioracijske zahvate, kao i redoslijed zahvata melioracijske obrade tla.

3.2 Održiva poljoprivreda (Sustainable agriculture)

To je gospodarski, ekološki, socijalno i etički održiva ili opstojna (eng. «sustainable») poljoprivreda. Nastala je kao kompromis između gospodarskih i ekoloških zahtjeva. Razvitak ovog sustava gospodarenja pred znanost postavljaju kao ključne zadaće utemeljenje sustava koji će:

• Održati plodnost tla,

• Smanjiti zavisnost posjeda o vanjskim – izvanfarmskim (eksternim) inputima,

• Smanjiti oštećenja okoliša, a istodobno i

• Održati dostignutu razinu i osigurati trend rasta proizvodnje agroekosustava.

Na posjedima koji će se opredijeliti za ovaj sustav uzgoja bilja i stoke dolazi u obzir izvedba svih zahvata, s posebnim naglaskom na humizaciju primjenom stajskog gnoja ili komposta, kao ključnih zahvata.

3.3 Ekološka (alternativna) poljoprivreda

Ekološka poljoprivreda predstavlja poljoprivredu koncipiranu tako da štiti tlo, vodu, zrak, biljni i animalne te genetske resurse, nije za okoliš degradirajuća, tehnički je primjerena, ekonomski opstojna, a socijalno prihvatljiva. Ključno načelo ekološke poljoprivrede je da se prednost daje optimalnom iskorištenju unosa s ciljem postizanja optimalnog a ne maksimalnog iznosa (Kisić, 2014). To je alternativni sustav gospodarenja, koji se odvija pod nadzorom različitih udruga od kojih je najpoznatija IFOAM, odnosno prema Zakonu o ekološkoj poljoprivredi i pratećim pravilnicima. Osim uzgoja stoke i primjene isključivo organskih gnojiva - stajskog gnoja i komposta, prakticira se primjena posebnih pripravaka iz prirodnih stijena, među kojima i materijala za vapnjenje. Uzgoj bilja organizira se na temelju čvrstoga plodoreda, najčešće višepoljnog, a u zaštiti bilja primjenjuju se samo prirodna, za okoliš bezopasna sredstva.

Na posjedima koji će u svom programu imati opredjeljenje za ovaj sustav uzgoja bilja i stoke ne dolazi u obzir izvedba svih zahvata, posebno primjena visokih količina mineralnih gnojiva i svih pesticida. Visoku plodnost tla na ovim gospodarstvima treba osigurati primjenom visokih količina stajskog gnoja ili komposta, dakle humizacijom tala.



3.3.1 Ekološka poljoprivreda i klimatske promjene

Uz navedene prednosti ekološke poljoprivrede u kontekstu poljoprivredne proizvodnje bitno je spomenuti i doprinos ekološke poljoprivrede u smanjenju antropogenog utjecaja na klimatske promjene, ali i područja poljoprivrede gdje još postoji prostor za unaprjeđenje proizvodnje:

• Ekološke farme imaju 48-66 % nižu emisiju CO2 po hektaru u usporedbi s konvencionalnim načinom uzgojem

bilja. To se postiže održavanjem plodnosti tla unutar samog gospodarstva tzv. Internim unosima (organska

gnojiva, uzgoj leguminoza i ostalih krmnih usjeva te po mogućnosti korištenjem plodoreda sa što više

elementarnih polja), ne upotrebljavaju se energetski zahtjevna mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja,

primjena organskih gnojiva izvan samog gospodarstva ograničena je na nisku razinu.

• Korištenja plodoreda – raznovrsni plodored uz različite oblike uzgoja leguminoza doprinose sekvestraciji

ugljika. Površine pod ekološkom poljoprivredom imaju dva puta veći sekvestracijski potencijal nego površine

pod konvencionalnim uzgojem.

• Konzervacijska obrada – smanjena obrada ili izostavljanje obrade tla ublažava gubitke ugljika oksidacijom,

malč na površini zaštićuje tlo od sunca, kiše ili vjetra, te povećava organsku tvar tla. Međutim, ovaj tip obrade

većinom je ovisan o upotrebi herbicida i često kombiniran s GMO usjevima otpornim na herbcide, te iako

ima pozitivan utjecaj na sekvestraciju ugljika nije prihvatljiv za ekološku poljoprivredu (Kisić, 2014).

• Ekološki uzgoj vjerojatno ne utječe pozitivno na emisiju metana uzrokovanu preživačima. Viši omjer i niža

produktivnost preživača u ekološkoj poljoprivredi mogu čak dovesti do blagog porasta emisije metana.

Alternativa navedenom su promjene u načinu prehrane stoke.

Iz svega navedenog može se zaključiti kako koncept ekološke poljoprivrede sam po sebi ne osigurava smanjenje stakleničkih plinova i ublažavanje klimatskih promjena, već njeni određeni segmenti imaju pozitivan učinak. Neke od karakteristika ekološke poljoprivrede (npr. plodored, optimizacija količine i primjena organskih gnojiva…) se odnose na postupke koji su sadržani i u načelima dobre poljoprivredne prakse. Mogu biti primjenjive na bilo koji tip poljoprivredne proizvodnje, ali značaj ekološke poljoprivrede je u tome što nudi cjeloviti sustav s integriranim mjerama održivog uzgoja biljaka.



4 Interpretacija rezultata analiza tla s preporukama za uređenje tala

4.1 Uvod

Brojna istraživanja o korištenju tla u poljoprivredi ukazuju na potrebu održivog gospodarenja tlom, kao uvjetno obnovljivim prirodnim resursom, koje je podjednako i temelj gospodarskih grana na koje se oslanja održivi razvitak. Jedna od temeljnih zadaća znanosti upravo je osmišljavanje teorijske, a u praksi provedive osnove održivog gospodarenja tlom.

Proizvodnja biomase, dakle opskrba poljoprivrednih usjeva vodom, zrakom, hranjivima i toplinom svakako je primarna i neupitno najvažnija uloga tla. Važna je nadalje uloga tla kao spremnika organskog ugljika i dušika (utječe na koncentraciju CO2 i N2O u atmosferi).

4.2 Polazišta za uređenje tala

Kako je građa koja zadire u pitanje održivog gospodarenja tlom izuzetno kompleksna, izdvajamo kao posebno značajne naredne agromelioracijske zahvate:

• korekcija reakcije (pH vrijednosti) tla,

• održavanje sadržaja organske tvari u tlu,

• pravilna gnojidba fosforom i kalijem

Agrotehničke melioracije nisu nimalo jeftin zahvat, one imaju sva obilježja investicije, jer se njihovom izvedbom dobivaju dugoročno pozitivni učinci na plodnost tla – stvaraju se uvjeti za visoke i stabilne prinose, te ponekad i promjenu proizvodne orijentacije poljoprivrednog posjeda. Naime, njihova izvedba omogućava širi izbor kultura prilagođen zahtjevima tržišta ili posebnim potrebama posjeda.

Na izbor vrste zahvata, intenzitet i redoslijed njihove izvedbe presudno utječe tip tla i njegove fizikalne, kemijske i biološke značajke. Međutim, jednak značaj ima i sustav gospodarenja. Izbor zahvata mora biti sukladan sustavu gospodarenja i prilagođen njegovim zahtjevima. Na području općine Legrad možemo primijeniti različite preporuke ovisno o ranije opisanim oblicma poljoprivredne proizvodnje.



4.3 Kriteriji za određivanja intenziteta potrebnih zahvata

Prema rezultatima analiza tla većina, točnije 118 uzoraka odnosi se na tla koja se koriste za ratarsku proizvodnju.

U postupku interpretacije rezultata za potrebe uređenja tala u smislu intervencije u kemijski kompleks, korištene se sljedeće granične vrijednosti (Tablica 4.1)

Tablica 4.1 Kriteriji za interpretaciju rezultata analiza tla

1. Reakcija tla temeljem pH vrijednosti u nKCl-u

Jako kisela < 4,5

Kisela 4,5-5,5

Slabo kisela 5,5-6,5

Neutralna 6,5-7,2

Slabo alkalna 7,2-7,7

Alkalna >7,7

2. Humoznost tla, temeljem sadržaja humusa u tlu u %

Jako slabo humozno < 1

Slabo humozno 1-3

Dosta humozno 3-5

Jako humozno 43743

Veoma jako humozno >10

3. Opskrbljenost biljci pristupačnim P2O5 i K2O, mg/100 g tla

Veoma slaba < 5

Slaba 5-10

Umjerena 10-15

Dobra 15-20

Bogata 20-25

Veoma bogata > 25

4. Potreba za kalcifikacije temeljem Y1

Y1 = do 4 kalcifikacija nije potrebna

Y1 = 4,0 do 8,0 nije obavezna

Y1 = > 8,0 nužna

4.4 Interpretacija analiza tla

4.4.1 pH vrijednost

Prema pregledu rezultata analiza tla za pH vrijednost u KCl-u može se zaključiti da je prisutna razmjerno velika heterogenost tla što je vidljivo u nastavku (Slika 4.1).



Slika 4.1 Postotna razdioba rezultata analiza tla prema pH vrijednosti

Na površinama koje zauzimaju jako kisela tla potrebno je provoditi korekciju suvišne kiselosti u pravu podizanja pH vrijednosti. To vrijedi za 17 % površina sa kojih su uzeti uzorci tla u kategoriji jako kiselo i kiselo tlo (graf 1). Neutralna tla, prema rezultatima analiza, zauzimaju 30 % od ukupnog broja uzetih uzoraka, slabo alkalna čak 48%, dok je u 2% uzoraka utvrđena alkalna reakcija. Za kategorije slabo kisela, neutralna i slabo alkalna tla u pravilu nema potrebe za intervencijom u smislu promjene pH vrijednosti tla. Kod slabo alkalnih tala treba koristiti mineralna gnojiva sa sumporom, a u slučaju problema na alkalnim tlima moguće je, ako postoji potreba, primijeniti sumpor. Prostorni raspored uzoraka tla sa utvrđenim kategorijama pH vrijednosti prikazan je na sljedećoj slici (Slika 4.2)Slika 2.18.



Slika 4.2 Prostorni raspored uzoraka tla sa pripadajućom pH vrijednosti

Količina vapnenog materijala potrebna za neutralizaciju suvišne kiselosti tla može se odrediti na različite načine. Prema metodama kemijskih analiza tla koje se najčešće koriste u Hrvatskoj, najbolju aproksimaciju potrebe za kalcifikacijom pružaju kriteriji prikazani u sljedećoj tablici (Tablica 4.2).

Tablica 4.2 Potreba primjene vapnenih materijala u ovisnosti o teksturi tla

Tla

Potreba primjene vapnenih materijala

Visoka Umjerena Niska Nema je

pH, KCl V, % pH, KCl V, % pH, KCl V, % pH, KCl V, %

Teška, glinasta <5,0 <45 5,0-5,5 45-60 5,5-6,0 60-70 >6,0 >70

Ilovasta <4,5 <50 4,5-5,0 50-60 5,0-5,5 65-75 >5,5 >75

Pjeskovite ilovače

<4,0 <55 4,0-4,5 55-70 4,5-5,0 70-80 >5,0 >80

Ilovaste pjeskulje

<5,0 <35 5,0-5,5 35-55 5,5-6,0 55-65 >6,0 >65

Pijesak <5,0 <30 5,0-5,5 30-45 5,5-6,0 45-55 >6,0 >55

Treset <3,5 <35 3,5-4,2 35-55 4,2-4,8 55-65 >4,8 >65

Prilikom određivanja količine vapna za kalcifikaciju potrebno je poznavati reakciju tla, adsorpcijski kompleks, mehanički sastav, sadržaj organske tvari, te sadržaj mobilnog aluminija u tlu. Ukoliko s takvim podacima ne raspolažemo, moguće je uvažiti samo neke, a to su najčešće pH vrijednost, te barem približno mehanički sastav. Okvirne količine materijala za kalcifikaciju mogu se odrediti prema sljedećoj tablici (Tablica 4.3):



Tablica 4.3 Orijentacijska količina vapnenca, gašenog vapna i čistog kalcija do 30 cm dubine, t/ha

Tlo Vapnenac, t/ha Gašeno vapno, t/ha Ca, t/ha

Jako kiselo (pH < 4,5) u KCl-u

Pjeskovito 3-6 2,2-4,5 1,2-2,4

Ilovasto 6-12 4,5-9 2,4-4,8

Glinasto 12-18 9-13,5 4,8-7,2

Kiselo (pH 4,6 – 5,5) u KCl-u

Pjeskovito 2-4 1,5-3 0,8-1,6

Ilovasto 4-8 3-6 1,6-3,2

Glinasto 6-12 4,5-9 3,2-4,8

Ako se uvaži prosječno godišnje ispiranje kalcija u našim uvjetima od 200-300 kg kalcija, te iznošenje od 10-50 kg prinosom različitih kultura, može se zaključiti da je, u skladu s načelima održivog gospodarenja tlom, na jako kiselim i kiselim tlima kalcij potrebno osigurati primjenom vapnenih materijala.

4.4.2 Sadržaj humusa

Sadržaj humusa u svim analiziranim uzorcima kreće se u relativno uskom rasponu, od 1,21 do 4,20 %. Ako se promotri raspodjela po kategorijama, onda je u 88 uzoraka, ili čak 75 % riječ o slaboj humoznosti. U preostali 30 uzoraka, ili 25% od ukupno 118 uzoraka radi se o dosta humoznom tlu. Ako se rezultati prikažu u kategorijama 1-2 %, 2-3%, >3 % humusa, tada je 17 uzoraka u kategoriji 1-2 %, 71 uzorak u kategoriji 2-3%, a 30 uzoraka u kategoriji preko 3,0% humusa (Slika 4.3).

Slika 4.3 Postotna razdioba rezultata analiza tla sadržaju humusa

Sadržaj humusa u tlu važan je čimbenik plodnosti tla. Intenzivna obrada tla obično dovodi do smanjenja sadržaja humusa pri usporedbi s prirodnim stanjem. Razlozi za to su višestruki. Oranjem se humusno-akumulativni horizont često miješa na većoj dubini, pri čemu se humus akumuliran pod nativnom vegetacijom raspoređuje u tlu na većoj dubini. Osim toga, svakogodišnje oranje utječe i na promjenu fizikalnih, mikrobioloških, pa i kemijskih procesa, koji u mekoti kroz duže vremensko razdoblje dovode do ubrzane mineralizacije humusa, a njegovo nakupljanje ovisi o plodoredu, prakticiranim postupcima sa žetvenim ostacima, podneblju, mikrobiološkoj aktivnosti tla, itd.



Važnost humusa ogleda se kroz fizikalne, kemijske i mikrobiološke procese u tlu. Ako je riječ o fizikalnim značajkama tla, potrebno je naglasiti da humus u teškim tlima povećava vodopropusnost, a u lakšim vododržnost i kapacitet za vodu. Mikrobiološki i kemijski procesi, osim što su također povezani s fizikalnim značajkama tla, značajni su i za transformaciju dušika, fosfora, sumpora, te nekih mikroelemenata, pri čemu je uloga humusa vrlo komplicirana. Kruženje navedenih biogenih elemenata u tlu podrazumjeva i njihovo vezanje u organskoj tvari tla, te njihovu mineralizaciju pod utjecajem mikroorganizama. Zbog značaja dušika kao biljnog hranjiva često se prirodna plodnost nekog tla u velikoj mjeri određuje prema količini ovog elementa koju neko tlo može osloboditi procesom mineralizacije organske tvari.

Zbog uvjeta koji danas u poljoprivredi određuju u znatnoj mjeri strukturu plodoreda, nema posebno velikih mogućnosti za uzgoj višegodišnjih djetelinsko-travnih smjesa koje mogu trajnije utjecati na povećanje sadržaja humusa u tlu. Zato je posebno važno naglasiti potrebu pravilne organske gnojidbe, posebice u slučaju kad se razmišlja o prijelazu na organsku poljoprivredu. U Hrvatskoj se u posljednjim godinama često govori o organskoj poljoprivredi, pri čemu se vrlo često zapostavlja najznačajnije pitanje koje predstavlja temelj organske poljoprivrede, a to je upravo organska gnojidba, odnosno, preciznije rečeno, gnojidba organskim gnojivima.

Namjera nam je ovdje ukazati na važnost organske gnojidbe i u konvencionalnoj poljoprivredi, posebice zato što je u vrijeme manje ili više intenzivne mineralne gnojidbe ovo pitanje često bilo zanemarivano od strane struke, ali i samih poljoprivrednika. Primjena organskih gnojiva, međutim, ne može se u potpunosti povezati s gospodarenjem humusom, jer je istraživanjima utvrđeno da ni redovita intenzivna gnojidba organskim gnojivima ne može utjecati na značajnije povećanje sadržaja humusa u tlu. Ipak, redovita primjena organskih gnojiva vrlo je značajna za plodnost tla. Održivo gospodarenje tlom također podrazumijeva i održavanje razine organske tvari tla, koja se dugoročno nebi smjela smanjivati. Poželjno je gospodariti tako da se na ratarskim površinama sadržaj humusa održava minimalno u kategoriji 2-3%. Gospodarenje tlom treba prilagoditi tako da se primjenjuje redovita organska gnojidba, da se intenzivira plodored sa postrnom sjetvom usjeva za sideraciju, uvijek kad je to moguće, te da se izvrše prilagodbe u sustavu obrade tla i gospodarenja biljnim ostatcima.

4.4.3 Sadržaj biljci pristupačnog fosfora

Intenzivna gnojidba fosforom zahvat je u kemijski kompleks tla, koji podrazumijeva razmjerno visoka ulaganja na duži vremenski rok, što je u današnjim uvjetima privređivanja u poljoprivredi teško podnošljivo, posebice za manje rentabilne kulture. Ipak, postoji granica opskrbljenosti tla biljci pristupačnim fosforom i kalijem koja može bitno smanjiti prinose, pa se pitanje melioracijske gnojidbe javlja kao prioritetno u nekom sustavu gospodarenja tlom. Odluka za provedbu gnojidbe donosi se na temelju poznavanja sadržaja biljci pristupačnog fosfora, poznavanja proizvodnog kapaciteta tla, koji uz ove može biti ograničen i drugim čimbenicima, te planiranim prinosima uzgajanih kultura, koji su opet u uskoj vezi s isplativošću proizvodnje. Sadržaj organske tvari u tlu, mehanički sastav, reakcija tla, te stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa bazama pokazatelji su koji se pri određivanju količina fosfora i kalija kojeg je potrebno dodati gnojidbom svakako moraju uvažiti.

Prema rezultatima analiza tla za 118 uzoraka uzetih na ratarskim površinama, na području općine Legrad 13 uzoraka, ili 11 % je u kategoriji vrlo slabe opskrbljenosti, zatim po 26 uzoraka, ili 22 % u kategorijama slabe i umjerene opskrbljenosti, 25 uzoraka, ili 21 % u kategoriji dobre opskrbljenosti, 10 uzoraka, ili 8% u području bogate opskrbljenosti, dok je 18 uzoraka, ili 15 % u području vrlo bogate opskrbljenosti (Slika 4.4).

Tla slabo opskrbljena biljci pristupačnim fosforom, zahtijevaju količine od 250 do 300 kg/ha P2O5 jednokratno, kao melioracijsku gnojidbu, a zatim stanje treba pratiti redovitom analizom tla.

Tla umjereno opskrbljena fosforom zahtijevaju količine od 200 – 250 kg/ha P2O5. Ovdje je moguće izraditi plan gnojidbe mineralnim gnojivima s ciljem da se kroz određeno vremensko razdoblje utječe na povećanje sadržaja fosfora u tlu, i to kroz godišnju primjenu mineralnih gnojiva. Ovakav pristup danas je uvjetovan i s cijenom agromelioracijske gnojidbe, kakvu ratarska proizvodnja teško može pokriti.

Za tla iz skupine dobro, bogato i vrlo bogato opskrbljenih fosforom, nema potrebe za melioracijskom gnojidbom, već se kroz redovitu kontrolu plodnosti tla gnojidba s ovim elementom treba provoditi na način da se postojeće stanje zadržava na sličnoj razini, ili da se blago poveća, što je u skladu sa suvremenim pristupom u gospodarenju tlom.



Slika 4.4 Postotna razdioba rezultata analiza tla prema P2O5

S obzirom na postojeće stanje, za sve površine koje reprezentiraju uzorci iz kategorije bogate i vrlo bogate opskrbljenosti, trebaju se i dalje održavati u takvom stanju. Za sve ostale površine trebalo bi razinu biljci pristupačnog fosfora s vremenom podići na poželjnih 15 – 20 mg / 100 g tla, dakle u razred dobre opskrbljenosti tla, te je potom održavati.

4.4.4 Sadržaj biljci pristupačnog kalija

Potreba gnojidbe kalijem na području općine Legrad može se okvirno odrediti prema sadržaju biljci pristupačnog kalija (AL metoda), te prema sadržaju gline. U slučaju kalija u tlu upravo je sadržaj gline od velikog utjecaja na njegovu dinamiku u tlu. Tla s većim sadržajem gline u pravilu će pri istoj razini opskrbljenosti zahtijevati veću količinu kalijevih gnojiva.

Prema distribuciji rezultata (Slika 4.5), na području općine Legrad nema vrlo slabo opskrbljenih tala kalijem, ali zato ima 44 % (52 uzorka) slabo opskrbljenih tala, zatim 41 % (48 uzoraka) umjereno opskrbljenih tala, 9 % (11 uzoraka) dobro opskrbljenih tala, i po 3 % bogato i vrlo bogato opskrbljenih tala (ukupno 7 uzoraka).

Tla slabo opskrbljena kalijem za melioracijsku gnojidbu zahtijevaju količine kalija koje se kreću od 250 do 300 kg/ha. Pri tome je ovdje moguće razlikovati tla prema sadržaju gline. Ako je gline manje od 30% mogu se koristiti količine bliže 250 kg/ha kalija, a s povećanjem sadržaja gline i količine kalijevih gnojiva trebaju rasti do 300 kg/ha.

Tla umjereno opskrbljena kalijem zahtijevaju gnojidbu u rasponu 200 do 250 kg/ha. Kod dobro opskrbljenih tala, treba uskladiti redovitu godišnju gnojidbu, sa potrebama kultura, uvažavajući potrebu da se tlo s vremenom prevede u viši razred opskrbljenosti kalijem.

Tla bogato i vrlo bogato opskrbljena kalijem nemaju potrebe za melioracijskom gnojidbom, ali u redovitoj gnojidbi treba voditi računa o primjeni količina kalija usklađenih s potrebom uzgajanih kultura. Kako je poznato, ti zahtjevi nisu isti za sve usjeve, pa o tome prilikom određivanja gnojidbe kalijem treba voditi računa.



Slika 4.5 Postotna razdioba rezultata analiza tla prema K2O

S obzirom na postojeće stanje sadržaja biljci pristupačnog kalija u tlu, za sve površine koje reprezentiraju uzorci iz kategorije bogate i vrlo bogate opskrbljenosti, trebaju se i dalje održavati u takvom stanju. Za sve ostale površine trebalo bi razinu biljci pristupačnog kalija s vremenom podići na poželjnih 15 – 20 mg/100 g tla, dakle u razred dobre opskrbljenosti tla, te je potom održavati. U tom pravcu, za površine tla koje reprezentiraju uzorci iz kategorije slabe i umjerene opskrbljenosti potrebno je prilagoditi gnojidbu, te primjenjivati povećanu količinu kalijevih gnojiva, ili obratiti pozornost na ispravnu formulaciju kompleksnih mineralnih gnojiva, te primjenjivati one formulacije sa više kalija.

4.4.5 Stanje teških metala u oraničnom sloju poljoprivrednog zemljišta

Za potrebe prikaza stanja teških metala u tlu na istraživanom području, utvrđen je sadržaj: kadmija, kroma, bakra, nikla, olova i cinka. Usporedbom utvrđenih vrijednosti s maksimalno dopuštenim koncentracijama (MDK) može se zaključiti da istraživana tla nisu onečišćena teškim metalima, odnosno da su znatno ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti, te da su s tog aspekta pogodna za korištenje kako u konvencionalnoj tako i ekološkoj poljoprivredi (Tablica 4.4).

Tablica 4.4 Koncentracije teških metala u oraničnom sloju tla na istraživanom poljoprivrednom zemljištu općine Legrad

Broj uzorka

Dubina cm

Cd Cr Cu Ni Pb Zn

6 0-30 0,21 31,74 32,62 27,82 29,46 105,13

56 0-30 0,21 32,49 32,87 29,88 25,06 99,84

74 0-30 0,23 23,88 22,58 23,15 19,96 71,54

MDK* (mg/kg) 1,0-2,0 80-120 90-120 50-75 100-150 150-200

* maksimalno dozvoljena koncentracija teških metala za tla glinaste teksture određene sukladno Pravilniku o onečišćenju poljoprivrednog zemljišta (NN 9/2014)



5 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj poljoprivrednih kultura

Za potrebe daljnjeg planiranja razvoja poljoprivrede na području općine Legrad, u nastavku se prikazuje na strateškoj razini procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za pojedine poljoprivredne djelatnosti. Prvo se prikazuje koncepcija i korišteni kriteriji za procjenu pogodnosti zemljišta za višenamjensko korištenje u poljoprivredi. Zatim prikazujemo rezultate procjene pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za ratarske kulture, a nakon toga procjenu pogodnosti zemljišta za povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, cvjećarstvo i travnjake.

U prethodnim poglavljima prikazana je pedološka karta općine Legrad s detaljnim opisom značajki sistematskih i kartiranih jedinica tla. Također je dat i kraći opis reljefnih i klimatskih značajki na području općine. U ovome poglavlju izvršena je dakle namjenska interpretacija spomenutih podataka u cilju vrednovanja zemljišta za poljoprivredne djelatnosti.

5.1 Koncepcija i kriteriji procjene

Zemljište kao predmet procjene obuhvaća fizikalni prostor - atmosferu (klimu), pedosferu (tla), geologiju (matični supstrat, hidrogeološke uvjete), hidrosferu (površinske i/ili podzemne vode), vegetaciju (prirodne i antropogene biljne zajednice), te rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka (hidromelioracije, terasiranje, duboka obrada, kemizacija i dr.), dakako u opsegu njihova utjecaja na pogodnost i mogućnosti namjenskog korištenja (modificirano prema FAO). Prema Brinkman R., Smith, A.I., 1973, zemljište je geografski određeno područje Zemljine površine sa svim obilježjima biosfere, vertikalno iznad i ispod, uključujući atmosferu, tlo, geološki supstrat, hidrološke prilike, biljne i životinjske populacije, rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka, te obim i intenzitet djelovanja tih čimbenika na sadašnje i buduće mogućnosti korištenja. Procjena pogodnosti zemljišta izvršena je prema kriterijima i normativima danim u okviru FAO metode procjene zemljišta (FAO 1976). U sklopu procjene pogodnosti sistematske/kartirane jedinice tla svrstavaju se u redove, klase i potklase pogodnosti za pojedine poljoprivredne djelatnosti.. Redovi određuju pogodnost (P) ili nepogodnost (N) tla odnosno zemljišta. Klase određuju stupanj pogodnosti prema sljedećem:

• Klasa P-1: pogodna tla bez značajnih ograničenja za korištenje ili s ograničenjima koja neće značajno

utjecati na produktivnost i dobit proizvodnje.

• Klasa P-2: umjereno pogodna tla, s ograničenjima koja umjereno ugrožavaju produktivnost i dobit

proizvodnje.

• Klasa P-3: ograničeno pogodna tla, s ograničenjima koja znatno ugrožavaju produktivnost i dobit

proizvodnje.

• Klasa N-1: privremeno nepogodna tla, s ograničenjima koja u postojećem stanju isključuju tehnološki i/ili

ekonomski opravdanu proizvodnju.

• Klasa N-2: trajno nepogodna tla, s ograničenjima koja isključuju bilo kakvu tehnološki i/ili ekonomski

opravdanu proizvodnju.

Podklase pogodnosti i nepogodnosti određuju dominantne odnosno najvažnije vrste i intenzitete ograničenja (s obzirom na kriterije i normative izrade semidetaljnih pedoloških karata) uvažavajući zahtjeve intenzivne obrade ili kultivacije tla, te zahtjeve intenzivne proizvodnje ratarskih i povrtlarskih kultura, voćnjaka, vinograda, cvijeća i travnjaka. U nastavku prikazujemo korištene vrste ograničenja kao i njihove intenzitete, te granične vrijednosti (Tablica 5.1).



Tablica 5.1 Vrste ograničenja s intenzitetima i kriterijima, korištene u procjeni pogodnosti zemljišta za pojedine poljoprivredne djelatnosti

Reljefni oblici (r) Nagib terena, % (n)

r1 = uže doline vodotoka r2 = zatvorene depresije r3 = nizine r4 = brežuljci r5 = gore

n1 = 0-3 ravno do skoro ravno n2 = 3-8 blage padine n3 = 8-16 umjerene padine n4 =16-30 umjereno strme padine n5 > 30 strme padine

Ekološka dubina tla (du), cm Dreniranost tla (dr)

du1 = vrlo plitka du2 = plitka du3 = srednje duboka du4 = duboka du5 = vrlo duboka

0-15 15-30 30-60 60-120 >120

dr1 = vrlo slaba dr2 = slaba dr3 = nepotpuna dr4 = umjereno dobra dr5 = dobra dr6 = ponešto ekcesivna dr7 = ekcesivna

Reakcija tla u MKCl (a) Sadržaj humusa (hu), %

a1 = jako kisela a2 = kisela a3 = slabo kisela a4 = praktički neutralna a5 = bazična

< 4,5 4,6-5,5 5,6-6,5 6,6-7,2 > 7,2

hu1 = vrlo slabo humozno hu2 = slabo humozno hu3 = dosta humozno hu4 = jako humozno hu5 = vrlo jako humozno

< 1% 1-3 % 3-5 % 5-10% > 10%

Sadržaj CaCO3, % Sadržaj aktivnog vapna, %

ka1 = nekarbonatno i slabo karbonatno ka2 = srednje karbonatno ka3 = jako karbonatn

<10 10-30 >30

vp1 = malo aktivnog vapna vp2 = sa srednjom količinom vp3 = bogato vapnom

< 4 4-13 <13

Klima - mraz, magla (k) Vertičnost

k1 – slabiji negativni utjecaj klime k2 – mraz, magla i jači negativni utjecaj klime

vt >35% gline

Režim vlažnosti Erozija vodom (e) - stupanj opasnosti

mv = povremeni manjak vode u tlu vv = povremeni višak vode sv = stagnirajuće oborinske vode pv = poplavne vode v = visoka razina podzemne vode

e1 = mala opasnost e2 = umjerena opasnost e3 = velika opasnost

Opskrbljenost fiziološko aktivnim fosforom mg P2O5/100 g tla

Opskrbljenost fiziološko aktivnim kalijem mg K2O/100 g tla

za oranične kulture (fo) za oranične kulture (ko)

fo1 = izrazito siromašna fo2 = siromašna fo3 = umjereno siromašna fo4 = umjerena fo5 = dobra

< 5 5-10 10-15 15-20 >20

ko1 = izrazito siromašna ko2 = siromašna ko3 = umjereno siromašna fo4 = umjerena fo5 = dobra

< 5 5-10 10-15 15-20 >20

za voćarske kulture (fv) za voćarske kulture (kv)

fv1 = siromašno fv2 = umjereno fv3 = dobro fv4 = vrlo dobro

< 12 13-20 21-30 >30

kv1 = siromašno kv2 = umjereno kv3 = dobro kv4 = vrlo dobro

< 20 21-35 36-50 >50



5.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ratarskih

kultura

5.2.1 Postojeće stanje ratarske proizvodnje

Prema dostupnim podatcima iz Arkoda na području općine Legrad od ratarskih kultura dominiraju kukuruz, ozime strne žitarice, uglavnom ozima pšenica, te ozimi ječam, zatim uljana repica i soja. Prosječni četverogodišnji podatci o površinama općine Legrad koje se koriste za uzgoj raznih kultura mogu se prikazati grafički (Slika 5.1).

Slika 5.1 Postotna zastupljenost poljoprivrednih kultura na području općine Legrad, prosjek 2015. – 2018.

Kako udio kukuruza iznosi 49 % jasno je da je i plodored podređen ovoj kulturi. Ozime strne žitarice zauzimaju 33 %, uljana repica 10 %, soja 4 %, a sve ostale uzgajane poljoprivredne kulture preostalih 4 % poljoprivrednih površina upisanih u Arkod.

Za pretpostaviti je da je to uglavnom i površina koja se manje ili više intenzivno obrađuje. Ovi podaci ukazuju na dominantno dvopolje, kukuruz – ozima pšenica, dok se tek u malom postotku javljaju tropoljni i višepoljni plodoredi koji uključuju i uljanu repicu i/ili soju.

Sve ostale ratarske kulture uzgajaju se u premalom postotku, da bi uopće bile uzete u razmatranje kao relevantne za formiranje plodoreda. Ovakvo stanje u kontekstu plodnosti tla trebalo bi mijenjati u pravcu proširenja plodoreda, što nije jednostavno, jer otvara druga pitanja - ekonomsku isplativost, raspoloživost mehanizacije, pogodnost tala, i dr., tako da se može pretpostaviti kako će i u doglednoj budućnosti situacija po pitanju plodoreda ostati slična.

Ako se provede analiza korištenja površina samo za ratarske kulture, uključivo i druge kulture koje se uzgajaju na oranicama, a u užem smislu nisu ratarske kulture (luk, mrkva, grah, grašak…), prosjek za četverogodišnje razdoblje (2015. – 2018.) prikazan je sljedećoj tablici (Tablica 5.2).



Tablica 5.2 Površine uzgajanih ratarskih kultura i drugih kultura koje se uzgajaju na oranicama, Općina Legrad, 2015. – 2018.

Kultura Površina u 2015., ha

Površina u 2016., ha



Prosjek 2015.-2018., ha

Djetelina 5,2 4,4 5,2 6,5 5,3

Facelija 0,2 0,1

Grah 9,8 13,1 11,5 12,4 11,7

Grašak 12,0 3,0

Heljda 5,1 1,3

Ječam jari 4,4 0,2 5,3 2,5

Ječam ozimi 47,0 92,7 56,7 66,5 65,7

Krmna repica 0,6 0,2

Krumpir 16,1 9,5 4,2 3,7 8,4

Kukuruz 1497,6 1283,8 1163,2 1112,7 1264,3

Livade 34,1 21,8 18,6 17,4 23,0

Lucerna 0,9 0,3 10,6 2,9

Luk 0,2 0,1

Mrkva 10,0 27,0 9,2

Pšenica jara 0,6 1,2 2,9 1,2

Pšenica ozima 727,9 791,5 673,4 899,9 773,2

Soja 100,5 101,6 151,1 52,3 101,4

Stočni grašak 0,7 0,2

Stočni sirak 11,2 23,0 8,6

Suncokret 8,9 2,2

Šećerna repa 8,9 13,5 18,3 10,2

Tikva uljarica 18,6 27,3 18,1 15,6 19,9

Tritikale ozime 0,8 11,6 0,3 3,2

Tvrda pšenica ozima 0,8 0,2

Ugar 41,3 38,8 6,0 7,2 23,3

Uljana repica 115,9 219,0 315,7 315,3 241,5

Uljna rotkva 5,2 1,8 0,5 1,9

Zob ozima 0,5 0,4 1,3 0,5

Zob jara 0,9 2,8 2,2 1,7 1,9

Ukupno, ha 2640,8 2641,9 2484,6 2579,7 2586,7

5.2.1.1 Agrotehnika važnijih kultura i ostvareni prinosi temeljem ankete

S obzirom da na razini općine nije bilo dostupnih podataka o prinosima niti o agrotehnici važnijih ratarskih kultura, organizirali smo prikupljanje podataka putem pisanog upitnika. Svi podatci koji slijede dobiveni su obradom rezultata ankete većih poljoprivrednika na području općine Legrad. Anketirani poljoprivrednici ukupno obrađuju 974 ha, pa smatramo da su podaci dovoljno reprezentativni.



5.2.1.1.1 Kukuruz

Prema dobivenim informacijama, prinosi kukuruza na razmjerno su visokoj razini, u prosjeku 4 godina, za 5 većih poljoprivrednika iznose 11,5 t/ha (Tablica 5.3).

Tablica 5.3 Prinosi kukuruza 2015. – 2018., općina Legrad

Prinos kukruza, 2015.-2018.

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Prosjek

Poljoprivrednik t/ha

1. 12,0 11,0 12,0 14,0 12,3

2. 11,0 11,0 11,0 12,5 11,4

3. 11,0 12,0 15,0 12,7

4. 9,6 11,1 10,3 11,2 10,6

5. 10,0 12,9 7,4 13,0 10,8

Prosjek 10,7 11,4 10,5 13,1 11,5

U četverogodišnjem razdoblju prinosi kukuruza varirali su od 9,6 do 14,0 tona/ ha, što ukazuje na razmjerno visoku razinu agrotehnike, a govori nešto i o plodnosti tla. Tome sigurno doprinose i rokovi sjetve, prikazani u Tablica 5.4.

Tablica 5.4 Datumi sjetve kukuruza 2015. – 2018., općina Legrad

Datum sjetve kukuruza

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Raspon

Poljoprivrednik

1. 13. 04. 15. 04. 16. 04. 15. 04. 13.-16. 04.

2. 10.-20. 04. 12.-25. 04. 11.-25. 04. 10.-25. 04. 10.-25. 04.

3. 07.04. 05.04. 01.04. 10.04. 01.-10. 04.

4. 11.-21. 04. 15.-23. 04. 18.-27. 04. 15.-25. 04. 11.-27. 04.

5. 16.04. 26.04. 19.04. 16.-26. 04.

Raspon 07.-21. 04. 05.-25. 04. 01.-27. 04. 10.-25. 04.

Kako se vidi, sjetva kukuruza provodi se uglavnom tijekom travnja, uz razumljiva variranja u datumima pojedinih godina. Agrotehnika uključuje gnojidbu s kompleksnim mineralnim gnojivima u jesen (NPK 0-20-30, NPK 7-20-30) ili samo primjenu u proljeće (NPK 15-15-15). Neki poljoprivrednici primjenjuju zatim predsjetvenu gnojidbu s Ureom u količini od 120 – 200 kg/ha, te prihranjivanje KAN-om (200-220 kg/ha) u fazi 7-9 listova.

Obrada u pravilu podrazumijeva oranje u jesen na dubinu 30-35 cm, zatvaranje zimske brazde u proljeće, predsjetvenu pripremu tla i sjetvu.



5.2.1.1.2 Ozima pšenica

Prinosi pšenice također su na razmjerno visokoj razini, u prosjeku 6,4 t/ha (Tablica 5.5). Treba ipak reći da su ovdje anketirani samo veći poljoprivrednici u smislu površina koje obrađuju, tako da bi realna slika bila sigurno niža, kad bi se uključio veći broj poljoprivrednika na cijeloj općini. Prinosi po godinama variraju od 6,1 do 6,6 t/ha.

Tablica 5.5 Prinosi ozime pšenice, 2015. – 2018., općina Legrad

Prinos ozime pšenice, 2015. – 2018.

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Prosjek


1 6,5 7,0 7,0 7,0 6,9

2 6,0 6,5 7,0 7,0 6,6

3 6,5 7,5 6,0 6,7

4 6,0 7,1 6,5 6,7 6,6

5 5,9 5,1 5,2 5,1 5,3

Prosjek 6,1 6,4 6,6 6,4 6,4

Rokovi sjetve ozime pšenice prikazani su u Tablica 5.6. S obzirom da pšenica uglavnom dolazi nakon kukuruza, rokovi berbe kukuruza i donekle vremenske prilike u jesen određuju i stvarne datume sjetve ozime pšenice. Sam rok sjetve bitno utječe na prinos, tako da se svakako treba držati optimalnih rokova. U širem smislu, kao optimalni rok može se uzeti cijeli 10. mjesec, čega se svi anketirani poljoprivrednici pridržavaju.

Tablica 5.6 Rokovi sjetve ozime pšenice, 2015. – 2018., općina Legrad

Datum sjetve ozime pšenice

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Raspon

Poljoprivrednik

1. 05. 10. 07. 10. 04. 10. 03. 10. 03.-07. 10.

2. 15.-30. 10. 15.-30. 10. 15.-30. 10. 15.-30. 10. 15.-30. 10.

3. 12.10. 12.10. 15.10. 06.10. 06.-15. 10.

4. 05.-25. 10. 05.-20. 10. 08.-28. 10. 05.-20. 10. 05.-28. 10.

5. 31.10. 10.10. 25.10. 16.10. 10.-31. 10.

Raspon 05.-31. 10. 05.-30. 10. 04.-30. 10. 03.-30. 10.

Agrotehnika za ozimu pšenicu podrazumijeva primjenu osnovne gnojidbe, uglavnom sa NPK 7-20-30 ili NPK 15-15-15, te tri prihranjivanja s KAN-om u proljeće. S obzirom na ostvarene prinose može se zaključiti da je tehnologija za pšenicu razmjerno visoka. Obrada tla sastoji se od oranja nakon berbe kukuruza i osnovne gnojidbe, pripreme tla najčešće rotodrljačom i same sjetve.



5.2.1.1.3 Uljana repica

Ozima uljana repica zauzima u prosjeku oko 10 % ratarskih površina na općini Legrad. Prosječni prinos za razdoblje 2015. – 2018. iznosi solidne 3,5 t/ha (Tablica 5.7), dok se između poljoprivrednika može primijetiti variranje prosječnog prinosa od 2,9 do 4,1 t/ha.

Tablica 5.7 Prinosi ozime uljane repice, 2015. – 2018., općina Legrad

Prinos ozime uljane repice, 2015. – 2018.

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Prosjek


1. 4,7 4,0 3,7 3,9 4,1

2. 3,5 3,7 3,8 3,7 3,7

3. 3,0 3,5 3,0 3,2

4.

5. 2,2 3,2 2,9 3,3 2,9

Prosjek 3,5 3,5 3,5 3,5 3,5

Rokovi sjetve također su u okviru uobičajenih (Tablica 5.8), premda bi sjetvu trebalo završiti do kraja kolovoza.

Tablica 5.8 Rokovi sjetve ozime uljane repice, 2015. – 2018., općina Legrad

Datum sjetve ozime uljane repice

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Raspon

Poljoprivrednik

1. 23. 08. 24. 08. 22. 08. 25. 08. 22.-25. 08.

2. 25. 08. 25. 08. 25. 08. 25. 08. 25. 08.

3. 05.09. 10.09. 01.09. 29.08. 29.08.-10.09.

4.

5. 06.09. 02.09. 29.08. 28.08. 29.08.-06.09.

Raspon 23.08.-06.09. 24.08.-10.09. 22.08.-01.09. 25.-29.08.

Obrada tla se uglavnom provodi nakon žetve ozime pšenice, ponekad uključuje podrivanje, a ponekad samo jedan ili više prohoda kombiniranim oruđem, te pripremu za sjetvu rotodrljačom i samu sjetvu. Gnojidba se provodi sa 300 – 350 kg NPK 0-20-30 ili 7-20-30, 80 – 100 kg Uree, te dvije prihrane pojedinačnim dušičnim gnojivima, najčešće KAN-om.



5.2.1.1.4 Soja

Soja u prosjeku zauzima svega oko 4 % površina pod ratarskim kulturama, a prinosi koji se ostvaruju u prosjeku su 2,5 t/ha (Tablica 5.9).

Tablica 5.9 Prinosi soje, 2015. – 2018., općina Legrad

Prinos soje, 2015. – 2018.

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Prosjek


1. 3,0 3,2 3,4 3,3 3,2

2.

3.

4. 2,8 2,1 2,3 2,1 2,3

5. 2,8 1,7 1,3 1,7 1,9

Prosjek 2,9 2,3 2,3 2,4 2,5

Rokovi sjetve soje u okviru su uobičajenih za kontinentalnu Hrvatsku (Tablica 5.10) i uglavnom su u prvoj polovici travnja.

Tablica 5.10 Rokovi sjetve soje, 2015. – 2018., općina Legrad

Datum sjetve soje

Godina 2015. 2016. 2017. 2018. Raspon

Poljoprivrednik

1. 05. 04. 07. 04. 10. 04. 08. 04. 05.-10. 04.

2.

3.

4. 14. 04. 08. 04. 13. 04. 13. 04. 08.-14. 04.

5. 16.04. 16.04. 19.04. 16.-19. 04.

Raspon 05.-14. 04. 07.-16. 04. 10.-16. 04. 08.-19. 04.

Gnojidba se provodi kao osnovna gnojidba u jesen, sa kompleksnim mineralnim gnojivima NPK 0-20-30 ili 7-20-30 u količini 300-400 kg/ha, predsjetveno 200 kg NPK 15-15-15, a prema potrebi i prihrane s KAN-om. Obrada tla podrazumijeva oranje u jesen na 30-35 cm, te u proljeće zatvaranje zimske brazde, pripremu za sjetvu i samu sjetvu.



5.2.1.2 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za ratarstvo

Temeljem prethodno prikazanih kriterija, izvršena je procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za ratarstvo. Rezultati procjene prikazani su u Tablica 5.11 i na Slika 2.1.

Tablica 5.11 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za ratarstvo na području općine Legrad

Broj Sastav i struktura Zastuplje-

nost %

Pogodnost za ratarstvo Površina

ha klasa potklasa

1

Fluvijalno karbonatno, srednje duboko, neoglejeno i oglejeno, antropogenizirano


50

30 20

P - 1

P - 1 P – 2/3

dr2, vv

1120,4

2

Fluvijalno karbonatno, vrlo plitko, ilovasto i pjeskovito Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, ilovasto i


70 20

10

P - 2 P – 1

P – 1

du2 98,7

3

Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, oglejeno Livadsko fluvijalno, karbonatno Hipoglej mineralni karbonatni

50 30 20

P – 1 P – 1

P – 2/3

dr2, vv 230,2

4

Fluvijalno karbonatno oglejeno, srednje duboko, ilovasto i pjeskovito


60

20 20

P – 2

P – 2 P – 2

dr2, vv

dr2, vv dr2, vv

4,3

5


80 20

P – 1 P – 2/3

dr2, vv

90,7

6



60 30 10

P – 1 P – 2/3 P – 1

dr2, vv

1112,3

7



40 30 30

P – 1 P – 2

P – 2/3

dr2, vv 190,3

8

Hipoglej mineralni nekarbonatni Livadsko fluvijalno pseudoglejno


80 20

P – 2/3 P – 2

dr2, vv dr2, vv

186,5



70 30

P – 2/3 P – 1

dr2, vv 221,3

10




30 30 20 20

N – 2 N – 2 N – 2 N – 2

r1

r1

r1

r1

135,0

11



70 20 10

P – 2/3 N – 1 N – 1

dr2, vv dr1, vv dr1, vv

32,5

12



70 20 10

P – 2 N – 1 P - 2

dr2, vv dr1, vv

1,5

13



40 40 20

P – 2/3 N – 1 P – 2

dr2, vv dr1, vv

vv 265,3




nost %

Pogodnost za ratarstvo Površina

ha klasa potklasa

14



30 30 30 10

P – 2/3 N – 1 P – 3 P – 2

dr2, vv dr1, vv dr2, vv dr2, vv

285,6

Temeljem podataka o pogodnosti sistematskih jedinica tla, utvrđena je površina pojedinih klasa pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ratarskih kultura što je prikazano u sljedećoj tablici (Tablica 5.12).

Tablica 5.12 Površina klasa pogodnosti za ratarstvo

Klasa pogodnosti Površina

ha %

Dobro pogodna tla P-1 2 103,8 52,9

Umjereno pogodna tla P-2 250,6 6,3

Umjereno do ograničeno pogodna tla (P-2/P-3)

1 197,7 30,1

Ograničeno pogodna tla P-3 85,7 2,2

Privremeno nepogodna tla N-1 201,9 5,1

Trajno nepogodna tla N-2 135,0 3,4

Ukupno 3 974,6 100,0

• Temeljem navedenih podataka i karte pogodnosti utvrđeno je da pogodna tla klase P-1 pogodnosti za

ratarstvo dominiraju u kartiranim jedinicama od 1, 3, 5, 6 i 7. Zauzimaju ukupnu površinu od 2.103,8 ha ili

52,9 % u odnosu na ukupne poljoprivredne površine.

• Umjereno pogodna tla klase P-2 pogodnosti za ratarstvo dominiraju u kartiranim jedinicama broj 2 i 4, te

zauzimaju 250,6 ha, odnosno 6,3 %.

• Umjereno do ograničeno pogodna tla klase P-2/3 pogodnosti za ratarstvo dolaze u kartiranim jedinicama 7,

8, 9, 11, 13 i 14. Zauzimaju ukupnu površinu od 1 197,7 ha, odnosno 30,1 % poljoprivrednog zemljišta.

• Ograničeno pogodna tla klase P-3 pogodnosti za ratarstvo dolaze u kartiranoj jedinici broj 14. Zauzimaju

ukupnu površinu od samo 85,7 ha.

• Privremeno nepogodna tla klase N-1 pogodnosti za ratarstvo javljaju se u kartiranoj jedinici 14. Njihova

ukupna površina iznosi 201,9 ha, odnosno 5,1 %.



Slika 5.2 Slika karte pogodnosti tla za ratarske kulture

Kao što je prikazano u tablici i na karti, a utvrđeno i prilikom obilaska terena, ratarska proizvodnja uglavnom se odvija na tlima pogodnim za ratarstvo, bez ograničenja, a u manjem dijelu na umjereno pogodnim tlima. Prema svim prikupljenim informacijama može se zaključiti da je većina tala koja se intenzivno koriste za uzgoj ratarskih kultura dobra, a nedostatci koji postoje mogu se ukloniti odgovarajućim zahvatima. Glavni problem u korištenju tala predstavlja usitnjenost parcela, pa je i to pitanje kojem treba posvetiti odgovarajuću pozornost.



5.3 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj povrćarskih

kultura

5.3.1 Postojeće stanje povrćarske proizvodnje

Poznato je da su u Hrvatskoj nedovoljno iskorišteni prirodni resursi (klima, tlo, voda) za proizvodnju povrća, bilo za opskrbu tržišta većih urbanih sredina svježim povrćem ili pak povrća za preradu. Plasman domaćeg svježeg povrća ograničen je na svega 10 do 15 vrsta u prodavaonicama voća i povrća. Na tržnicama na malo nudi se još 15 do 20 vrsta često ograničenih količina i kratke sezonske ponude. Iskustva za područja sličnih ekoloških uvjeta ukazuju da bi bilo moguće uvesti u proizvodnju još dosta u nas malo poznatih ili nepoznatih kultura povrća. Blizina većih gradova kao što su Koprivnica, Varaždin i Zagreb odnosno tamošnjih malopodajnih robnih lanaca i supermarketa, kao i tvrtke Podravka koja se nalazi u neposrednoj blizini općine Legrad, predstavljaju veliki potencijal za plasman povrća, odnosno ukazuju na mogućnost i svrsishodnost organiziranja proizvodnje povrća na području općine. Relativno veliki udio živog rada u proizvodnji povrćarskih kultura za tržište u svježem stanju, ali i nekih za konzerviranje, isto tako, omogućuje veće širenje proizvodnje povrća pa i prodor u izvoz zbog niže cijene rada u Hrvatskoj.

Temeljem podataka dobivenih od Agencije za plaćanje i AGRONET-a za razdoblje 2015. do 2018. godine (Tablica 5.13), vidljivo je da je proizvodnja povrća neznatna, te da jako varira iz godine u godinu, vjerojatno zbog specifičnih tržišnih okolnosti. U tom razdoblju, najmanje zemljišta pod povrćem je bilo 2015. godine, i to svega 17,7 ha, a najviše 2017. godine kada je to iznosilo 46 ha. U toj godini najveći dio ili 27 ha se je odnosio na uzgoj mrkve.

Tablica 5.13 Površina povrćarskih kultura na području općine u razdoblju 2015.-2018.

Kultura Površina, ha

2015. 2016. 2017. 2018.

Brokula 0,3

Celer 1,4

Cikla 2,7

Cvjetača 1,3

Endivija 0,1

Grah 9,8 13,1 11,5 12,4

Grašak 12,0

Kelj 0,2

Kupus 6,1 0,4

Luk 0,2

Miješane povrtne kulture 1,9 4,1 5,0

Mrkva 10,0 27,0

Paprika 1,0

Patliđan 0,3

Peršin 0,1

Poriluk 1,0

Špinat 0,1

Ukupno 17,7 25,1 46,0 33,0



5.3.1.1 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za povrćarstvo

Osim platežno sposobne potražnje, za organiziranu i tržišno orijentiranu proizvodnju povrća trebaju biti ispunjeni i drugi uvjeti i to prije svega klima, tlo i reljef, te radna snaga. Prema tome, potencijalna područja za proizvodnju povrća na području općine Legrad treba tražiti na oranicama (i vrtovima) s pogodnim zemljištem, a što uključuje prije svega pogodno tlo, reljef i klimu, uz osiguranje organskih gnojiva za gnojidbu, vode za navodnjavanje i radne snage.

Na području općine nalaze se rijeke bogatog vodnog potencijala koja se može koristiti za navodnjavanje. Reljef je također važan čimbenik za proizvodnju povrća. Kako u obzir dolaze ravni ili blago nagnuti tereni (do 3%), reljef je na području općine uglavnom vrlo pogodan za proizvodnju povrća.

Za uzgoj povrća, općenito se koriste tla najpovoljnijih fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava. Prema mehaničkom sastavu najbolja su lakša tla (ilovasta pjeskulja do pjeskovita ilovača), jer su rahla, brže se griju u proljeće i pogodna su, posebice, za raniju proljetnu obradu. Takva tla imaju i pogodan kapacitet za zrak i vodu. Teža su tla nepovoljna, posebice za sjetvu povrća koje ima sitno sjeme i koje sporo niče (mrkva, luk), zbog mogućeg formiranja pokorice tla i onemogućavanja normalnog nicanja usjeva. Određeni broj kultura, koje razvijaju korijenov sustav u dubinu, zahtijevaju dubok profil tla i dobre dreniranosti zbog potrebe navodnjavanja. Većina povrća najbolje uspijeva na tlima neutralne reakcije (pH 6,5 do 7,0 u KCl). Idealna su tla za uzgoj povrća s više od 5 % humusa. Međutim, ona su rijetkost, pa treba težiti da tla za uzgoj povrća budu u kategoriji dosta humusnih tala (3 do 5 % humusa). Tla za uzgoj povrća trebaju sadržavati više od 20 mg fiziološki aktivnog P2O5 i K2O u 100 g tla. Prilagodljivost povrćarskih kultura na manje povoljne uvjete tla je različita. Najveće zahtjeve, prema fizikalnim svojstvima tla, ima korjenasto, gomoljasto i lukovičasto povrće, jer se njihovi zadebljali jestivi dijelovi nalaze u tlu što čini i do 75 % priroda (ukupna biomasa). U Tablica 5.14 prikazani su rezultati procjene pogodnosti sistematskih i kartiranih jedinica tla za povrćarstvo.

Tablica 5.14 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za povrćarstvo na području općine Legrad

Broj Sastav i struktura Zastu-

pljenost %

Pogodnost za povrćarstvo Površina

ha klasa dominantna ograničenja

1



50

30 20

P - 1

P - 1 P – 3

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

1120,4

2



70 20

10

P - 2

P - 1 P – 1

h1, fo1, ko2, dr6

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

98,7

3 Fluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko, oglejeno


50 30 20

P – 1 P – 1 P – 3

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 230,2

4



60

20 10

P – 2

P – 2 P – 2

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6

4,3


80 20

P – 1 P – 3

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 90,7

6



60 30 10

P – 1 P – 3 P – 1

h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

1112,3

7



40 30 30

P – 1 P – 2 P – 3

h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

190,3



80 20

P – 3 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

186,5




pljenost %

Pogodnost za povrćarstvo Površina




70 30

P – 3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

221,3

10




30 30 20 20

N – 2 N – 2 N – 2 N – 2

r1, du1-2, dr1-2

135,0

11



70 20 10

P – 3 N – 1 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 32,5

12



70 20 10

P – 3 N – 1 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

dr3-4, h2, fo2, ko2

1,5

13



40 40 20

P – 3 N – 1 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 265,3

14



30 30 30 10

P – 3 N – 1 P – 3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

vv, h2, fo2, ko2

h1-2, fo1-2, ko2

285,6

Temeljem rezultata navedenih u Tablica 5.14, izrađena je karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta koja se prikazuje na Slika 5.3. Temeljem podataka o pogodnosti sistematskih jedinica tla, utvrđena je površina pojedinih klasa pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj povrćarskih kultura (Tablica 5.15).

Tablica 5.15 Površina klasa pogodnosti za povrćarstvo


ha %


Umjereno pogodna tla P-2 167,8 4,2

Ograničeno pogodna tla P-3 1 284,9 32,3

Privremeno nepogodna tla N-1 198,3 5,0


Ukupno 3 974,6 100



Slika 5.3 Slika karte pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za povrćarstvo

• Temeljem navedenih podataka i karte pogodnosti utvrđeno je da pogodna tla klase P-1 pogodnosti za

povrćarstvo dominiraju u kartiranim jedinicama od 1, 3, 5 i 6. Zauzimaju ukupnu površinu od 2.188,6,0 ha.

• Umjereno pogodna tla klase P-2 pogodnosti za povrćarstvo dominiraju u kartiranim jedinicama broj 2 i 4,

koje zauzimaju 167,8 ha.

• Ograničeno pogodna tla klase P-3 pogodnosti za povrćarstvo dolaze u kartiranim jedinicama 8, 9 i 11.

Zauzimaju ukupnu površinu od 1.284,9 ha.

• Privremeno nepogodna tla klase N-1 pogodnosti za povrćarstvo dominiraju u kartiranim jedinicama 13 i 14.

Njihova ukupna površina iznosi 198,3 ha.

• Trajno nepogodna tla klase N-2 pogodnosti za povrćarstvo dolaze jedino u kartiranoj jedinici broj 10, koja

zauzima 135 ha.



5.4 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj voćnih vrsta

5.4.1 Postojeće stanje proizvodnje voća

Iz podataka dobivenih od Agencije za plaćanja u poljoprivredi i AGRONET-a razvidno je da je voćarska proizvodnja na području općine Legrad vrlo mala (Tablica 5.16) i u evidentiranim kulturama kretala se u rasponu 0,11-0,17%, odnosno udio voćnjaka se kretao u rasponu od svega neznatnih 2,7-4,6 ha.

Tablica 5.16 Površine pod voćnim kulturama u općini Legrad (ha)

Voćna vrsta Površina, ha

2015. 2016. 2017. 2018.

Aronija 0,1 0,1 0,1 0,1

Bazga 2,1

Jabuka 3,2 3,2

Kruška 0,5

Lijeska 1,3

Orah 0,7 0,3 2,6 0,4

Šljiva 0,1 0,1 0,1

Ukupno voćke 4,6 3,7 2,7 4,0

Ukupno polj. kulture* 2661,7 2656,0 2501,7 2597,0

% voćke 0,17 0,14 0,11 0,15

* Prema dobivenim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi i AGRONET-a

Dakle, voćarska proizvodnja na općini je neznatna, sporadična i vrlo ekstenzivna.

5.4.2 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo

U ovom dijelu procijenjena je pogodnost zemljišta za intenzivnu proizvodnju voća u svrhu planiranja razvoja voćarstva na području općine. S obzirom na agroekološke uvjete, procjena pogodnosti izvršena je za malinu, kupinu i aroniju, zatim za jabuku, šljivu i lijesku te za jagodu, dok za ostale voćarske kulture agroekološki uvjeti nisu pogodni pa se nije niti vršila procjena pogodnosti. Ocjena prikladnosti zemljišta za uzgoj tih voćaka ima osobito veliko značenje jer su voćke višegodišnje kulture koje ostaju duži niz godina na istom mjestu. Pri tom treba naročitu pažnju obratiti na dubinu profila, građu matičnog supstrata, teksturu, te važnija fizikalna (vodno-zračni odnosi), kemijska (zaslanjenost, reakcija, količina aktivnog vapna, količina humusa, količina hranjivih elemenata) i biološka svojstva (disanje tla). Voćke zahtijevaju duboka i rastresita tla. Za jagodaste voćne vrste zadovoljavaju tla dubine profila 50-60 cm, dok jezgričave i koštičave vrste traže dublja tla (120-150-200 cm). Prikladnost lokaliteta, pored povoljnih osobina tla, u velikoj mjeri ovisi o reljefu, inklinaciji, ekspoziciji i nadmorskoj visini, jer o njima ovisi toplotni režim zraka u voćnjaku. Nadalje, nagib terena u velikoj mjeri utječe na troškove podizanja i eksploatacije voćaka. Stoga je u procjeni pogodnosti zemljišta za planiranje razvoja voćarstva neophodno uvažavati i analizirati sve navedene značajke.

Na temelju kriterija procjene navedenih ranije u poglavlju „Koncepcija i kriteriji procjene“, te značajki i svojstava pojedinih sistematskih jedinica tla, izvršena je njihova procjena pogodnosti. U okviru navedenoga i ovdje su na isti način kao i kod prethodne procjene pogodnosti za ratarske i povrtlarske kulture, utvrđene klase i potklase pogodnosti zemljišta za spomenute vrste voćaka, uvažavajući pri tome zahtjeve intenzivne proizvodnje.

5.4.2.1 Osnovni zahtjevi voćnih vrsta i dominantna ograničenja

5.4.2.1.1 Zahtjevi za uzgoj maline i dominantna ograničenja

Malina tijekom mirovanja podnosi temperature od -18 oC do -25 oC. Cvatovi i mladice maline rijetko pozebu jer ova voćna vrsta cvate kasno, odnosno u vrijeme kada se ne javljaju niske temperature. Za dobar rast i rodnost, malini pogoduju dobro rastresita humusom bogata tla, koja su slabo kisele reakcije, lakše odnosno ilovasto pjeskovite do



pjeskovito ilovaste teksture, s povoljnim vodozračnim odnosom te većom vododržnošću. Dominantna ograničenja koja se odnose na fizikalna svojstva tla uključuju zbijenost tla, stagniranje oborinske vode, loše vodozračne odnose, pliću ekološku dubinu, kamenitost, te mjestimičnu stjenovitost. Ograničenja koja se odnose na kemijska svojstva tla uključuju niski sadržaj humusa, nedostatak hraniva, te prisutnost karbonata i aktivnog vapna.

5.4.2.1.2 Zahtjevi za uzgoj kupine i dominantna ograničenja

Za uzgoj kupine prikladni su topli i umjereno topli položaji. Izdanci kupine pod snijegom podnose do -25 oC, a ako nisu prekriveni snijegom već i pri temperaturama od -10 oC do -17 oC. Općenito se može reći da kupina dobro uspijeva u područjima s prohladnim ljetima i blagim zimama. Za dobar rast i rodnost, kupini pogoduju dobro rastresita humusom bogata tla, biološki jako aktivna, koja su slabo kisele do neutralne reakcije, lakše odnosno ilovasto pjeskovite do pjeskovito ilovaste teksture, s povoljnim vodozračnim odnosom.

Na voćarskim područjima za uzgoj kupine, dominantna ograničenja koja se odnose na fizikalna svojstva tla uključuju zbijenost tla, stagniranje oborinske vode, loše vodozračne odnose, pliću ekološku dubinu, kamenitost, te mjestimičnu stjenovitost. Ograničenja koja se odnose na kemijska svojstva tla uključuju niski sadržaj humusa, nedostatak hraniva, prisutnost karbonata i aktivnog vapna.

5.4.2.1.3 Zahtjevi za uzgoj aronije i dominantna ograničenja

Aronija ima veliku sposobnost prilagodbe na različite uvjete okoliša te je s tog stajališta vrlo prikladna za uzgoj. Odgovara joj klima koju karakterizira visoka vlažnost zraka. Najveći problemi uzrokovani vremenskim prilikama nastaju zbog hladnoće, vjetra i suše. Aronija pokazuje i visoku toleranciju na niske temperature. Zbog kasnog cvjetanja mraz vrlo rijetko ošteti cvijet. Optimalna temperatura za vrijeme vegetacije je iznad 10°C (od 19° do 21°C), ali se biljka normalno razvija i pri temperaturi od 23°C. Kratka razdoblja visokih temperatura ne ostavljaju tragove na lišću ili plodu aronije, no u iznimno nepovoljnim uvjetima kada se visoke temperature poklope s dužim sušnim razdobljima, naročito krajem srpnja i početkom kolovoza, bobice mogu postati gorke. Godišnje oborine od 500 do 600 mm osiguravaju normalan razvoj aronije. Aroniju se može uzgajati gotovo na svakom tipu tla. Najbolje rezultate daje na plodnom, vlažnom i dobro dreniranom tlu. Idealno tlo za uzgoj aronije trebalo bi imati približno jednaki omjer praha, pijeska i gline te dosta humusa (minimalno od 2 do 3%), s optimalnim pH od 5,5 do 6,5.

5.4.2.1.4 Zahtjevi za uzgoj jabuke i dominantna ograničenja

Jabuka najbolje uspijeva u uvjetima umjereno kontinentalne klime sa srednjim godišnjim temperaturama od 8oC do 12oC. U odnosu na ostale voćne vrste jabuka ima relativno najmanje zahtjeve na toplinu. Dobro podnosi hladne zime s apsolutnim minimalnim temperaturama do -25oC. Najosjetljiviji na niske temperature su cvatni pupovi u doba bubrenja, tijekom cvatnje i mladi netom zametnuti plodovi. U doba bubrenja štete se mogu javiti pri temperaturama od -5 oC do -3,9 oC, u doba pune cvatnje pri temperaturama od -2,8oC do -2,2 oC, a netom zametnuti plodovi mogu stradati i uz temperaturu od -1,7 oC. Nasuprot tomu, ne odgovaraju joj visoke temperature tijekom vegetacije (preko 35 oC), pogotovo ako ih prati niska relativna vlažnost zraka. Jabuka dobro uspijeva na dubljim, dobro dreniranim pjeskovito ilovastim, ilovastim ili glinasto ilovastim rahlim tlima, neutralne do slabo kisele reakcije, povoljnih vodozračnih odnosa, s najmanje 2% humusa, te dobrom opskrbljenošću hranivima. Dominantna ograničenja različitog intenziteta manifestiraju se u vidu ograničenja koja se mogu podijeliti na fizikalna i kemijska svojstva tla. Ograničenja koja se odnose na fizikalna svojstva tla uključuju zbijenost tla i to naročito podoraničnog horizonta, stagniranje oborinske vode, loše vodozračne odnose, plitku ekološku dubinu, te kamenitost. Ograničenja koja se odnose na kemijska svojstva tla uključuju niski sadržaja humusa (<2,0%), nedostatak hraniva, te povećani sadržaja karbonata i vapna.

5.4.2.1.5 Zahtjevi za uzgoj šljive i dominantna ograničenja

Šljiva u odnosu na druge voćne vrste podnosi niže temperature pa neće doći do povreda ako temperature tijekom mirovanja padnu na -25 oC pa čak i na -30 oC. Međutim, prema niskim temperaturama šljiva je puno osjetljivija tijekom cvatnje, pri čemu cvatovi mogu pozepsti pri temperaturi ispod -1,1 oC do -5 oC, a netom zametnuti plodovi mogu stradati uz -0,5 do -2 oC. Šljiva daje dobru kakvoću plodova u područjima gdje srednje temperature zraka tijekom lipnja, srpnja i kolovoza iznose od 18 oC do 20 oC. Dobre uvjete za uzgoj šljive nalazimo u područjima s godišnjom



količinom oborina od oko 700 mm. Šljiva najbolje uspijeva na dobro odcjeditim dubljim i rahlim tlima, pjeskovito ilovaste do ilovaste teksture, s povoljnim vodozračnim odnosima te povoljnom i stabilnom strukturom, iako je u odnosu na druge voćne vrste manje „izbirljiva“ pa dosta dobro podnosi i tla s ilovasto glinastom teksturom, nepovoljnijih vodozračnih odnosa. Šljivi također pogoduju humoznija tla, dobro opskrbljena hranivima, neutralne do slabo kisele reakcije. Dominantna ograničenja koja se odnose na fizikalna svojstva tla uključuju zbijenost tla, stagniranje oborinske vode, loše vodozračne odnose, pliću ekološku dubinu, te kamenitost. Ograničenja koja se odnose na kemijska svojstva tla uključuju niski sadržaj humusa (<2,0%), nedostatak hraniva, te prisutnost aktivnog vapna.

5.4.2.1.6 Zahtjevi za uzgoj lijeske i dominantna ograničenja

Općenito se smatra da za uzgoj lijeske odgovaraju područja gdje temperature tijekom mirovanja ne padaju ispod -25

oC. U vrijeme cvatnje štete se mogu očekivati pri temperaturama od -5 oC do -7 oC. Lijeski pogoduju tla pjeskovito ilovaste do pjeskovito glinaste teksture, povoljnih vodozračnih odnosa, duboka, homogena po dubini, rahla, bogata humusom i hranivima, neutralne do slabo kisele reakcije. Dominantna ograničenja koja se odnose na fizikalna svojstva tla uključuju stagniranje oborinske vode, zbijenost tla, loše vodozračne odnose, pliću ekološku dubinu, kamenitost, te mjestimičnu stjenovitost. Ograničenja koja se odnose na kemijska svojstva tla uključuju niski sadržaj humusa, nedostatak hraniva, veću prisutnost karbonata i aktivnog vapna.

5.4.2.1.7 Zahtjevi za uzgoj jagode i dominantna ograničenja

Pod snijegom jagoda podnosi temperaturu do -30 oC, a bez snijega -15 oC do -18 oC. Otvoreni cvjetovi stradaju pri -2

oC, a mladi zametnuti plodovi pri -1,5 oC. Za dobar rast i rodnost jagodi pogoduju duboka rahla tla, prozračna, jako bogata humusom, lakše pjeskovito ilovaste do ilovaste teksture, kisele do slabo alkalne reakcije, s povoljnim vodozračnim odnosom, te dobro opskrbljena hranivima. Na voćarskim područjima za uzgoj jagode, dominantna ograničenja koja se odnose na fizikalna svojstva tla uključuju stagniranje oborinske vode, loše vodozračne odnose, pliću ekološku dubinu, povremenu pojavu podzemne vode, te mjestimičnu kamenitost. Ograničenja koja se odnose na kemijska svojstva tla uključuju niski sadržaj humusa te nedostatak hraniva.

Rezultati procjene prikazani su tablično (Tablica 5.17) i na slikama karti pogodnosti (Slika 5.4, Slika 5.5, Slika 5.6).

5.4.2.1.8 Pogodnost tla za malinu, kupinu i aroniju

• Dobro pogodna tla za malinu, kupinu i aroniju (P-1 klasa pogodnosti) sukladno zahtjevima intenzivne

proizvodnje na istraživanom području zauzimaju 118,7 ha. U tu klasu svrstana je rendzina na pretaloženom

lesu, karbonatna i izlužena. Nešto lošije (P-1/P-2 klasa pogodnosti) je livadsko fluvijalno karbonatno i

nekarbonatno tlo, a zauzima površinu od 712,3 ha.

• Umjereno pogodna za malinu, kupinu i aroniju (P-2 klasa pogodnosti) obuhvaćaju ona tla kod kojih se kao

ograničenja mogu javljati, pored nedostatka hraniva i manjeg sadržaja humusa i slabiji intenzitet suvišnog

vlaženja povezan s nešto lošijom profilnom dreniranošću. U tu klasu svrstane su sistematske jedinice

livadskog fluvijalnog karbonatnog i nekarbonatnog i livadskog fluvijalnog pseudoglejnog tla. Na ovu klasu

pogodnosti otpada 359,4 ha, a nalazimo ju sistematskim jedinicama 5, 7, 8, 9 i 11.

• Ograničeno pogodna tla za malinu, kupinu i aroniju (P-3 klasa pogodnosti), obuhvaćaju tla sa znatnim i

ozbiljnim ograničenjima. Kao glavna ograničenja ovdje se mogu javiti lošija profilna dreniranost te suvišno

vlaženje. Sukladno tome u treću klasu pogodnosti, svrstani su hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni,

amfiglej nekarbonatni i livadsko fluvijalno pseudoglejno tlo. Ukupno na ovu klasu pogodnosti otpada 700,4

ha, a nalazimo ju u sistematskim jedinicama 6, 7, 8, 9, 11 i 12.

• Trajno nepogodna tla (N-2 klasa pogodnosti) za malinu, kupinu i aroniju obuhvaćaju prije svega ona tla koja

se nalaze na nepovoljnim reljefskim formama te s izrazitim negativnim utjecajem klime. Pored toga mogu

kod nekih tala biti prisutna i druga ograničenja koja se melioracijskim zahvatima ne mogu u potpunosti

otkloniti, te ih stoga nije potrebno ni meliorirati budući da te mjere nisu ekonomski isplative.



Procjena pogodnosti kartiranih jedinica tla za malinu, kupinu i aroniju prikazana je u Tablica 5.17. Temeljem navedenog, izrađena je karta pogodnosti zemljišta za proizvodnju maline, kupine i aronije na području općine, a koja se prikazuje na Slika 5.4. Na temelju te karte izvršena je inventarizacija površina na osnovu čega je utvrđeno da na istraživanom području od ukupnih površina oko 20,9% otpada na pogodna tla, umjereno pogodna tla oko 9%, a 17,6% na ograničeno pogodna tla, dok preostali dio ili 52,5% otpada na trajno nepogodna tla za malinu, kupinu i aroniju (Tablica 5.18).

Slika 5.4 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za malinu, kupinu i aroniju



Tablica 5.17 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za voćarstvo na području općine Legrad*


nost %

Malina, kupina, aronija Jabuka, šljiva, lijeska Jagoda Površina ha klasa potklasa klasa potklasa klasa potklasa

1



50

30 20

N-2

k2, r3, n1

N-2

k2, r3, n1

P-2

hu1-2, fv1, kv1,

k1 1.204,5



70 20

10

N-2

k2, r3, n1

N-2

k2, r3, n1

P-2

du2-3, fv1, kv1,

k1 220,0



50 30 20

N-2

k2, r3, n1

N-2

k2, r3, n1

P-2

hu1-2, fv1, kv1,

k1 233,4



60

20 10

N-2

k2, r3, n1

N-2

k2, r3, n1

P-2

du2-3, fv1, kv1,

k1 4,7


80 20

P-2 N-2

k1

N-2

k2, r3, n1

P-2

hu1-2, fv1, kv1,

k1 93,3

6



60 30 10

P-1/P-2 P-3 P-1

k1

P-3 N-2 P-3

k2, n1

P-1

hu1-2, fv1, kv1,

k1 1.187,2

7



40 30 30

P-2 P-2 P-3

k1

P-3 P-3 N-2

k2, n1

P-1

hu1-2, fv1, kv1,

k1 228,8



80 20

P-3 P-2

vv1, k1

N-2 P-3

K1, r3, n1

P-2 P-1

du2-3, fv1, kv1,

k1 241,6



70 30

P-3 P-2

vv1, k1

N-2 P-3

K1, r3, n1

P-2 P-1

du2-3, fv1, kv1,

k1 241,9




nost %

Malina, kupina, aronija Jabuka, šljiva, lijeska Jagoda Površina ha klasa potklasa klasa potklasa klasa potklasa

10




30 30 20 20

N-2

r2, vv1

N-2

r2, vv1

N-2

r2, vv1 162,5

11



70 20 10

P-3 N-2 P-2

vv1

N-2 N-2 P-3

r2, vv1

P-3

vv1, k1

37,5

12



70 20 10

P-3

vv1

N-2

r2, vv1

P-3

vv1, k1

1,9

13



40 40 20

N-2 N-2 P-3

r2, vv1

N-2 N-2 P-3

r2, vv1

N-2

r2, vv1 270,7

14



30 30 30 10

N-2

r2, vv1

N-2

r2, vv1

N-2

r2, vv1 394,2

* Tumač kratica vidi u tablici u poglavlju 2



Tablica 5.18 Inventarizacija površina klasa pogodnosti zemljišta za voćarstvo

Klasa Malina, kupina, aronija Jabuka, šljiva, lijeska Jagoda

ha % ha % ha %

P-1 118,7 3,0 - - 1536,9 38,7

P-1/P-2 712,3 17,9 - - - -

P-2 359,4 9,0 - - 2118,5 53,2

P-3 700,4 17,6 1363,3 34,3 39,4 1,0

Ukupno P 1890,8 47,5 1363,3 34,3 3694,8 92,9

N-2 2083,7 52,5 2611,2 65,7 279,7 7,1

Ukupno poljo-privredno zemljište

3974,5 100,0 3974,5 100,0 3974,5 100,0

Slika 5.5 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za jabuku, šljivu i lijesku



5.4.2.1.9 Pogodnost tla za jabuku, šljivu i lijesku

• Dobro pogodna tla za jabuku, šljivu i lijesku (P-1 klasa pogodnosti) te umjereno pogodna tla (P-2 klasa

pogodnosti) sukladno zahtjevima intenzivne proizvodnje na istraživanom području nisu utvrđena.

• Ograničeno pogodna tla za šljivu i višnju (P-3 klasa pogodnosti), obuhvaćaju tla sa znatnim i ozbiljnim

ograničenjima. Kao glavna ograničenja ovdje se mogu javiti opasnost od kasnog proljetnog mraza i nizinski

teren. Sukladno tome, u treću klasu pogodnosti svrstana su: livadsko fluvijalno karbonatno i nekarbonatno

tlo, rendzina na pretaloženom lesu karbonatna i izlužena i livadsko fluvijalno pseudoglejno tlo. Ova tla

nalazimo u kartiranim jedinicama 6, 7,8, 9, 11 i 13, s ukupnom površinom od 1363,3 ha.

• Trajno nepogodna tla (N-2 klasa pogodnosti) za jabuku, šljivu i lijesku obuhvaćaju prije svega ona tla koja

se nalaze na nepovoljnim reljefskim formama, na kojima su izraženi negativni utjecaji klime. Tu su svrstane

sve ostale sistematske jedinice tla.

Procjena pogodnosti kartiranih jedinica tla za jabuku, šljivu i lijesku prikazana je tablično (Tablica 5.16). Temeljem navedenog, izrađena je karta pogodnosti zemljišta za proizvodnju jabuke, šljive i lijeske na području općine Legrad (Slika 5.5). Na temelju te karte izvršena je inventarizacija površina na osnovu čega je utvrđeno da na istraživanom području od ukupnih površina oko 34,3% pripada ograničeno pogodnim tlima, dok preostali dio ili 65,7% otpada na trajno nepogodna tla za uzgoj jabuke, šljive i lijeske (Tablica 5.18).

5.4.2.1.10 Pogodnost tla za jagodu

• Dobro pogodna tla za jagodu (P-1 klasa pogodnosti) obuhvaćaju samo ona tla kod kojih praktički nema

ograničenja za njihovim korištenjem ili su ta ograničenja vrlo malog intenziteta, koja se manifestiraju

pretežno samo u nedostatku hraniva, dakle biljno-hranidbenom potencijalu. Kod nekih sistematskih jedinica

ograničenja niskog intenziteta mogu se javiti i u nedostatku humusa, te nešto lošijoj dreniranosti tla. U tla

dobro pogodna za jagodu na području općine Legrad svrstana su: livadsko fluvijalno karbonatno i

nekarbonatno tlo, rendzina na pretaloženom lesu, hipoglej mineralni nekarbonatni i livadsko fluvijalno

pseudoglejno tlo. Rezultati procjene pogodnosti pojedinih sistematskih jedinica tla prikazani su u Tablica

5.17. Tla P-1 klase pogodnosti nalazimo u kartiranim jedinicama 6, 7, 8, i 9 s ukupnom površinom od 1536,9

ha.

• Umjereno ograničeno pogodna tla ili umjereno pogodna za jagodu (P-2 klasa pogodnosti) obuhvaćaju ona

tla kod kojih se kao ograničenja mogu javljati, pored nedostatka hraniva i manjeg sadržaja humusa, i slabiji

intenzitet suvišnog vlaženja povezan s nešto lošijom profilnom dreniranošću. U tu klasu svrstane su

sistematska jedinice 1-5, te hipoglej mineralni karbonatni i nekarbonatni iz kartiranih jedinica 8 i 9 s ukupnom

površinom od 2118,5 ha.

• Ograničeno pogodna tla za jagodu (P-3 klasa pogodnosti), obuhvaćaju tla sa znatnim i ozbiljnim

ograničenjima. Kao glavna ograničenja ovdje se mogu javiti lošija profilna dreniranost, i nepovoljni utjecaji

klime. Sukladno tome u treću klasu pogodnosti za jagodu, svrstane su kartirane jedinice 11 i 12 s ukupnom

površinom od 39,4 ha.

• Trajno nepogodna tla (N-2 klasa pogodnosti) za jagodu obuhvaćaju prije svega ona tla koja se nalaze na

nepovoljnim reljefskim formama, te s izrazitim negativnim utjecajem klime. Pored toga, mogu kod nekih tala

biti prisutna i druga ograničenja koja se melioracijskim zahvatima ne mogu u potpunosti otkloniti, te ih stoga

nije potrebno ni meliorirati budući da te mjere nisu ekonomski isplative. U ovu klasu svrstana su sve ostale

sistematske jedinice (Tablica 5.17).



Slika 5.6 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za jagodu

Temeljem rezultata procjene pogodnosti izrađena je karta pogodnosti zemljišta za proizvodnju jagoda na području općine, a koja se prikazuje na Slika 5.6. Na temelju spomenute karte izvršena je inventarizacija površina na osnovu čega je utvrđeno da na istraživanom području od ukupnih površina 38,7% otpada na vrlo pogodna tla jagodu, 53,2% na umjereno pogodna, a svega 1,0% na ograničeno pogodna tla. Preostali dio ili 7,1% otpada na trajno nepogodna tla za uzgoj jagode (Tablica 5.18).



5.5 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj cvijeća

5.5.1 Stanje proizvodnje cvijeća

Proizvodnja cvijeća i općenito ukrasnog bilja može biti amaterska i komercijalna. Amaterska proizvodnja je veoma stara i dugo se cvijećem uljepšavaju prozori, balkoni, terase, okoliš i unutrašnjost kuće. Komercijalno cvjećarstvo danas je neprekidno u porastu i u razvijenom svijetu je važna gospodarska djelatnost. Proizvodnja cvijeća može biti i značajna „industrijska“ proizvodnja. Pri tome se obično povezuje i nadopunjuje s vrtnom i urbanističnom arhitekturom, odnosno krajobraznim uređenjem prostora. Proizvođači cvijeća svakako se moraju prilagoditi zahtjevima tržišta. Ti zahtjevi se odnose na vrstu cvijeća i na vrijeme njegovog pojavljivanja tijekom sezone, kao i na visinu troškova.

Prema postojećim podacima, na području općine Legrad nije bilo ozbiljnijeg uzgoja cvijeća i ukrasnog bilja. Općenito, može se kazati da se proizvodnja cvijeća u Hrvatskoj odvija na malim površinama, te da je više zastupljena proizvodnja sezonskog cvijeća - jednogodišnjeg ljetnog cvijeća i dvogodišnjeg-u zaštićenom prostoru. Na otvorenom se dijelom proizvodi krizantema, a trajnice i sobno bilje se uvoze.

5.5.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj cvijeća

Uvažavajući značajke reljefa, klime i tla, procjena je da je znatan dio poljoprivrednog zemljišta na području općine Legrad pogodan za intenzivni uzgoj cvijeća te ukrasnog bilja. U Tablica 5.19. prikazana je procjena pogodnosti kartiranih i sistematskih jedinica tla poljoprivrednog zemljišta za uzgoj cvijeća. Prostorni prikaz klasa pogodnosti, prikazuje se na Slika 5.7.

Tablica 5.19 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za uzgoj cvijeća na području općine Legrad


nost %

Pogodnost za cviječe Površina


1



50

30 20

P - 1

P - 1 N - 1

h1, fo1, ko2

h1, fo2, ko2

vv, h1, fo1, ko2

1120,4

2



70 20

10

P - 2

P - 1 P – 1

h1, fo1, ko2, dr6

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

98,7



50 30 20

P – 1 P – 1 N – 1

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 230,2

4



60

20 10

P – 2

P – 2 P – 2

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6

4,3


80 20

P – 1 N – 1

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 90,7

6



60 30 10

P – 1 N – 1 P – 2

h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

1112,3

7



40 30 30

P – 1 P – 2 N – 1

h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

190,3




nost %

Pogodnost za cviječe Površina




80 20

N – 1 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

186,5



70 30

N – 1 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

221,3

10




30 30 20 20

N – 2 N – 2 N – 2 N – 2

r1, du1-2, dr1-2

135,0

11



70 20 10

N – 1 N – 1 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 32,5

12



70 20 10

N – 1 N – 1 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

dr3-4, h2, fo2, ko2

1,5

13



40 40 20

N – 1 N – 1 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 265,3

14



30 30 30 10

N – 1 N – 1 P – 3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

vv, h2, fo2, ko2

h1-2, fo1-2, ko2

285,6

Temeljem navedene procjene, izvršena je inventarizacija površina pojedinih klasa pogodnosti zemljišta koja se prikazuje u Tablica 5.20. Prema tim podacima, vidljivo je da na području općine postoje vrlo vrijedni resursi zemljišta za uzgoj cvijeća. Prilikom planiranja uređenja zemljišta nužno je otkloniti melioracijskim zahvatima osnovna ograničenja zemljišta koja se odnose na nedostatak organske tvari (humusa) i hranjiva.



Slika 5.7 Slika karte pogodnosti za uzgoj cvijeća

Tablica 5.20 Površina klasa pogodnosti (ha) tla za uzgoj cvijeća

Klasa pogodnosti Sadašnja pogodnost

ha %

Dobro pogodna tla (P-1) 2 187 55,0

Umjereno pogodna tla (P-2) 175 4,4

Ograničeno pogodna tla (P-3) 86 2,2

Privremeno nepogodna tla (N-1) 1 381,6 34,8

Trajno nepogodna tla (N-2) 145 3,6

Ukupno 3 974,6 100,0



5.6 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ljekovitog

bilja

5.6.1 Stanje proizvodnje ljekovitog bilja

Prema postojećim podacima, na području općine Legrad nema ozbiljnijeg uzgoja ljekovitog bilja. Proizvodnja ljekovitog bilja u Republici Hrvatskoj odvija se uglavnom na obiteljskim gospodarstvima na svega nekoliko tisuća hektara.

U strukturi proizvodnje dominira kamilica (Matricaria chamomilla) oko 90 posto, a u manjim količinama paprena metvica (Mentha piperita) i lavanda (Lavandula officinalis) te simbolično još nekoliko vrsta ljekovitog i aromatićnog bilja. Za sve navedene vrste poznata je tehnologija proizvodnje a glavna područja proizvodne su Slavonija i Podravina (županije Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska) gdje vladaju slični pedoklimatski uvjeti kao i u općini Legrad. Sva proizvodnja vrlo je dobro organizirana preko nekoliko zadruga i veći dio se plasira u EU. Glavne zemlje izvoza su Njemačka i Italija. Ostali izvoz (oko 30 posto) ide u Austriju,Sloveniju, Mađarsku, SAD, Švicarsku itd.U općini Legrad postoje svi pedoklimatski uvjeti za uspješnu ekološku i komercijalnu proizvodnju ljekovitog bilja za koje je osigurano domaće i inozemno tržište.

5.6.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj ljekovitog bilja

Uvažavajući značajke reljefa, klime i tla, procjena je da je znatan dio poljoprivrednog zemljišta na području općine Legrad pogodan za intenzivni uzgoj ljekovitog bilja. Procjena pogodnosti kartiranih i sistematskih jedinica tla za uzgoj ljekovitog bilja prikazana je u Tablica 5.21. Temeljem tih rezultata izrađena je karta pogodnosti zemljišta za uzgoj ljekovitog bilja koja se prikazuje na Slika 5.8.

Tablica 5.21 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za ljekovito bilje na području općine Legrad

Broj Sastav i struktura Zastupljenost

%

Pogodnost za ljekovito bilje Površina


1



50

30 20

P - 1

P - 2 P – 3

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

1120,4

2



70 20

10

P - 1

P - 1 P – 2

h1, fo1, ko2, dr6

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

98,7



50 30 20

P – 1 P – 2 P – 3

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 230,2

4



60 20 10

P – 1 P – 1 P – 1

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6 4,3


80 20

P – 2 P – 3

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 90,7

6



60 30 10

P – 2 P – 3 P – 2

h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

1112,3




%

Pogodnost za ljekovito bilje Površina


7



40 30 30

P – 2 P – 2 P – 3

h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

190,3



80 20

P – 3 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

186,5



70 30

P – 3 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

221,3

10




30 30 20 20

N – 2 N – 2 N – 2 N – 2

r1, du1-2, dr1-2

135,0

11



70 20 10

P – 3 N – 2 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 32,5

12



70 20 10

P – 3 N – 2 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

dr3-4, h2, fo2, ko2

1,5

13



40 40 20

P – 3 N – 2 P – 2

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 265,3

14



30 30 30 10

P – 3 N – 2 N – 2 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

vv, h2, fo2, ko2

h1-2, fo1-2, ko2

285,6



Slika 5.8 Slika karte pogodnosti za uzgoj ljekovitog bilja

Temeljem navedene procjene, izvršena je inventarizacija površina pojedinih klasa pogodnosti zemljišta koja se prikazuje u Tablica 5.22. Prema tim podacima, vidljivo je da na području općine postoje vrlo vrijedni resursi zemljišta za uzgoj ljekovitog bilja. Pogodnih tala s neznatnim ograničenjima ima oko 800 ha odnosno ta tla zauzimaju oko 20 % poljoprivrednog zemljišta. Pored navedenog, umjereno pogodnih tala ima oko 1.530 ha ili 38,5 poljoprivrednog zemljišta. Prilikom planiranja uređenja zemljišta nužno je voditi računa na postoje određena ograničenja i kod pogodnih tala za uzgoj ljekovitog bilja. Ovdje se posebno naglašava činjenica da je ta ograničenja moguće otkloniti melioracijskim zahvatima.

Tablica 5.22 Površina klasa pogodnosti (ha) tla za uzgoj ljekovitog bilja

Klasa pogodnosti Sadašnja pogodnost

ha %

Dobro pogodna tla (P-1) 796 20,0

Umjereno pogodna tla (P-2) 1 532 38,5

Ograničeno pogodna tla (P-3) 1 227,6 30,9

Privremeno nepogodna tla (N-1)

Trajno nepogodna tla (N-2) 419 10,5

Ukupno 3 974,6 100,0



5.7 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj vinove loze

5.7.1 Stanje proizvodnje vinove loze

Prema postojećim podacima, na području općine Legrad nema ozbiljnijeg uzgoja vinove loze osim sporadično u krugu nekoliko obiteljskih okućnica pri čemu je površna zemljišta pod vinovom lozom (brajde ili pojedinačni trsovi) neznatna.

Uvažavajući značajke reljefa, klime i tla, procjena je da poljoprivredno zemljište na području općine Legrad nije pogodno za intenzivni uzgoj vinove loze, zbog čega se to pitanje nije dalje razmatralo.

5.8 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj travnjaka

5.8.1 Stanje proizvodnje travnjaka

Prema podacima ARKOD-a za 2017. godinu, na području općine Legrad nalazilo se svega 24 ha livada, dok je površina pod pašnjacima iznosila svega nekoliko ha. Temeljem navedenog, može se ustvrditi da se poljoprivredno zemljište vrlo malo koristi za travnjake što ukazuje i na slabu razvijenost stočarske proizvodnje.

Temeljem podataka dobivenih od Agencije za plaćanje i AGRONET-a za razdoblje 2015. do 2018. godine (Tablica 5.23), vidljivo je da je proizvodnja travnjaka (livada i pašnjaka) neznatna, te da ne varira iz godine u godinu. U tom razdoblju, najmanje zemljišta pod travnjacima bilo je 2017 i 2018. godine, i to svega 7,4 ha, a najviše 2015. godine kada je to iznosilo svega 9,7 ha. U toj godini najveći dio ili 5,2 ha odnosio se na uzgoj djeteline.

Tablica 5.23 Površina travnjaka i krmnih kultura (djeteline) na području općine u razdoblju 2015.-2018.

Kultura Površina, ha

2015. 2016. 2017. 2018.

Djetelina 5,2 4,4 5,2 6,5

Kontinentalni travnjak 0,1

Pašnjaci 0,4 0,4

Trave i travolika paša 4,1 4,5 2,2 0,8

Ukupno 9,7 9,3 7,4 7,4



5.8.2 Procjena pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za travnjake

Procjena pogodnosti sistematskih i kartiranih jedinica tla na poljoprivrednom zemljištu izvan zone inundacije, prikazana je u Tablica 5.24.

Tablica 5.24 Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za travnjake na području općine Legrad


pljenost %

Pogodnost za ratarstvo Površina ha klasa potklasa

1



50 30 20

P - 1 P - 1 P – 2

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

1120,4

2



70 20 10

P - 2 P – 1 P – 1

h1, fo1, ko2, dr6

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

98,7



50 30 20

P – 1 P – 1 P – 2

h1-2, fo2, ko2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 230,2

4



60 20 10

P – 2 P – 2 P – 2

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6

h1, fo1, ko2, dr6

4,3


80 20

P – 1 P – 2

h1-2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2 90,7

6



60 30 10

P – 1 P – 2 P – 1

h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

1112,3

7



40 30 30

P – 1 P – 1 P – 2

h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

vv, h2, fo2, ko2

190,3



80 20

P – 2/3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

dr3-4, h2, fo2, ko2

186,5



70 30

P – 2/3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

h2, fo2, ko2

221,3

10




30 30 20 20

N – 2 N – 2 N – 2 N – 2

r1, du1-2, dr1-2

135,0

11



70 20 10

P – 2/3 P – 3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 32,5

12



70 20 10

P – 2/3 P – 3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

dr3-4, h2, fo2, ko2

1,5

13



40 40 20

P – 2/3 P – 3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

h2, fo2, ko2 265,3




pljenost %

Pogodnost za ratarstvo Površina ha klasa potklasa

14



30 30 30 10

P – 2/3 P – 3

P – 2/3 P – 1

vv, h2, fo2, ko2

vv, dr2-3

vv, h2, fo2, ko2

h1-2, fo1-2, ko2

285,6

Na temelju rezultata navedenih u gornjoj tablici izrađena je karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za travnjake koja se prikazuje na Slika 5.9 Slika karte pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za travnjake

Temeljem podataka o pogodnosti sistematskih odnosno kartiranih jedinica tla, utvrđena je površina pojedinih klasa pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za uzgoj travnjaka (Tablica 5.25).

Tablica 5.25 Površina klasa pogodnosti za travnjake


ha %


Umjereno pogodna tla P-2 1 144,3 28,8

Ograničeno pogodna tla P-3 412,3 10,4

Privremeno nepogodna tla N-1 0 0,0


Ukupno 3 974,6 100



Slika 5.9 Slika karte pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za travnjake

• Daljnjom analizom navedene karte utvrđeno je da pogodna tla klase P-1 pogodnosti za travnjake dominiraju

u kartiranim jedinicama broj 1, 3, 5, 6 i 7. Ova tla zauzimaju površinu od ukupno 2.283,0 ha.

• Umjereno pogodna tla klase P-2 pogodnosti za travnjake javljaju se u kartiranim jedinicama broj 2 i 4, te

dijelom s klasom pogodnosti P-3 u kartiranim jedinicama 8, 9, 11, 12, 13 i 14. Ova tla zauzimaju površinu

od ukupno 1.144,3 ha.

• Ograničeno pogodna tla klase P-3 pogodnosti za travnjake dolaze dijelom s P-2 klasom pogodnosti u

kartiranim jedinicama broj 8, 9, 11, 12, 13 i 14. Ukupna površina ovih tala iznosi 412,3 ha.

• Privremeno nepogodna tla klase N-1 pogodnosti za travnjake. Trajno nepogodna tla za travnjake dolaze

jedino u kartiranoj jedinici tla broj 10 gdje zauzimaju oko 135 ha.

Temeljem navedenog može se ustvrditi da na području općine Legrad preko 80 % ukupnog poljoprivrednog zemljišta izvan zone inundacije ima dobru i umjerno dobru pogodnost.



6 Stočarstvo i akvakultura

6.1 Stočarstvo

6.1.1 Analiza stanja - karakteristike stočarske proizvodnje na području Općine Legrad

Stočarska proizvodnja usko je povezana s poljoprivrednim površinama i biljnom proizvodnjom te jamči njenu dugoročnu održivost. S jedne strane ona osigurava stabilnost potražnje za ratarskim proizvodima (stabilnost cijena ratarskih proizvoda), a s druge strane pozitivno utječe na strukturu i plodnost tla.

Republika Hrvatska s prosječno 0,5 UG/ha korištenog poljoprivrednog zemljišta (Ondrašek i sur., 2019) svrstava se među stočarski slabije razvijene zemlje u EU i znatno je ispod prosjeka zemalja EU28 (0,8 UG/ha). Nadalje, broj stoke u odnosu na broj stanovnika u Hrvatskoj također je znatno manji od prosjeka zemalja EU (0,20 UG u RH u odnosu na 0,26 UG po stanovniku u EU28). Navedeno rezultira činjenicom da u ukupnoj bruto poljoprivrednoj proizvodnji RH stočarska proizvodnja sudjeluje s 40,9% (DZS, 2019) dok u stočarski razvijenim zemljama zapadne Europe taj udio doseže i do 80%.

Koprivničko-križevačka županija se ubraja među stočarski najrazvijenije dijelove RH i s prosječno 0,88UG/ha korištenog poljoprivrednog zemljišta nalazi se iznad prosjeka RH. No i unutar Županije postoje značajne razlike u razvijenosti stočarske proizvodnje između pojedinih njenih dijelova.

U Općini je u 2017. godini bilo ukupno 3.300,5 UG različitih vrsta stoke. S prosječno 0,78 UG/ha poljoprivrednog zemljišta Općina spada u stočarski manje razvijene dijelove županije, ali se još uvijek nalazi iznad državnog prosjeka. S obzirom da Općina spada u manje općine po broju stanovnika, broj UG po glavi stanovnika iznosi 1,47 što je daleko iznad županijskog (0,66) kao i prosjeka RH (0,2) (Slika 6.1).

Slika 6.1 Pokazatelji razvijenosti stočarske proizvodnje

Nadalje, odnos pojedinih vrsta u ukupnom broju UG (Slika 6.2) pokazuje da svinje čine više od 90% ukupnog broja životinja na području Općine, zatim slijedi perad 7,3%, te goveda sa udjelom od samo 2,2%. Ostale vrste stoke (ovce i koze te kopitari) čine manje od 0,2% ukupnog broja životinja.

0.78

0.88

0.5

1.47

0.66

0.2

Legrad Županija KKŽ RH

UG/ha polj. zemljišta UG/stanovniku



Slika 6.2 Odnos pojedinih vrsta stoke u ukupnom broju (UG) u 2017.

Sa stanovišta razvijenosti stočarske proizvodnje na području Općine posebice je nepovoljna njena struktura s obzirom na broj i veličinu farmi te njihovu neravnomjernu prostornu raspodjelu. Krajem 2017. godine cjelokupna stočarska aktivnost odvijala se na ukupno 188 farmi. U ovaj broj uključene su sve farme (gospodarstva) na kojima je utvrđeno više od 0,1 UG, a temeljem podataka iz Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ) odnosno Registra goveda, Registra ovaca i koza te Registra kopitara kao njegovog sastavnog dijela (HPA). Nadalje, prisutnost kao i broj svinja i peradi na pojedinoj farmi utvrđena je temeljem Godišnje dojave brojnog stanja svinja i peradi na gospodarstvu odnosno na osnovi podataka iz Veterinarskog pregleda gospodarstva za one farme za koje ne postoje podaci iz Godišnje dojave brojnog stanja za 2017. godinu. Pri tome UG predstavlja usporedivu vrijednost različitih vrsta i kategorija stoke temeljem na nutritivnim potrebama životinja u skladu s Uredbom komisije (EC 1200/2009) o provedbi Uredbe europskog parlamenta i vijeća (EC 1166/2008; Tablica 6.1).

73.72.3 2.4

2,980.5

241.6

3,300.5

Goveda Ovce i koze Kopitari Svinje Perad UKUPNO

UG



Tablica 6.1 Kategorije pojedinih vrsta stoke i pripadajući koeficijenti za izračun UG

Vrsta Kategorija UG

GOVEDA

Mliječne krave 1

Ostale krave, starosti 2 godine i više 0,8

Junice, 2 godine i više 0,8

Bikovi, 2 godine i više 1

Goveda starosti 1 – 2 godine 0,7

Goveda mlađa od 1 godine 0,4

OVCE I KOZE Odrasle ovce i koze

0,1 Janjad i jarad

KOPITARI Konji

0,8 Magarci

SVINJE

Rasplodne krmače (50kg i više) 0,5

Odojci (< 20 kg) 0,027

Ostale svinje 0,3

PERAD

Kokoši nesilice 0,014

Tovni pilići 0,007

Nojevi 0,35

Ostala perad 0,03

Kunići (rasplodne jedinke) 0,02

UG – uvjetno grlo, usporedivu vrijednost različitih vrsta i kategorija stoke

S obzirom na vrstu životinja koje se uzgajaju na farmama, prevladavaju mješovite farme odnosno farme na kojima se uzgaja više od jedne vrste životinja. Na najvećem broju farmi (48,5%) se drže svinje, zatim po učestalosti na farmi slijede perad (41,8%) i goveda (8,6%) dok je najmanji broj farmi ovaca i koza (0,6%) te kopitara (0,6%; Slika 6.3).

Slika 6.3 Učestalost (%) pojedinih stočarskih vrsta na farmama u Općini Legrad (2017.)

Za općinu Legrad je karakteristična izrazito nepovoljna struktura farmi s obzirom na njihovu veličinu (Slika 6.4).

8.6

48.5

41.8

0.60.6

%

Goveda Svinje Perad Ovce i koze Kopitari



Slika 6.4 Broj i veličina farmi s obzirom na broj UG

Na najvećem broju (121 farma ili 64,4%) nalazi se manje 2 UG stoke. To su uglavnom farme koje nisu tržno orijentirane već drže isključivo životinje za podmirenje vlastitih potreba na animalnim proizvodima (mlijeko, meso i jaja). Ako se ovom broju dodaju i farme na kojima se nalazi 2 – 5 uvjetnih grla i koje također tek manjim dijelom proizvode za tržište (uglavnom višak) ili drže životinje u rekreativne svrhe (kopitari), može se uočiti da više od 90% farmi na području Općine su nekomercijalna gospodarstva. S druge pak strane manje od 10% gospodarstava ili tek njih 16 drži više od 5 UG. Nadalje, na tih manje od 10% gospodarstava se nalazi više od 90% ukupnog broja UG. Pri tome samo na jednoj farmi (poslovnom subjektu koji se bavi uzgojem svinja) se nalazi 82,0% ukupnog broja životinja u Općini. Zajedno sa drugom po veličini farmom (> 100 UG) na kojoj uzgaja perad (brojleri) čini 87,5% svih životinja u Općini (Slika 6.5).

Slika 6.5 Udio stoke na farmama s obzirom na njihovu veličinu

2 410

51

121

188

>100 10-100 5 - 10 2 - 5 <2 UKUPNOUG

Broj farmi

87.5

1.92.0

4.5

4.1

%

>100 10,1-100 5,1 - 10 2,1 - 5 <2



Budući da se navedena svinjogojska farma nalazi u naselju Veliki Otok, to je ujedno i naselje s najvećim brojem stoke u Općini (84%). Drugo naselje po broju stoke je Kutnjak u kojem se nalazi oko 9% ukupnog broja UG. U navedena dva naselja kao i u naselju Antolovec više od 40% domaćinstava posjeduje stoku, dok je najmanji broj domaćinstava koji drži stoku na području naselja Legrad (8%). U naseljima Podravska Selnica, Mali Otok i Zablatje tek nešto više od 20% domaćinstava drži stoku. Budući da najveći broj ovih gospodarstava drži mali broj životinja (perad i svinje) uglavnom za vlastite potrebe (<2UG) ona nemaju značajan utjecaj na ukupno stočarsku aktivnost. Analizirajući samo gospodarstva koja dijelom ili u cijelosti tržno orijentirana najveći broj njih se nalazi u naseljima Veliki Otok i Kutnjak (56,5%) i u njima se nalazi 92% ukupnog broja stoke (Slika 6.6).

Slika 6.6 Broj UG po naseljima u Općini Legrad (2017.)

6.1.2 Svinjogojska proizvodnja i mogućnost daljnjeg razvoja

Kao što je ranije navedeno svinjogojska proizvodnja je glavna stočarska grana na području Općine Legrad. Prema podacima iz JRDŽ-a na dan 31.12.2018. godine u Općini Legrad je bilo ukupno 25.213 svinja različitih kategorija što čini više od četvrtinu svinja u Koprivničko-križevačkoj županiji (MPŠ, 2019) (Tablica 6.2).

Nositelj svinjogojske proizvodnje na području općine je pravni subjekt čije farme se nalaze na području naselja Veliki Otok. Budući da se radi o zatvorenom sustavu proizvodnje koji uključuje proizvodnju prasadi i tov, na navedenoj farmi se nalazi godišnje više od 2.500 UG različitih kategorija svinja što čini više od 90% svih svinja na području Općine. Navedena farma koncipirana je na način da u suvremenim objektima primjenjujući najnovija tehnološka dostignuća u pogledu držanja i hranidbe proizvodi tovljenike visoke mesnatosti kao i rasplodne životinje za vlastite potrebe kao i potrebe drugih farmi. Prisutnost ovakvog proizvodnog sustava na nekom području može imati višestruku važnost kako u razvoju svinjogojstva tako i poljoprivrede uopće i svakako ga treba koristiti. Prvenstveno ono omogućuje širenje i prijenos znanja kao i suvremenih tehnoloških rješenja na veći broj manjih farmi u okolini. Nadalje, ono može osigurati prijeko potrebne genetski visokovrijedne rasplodne životinje za manje farme koje ih zbog organizacije i zahtjeva u provedbi hibridnih uzgojnih programa nisu u mogućnosti proizvoditi samostalno.

Uspostava tijesne suradnje s lokalnim uzgajivačima treba se razvijati i u smjeru razvoja tehnologija tova svinja za posebne namjene koji zahtijevaju određene specifičnosti u pogledu držanja i hranidbe te se iz tih razloga ne mogu provoditi na velikim farmama. To se prvenstveno odnosi na proizvodnju tovljenika većih završnih masa (>160 kg) namijenjenih za proizvodnju suhomesnatih proizvoda dodane vrijednosti. Navedeno daje priliku malim gospodarstvima za koje je karakteristična niska razinom primijene suvremenih tehnoloških postupaka i uzgoj svinja nepoznatog podrijetla da proizvode svinje za poznatog kupca i pri tome postižu zadovoljavajuću cijenu. S obzirom na njihovu brojnost i mogućnost poboljšanja tehnologije uzgoja na takvim farmama, one mogu u značajnoj mjeri doprinijeti usporavanju negativnih trendova u svinjogojstvu.

34.2

305.6

42.3 19.4 71.3

2,777.1

50.6

Antolovec Kutnjak Legrad Mali Otok SelnicaPodravska

Veliki Otok Zablatje

Broj UG



Negativni trendovi u svinjogojstvu Hrvatske prisutni već dulje od 20 godina dodatno su pojačani ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i potpunim otvaranjem tržišta za svinjsko meso iz zemalja EU što je bilo dodatno potaknuto padom cijena uvjetovanog uvođenjem ruskog embarga na poljoprivredne proizvode iz EU. Također, važno je napomenuti da ulaskom u EU je naglo porastao uvoz svježeg i smrznutog mesa dok se smanjio uvoz živih svinja čime je značajno smanjena zaposlenost kapaciteta klaoničke industrije i s njom povezanih djelatnosti. Navedeno je rezultiralo smanjenjem samodostatnosti u 2017. godini na samo 57% čime se RH svrstava među zemlje s najnižom samodostatnošću u EU. Dodatno, podaci su još alarmantniji ako se zna da se veliki dio domaće proizvodnje svinjskog mesa (tov) temelji na prasadi iz uvoza. Niska razina samodostatnosti kao i prisutan trend porasta cijena svinjskog mesa na svjetskom tržištu uslijed pojave afričke svinjske kuge u istočnoazijskim zemljama daje priliku manjim proizvođačima da osiguraju tržište (lokalno) za svoje proizvode. Trend smanjenja ukupnog broja svinja kao i broja uzgajivača u RH odrazio se i na ukupnu svinjogojsku aktivnost na području Koprivničko-križevačke županije, dok je taj negativni trend na području općine Legrad kompenziran popunjavanjem kapaciteta u sklopu velikog proizvodnog sustava koji se bavi uzgojem svinja. Ipak analizirajući broj gospodarstava koje drže svinje na području Općine može se uočiti da je krajem 2017. godine samo 6 gospodarstava držalo više od 5 UG.

Tablica 6.2 Brojno stanje svinja u periodu od 2015. do 2018. godine

2015 2016 2017 2018

Legrad 15 807 14 471 13 729 25 213

Koprivničko-križevačka županija 103 435 97 422 95 246 92 905

Republika Hrvatska 1 493 332 1 509 141 1 401 224 1 157 162

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija (2016, 2017, 2018); MP (2019)

Zbirno neke od prednosti i nedostaci sektora svinjogojstva u RH, a koji se odražavaju i na županijsku i lokalnu razinu prikazani su u Tablica 6.3. Oni mogu poslužiti kao osnova planiranje kako nacionalnih tako i lokalnih mjera za trenutno zaustavljanje pada u proizvodnji ali i kao polazište za budući rast u sektoru svinjogojstva.

Tablica 6.3 Nedostaci i prednosti u sektoru svinjogojstva

Nedostaci (slabosti) sektora Prednosti (snaga) sektora

• Trend smanjenja proizvodnje – smanjenje broja krmača/ tovljenika / proizvođača

• Nepovoljna struktura farmi (broj grla; dobna struktura farmera)

• Niska proizvodnost – tehnološki zaostaje za razvijenim zemljama EU

• Pritisak na cijenu uvozom mesa iz zemalja EU

• Nelikvidnost u sektoru

• Nedostatak poljoprivrednog zemljišta

• Tradicija proizvodnje

• Potencijali rasta proizvodnje na razini RH - blizina tržišta

• Meso zadovoljavajuće kakvoće

• Zadovoljavajući broj farmi

• Postojanje proizvodnih kapaciteta

• Sklonost potrošača prema mesu svinja proizvedenih u RH

• Niska razina potpora (uvjetno)

6.1.3 Govedarska proizvodnja i mogućnost daljnjeg razvoja

Govedarstvo je treća po važnosti stočarska grana na području Općine. Sa ukupno 73,7 UG krajem 2017. godine ona je činila tek 2,2% ukupne stočarske aktivnosti čime Općina značajno zaostaje za županijskim (77%) kao i državnim prosjekom (55%). Na području općine ne postoje veći proizvodni sustavi (farme) kako u proizvodnji mlijeka tako i u segmentu tovnog govedarstva već se postojeća govedarska proizvodnja odvija na malim gospodarstvima obiteljskog tipa sa ne više od 10 životinja na farmi.



6.1.3.1 Mliječno govedarstvo

Analizom promjena u sektoru govedarstva koje se događaju na nacionalnoj razini može se jasno uočiti da je unatrag desetak godina došlo do pada broja krava što je rezultiralo značajnim smanjenjem proizvodnje mlijeka koja se odvija na sve manjem broju farmi (Slika 6.7, Tablica 6.4).

Navedeni trendovi rezultirali su odustajanjem od proizvodnje mlijeka na velikom broju manjih uglavnom mješovitih poljoprivrednih gospodarstava kakova su dominirala i na području Općine. Tako je u periodu od 2012 do 2018. na području Općine broj goveda kao i broj gospodarstava koja drže goveda smanjen za gotovo za 80%. Prema podacima iz JRDŽ-a krajem 2017. godine u Općini je bilo još ukupno 30 držaoca goveda koji su imali ukupno 97 goveda različitih kategorija. Od toga samo 15 farmi je imalo krave od čega samo njih 5 je imalo više od 2 krave. Tijekom 2018. broj goveda je gotovo prepolovljen, a broj uzgajivača smanjen na trećinu dok samo jedan proizvodi mlijeko za tržište (Slika 6.8). Navedeno nedvosmisleno ukazuje da je postojeća govedarska proizvodnja na području Općine nije tržno usmjerena već se koristi isključivo za zadovoljavanje vlastitih potreba za mlijekom. Stoga je za očekivati da će broj farmi goveda u narednom razdoblju pasti na manje od 5.

Slika 6.7 Kretanje broja krava u RH u periodu 2006-2018.

Tablica 6.4 Količina isporučenog kravljeg mlijeka i ukupan broj isporučitelja mlijeka u Republici Hrvatskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji

Godina

Broj isporučitelja Količina isporučenog mlijeka (000 t)

Koprivničko-križevačka županija

Republika Hrvatska

Koprivničko-križevačka županija

Republika Hrvatska

2015. 2 024 8 746 62,6 513

2016. 1 801 7 329 59,9 489,6

2017. 1 596 6 389 59,5 476,7

2018. 1 419 5 661 57,6 453,5

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2019.

241 234.6226 224.7

209.3 206.2191.3

180.9 178.8 174.8167.6

161146

239225

213219.9

199.04 193.95178

167.5 164.3 159.2151.27

139 136

0

100

200

300

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

KRAVE MLIJEČNE KRAVE



Slika 6.8 Kretanje broja goveda i broja držaoca goveda u periodu 2012 – 2018. na području Općine Legrad.

Postojeći negativni trendovi u proizvodnji mlijeka rezultirali su padom samodostatnosti na nacionalnoj razini na samo 53% u 2017 godini.

Skupno prikazani nedostaci kao i prednosti u sektoru proizvodnje mlijeka u RH prikazani su u Tablica 6.5. Njihovo razumijevanje može uvelike pomoći u planiranju mjera za održivost postojeće proizvodnje i stvaranje pretpostavki za njen rast.

Tablica 6.5 Nedostaci i prednosti u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka


• Trend smanjenja proizvodnje – smanjenje broja krava/mlijeka/ proizvođača

• Nepovoljna struktura farmi (veličina farmi; dobna struktura farmera)

• Niska proizvodnost – tehnološki zaostaje za zemljama u okruženju

• Pritisak na cijenu mlijeka i proizvoda od mlijeka uvozom iz zemalja EU

• Nelikvidnost u sektoru


• Zadovoljavajući broj farmi - tradicija proizvodnje

• Potencijal za povećanje samodostatnosti – sigurno tržište (lokalno)

• Proizvod (mlijeko) visoke kakvoće


• Visoka razina potpora (Uvjetno)

6.1.3.2 Mesno govedarstvo

Unatoč negativnim trendovima u govedarstvu kao i stočarstvu općenito u posljednjih dvadesetak goveda, tov junadi pokazuje najveću stabilnost uvjetovanu prije svega dobrom organizacijom (tehnološki) proizvodnje kao i sigurnim tržištem. Zbog svoje kvalitete uvjetovane tehnologijom držanja i hranidbe utovljena junad iz RH je prepoznata na izvoznim tržištima Italije te zemalja bliskog istoka (Libanon, Egipat i Libija).Tako gotovo polovica utovljene junadi završi u izvozu, dok se druga polovica zakolje za vlastite potrebe. Glavni ograničavajući čimbenik u ovoj proizvodnji kao i u njenom širenju je osiguravanje dovoljnog broja kvalitetne teladi za tov. Tu se prije svega misli na telad mesnih i kombiniranih pasmina te njihovih križanaca. S obzirom da je broj krava u zadnjih petnaestak godina smanjen za gotovo 100.000, smanjen je i broj teladi za tov pa je većina tovljača junadi primorana na uvoz teladi iz drugih zemalja (Rumunjska, Mađarska, Češka, Slovačka). U isto vrijeme broj krava u sustavu mesnog govedarstva namijenjen proizvodnji teladi za tov je nedovoljno razvijen. Pri tome se kao glavni ograničavajući čimbenik pojavljuje problem nedostatka poljoprivrednog zemljišta ili njegova prevelika usitnjenost kao osnova za takovu proizvodnju. Prednosti i nedostaci sektora tova junadi i proizvodnje teladi za tov u sustavu mesnog govedarstva (sustav „krava tele“) prikazani su u sljedećoj tablici (Tablica 6.6).

223

198

170

134120

97

5047 42 40 36 33 30

9

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Broj goveda Broj gospodarstava



Tablica 6.6 Nedostaci i prednosti u sektoru mesnog govedarstva


• Trend smanjenja proizvodnje

• Nedostatak teladi za tov i ovisnost o uvozu (izloženost riziku visokih cijena teladi)


• Visoka jedinična potpora po grlu (uvjetno)

• Izvoz žive stoke, a ne klaoničkih (polu)proizvoda

• Proizvodnja s dugom tradicijom

• Povoljna struktura farmi (veličina, obrazovne i starosna struktura)

• Proizvodnja na tehnološki na zavidnoj razini

• Potencijal za povećanje samodostatnosti – sigurno tržište (lokalno)


• Stabilnost tržišta i cijena – postojanje izvoznih tržišta (izvoz

izvan EU)

Važnost govedarstva za razvoj poljoprivrede i ruralnih prostora

Govedarstvo se smatra najvažnijom stočarskom granom i poljoprivredom uopće zbog svoje višestruke gospodarske

važnosti. Ona prvenstveno proizlazi iz činjenica da je po jedinici proizvoda stvara najviše novostvorene vrijednosti.

Naime, biološke osobine goveda kao preživača omogućuju korištenje krmiva koje ne mogu koristiti druge vrste

životinja. To se prvenstveno odnosi na jeftina voluminozna krmiva kao i nusproizvoda dobivenih industrijskom

preradom (repini rezanci, pšenične posije, pivski trop, melasa i dr.). Na taj način goveda ne konkuriraju drugim

vrstama životinja kao niti ljudima za hranu odnosno poljoprivredne površine na kojima se ona proizvodi. Nadalje, uz

pretpostavku raspolaganja dovoljnim poljoprivrednim površinama većina krmiva se proizvodi na gospodarstvu što

omogućuje kontrolu ulaznih troškova i smanjuje rizik od utjecaja promijene cijena stočne hrane na uspješnost

proizvodnje. Zato je imperativ u proizvodnji mlijeka i mesa goveda proizvodnja dovoljnih količina kvalitetnih

voluminoznih krmiva (kukuruzna silaža, sjenaža lucerne, DTS) za što je potrebno osigurati odgovarajuće

poljoprivredne površine. Smatra se da jedna mliječna krava s pripadajućim podmlatkom angažira između 0,6 i 1,0

hektara poljoprivrednog zemljišta ovisno o visini proizvodnje. Kod junadi u tovu to iznosi od 0,2-0,5 ha po tovnom

junetu ovisno o tehnologiji tova i ciljanoj završnoj težini. Također sektor govedarstva, napose mliječnog pozitivno

djeluje i na razvoj sektora proizvodnje stočne hrane (vitaminsko-mineralni i proteinski dodaci) kao i uslužnih djelatnosti

u poljoprivredi. Nadalje, osigurava se popunjavanje postojećih kapaciteta industrije prerade mlijeka i klaonica te

doprinosi smanjenju ovisnosti o uvozu (mlijeko) ili pak ima pozitivan učinak na vanjsko-trgovinsku bilancu (izvoz

junećeg mesa i/ili živih goveda).

Govedarstvo je od velike važnosti za ruralni prostor. Ono spada među radno vrlo zahtjevne grane stočarske

proizvodnje, posebice proizvodnja mlijeka. Ono zapošljava veliki broj ljudi po jedinici poljoprivredne površine i

zahtijeva 24 satni boravak ljudi u ruralnom prostoru.

Za usporedbu, 15 mliječnih krava i 15 ha poljoprivrednih površina namijenjenih za proizvodnju hrane za krave

zahtijeva angažman jednog radnika od 2000h/godišnje. Isto radno opterećenje postiže se sa uzgojem 30 krava i

pripadajućeg podmlatka u sustavu mesnog govedarstva (proizvodnja teladi) kao i uzgojem 333 ha pšenice, 224 ha

kukuruza ili174 ha šećerne repe. Neizravni učinak na ruralni prostor očituje se zapošljavanjem u uslužnim i servisnim

djelatnostima vezanim uz proizvodnju mlijeka i mesa (održavanje objekata, opreme i strojeva, komunalne usluge,

veterinarske usluge, savjetodavne usluge, uzgojno selekcijski rad i dr.).

Držanjem goveda i proizvodnjom mlijeka značajno se povećava dohodak po jedinici poljoprivrednih površina

namijenjenih stočarskoj proizvodnji u odnosu na ratarsku proizvodnju (2,5 puta veći dohodak po ha krmnih kultura

namijenjenih ishrani krava za proizvodnju mlijeka u odnosu na ha pšenice odnosno 2,0 puta više u odnosu na ha

uljarica). Navedeno rezultira 2,5 puta većom novostvorenom vrijednošću po ha poljoprivrednih površina ukoliko se

one koriste za proizvodnju hrane za goveda (krave).



Ovo je napose izraženo kod marginalnih poljoprivrednih površina koje zbog niskog proizvodnog potencijala ili

prirodnih ograničenja nisu pogodna za uzgoj drugih poljoprivrednih kultura već su obrasle travnom vegetacijom (livade

i pašnjaci). Pretpostavlja se da je čak 1/3 takvih poljoprivrednih površina u RH te da je njihovo napuštanje uvelike

doprinijelo padu broja goveda u prethodnom razdoblju.

6.1.4 Peradarska proizvodnja i mogućnost daljnjeg razvoja

Okosnicu peradarske proizvodnje u RH čini industrijska proizvodnja brojlera i konzumnih jaja koja se odvijaju u potpuno kontroliranim uvjetima koristeći najnovija tehnološka dostignuća držanja i hranidbe te životinje visokog genetskog potencijala za rast i broj jaja (hibridne linije). Prema podacima DSZ-a na dan 1.12.2018. u RH je bilo ukupno 11.413.000 komada različitih vrsta peradi. Najveći dio otpada na brojlerske piliće i kokoši nesilice (>90%) pri čemu se manje od 1/5 nalazi u ekstenzivnim (alternativnim) sustavima uzgoja.

Na području Općine samo se jedno gospodarstvo bavi intenzivnim uzgojem peradi (brojleri) dok je držanje peradi na ostalim gospodarstvima uglavnom vezano za okućnicu i zadovoljenje vlastitih potreba za mesom peradi i jajima.

Intenzivna proizvodnja zahtjeva velika ulaganja u objekte i opremu kao i veliki volumen proizvodnje (niska razina novostvorene vrijednosti po jedinici proizvoda) čime ulaganja u nove proizvodne kapacitete treba razvijati u suradnji s klaoničkom industrijom.

Za manja poljoprivredna gospodarstva primjereno je razvijanje alternativnih sustava držanja peradi koji zahtijevaju nešto više rada ali manja ulaganja u objekte i opremu. Isto tako glavninu inputa (hrana) proizvodi se na vlastitom gospodarstvu. Jaja i meso peradi iz takovih sustava postižu veću cijenu te osiguravaju prihode kod manjeg volumena proizvodnje. U tom smislu proizvodnji u skladu s načelima dobrobiti i ekološkog uzgoja treba dati prednost.

6.1.5 Razvoj ovčarstva i kozarstva

Ovčarstvo i kozarstvo predstavlja treću po važnosti stočarsku granu u RH. U 2017. godini ovce i koze su činile gotovo 10% svih UG. Najviše ovaca i koza se uzgaja u priobalnim i brdsko-planinskim predjelima RH gdje one čine glavninu stočnog fonda. U navedenim područjima uzgoj ovaca i koza je ekstenzivnog tipa, temeljen na držanju pasmina skromnijih proizvodnih osobina (u tipu pramenke) primarno za meso. U SZ Hrvatskoj, a napose u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji te dijelom u Koprivničko-križevačkoj županiji uzgoj ovaca i koza se temelji na iskorištavanju plemenitih pasmina u intenzivnim uvjetima proizvodnje. U kozarstvu uzgoj se temelji na Alpina pasmini koza s primarnim ciljem proizvodnje mlijeka za potrebe postojeće mliječne industrije, a tek manjim dijelom se mlijeko prerađuje na gospodarstvu. U ovčarstvu dominiraju mesnate pasmine u tipu Merina i njihovi križanci. Ovakva proizvodna orijentacija u SZ Hrvatske prvenstveno je rezultat ograničenih pašnjačkih resursa te korištenja oraničnih površina za proizvodnju krmiva namijenjenih ishrani kao i postojanje tržišta za mlijeko (koze) i meso (ovce).

Ova stočarska grana za područje Općine nema većeg značaja. Prema podacima iz JRDŽ-a u 2018. godini su bila evidentirana tek dva uzgajivača ovaca s ukupno 20 životinja dok niti jedno gospodarstvo nije držalo koze. S obzirom da ovčarstvo i kozarstvo nema tradiciju na području Općine kao i činjenica da na području Općine ne postoje pašnjačke površine pogodne za uzgoj ovaca, ne treba očekivati veći interes za ovu proizvodnju, napose u dijelu proizvodnje ovčjeg mesa. Ovdje treba napomenuti da veliki dio poljoprivrednih površina koje bi se potencijalno mogle koristiti za napasivanje ovaca i napose koza se nalaze u plavnom području i kao takove imaju ograničenu uporabnu vrijednost zbog izloženosti životinja želučano-crijevnim parazitozama.



6.1.6 Stočarstvo i okoliš

Stočarska proizvodnja ima određeni učinak na okoliš uključujući tlo i vodu kao osnovne resurse u poljoprivrednoj proizvodnji. Pozitivni učinci stočarske proizvodnje na okoliš su posredni i to prvenstveno kao rezultat primjene stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama te promjene strukture biljne proizvodnje favoriziranjem leguminoza (lucerna) kao kultura koje imaju sposobnost vezanja atmosferskog N čime se smanjuju potrebe za mineralnim dušikom. Primjena stajskog gnoja na ratarskim površinama pozitivno utječe na mikrobiološku aktivnost i poboljšanje strukture tla te povećanje njenog vodnog kapaciteta.

Stajski gnoj predstavlja nusproizvod u stočarskoj proizvodnji kojem se u vrijeme industrijalizacije poljoprivrede i favoriziranja mineralnih gnojiva prošlosti nije pridavala dovoljna pozornost. Često se odnosilo prema njemu kao animalnom otpadu koji predstavlja trošak za gospodarstvo. U novije vrijeme porastom cijene energenata i posljedično cijene mineralnih gnojiva te porastom svijesti o njegovoj važnosti za biološku aktivnost tla, raste njegova vrijednost u gnojidbi poljoprivrednih kultura. Nadalje, stajski gnoj se danas koristi kao vrijedna sirovina u bioplinskim postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije.

Općenito proizvedene količine stajskog gnoja koje se dobiju godišnjim uzgojem životinja ovise o broju životinja, količini izlučenih ekskremenata (fecesa i urina) svojstvenog za vrstu i kategoriju te intenzitet iskorištavanja životinja, načinu držanja i količini upotrijebljene stelje. Životinje s većom proizvodnjom konzumiraju znatno više hrane (suhe tvari) te proizvode i veću količinu ekskremenata. Isto tako držanje životinja u sustavima s upotrebom većih količina stelje proizvode više stajskog gnoja. U načelu ovisno sustavu izgnojavanja razlikuje se kruti (sustavi s upotrebom stelje) i tekući stajski gnoj (sustavi bez upotrebe stelje). Sa stanovišta dobrobiti životinja ali i uporabne vrijednosti stajskog gnoja u gnojidbi poljoprivrednih površina prednost treba dati sustavima držanja uz upotrebu stelje. Ovaj sustav držanja dominira u ovčarsko-kozarskoj i peradarskoj proizvodnji (s izuzetkom kaveznog držanja kokoši nesilica) te mu treba dati prednost i u govedarskoj proizvodnji (mlijeko i meso). Nedostatak ovog sustava potreba za velikim količinama slame. S obzirom da na području Općine postoje značajne ratarske površine te da u strukturi sjetve ozime žitarice imaju udio blizu 40% (969,3 ha u 2018. godini, Agronet) stelja ne predstavlja ograničavajući čimbenik za razvoj stočarstva temeljenih na tehnologijama sa upotrebom stelje. Nasuprot tome, svinjogojska proizvodnja zbog bioloških osobina svinja (visoki sadržaj vode u ekskrementima, veliko prosipanje vode) temelji se na sustavima držanja s tekućim izgnojavanjem. Sustavi držanja na stelji u svinjogojstvu mogu naći primjenu u manjim uzgojim i držanju na otvorenom (pod nadstrešnicama) te u produženom tovu svinja na dubokoj stelji. Godišnje količine ekskremenata i stajskog gnoja koje se dobiju uzgojem pojedinih vrsta i kategorija stoke prikazane su tablično (Tablica 6.7) kao i očekivane količine biljnih hranjiva N, P2O5 i K2O (Tablica 6.8) .



Tablica 6.7 Prosječna proizvodnja ekskremenata (fecesa i urina; kg/dan) i gnoja (tona/godišnje) koja se dobije uzgojem pojedinih vrsta i kategorija životinja

Vrsta Kategorija Tjelesna masa

(kg) Ekskrementi

(kg/dan) Gnoj

(t/god)

Goveda

Mliječna krava 640 48,0-55,0 22,6-23,4*

„Mesna“ krava - - 15,0 **

June tekući

360 20,9 8,0*

kruti 8,5-9,0

Tele 91 5,64 3,4

Kopitari

Kobila/pastuh 500 25,5 10,9

Ome 400 20,4 8,72

Ždrijebe 250 12,75 5,03

Magarac/magarica 200 10,2 4,0

Ovce i Koze

Ovca 55 2,2 0,875

Koza SZ Hrvatska 50 2,02 1,2

ostalo 35 1,41 0,75

Svinje*

Krmača t tekući gnoj

150 12,6 5,1

kruti gnoj 5,5

Svinje u tovu - tekući gnoj - kruti gnoj

65 4,2 1,3

1,65

Nerast 200 - 3,2

Perad

Kokoš nesilica 1,8 0,12 0,053

Brojler 0,9 0,076 0,011

Patka 1,4 0,154 0,07

Guska 4 0,44 0,166

Ostala perad 1 0,085 0,045

* - tekući stajski gnoj ** - krava u sustavu mesnog govedarstva ili niske proizvodnje mlijeka (<3.000 kg/god) i najmanje 6 mjeseci na pašnjaku t - krmača zajedno s prasadi



Tablica 6.8 Prosječna količina N, P2O5 i K2O u stajskom gnoju koja se dobije godišnjim uzgojem pojedinih vrsta i kategorija životinja

Vrsta Kategorija N P2O5 K2O

kg/god/živ

Goveda

Krava 98,55 37,9 76,54

Junica 57,5 23,4 46,18

June 44,7 9,4 32,32

Tele 13,3 4,3 12,46

Konji Kobila/pastuh 55,0 22,6 54,98

Ždrijebe 27,4 11,8 27,49

Ovce i Koze Ovca 7,67 4,6

7,04 Koza 8,21 6,4

Svinje

Krmača t 33,2 14,7 25,51

Svinja u tovu 12,3 5,0 8,29

Nerast 38,0 11,7 25,51

Perad

Kokoš nesilica 0,61 0,39 0,26

Brojler 0,50 0,19 0,18

Patka 0,82 0,36 0,39

Ostala perad 1,72 0,87 0,61

t - krmača zajedno s prasadi

U intenzivnoj stočarskoj proizvodnji koja se temelji na držanju visoko-proizvodnih životinja u velikim aglomeracijama, stajski gnoj, posebice tekući, može predstavljati i potencijalnu opasnost za onečišćenje okoliša, kako tla tako i površinskih i podzemnih voda (nitrati, fosfati). Naime, zbog velikog volumena i visoke cijene koštanja transporta stajskog gnoja, poljoprivredne površine oko velikih farmi kao i u područjima s većom naseljenošću farmi se gnoje češće i većim količinama od potreba samih biljaka. Da bi se smanjili takvi utjecaji donesen je zakonodavni okvir na razini Europske unije (91/676/EEC) ali i Republike Hrvatske (Narodne novine, 56/08; 15/13; 22/15) koji uređuje gospodarenje stajskim gnojem. II Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN, 60/2017) propisane su najveće dozvoljene količine primjene stajskog gnoja kao i vrijeme primjene kako bi se smanjili negativni utjecaji na okoliš.

6.2 Akvakultura

Vodene površine zauzimaju značajan dio općine Legrad. One uključuju vode tekućice (Mura i Drava) te vode stajačice (jezero Jegeniš i Šoderica). Na području Općine nalazi se ušće Mure u Dravu čiji veći dio je zaštićen kao posebni zoološki rezervat Veliki Pažut. Jezero Jegeniš se nalazi sjeverno od Đelekovca prema rijeci Dravi, od jezera Šoderice udaljeno oko 3 km. Južni i zapadni dijelovi jezera Šoderica nalaze se na području općine Drnje, a ostatak je na području općine Legrad. Udaljeno je od dravske obale oko 400-500 metara. Smješteno je na prvoj dravskoj terasi i raspolaže sa šljunčanim slojem debljine oko 15 metara. To je umjetno jezero nastalo antropogenim utjecajem (https://opcinalegrad.hr/).

Prema Zakonu o akvakulturi (NN 130/17, 111/18) akvakultura je djelatnost definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 25. Uredbe (EU) br. 1380/2013 tj. "akvakultura" znači uzgoj ili kultivacija vodenih organizama korištenjem tehnika osmišljenih da povećaju proizvodnju navedenih organizama preko prirodnog kapaciteta okoliša, gdje organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe tijekom faze uzgoja i proizvodnje, do i uključujući fazu izlova. Točka 35 iste Uredbe – „proizvodi akvakulture" znači vodeni organizmi u bilo kojem stadiju životnog ciklusa koji su rezultat aktivnosti akvakulture ili proizvodi dobiveni od njih.

https://opcinalegrad.hr/



Uzgoj slatkovodnih vrsta riba obavlja se u RH na dva načina, kao uzgoj toplovodnih (ciprinidnih, šaranskih) i uzgoj hladnovodnih (salmonidnih, pastrvskih) vrsta. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran (Cyprinus carpio) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss). Prema Nacionalnom strateškom planu razvoja akvakulture za razdoblje 2014-2020, korištenje poljoprivrednog zemljišta i kopnenih voda u obavljanju djelatnosti slatkovodne akvakulture uređeno je Zakonom o vodama (N.N. 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 39/2013). Uvjeti za obavljanje djelatnosti akvakulture te uvjeti za utvrđivanje područja za obavljanje djelatnosti akvakulture određeni su Zakonom o akvakulturi (NN 130/17, 111/18).

Slatkovodna akvakultura je djelatnost regulirana nizom posebnih propisa te je za njezino uspješno administriranje nužna horizontalna usklađenost zakonskog okvira i međuinstitucionalna suradnja svih tijela uključenih u proces odobravanja djelatnosti, s ciljem skraćivanja samih postupaka i stvaranja povoljnih uvjeta za razvoj djelatnosti.

Što se tiče postojećih većih vodenih površina upotrebljivih u svrhu razvitka akvakulture na području općine Legrad, vodotok rijeke Drave, (zajedno s ušćem rijeke Mure u Dravu) koji pripada granicama općine Legrad, jezero Jegeniš (Jegenžđe) nastalo eksploatacijom šljunka (sjeverno od Đelekovca prema rijeci Dravi) i sjeverni (manji) dio jezera Šoderice spada pod ekološku mrežu Natura 2000 – područja za očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove i područje značajna za očuvanje ptica. Potencijalni negativni učinci akvakulture na ciljeve očuvanja Natura 2000 područja su gubitak i degradacija staništa, promjene u sastavu zajednica te uznemiravanje zaštićenih vrsta. Međutim, akvakultura koja se provodi na tradicionalan način kompatibilna je s ciljevima očuvanja Natura 2000 područja.

Najveći broj propisa koji izravno utječe na obavljanje djelatnosti akvakulture na razini EU nalazi se upravo u području zaštite okoliša. Ključni propisi obuhvaćaju Okvirnu direktivu o vodama (WFD), Direktivu o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, Direktivu o očuvanju divljih ptica, Uredbu o stranim vrstama i vrstama koje nisu lokalno prisutne u akvakulturi te Direktivu o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš. Direktiva o staništima i Direktiva o pticama zajedno daju okvir za uspostavljanje mreže Natura 2000, a primjenjuju se podjednako na kopnu kao i na moru, što može dovesti do ograničenja u pogledu tehnologije koja se može primjenjivati u djelatnosti akvakulture u područjima obuhvaćenima Natura 2000 mrežom. Također, postoje dostupne smjernice i stajalište Europske komisije za održivu akvakulturu u kontekstu ekološke mreže Natura 2000 (EC - Sustainable aquaculture and Natura 2000, 2018).



7 Smjernice za planiranje navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta

Pojave suša u Hrvatskoj su poznate, a naročito su učestale u posljednja dva desetljeća. Radi javljanja suša tijekom ljetnog razdoblja, drastično se smanjuje urod poljoprivrednih kultura, posebno u ekstremno sušnim godinama. Naime, uočeno je da se suše u Hrvatskoj javljaju u prosjeku svake treće do pete godine, a ovisno o intenzitetu i dužini trajanja mogu smanjiti urode raznih kultura od 20-70%. Istovremeno se ne navodnjavaju poljoprivredne površine i pri tome ne koriste postojeći resursi voda za navodnjavanje. Navodnjavanjem poljoprivrednih kultura kroz promjenu strukture sjetve i uvođenje dohodovnijih kultura u plodored, stvaraju se preduvjeti organiziranja intenzivne i ekonomski isplative poljoprivredne proizvodnje.

7.1 Procjena pogodnost poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje

7.1.1 Koncepcija i kriteriji procjene

U Poglavlju 2.2. prikazane su značajke sistematskih i kartiranih jedinica tla općine Legrad, kojima je u ovome poglavlju procijenjena sadašnja i potencijalna pogodnost za navodnjavanje prema metodologiji FAO (FAO 1976., FAO 1985). Pema spomenutoj metodologiji, u okviru procjene pogodnosti sukladno utvrđenim ograničenjima tla se svrstavaju u redove, klase i podklase pogodnosti, prema slijedećem:

Red pogodno (P) uključuje tla na kojima navodnjavanje daje prema stupnju pogodnosti dobit i opravdava ulaganja bez štetnih posljedica.

Red nepogodno (N) uključuje tla koja su privremeno ili trajno nepogodna za primjenu održivog Koprivničko-križevačke.

Klasa P-1: pogodna tla bez značajnih ograničenja za navodnjavanje ili s ograničenjima koja neće značajno utjecati na produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja

Klasa P-2: umjereno pogodna tla, s ograničenjima koja umjereno ugrožavaju produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja

Klasa P-3: ograničeno pogodna tla, s ograničenjima koja znatno ugrožavaju produktivnost, dobit i primjenu navodnjavanja

Klasa N-1: privremeno nepogodna tla, s ograničenjima koja u postojećem stanju isključuju tehnološki i/ili ekonomski opravdanu primjenu navodnjavanja

Klasa UP: uvjetno pogodna tla, u hidrološki povoljnim godinama i/ili vegetacijskom razdoblju bez suvišne vode u tlu dužeg trajanja

Klasa N-2: trajno nepogodna tla, s ograničenjima koja isključuju bilo kakvu mogućnost tehnološki i/ili ekonomski opravdanu primjenu navodnjavanja



Potklase pogodnosti ili nepogodnosti određene su prema vrstama trenutačnih i/ili trajnih ograničenja, kako slijedi:

• Vertičnost (vt): >40% gline;

• Nagib terena (n): n1 = 15-30%, n2 >30%;

• Česti višak podzemne vode (V);

• Povremeni višak podzemne vode (v);

• Višak površinske (stagnirajuče) vode (vv);

• Kiselost (k) <5,5 pH u vodi; Hranjiva (h) slaba opskrbljenost <10 mg/100 g tla; P

• jeskovita tekstura (p);

• Dreniranost (dr): dro vrlo slaba; dr1 slaba, dr2 ekscesivna;

• Efektivna dubina tla (ed): ed1 <30 cm, ed2 <60cm,

• Skeletnost (sk): sk1 <50% skeleta, sk2 >50% skeleta;

• Kapacitet retencijski za vodu (kv): <25% vol.;

• Humus (hu) hu1<1%, hu2<2%; Veličina parcele (vp): <0,1 ha;

• Zbijenost tla (z); Uže depresije (ud);

• Troškovi održavanja plodnosti tla i hidromelioracijskih sustava odvodnje (t).

7.1.2 Sadašnja i potencijalna pogodnost tla–poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje

Uvažavajući gore navedene kriterije vrednovanja pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje, utvrđena je sadašnja i potencijalna pogodnost poljoprivrednog zemljišnog fonda općine Legrad za navodnjavanje poljoprivrednih kultura i to za područje izvan inundacije. Područje unutar zone inudacije smatra se trajno nepogodnim za navodnjavanje. Rezultati vrednovanja sistematskih jedinica tla prikazani su u Tablica 7.1. Sadašnja i potencijalna pogodnost određena je pojedinačnim i/ili kombiniranim trenutačnim i/ili trajnim vrstama ograničenja. Sadašnja pogodnost utvrđena je na temelju dominantnih ograničenja, sukladno kojima su preporučene mjere popravke tla u vidu hidro i agromelioracija.

Uz pretpostavku otklanjanja navedenih ograničenja utvrđena je i potencijalna pogodnost tla za navodnjavanje.

Uvažavajući pogodnost sistematskih jedinica tla, izvršena je i pogodnost kartiranih jedinica tla izvan zone inundacije (Tablica 7.2).

Na temelju rezultata procjene pogodnosti dominantne sistematske jedinice tla unutar pojedine kartirane jedinice, izrađena je karta pogodnosti poljoprivrednog zemljišta, koja se prikazuje na Slika 7.1.



Tablica 7.1 Procjena pogodnosti tla za navodnjavanje na području poljoprivrednog zemljišta

Tip tla Niža jedinica Sadašnja pogodnost

Mjere za uređenje Potencijalna pogodnosti

Površina ha klasa potklasa

Rendzina na aluvijalnim nanosima karbonatna P-1 h, hu2 Agromelioracije P-1 111,2

na aluvijalnim nanosima nekarbonatna (izložena) P-1 h, hu2 Agromelioracije P-1 9,8

Livadsko fluvijalno

karbonatno P-1 h, hu2 Agromelioracije P-1 1210,4

nekarbonatno P-1 h, hu2 Agromelioracije P-1 132,4

pseudoglejno P-2 h, dr2, hu2 Agromelioracije P-1 94,5

Fluvijalno

karbonatno i nekarbonatno, neoglejeno i oglejeno, ilovasto P-1 h, hu1 Agromelioracije P-1 560,5

karbonatno, neoglejeno, ilovasto i pjeskovito P-1/2 p, kv, h, hu1 Agromelioracije P-1 20,7

karbonatno, oglejeno, ilovasto P-2 h, hu1, v Agromelioracije P-1 143,6

karbonatno, oglejeno, ilovasto i pjeskovito P-2 p, h, kv, hu1, v Agromelioracije P-1 73,4

Hipoglej

mineralni karbonatni P-2/3 h, hu2, v Agro i hidromelioracije P-1 707,6

mineralni nekarbonatni P-2/3 h, hu2, v Agro i hidromelioracije P-1 491,1

mineralni nekarbonatni depresija N-2 V, h, dr1 Hidromelioracije N-2 40,5

humozni nekarbonatni P-3 V, h, dr1 Hidromelioracije P-1 85,7

tresetno glejni depresija N-2 V, h, dr1 Hidromelioracije N-2 27,0

Amfiglej

mineralni nekarbonatni P-3 V, h, dr1 Hidro i agromelioracije P-2 112,9

mineralni nekarbonatni depresija N-2 V, h, dr0 Hidromelioracije N-2 40,5

mineralni karbonatni P-3 V, dr1, h Hidro i agromelioracije P-2 85,7

Niski treset nekarbonatni, depresija N-2 V, h, dr0 Hidromelioracije N-2 27,0



Tablica 7.2 Pogodnost kartiranih jedinica tla za navodnjavanje na području poljoprivrednog zemljišta


%

Klase pogodnosti za navodnjavanje

sadašnja mjere za uređenje Potencijalna Ukupno



50 30 20

P-1 P-1

P-2/3

Agromelioracije Agromelioracije

Agro i hidromelioracije

P-1 P-1 P-1

1120,4



70 20 10

P-2 P-1/2 P-1

Agromelioracije Agromelioracije Agromelioracije

P-2 P-1 P-1

98,7



50 30 20

P-2 P-1

P-2/3



P-1 P-1 P-1

230,2



60 20 10

P-2 P-2/3 P-2

Agromelioracije Agromelioracije Agromelioracije

P-1 P-2 P-1

4,3


80 20

P-1 P-2/3

Agromelioracije Agro i hidromelioracije

P-1 P-1

90,7

6



60 30 10

P-1 P-2/3 P-1

Agromelioracije Agro i hidromelioracije

Agromelioracije

P-1 P-1 P-1

1112,3

7



40 30 30

P-1 P-2

P-2/3



P-1 P-1 P-1

190,3



80 20

P-2/3 P-2

Agro i hidromelioracije Agromelioracije

P-1 P-1

186,5



70 30

P-2/3 P-1

Agro i hidromelioracije Agromelioracije

P-1 P-1

221,3

10




30 30 20 20

N-2 N-2 N-2 N-2

Hidromelioracije Hidromelioracije Hidromelioracije Hidromelioracije

N-2 N-2 N-2 N-2

135,0




%

Klase pogodnosti za navodnjavanje

sadašnja mjere za uređenje Potencijalna Ukupno

11



70 20 10

P-2/3 P-3 P-1

Agro i hidromelioracije Hidro i agromelioracije

Agromelioracije

P-1 P-2 P-1

32,5

12



70 20 10

P-2/3 P-3 P-2


Agromelioracije

P-1 P-2 P-1

1,5

13



40 40 20

P-2/3 P-3 P-1


Agromelioracije

P-1 P-2 P-1

265,3

14



30 30 30 10

P-2/3 P-3 P-3 P-2

Agro i hidromelioracije Hidro i agromelioracije Agro i hidromelioracije

Agromelioracije

P-1 P-2 P-1 P-1

285,6

UKUPNO ZA KARTIRANE JEDINICE TLA IZVAN INUNDACIJE 3 974,5

15 Rijeke 62,8

16 Kanali 44,3

17 Rukavaci 13,2

18 Jezera 97,7


20 Iskopi 8,4

21 Deponiji 8,9

22 Gospodarski objekti 24,0

23 Naselja 261,2

UKUPNO IZVAN ZONE INUNDACIJE 5 049,6



Slika 7.1 Slikovni prikaz karte pogodnosti za navodnjavanje

Na temelju rezultata procjene sistematskih jedinica tla za navodnjavanje, izvršena je inventarizacija površina klasa pogodnosti za navodnjavanje na području poljoprivrednog zemljišta izvan zone inundacije (Tablica 7.3).

Prema procjeni sadašnje pogodnosti, oko 51 % tala na poljoprivrednom zemljištu izvan zone inundacije, svrstano je dobro pogodna tla. Dobro do umjereno pogodna tla te umjereno pogodna tla zauzimaju oko 8 % poljoprivrednog zemljišta. Iz navedenog proizlazi da se na području općine Legrad trenutno nalazi oko 2.360 ha (ili oko 60 % od ukupnih poljoprivrednih površina) koji se mogu navodnjavati bez primjene značajnijih mjera agromelioracija. Značajnu površinu zauzimaju i umjereno do ograničeno pogodna tla (30,2 %) te ograničeno pogodna tla (7,2 %). Primjenom melioracijskih zahvata ta tla mogu biti umjereno do dobro pogodna za navodnjavanje. Dio tala koji se nalazi u depresijama (3,4 % poljoprivrednog zemljišta) procijenjen je kao nepogodan za navodnjavanje (Tablica 7.3).



Tablica 7.3 Površina klasa pogodnosti (ha) tla za navodnjavanje

Klasa pogodnosti Sadašnja pogodnost Potencijalna pogodnost

ha % ha %

Dobro pogodna tla - P-1 2 024,3 50,9 3 640,9 91,6

Dobro do umjereno pogodna tla - P-1/2 20,7 0,5

Umjereno pogodna tla - P-2 311,5 7,8 198,6 5,0

Umjereno do ograničeno pogodna tla - P-2/3 1 198,7 30,2

Ograničeno pogodna tla - P-3 284,3 7,2

Privremeno nepogodna tla - N-1

Trajno nepogodna tla - N-2 135,0 3,4 135,0 3,4

Ukupno 3 974,5 100,0 3 974,5 100,0

7.1.3 Potrebe za vodom za navodnjavanje

Potrebe za vodom važnijih poljoprivrednih kultura koje se na ovom području mogu uzgajati, prikazuju se na temelju

podataka iz Plana navodnjavanja Koprivničko-križevačke županije. Izračun potrebnih količina vode temeljio se je na

prosječnim višegodišnjim mjesečnim količinama oborina i vjerojatnosti pojave tih oborina u 75 % slučajeva, zatim na

izračunu efektivnih oborina, referentnoj evapotranspiraciji (Penman-Monteith metoda) i evapotranspiraciji kultura.

Tablično su prikazane po mjesecima potrebe poljoprivrednih kultura za vodom izračunate na temelju višegodišnjih

prosječnih mjesečnih količina oborina (Tablica 7.4) i potrebe poljoprivrednih kultura za vodom izračunate na temelju

75 % vjerojatnosti mjesečnih količina oborina. Klimatski podaci odnose se na hidrometeorološku stanicu Koprivnica

(Tablica 7.5).

Temeljem navedenog može se zaključiti da na području općine Legrad nedostaju znatne količine vode, koje u prosječnim a naročito u sušnim godinama predstavljaju veliko ograničenje za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

Ne uzevši u obzir ozime kulture i jari ječam, nedostatak vode u godinama s prosječnim mjesečnim količinama oborina kreće se npr. od 80 mm kod graška do 180 mm kod rajčice. To znači da je za navedene kulture nužno osigurati 800 do 1.800 m3 vode po jednom hektaru godišnje.

Na isti način nedostatak vode u godinama s 75 %-tnom vjerojatnošću mjesečnih količina oborina kreče se od 106 mm kod graška do čak 245 mm kod rajčice. To znači da je za navedene kulture nužno osigurati 1.060 do 2.450 m3 vode po jednom hektaru.

Uvođenje navodnjavanja može značajno utjecati na intenziviranje plodoreda uvođenjem postrnih kultura, odnosno međuusjeva. Dakle, u uvjetima navodnjavanja, ako ima dovoljno topline, treba predvidjeti sjetvu međuusjeva između strnine i okopavine. Postrna sjetva je opravdana sve do sredine srpnja. Za uspjeh postrnih usjeva neophodni su povoljni zemljišni uvjeti, u prvom redu tlo dobrih fizikalnih svojstava, jer je potrebno u kratkom roku i u nepovoljnim uvjetima vlažnosti pripremiti tlo te izvršiti sjetvu, a kasnije i obrati usjev. Znatne površine pogodnih tala na području općine omogućuju postrnu sjetvu ako se uvede navodnjavanje.



Tablica 7.4 Potrebe poljoprivrednih kultura za vodom izračunate na temelju prosječnih višegodišnjih mjesečnih količina oborina (mm)

Kultura Mjeseci

God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Kukuruz-silaža 13,6 74,8 88,4

Kukuruz-zrno 13,6 74,8 88,4

Pšenica 50,6 50,6

Ozimi ječam 50,6 50,6

Jari ječam 50,6 50,6

Soja 13,6 28,2 63,0 104,7

Grah 13,6 28,2 63,0 104,7

Grašak 24,2 54,5 78,7

Lubenica 13,6 114,8 33,5 161,9

Krumpir 3,1 68,2 57,1 128,4

Šećerna repa 24,2 54,5 74,8 10,0 163,5

Uljana repica 15,7 50,6 66,2

Kupus i kelj 48,2 45,3 93,5

Paprika i krastavci 37,0 54,8 27,6 119,4

Luk 37,0 54,8 91,8

Salata, endvija radič 34,8 45,3 80,2

Rajčica 54,5 68,2 57,1 179,8

Mrkva 29,5 42,8 61,5 133,8

DTS 29,5 25,3 41,5 33,5 129,8



Tablica 7.5 Potrebe poljoprivrednih kultura za vodom izračunate na temelju 75 %-tne vjerojatnosti mjesečnih količina oborina (mm)

Kultura Mjeseci

God. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Kukuruz-silaža 25,7 98,0 27,9 151,6

Kukuruz-zrno 25,7 98,0 27,9 151,6

Pšenica 3,3 65,8 69,0

Ozimi ječam 3,3 65,8 69,0

Jari ječam 3,3 65,8 69,0

Soja 25,7 51,4 92,7 169,7

Grah 25,7 51,4 92,7 169,7

Grašak 39,4 66,6 106,0

Lubenica 2,5 25,7 138,0 63,2 229,4

Krumpir 18,3 8,1 91,4 86,8 204,6

Šećerna repa 39,4 66,6 98,0 39,7 243,7

Uljana repica 30,9 65,8 96,6

Kupus i kelj 71,4 75,0 9,0 155,4

Paprika i krastavci 49,1 78,0 57,3 184,4

Luk 49,1 78,0 127,1

Salata, endvija, radič 58,0 75,0 16,8 149,9

Rajčica 66,6 91,4 86,8 244,8

Mrkva 44,7 54,9 84,7 184,3

DTS 44,7 37,4 64,7 63,2 12,9 1,6 224,4



7.2 Izvori vode za navodnjavanje

Općinu Legrad presijeca rijeka Drava koja može predstavljati veliki izvor vode za navodnjavanje ukoliko će postojati interes poljoprivrednih proizvođača za njegovim uvođenjem kao redovite mjere u poljoprivrednu proizvodnju. Naime, režim voda rijeke Drave, kao izvora vode za navodnjavanje je vrlo povoljan upravo u sušnom dijelu godine. Rijeka Drava veliki je vodotok koji već na svom graničnom profilu, kao ulaznom na područje KKŽ, ima relativno veliko slivno područje, koje njoj definira značajke vodnog režima. Protoke Drave pokazuju glacijalno-snježnu komponentu vodnog režima pa se glavni maksimum javlja u lipnju, dok je glavni minimum u siječnju. Od travnja do kolovoza protoci Drave su iznad prosjeka. Takav vodni režim je posebno povoljan na korištenje tih voda u vegetacijskom dijelu godine kada se javlja potreba za navodnjavanjem. Drava ima relativnu raspodjelu protoka veću u toplom nego u hladnom razdoblju godine, što se poklapa s korištenjem voda, naročito u vodoopskrbi poljoprivrede, koja bi trebala a i mogla biti značajan potrošač vode za navodnjavanje.

Prema postojećim podacima s rijeke Drave kod Donje Dubrave, voda rijeke Drave je s aspekta njezine kvalitete pogodna za navodnjavanje.

Prilikom zahvaćanja vode za navodnjavanje potrebno je voditi računa o ekološkim zahtjevima flora i faune u rijeci i mogućim utjecajima na ciljeve očuvanja natura 2000 područja.



8 Ekonomske, društvene i poslovno-organizacijske značajke poljoprivrede općine Legrad

8.1 Analiza tržišta ponude i potražnje poljoprivrednih proizvoda

Poljoprivredna je djelatnost izrazito važna za gospodarstvo Koprivničko križevačke županije pa tako i za općinu Legrad. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (nadalje APPRRR) iz prosinca 2018. godine, u Županiji je registrirano 10.098 poljoprivrednih subjekta. U općini Legrad čije stanovništvo uglavnom živi od poljoprivrede registrirano je 226 poljoprivrednih subjekata. Ratarska proizvodnja u općini Legrad predstavlja dominantan oblik proizvodnje gdje se uz postojeću tradicionalnu proizvodnju pšenice, kukuruza i ječma mogu uzgajati i heljda, pir, proso, raž i zob. Stočarska proizvodnja u općini Legrad je usitnjena i slabo razvijena.

Općina Legrad, svojim geološkim i klimatskim uvjetima, te ekološki očuvanim područjima ima iznimno povoljne uvjete za razvoj prije svega ekološke poljoprivrede, stočarske proizvodnje, voćarstva i povrćarstva, ljekovitog bilja i pčelarstva čija proizvodnja bi mogla imati značajan utjecaj na gospodarski razvoj ovog kraja.

8.1.1 Stočarska proizvodnja

8.1.1.1 Svinjogojstvo i proizvodnja mesnih prerađevina

Tržište svinjskog mesa u Hrvatskoj je neorganizirano te ga već duži niz godina obilježavaju negativni trendovi u proizvodnji i sve većem uvozu mesa upitne kvalitete i starosti. U razdoblju od 2010. do 2017. proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj smanjena je za 13%, uvoz svinjskog mesa porastao je za 96%, dok se uvoz živih svinja smanjio za 22%. Prosječna godišnja potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj iznosi 46 kg/pc, od toga je cca 16 - 18 kg/pc potrošnja suhomesnatih proizvoda. U 2017. godini samodostatnost tržišta svinjskog mesa iznosila je svega 57%. Glavni razlozi lošeg stanja u svinjogojstvu su mali broj krmača po gospodarstvu, neorganiziranost između uzgajivača i prerađivačko prehrambene industrije, visoki troškovi proizvodnje i zastarjela tehnologija.

Okrupnjavanjem postojećih svinjogojskih farmi, jačim udruživanjem, boljom strategijom i boljim marketinškim pristupom konvencionalna proizvodnja svinja u Županiji i Općini mogla bi se povećati. Prilike leže i u proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti, odnosno specifičnih suhomesnatih proizvoda karakterističnih za ovo područje. Otvaranjem pogona za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda (špek, panceta, kobasice) otvorile bi se mogućnosti podizanja mini svinjogojskih farmi kojima bi se osigurao otkup sirovine za proizvodnju navedenih proizvoda koji mogu pridonijeti povećanju ponude u ovom kraju. Tradicionalne mesne prerađevine su jedan od rijetkih proizvoda za kojim postoji cjenovno sposobna potražnja, ali nema odgovarajuće tržne ponude. Većina navedenih proizvoda bi se mogla plasirati i prodati na lokalnom tržištu kroz gastro turizam Koprivničko križevačke županije koji uključuje uživanje u autohtonim i tradicionalnim gastro specijalitetima (restorani, gastro tematski putevi, tri vinske ceste u KCKŽŽ i vlastita maloprodaja). Jedna od prilika za proizvođače mogla bi biti i u ekološkom uzgoju svinja.

8.1.1.2 Govedarstvo

Govedarska proizvodnja u Hrvatskoj unazad 15 godina je u opadanju te se ta gospodarska grana suočava s velikim problemima koji su prije svega rezultat brojnih teškoća u kvalitetnoj organizaciji govedarske proizvodnje te velikog uvoza koji opterećuje domaću proizvodnju. Samodostatnost domaće proizvodnje smanjena je s 78% u 2010. na 58% u 2017. Prosječna potrošnja goveđeg mesa u RH iznosi 13,5 kg po stanovniku godišnje.



8.1.1.3 Ovčarstvo i kozarstvo / proizvodnja mesa i sira

Potrošnja ovčjeg i kozjeg mesa u RH iznosi 1,7 kg po stanovniku godišnje. Samodostatnost domaće proizvodnje u proteklom desetljeću smanjena je s 80% na 69%3. Uz razvijeno govedarstvo i svinjogojstvo, uzgoj ovca i koza u Županiji je manje razvijeno, posebice u općini Legrad gdje se samo dva kućanstava bave uzgojem ovaca.

Relativno mala financijska ulaganja strogo namjenska za razvitak ovčarske i kozarske proizvodnje u Županiji, ali i u općini Legrad, mogla bi znatno pridonijeti sveukupnom gospodarskom razvoju ovog kraja. Također, na području Županije postoje dobri uvjeti za pokretanje proizvodnje i otvaranje mini sirana, gdje bi se kao finalni proizvod u mljekarstvu mogao dobiti kvalitetan ovčji i kozji sir. Uvođenjem točno definiranih proizvodno-tehnoloških parametara u proizvodnju i preradu mlijeka na obiteljskim gospodarstvima, povećala bi se kvantitativna i kvalitativna razina proizvodnje. Time bi se povećala ekonomska dobit obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom „sira“ kroz veću proizvodnju i znatno višu kvalitetu.

Jedna od mogućnosti povećanja tržne vrijednosti „domaćeg sira“ je stvaranje robne marke KCKŽŽ ili zaštita autohtonog sira nekom od oznaka podrijetla, što bi sigurno pojačalo prepoznatljivost ovog proizvoda na tržištu i posredno povećalo ukupnu turističku ponudu.

8.1.1.4 Pčelarstvo

Unatoč povećanju proizvodnje i potrošnje meda u posljednjih nekoliko godina bilježi se kontinuirani pad samodostatnosti meda u Hrvatskoj. U 2017. g., samodostatnost je i dalje u padu i iznosi 89%.

Pčelarstvo na području KCKŽŽ i općine Legrad ima dobre pašne i klimatske uvjete za proizvodnju meda. Broj pčelinjih zajednica prema evidenciji HPA kreće se oko 11 tisuća košnica. U KCKŽŽ je registrirano oko 20 proizvođača meda koji ujedno raspolažu i s vlastitim punionicama, te ostalom opremom za proizvodnju proizvoda na bazi meda.

Na području općine Legrad manji broj pčelara proizvodi med i to uglavnom za vlastite potrebe.

8.1.2 Biljna proizvodnja

8.1.2.1 Proizvodnja žitarica i uljarica

Ukupna potrošnja žitarica u Hrvatskoj iznosi oko 138 kg po stanovniku, odnosno 103 kg po stanovniku izraženo u ekvivalentu brašna. U ukupnoj ljudskoj potrošnji žitarica najzastupljenija je pšenica, čiji udio u ukupnoj potrošnji iznosi oko 81%. Obična pšenica se u znatnim količinama koristi i za stočnu hranu, dok se tvrda pšenica uglavnom koristi za ljudsku prehranu (proizvodnja tjestenine). Hrvatska je samodostatna žitom, pri tome najveću samodostatnost bilježimo kod obične pšenice (120%), kukuruza (122%), ječma (120%), te zobi i mješavina (113%), a najmanju kod tvrde pšenice (8%) te raži i suražice (43%). Ukupna samodostatnost žitarica u posljednjem desetljeću je 118%.

Što se tiče uljarica, Republika Hrvatska je samodostatna u proizvodnji glavnih zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica), veći dio sirovine (zrna) Hrvatska izvozi pa nam ostaju male količine koje idu u uljare za preradu u ulje i uljane pogače koji spadaju u proizvode više dodane vrijednosti. U proizvodnji ulja od suncokreta, soje i uljane repice Hrvatska bilježi nisku samodostatnost.

3 “Proizvodno potrošne bilance i ocjena samodostatnosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj“, MPS, 2018.



8.1.2.2 Proizvodnja povrća

Domaće tržište povrća obilježava negativna vanjsko-trgovinska bilanca i ovisnost o uvozu. Proizvodnja povrća u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina pokriva svega 63% domaće potrošnje. Nedostatna proizvodnja za potrebe hrvatskog tržišta posljedica je neučinkovite distribucije, usitnjenih površina, neuređene infrastrukture za proizvodnju, manjka sustava za grijanje i navodnjavanje kao i sustava za zaštitu od tuče i od mraza te nedostatnih skladišnih kapaciteta. Prema strukturi ukupne proizvodnje povrća, krumpir, rajčica, mrkva, luk i češnjak su naše najznačajnije povrtne kulture koje čine oko 66% ukupne domaće proizvodnje povrća. Ukupna potrošnja povrća u 2017. g. iznosila je 133 kg per capita (pc), pri čemu je najveća potrošnja krumpira (47 kg/pc), zatim rajčice (20 kg/pc), luka i češnjaka (12 kg/pc), te mrkve (7,4 kg/pc).

Proizvodnja povrća oduvijek je predstavljala značajnu proizvodnu granu na području KCKŽŽ. Općina Legrad ima iznimno povoljne pedoklimatske uvjete za razvoj povrćarstva, međutim, velika prepreka daljnjem razvoju ove proizvodnje u Županiji i Općini su usitnjene površine, visoki troškovi proizvodnje, manjak sustava navodnjavanja i nedostatak radne snage.

8.1.2.3 Voćarstvo

U razdoblju od 2010. – 2017. godine prosječna samodostatnost voća u Hrvatskoj iznosi 60%. Hrvatska je manjkava u svim voćnim vrstama, osim u proizvodnji mandarina, trešnji i višnji. Nismo samodostatni u proizvodnji jabuka, šljiva, kruški, breskvi i nektarina, jagoda, orašastog voća itd. Ukupna potrošnja voća u Hrvatskoj raste te u 2017. iznosi 84 kg po stanovniku, pri čemu je najveća potrošnja naranče (16,5 kg po stanovniku) i jabuke (13,7 kg po stanovniku) (Tablica 8.1).

Tablica 8.1. Samodostatnost voća po kategorijama u razdoblju 2010. - 2017., %

Vrste voća 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Prosjek

2010/2017.

Šljive 94,1 91,2 74,1 92,3 74 81,3 73,5 77 82,2

Trešnje i višnje 120,1 122 187,8 122 119,8 162 153 234 152,6

Jabuke 105 99,7 79 86,9 115,6 107,3 78 92 95,4

Kruške 60,3 58,2 37,6 51 34,5 46,2 40,2 34 45,3

Breskve i nektarine

49,3 55,5 31,8 35,6 28,9 32,7 33,7 35 37,8

Jagode 57,3 56,4 48,4 72,9 65,5 54,6 58,0 59 59,0

Orašasto voće 78,1 69,4 51 54,1 56 48,4 27,8 30 51,9

Ostalo voće 47,1 41,4 27 27,6 18,3 19,3 6,9 6 24,2

S obzirom da je hrvatsko tržište nedostatno u proizvodnji gotovo svih voćarskih kultura podizanjem novih nasada jabuka, šljiva te ostalih kultura koje se uzgajaju na području Općine, povećala bi se domaća proizvodnja i samodostatnost.

Današnji potrošač osim besprijekornog izgleda traži sortiranu i upakiranu robu. Iz tog razloga primarnu proizvodnju mora pratiti izgradnja doradbenih centara za voće i povrće s linijama za pranje, sortiranje i pakiranje i dovoljnim rashladnim prostorom za čuvanje voća i povrća do otpreme za tržište, a za lješnjake i orahe potrebno je izgraditi objekte za preradu i sušenje. Ovdje treba istaknuti sve veću domaću i turističku potražnju za ekološki uzgojenim voćem i povrćem i nedovoljnu domaću proizvodnju. Ekološki proizvedeno voće i povrće traženo je na tržištu razvijenih europskih zemalja te postiže znatno veću cijenu od onog koje je proizvedeno u klasičnoj, konvencionalnoj proizvodnji. Iako je put do ekoproizvoda na tržište dug, pri planiranju novih investicija i ovu vrstu profitabilne proizvodnje treba uzeti u obzir.



8.1.2.4 Ljekovito bilje

Svjetski trendovi pokazuju porast potražnje za aromatičnim i ljekovitim biljem od strane farmaceutske, kozmetičke i prehrambene industrije. S obzirom na agroklimatološke i tržišne uvjete, sve više proizvođača se u KCKŽŽ okreće proizvodnji ljekovitog bilja, uzgoju plemenite vinove loze, pa čak i cvijeća. Iako površinski i količinski najmanja, zbog izuzetno povoljnih uvjeta proizvodnje i potražnje tržišta, proizvodnja ljekovitog bilja predstavlja ozbiljan razvojni potencijal u KCKŽŽ. Uz klasične kulture kao što su kamilica i lavanda i koje se uzgajaju najviše, u nešto manjem obimu bilježi se i uzgoj bijelog i crnog sljeza, divljeg komorača, matičnjaka, mente, nevena, stolisnika, koprive, itd. I mogućnosti uzgoja stevije na ovom području su velike, a karakteristike te biljke su takve da se mogu koristiti u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, biokemiji, ali i mnogo šire. U općini Legrad za sada nema registriranih proizvođača ljekovitog bilja, no izradom pedoloških analiza tla moguće je utvrditi koje kulture bi bilo moguće uzgajati na ovom području.

8.2 Poslovni oblici i modeli udruživanja poljoprivrednih proizvođača

Svaka poslovna aktivnost, a tako i poljoprivreda, odvija se u okviru određene poslovno-organizacijske jedinice. Najbrojniji poslovno-organizacijski oblik kako na razini Europske unije tako i na razini Hrvatske su obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) definiralo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao „poljoprivredno gospodarstvo kojim upravlja jedno kućanstvo i na kojem radnu snagu uglavnom čine članovi tog kućanstva“.

U Europskoj uniji (EU28), prema Eurostat (Farm Structure Survey, 2013), djeluje oko 10,8 milijuna poslovnih jedinica u poljoprivredi. Vodeći se definicijom FAO-a čak 96,2% poljoprivrednih gospodarstava na području EU28 može se okarakterizirati kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, u Hrvatskoj je na 31.12.2018. djelovalo 167.676 poljoprivrednih gospodarstva. Od toga je 162.248 ili 96,8% pripadalo kategoriji obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Ostale poslovno organizacijske jedinici bile se obrti, trgovačka društva i zadruge.

Najveći nedostatak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj u odnosu na druge organizacijske oblike je njihova mala prostorna i ekonomska veličina. Ekonomija razmjera (eng. Economies of Scale) objašnjava rast troškovne konkurentnosti s porastom veličine proizvodnje zbog čega veća gospodarstva uvijek imaju troškovne prednosti u odnosu na ona manja. Osim što su manja poljoprivredna gospodarstva troškovno nekonkurentna, njihova mala proizvodnja otežava im mogućnost plasmana na tržište. Proizvode male količine proizvoda koji zbog toga zahtijevaju ju poseban način plasmana. Prema evidenciji uporabe zemljišta u digitalnom obliku (ARKOD) ukupna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj na 31.12.2017. iznosila je 1.123.829,25 hektara. Istovremeno ovo je zemljište koristilo 154.868 poljoprivrednih gospodarstava što znači da je prosječna korištena površina po gospodarstvu bila 7,26 ha.

Važniji podatak od prosječne prostorne veličine je ekonomska veličina poljoprivrednih gospodarstava. Ekonomska veličina predstavlja izražava ukupni standardni ekonomski rezultat (engl. Standard Output – SO), tj. zbroj vrijednosti svih proizvoda biljne i stočarske proizvodnje na gospodarstvu. U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede za 2010. godinu, prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva iznosila 9.064,90 EUR-a. Zabrinjavajući je podatak da je najviše gospodarstva svrstano u razred ekonomske veličine do 2.000 EUR (89.480 poljoprivrednih gospodarstva ili 38,3%) tj. u kategoriju polu samoopskrbnih gospodarstava. Kako bi se ovaj nedostatak malih gospodarstava u Hrvatskoj uklonio, poljoprivrednike se upućuje na povezivanje i okrupnjavanje.



8.2.1 Organizacijska struktura poljoprivrednih gospodarstava

Na području općine Legrad na dan 31.12.2018. djelovalo je 226 poljoprivrednih proizvođača. Prethodne 2017. godine bilo je 224 poljoprivredna gospodarstva a 2016. godine 264 gospodarstva. Uzevši u obzir da je prema Popisu stanovništva 2011. na području općine Legrad evidentirano 882 kućanstva razvidno je da se približno svako četvrto kućanstvo (25,6%) bavi u nekom obliku i mjeri poljoprivredom. Od organizacijskih oblika, kao i na nacionalnoj razini, u 2018. godini najviše je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava – 217 tj. 96,0%. Preostala poljoprivredno proizvodne jedinice čini 6 trgovačkih društva i 3 obrtnika (Tablica 8.2).

Tablica 8.2. Poslovno-organizacijski oblici poljoprivrednika općine Legrad, stanje 31.12.2018.

Općina/naselja Obiteljsko gospodarstvo Obrt Trgovačko društvo Zadruga Ukupno

Legrad - općina 217 3 6 226

Antolovec 15 15

Kutnjak 52 1 53

Legrad 26 2 2 30

Mali Otok 15 1 16

Selnica Podravska 32 32

Veliki Otok 41 2 43

Zablatje 36 1 37

izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Među naseljima na području Općine, najviše obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nalazi se u Kutnjaku, dvostruko više nego u najmnogoljudnijem naselju Legradu. U Kutnjaku je prema Popisu stanovništva 2011. prebivalo 278 stanovnika. Istovremeno prosječan broj članova kućanstva na području Općine iznosi 2,54 pa je realno pretpostaviti da je u 2011. u naselju Kutnjak bilo oko 109 kućanstva. Obzirom na 53 poljoprivredna gospodarstva jasno je da se gotovo svako drugo kućanstvo u Kutnjaka bavi poljoprivredom (47,8%).

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR, 2019) na 31.12.2018. ukupno korištene poljoprivredne površine na području Općine iznosile su 2.595 ha. U razdoblju od 2015. do 2018. na godišnjoj razini površine su oscilirale ±160 ha. Najviše površina evidentirano je 2015. godina a najmanje 2017. godine (Slika 8.1).

izvor: APPRRR

Slika 8.1. Površine korištenog zemljišta na području općine Legrad, ha

2661.7 2656.0

2501.7

2595,0

2400.0

2450.0

2500.0

2550.0

2600.0

2650.0

2700.0

2015. 2016. 2017. 2018.



Kod raspolaganja zemljištem, sukladno njihovoj dominaciji u brojnosti, najviše zemljišta koriste obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ipak u ovom je pogledu ta dominacija slabije izražena obzirom da 2,7% poljoprivrednih gospodarstava koja posluju kao trgovačka društva raspolažu sa čak 9,4% poljoprivrednog zemljišta (Slika 8.2).

Slika 8.2. Udio pojedinih vrsta poljoprivrednih gospodarstava u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem na području općine Legrad, stanje 31.12.2018.

Prosječna prostorna veličina poljoprivrednog gospodarstva u općini Legrad prema podacima za 2018. godinu iznosila je 11,5 ha što je preko 50% veća prostornu veličina u odnosu prosječnu veličinu na razini Koprivničko-križevačke županije (7,4 ha) i Republike Hrvatske (7,3 ha).

U sljedećoj tabeli prikazane su korištene površine za naselja na području općine Legrad. Na temelju navedenog broja poljoprivrednih gospodarstava određena je prosječna prostorna veličina gospodarstva u pojedinim naseljima (Tablica 8.3). Ovdje je važno napomenuti da nije moguće izdvojiti situacije u kojima gospodarstvo iz jednog naselja koristi zemljište na području drugog naselja. Zbog ove činjenice prikazani izračun prosječnih prostornih veličina gospodarstva treba uzeti s određenom rezervom.

Tablica 8.3. Korišteno poljoprivredno zemljište na području općine Legrad, 31.12.2018.

Općina/naselja Broj poljoprivrednih

gospodarstava Ukupno korišteno zemljište

u 2018., ha Prosječno zemljišta po polj.

gospodarstvu, ha/PG

Legrad - općina 226 2595,04 11,5

Antolovec 15 67,31 4,5

Kutnjak 53 328,00 6,2

Legrad 30 129,07 4,3

Mali Otok 16 421,19 26,3

Selnica Podravska 32 486,93 15,2

Veliki Otok 43 907,03 21,1

Zablatje 37 255,51 6,9

izvor: APPRRR

Iz prikazanog izračuna razvidna je velika oscilacija prosječnih prostornih veličina po naseljima na području Općine. Prosječno najveća gospodarstva nalaze se na području naselja Mali Otok dok su najmanja u naselju Legrad. Razlika je veća od 240%. Ova činjenica ukazuje i na različitu proizvodnu orijentaciju i tipove poljoprivrednih gospodarstava na relativno maloj površini općine Legrad.

Što se tiče ekonomske veličine u sljedećoj tablici (Tablica 8.4) prikazani su elementi za njezin izračun za svako od naselja na području općine kao i za Općinu u cjelini.

Obiteljska polj. gospodarstva, 87.1%

Obrti, 3.4%

Trgovačka društva, 9.4%



Tablica 8.4. Prosječna ekonomska veličina temeljem evidentirane biljne proizvodnje, 31.12.2018.

Općina/naselja Broj

poljoprivrednih gospodarstava

Ukupno korišteno

zemljište u 2018., ha

Standardni Output na temelju biljne

proizvodnje

Prosječna ekonomska

veličina, EUR/gosp.


veličina, EUR/ha

Legrad - općina 226 2595,04 2 452 314,98 10 850,95 945,00

Antolovec 15 67,31 69 064,02 4 604,27 1 026,06

Kutnjak 53 328,00 321 158,01 6 059,59 979,14

Legrad 30 129,07 111 254,35 3 708,48 861,97

Mali Otok 16 421,19 445 735,09 27 858,44 1 058,28

Selnica Podravska 32 486,93 448 055,58 14 001,74 920,16

Veliki Otok 43 907,03 818 468,01 19 034,14 902,36

Zablatje 37 255,51 238 579,92 6 448,11 933,74

izvor: izračun autora prema APPRRR i FADN kalkulatoru

Prosječna ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva na temelju samo biljne proizvodnje na području općine Legrad iznosi 10 850,95 EUR-a što je 12,3% više od prosječne ekonomske veličine temeljem biljne proizvodnje na razini Hrvatske (9 664,89 EUR prema strukturi biljne proizvodnje za 31.12.2018).

Ukupna ekonomska veličina poljoprivrednih gospodarstava općine Legrad dobivena je zbrajanjem ekonomskih veličina koje proizlaze iz biljne i stočarske proizvodnje. U stočarstvu na području Općine dva su proizvođača koja značajno povećavaju prosječno stanje (Tablica 8.5). Jedan od njih na području naselja Kutnjak bavi se tovom pilića dok je onaj veći na području naselja Veliki Otok i uzgaja svinje (Tablica 8.6).

Tablica 8.5. Prosječna ekonomska veličina temeljem evidentirane stočarske proizvodnje, 31.12.2018.

Općina/naselja Broj

poljoprivrednih gospodarstava

Ukupno korišteno

zemljište u 2018., ha

Standardni Output na temelje stočarske

proizvodnje


veličina, EUR/gosp.


veličina, EUR/ha

Legrad - općina 226 2595,04 2 658 471,86 11 763,15 1 024,44

Antolovec 15 67,31 26 994,79 1 799,65 401,05

Kutnjak 53 328 213 374,06 4 025,93 650,53

Legrad 30 129,07 44 837,60 1 494,59 347,39

Mali Otok 16 421,19 18 079,92 1 130,00 42,93

Selnica Podravska 32 486,93 51 718,26 1 616,20 106,21

Veliki Otok 43 907,03 2 256 929,43 52 486,73 2 488,26

Zablatje 37 255,51 46.537,80 1 257,78 182,14


Tablica 8.6. Ukupna ekonomska veličina po gospodarstvu – uključuje biljnu i stočarsku proizvodnju

Općina/naselja Prosječna ekonomska veličina, EUR/gosp.

Legrad - općina 22 614,10

Antolovec 6 403,92

Kutnjak 10 085,51

Legrad 5 203,07

Mali Otok 28 988,44

Selnica Podravska 15 617,93

Veliki Otok 71 520,87

Zablatje 7 705,88




Prosječna ekonomska veličina gospodarstava na području Općine od 22.614,10 EUR stvara dojam visoko razvijene poljoprivrede obzirom da su ovakve vrijednosti ekonomske veličine prisutne u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Ipak potrebno je napomenuti da ova brojka proizlazi zbog trgovačkog društva, velikog uzgajivača svinja u naselju Veliki Otok na kojeg otpada 78% svih uvjetnih grla stoka općine. Zbog istog razloga naselje Veliki Otok čini oko 85% standardnog outputa stočarske proizvodnje ukupne općine Legrad. Bez ovog proizvođača prosječna ekonomska veličina gospodarstva na području općine Legrad iznosila bi 12.914,71 EUR-a.

U odnosu na stanje u Koprivničko-križevačkoj županiji može se primijetiti da je, unatoč većem udjelu žitarica, struktura biljne proizvodnje općine Legrad intenzivnija i prihodovnija. To se može utvrditi omjerom Standardnog Outputa općine Legrad i Koprivničko-križevačke županije uz pretpostavku da postotni udjeli prisutnih biljnih kultura predstavljaju strukturu proizvodnje na 100 ha proizvodne površine.

SOLegrad/SOKC-KŽ = 98 605,38 EUR / 91 380,47 EUR =1,079

Na ovaj je način utvrđeno da je da Standardni Output biljne proizvodnje, obzirom na proizvodnju u 2018, približno 7,9% veći u općini Legrad u odnosu na Koprivničko-križevačku županiju. Ovakvom zaključku u prilog ide veći udio površina pod povrćem kao i manji udio livada te površina pod ugarom.

8.2.2 Oblici povezivanja poljoprivrednika

Obzirom na strukturu proizvodnje u kojoj su zastupljene kulture niske dohodovnosti, relativno malu veličinu mnogobrojnih poljoprivrednih gospodarstava, slabu tehnološku opremljenost i nisku produktivnost, povezivanje i udruživanje poljoprivrednika predstavlja važan preduvjet rasta njihove konkurentnosti kako u Hrvatskoj tako i na razini općine Legrad. Suradnja poljoprivrednika donosi troškovnu konkurentnost zbog manjeg opterećenja proizvodnje s fiksnim troškovima, niže cijene proizvodnih inputa kao i bolju pregovaračku poziciju kako prema dobavljačima tako i prema otkupljivačima. Zajednički nastup na tržištu omogućava lakši plasman proizvoda, smanjuje troškove promocije te omogućava lakši pristup informacijama, savjetima stručnjaka. Povezivanjem poljoprivrednika omogućavaju se postupci dorade, skladištenja i distribucije poljoprivrednih proizvoda. Povezani u udruge ili zadruge poljoprivrednici jačaju svoj investicijski i inovacijski potencijal, akumulaciju kapitala i dostupnost financijskih izvora.

Obzirom na usitnjenost poljoprivrednih proizvođača, njihovu slabu povezanost i nestandardiziranost njihovih proizvoda veći naglasak trebalo bi dati prema razvoju Proizvođačkih organizacija koje bi bile odgovorne za prilagodbu proizvodnje tržišnim potrebama, zajedničkim marketinškim aktivnostima i pojavi na tržištu. Sukladno Pravilniku o priznavanju i potporama za početak rada proizvođačkih organizacija (Narodne novine br. 81/15, 97/15, 100/15, 101/15, 124/15, 88/16) proizvođačka organizacija je pravni subjekt ili jasno definirani dio pravnog subjekta koji čini najmanje 7 članova uz minimalnu vrijednost utržive proizvodnje od 3 milijuna kuna.

Europska komisija prepoznala je prednost povezivanja poljoprivrednika u Proizvođačke organizacije pa je u Programima ruralnog razvoja zemalja članica Unije predviđena potpora za uspostavu i rad proizvođačkih grupa koje su u rangu malih i srednjih poduzeća. Potpore namijenjena financiranju prihvatljivih aktivnosti iznosi do 750.000 HRK u prvoj godini provedbe poslovnog plana.

Potreba za povezivanjem naročito je prisutna u procesima komercijalizacije tradicijskih i geografski zaštićenih proizvoda, stvaranju zajedničkih tržnih marki i kratkih opskrbnih lanaca.

Primjeri uspješnog povezivanja poljoprivrednika moguće je pronaći u Austriji, Italiji i Njemačkoj, ali i u novijim članicama EU kao što je Poljska. Upravo povećanje proizvodnje i izvoza voća u Poljskoj objašnjava se uspješnim povezivanjem proizvodnje, dorade, skladištenja i trženja voća pod nadzorom proizvođačkih organizacija.

Kada se govori o povezivanju poljoprivrednika ono može biti horizontalno i vertikalno. Horizontalno povezivanje je umrežavanje i suradnja poljoprivrednika iste razine finalizacije proizvoda, uglavnom na lokalnoj razini. Jedan od vidljivih produkta horizontalnog povezivanja poljoprivrednika su udruge proizvođača.



Na području općine Legrad aktivno je dvadeset i šest udruga. Među njima samo je samo jedna vezana uz poljoprivrednu djelatnost. To je udruga „Strojni prsten Drava“ osnovana 2007. godine. Ovlaštena osoba za zastupanje je povezana je poduzećem za uzgoj svinja na području naselja Veliki Otok. Obzirom na broj udruga moguće je zaključiti da općina Legrad zaostaje u odnosu na županijsku razinu jer su u Koprivničko-križevačkoj županiji aktivne 103 udruge u djelatnosti Poljoprivreda tj. 4,12 po jednoj administrativnoj jedinici (općina/grad). Jedno od objašnjenja malobrojnosti udruga u Općini proizlazi i iz proizvodne strukture poljoprivredne proizvodnje u kojoj je natprosječno izražen udio ratarskih proizvođača koji su u manjoj mjeri skloniji povezivanju u odnosu na voćare, povrćare i vinare. Treba ipak primijetiti da su neki od manjih proizvođača na području Općine članovi udruga koja svoja sjedišta imaju u drugim općinama Koprivničko-križevačke županije. Dvoje povrćara tijekom razgovora s autorima ove Strategije ukazalo je na prednosti njihovog članstva u Udruzi proizvođača voća i povrća Koprivničko-križevačke županije.

Vertikalno povezivanje (vertikalna integracija) predstavlja proizvodnju onih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji su međusobno uvjetovani (npr. pšenica – kruh – tjestenina; suncokret – jestivo ulje – maslac itd.). Takva integracija predstavlja iskaz „dubine“ proizvodnoga programa – stupnja finalizacije pri čemu je viši stupanj finalizacije povezan s većom dodanom vrijednošću. Vertikalnom integracijom povezuje se primarna poljoprivredna proizvodnja s preradom čime se za poljoprivrednike osigurava dodatni izvor prihoda i povećava produktivnost i dohodovnost njihova poslovanja. Naročito je važna za male poljoprivrednike te im omogućava zadovoljavajuću dohodovnost uz relativno male proizvodne kapacitete primarne poljoprivredne proizvodnje. Vertikalna integracija poljoprivrednika u Hrvatskoj nedovoljno je transparentna te se najčešće odvija kao dopunska djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, ali bez njezinog evidentiranju u relevantnom Upisniku dopunskih djelatnosti na OPG-u. Zbog toga je prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnom razvoju u Hrvatskoj na dan 27.11.2017. bilo evidentirano samo 653 poljoprivrednih gospodarstava s nekom dopunskom djelatnošću od čega se 309 bavilo preradom poljoprivrednih proizvoda. Objektivno je broj gospodarstava s dopunskim djelatnostima veći, ali se njihovo poslovanje odvija izvan pravne regulative.

Zbog navedenog vertikalna integracija u ovoj je Studiji analizirana prema broju obrta odnosno poduzeća koje se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007) bave djelatnostima proizvodnje prehrambenih proizvoda (odjeljak 10) i proizvodnja pića (odjeljak 11). Na području općine Legrad takvih poslovnih organizacija je aktivnih ukupno tri. Od toga su samo dva obrta i jedno trgovačko društvo što govori u prilog slaboj vertikalnoj integraciji. I na ovom primjeru može se zaključiti da je to posljedica strukture proizvodnje u kojoj je mali udio voćara i vinogradara koji su u većoj mjeri od ostalih tipova poljoprivrednih gospodarstava skloni vertikalnoj integraciji. Svega je 23 proizvođača voća na području općine Legrad od čega je samo jedan s proizvodnom površinom većom od jednog hektara.

Male se OPG-ove upućuje i na povezivanje u zadruge usmjerene na zajedničku distribuciju i stavljanje proizvoda na tržište. Zadružnim se povezivanjem povećava moć pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava u opskrbnom lancu hrane, a članovima osigurava korist od ekonomije razmjera. Dodatan argument povezivanju je smanjenje tržišnog rizika i jačanje njihova položaja poticanjem inovacija i jamčenjem kvalitete i sigurnosti hrane

Prednosti povezivanja poljoprivrednika redovito se ističu u razvojnim dokumentima jedinica državne i lokalne razine, u planovima su djelovanja svih dionika razvoja poljoprivrede no unatoč tome rijetki su pozitivni primjeri u Hrvatskoj u kojima je to povezivanje zaživjelo. Razlozi tome su nevoljkost poljoprivrednika na dijeljenje proizvodnih resursa, neprepoznavanje prednosti zadružnog poslovanja, nedostatak menadžerskih kapaciteta na razinama zadrugarskog donošenja odluka, loša prethodna iskustva sa zadružno-kooperantskim poslovanjem tijekom socijalizma i slično. Ipak potrebno je zaključiti da je za uspješno poslovanje poljoprivrednika koji ne mogu konkurirati svojim količina nužno podizanje kvalitete proizvoda za što su potrebni znanje i kapitalna sredstva s kojima mali pojedinačni proizvođači ne raspolažu. Inovativni proizvodi, jaki brendovi, oznake kvalitete i geografskog podrijetla temelj su za postizanje više prodajne cijene ali zahtijevaju međusobnu suradnju malih proizvođača i suradnju proizvođača sa stručnjacima i javnom upravom.

Iako Općina ne može financirati osnivanje i rad proizvođačkih grupa ona može pružiti infrastrukturnu pomoć te pružiti potporu u stvaranju uvjeta koji bi ubrzali osnivanje i funkcioniranje proizvođačkih grupa. Ove aktivnosti uključile bi, primjerice, osiguravanja prostora za utemeljenje i rad upravljačkih tijela ili interpretaciju propisa i pravilnika kojima je reguliran rad proizvođačkih grupa.



8.3 Poslovni modeli

8.3.1 Modeli poljoprivrednih gospodarstava prema tipu proizvodnje

U ovom dijelu studije predstavit će se modeli poljoprivrednih gospodarstava prema osnovnim tipovima poljoprivredne proizvodnje uz optimizaciju njihove prostorne veličine ili proizvodnog kapaciteta. Cilj poglavlja je odrediti veličinu poljoprivrednog gospodarstva s određenom poljoprivrednom proizvodnjom potrebnu da se dohotkom iz poslovanja osigura prosječna razina dohotka četveročlanog domaćinstva u Hrvatskoj. Kao referentna vrijednost dohotka koristi se podatak Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj godišnjoj plaći za 2018. u području „Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo“ koja je iznosila 89.688 kuna. Uz pretpostavku dvije osobe u kućanstvu u radnom odnosu, cilj ovog modeliranja je odrediti intenzitet poljoprivredne proizvodnje koji će osigurati dvije prosječne godišnje bruto plaće tj. 179.376 kuna. Očekivani dohodak u pojedinim tipovima poljoprivredne proizvodnje određen je kalkulacijama poljoprivredne proizvodnje prema Katalogu kalkulacija poljoprivredne proizvodnje4. Kalkulacije su preuzete i djelomično prilagođene iz navedenog izvora za prisutne i/ili potencijalno prisutne poljoprivredne kulture na području općine Legrad.

Ukupni prihodi temeljeni su na očekivanom prihodu od prodaje proizvoda te izravnih plaćanja koja su u ovom slučaju određena paušalno u iznosu 1 500 kn/ha proizvodne površine. U praksi, zbog kompleksnosti modela potpora, plaćanja mogu biti i vrlo različita od ove vrijednosti.

Kao i kod svakog drugog modela, njegova je namjena oponašanje stvarnih proizvodno-ekonomskih varijabli pri čemu je nemoguće uvažiti sve specifičnosti svakog pojedinačnog gospodarstva, varijabilnosti svake pojedinačne poljoprivredne kulture i klimatska obilježja svake specifične proizvodne godine.

Osnova prikazanih modela je pokriće varijabilnih troškova proizvodnje (gross margin analiza). Važno je napomenuti da pokriće varijabilnog troška nije identično pojmu „dohodak“ obzirom da ne uzima u obzir fiksne troškove poput amortizacije strojeva, najamnine zemljišta, premije osiguranja, plaćene kamate po kreditima i slično. Ovi su troškovi specifični za svako pojedinačno gospodarstvo pa ih se ne može standardizirano prikazivati za svako gospodarstvo i za svaku proizvodnju. Ipak PVT 1 (pokriće varijabilnog troška 1) može se smatrati relevantnim pokazateljem dohodovnosti određene proizvodnje jer uzima u obzir sve najvažnije troškove prisutne u pojedinoj proizvodnji kao i neke od najčešćih fiksnih troškova.

Pokriće varijabilnog troška prikazano je za sljedeće tipove poljoprivrednih gospodarstava: a) ratarstvo b) povrćarstvo c) voćarstvo d) govedarstvo e) svinjogojstvo f) ovčarstvo i kozarstvo g) peradarstvo

4 Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, 2018: Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje



8.3.1.1 Modeli u ratarstvu

Uvidom u strukturu proizvodnje biljnih kultura prema prijavljenim skupinama kultura na Jedinstvenom zahtjev iz 2018. razvidno je da je ratarstvo dominantan tip poljoprivredne proizvodnje uz proizvodnju žitarica na više od 80% proizvodnih površina. Obzirom na prevladavajući plodored na području općine Legrad, izračun dohotka sa strukturnog hektra proizvodne površine (Tablica 8.7) napravljen je prema sljedećim pretpostavkama:

Strukturni hektar RATARSTVO = 50% kukuruz, 35% pšenica, 15% uljana repica

Tablica 8.7. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u proizvodnji kukuruza, pšenice i uljane repice

KUKURUZ, 14% vlažnosti, primjese 2%, ulazni/izlazni kalo 1,5% HRK/ha

Prinos, kg/ha 8 000

Cijena, 1 kg 1,00

Izravno plaćanje 1 500,00

UKUPNI PRIHOD 9 500,00

Sjeme 900,00

Mineralna gnojiva 2 250,00

Sredstva za zaštitu bilja 603,75

Ostali troškovi 1 726,00

UKUPNI VAR. TROŠKOVI 5 479,75

PVT 4 020,25

Unajmljena mehanizacija 600,00

Troškovi vlastite mehanizacije 1 050,90

PVT 1 2 369,35

PŠENICA, 13,5% vlažnosti, primjese 5%, hektolitar 76, ulazni/izlazni kalo 1,5%

HRK/ha

Prinos, kg/ha 6.000

Cijena, 1 kg 1,10



Sjeme 744,00



Ostali troškovi 584,00


PVT 3 951,05


Troškovi vlastite mehanizacije 834,81

PVT 1 2 516,24



ULJANA REPICA, 7% vlažnosti, primjese 2%, ulazni/izlazni kalo 1,5%

HRK/ha

Prinos, kg/ha 3 500

Cijena, 1 kg 2,20



Sjeme 422,00





PVT 4 968,71


Troškovi vlastite mehanizacije 834,81

PVT 1 3 533,90

U sljedećoj tablici prikazan je ponderirana vrijednost PVT 1 koja proizlazi iz udjela kultura u proizvodnoj strukturi (Tablica 8.8).

Tablica 8.8. Izračun PVT 1 po strukturnom hektru ratarske proizvodnje

Kultura PVT 1, kn/ha Ponder PVT 1 po strukturnom

hektru, kn/ha

kukuruz 2 369,35 0,5

2 595,44 pšenica 2 516,24 0,35

uljana repica 3 533,90 0,15

Obzirom na prosječnu godišnju bruto plaću dvije zaposlene osobe u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo od 179.376 kuna, poljoprivredno gospodarstvo kojemu je poljoprivredna proizvodnja ratarskog tipa jedini izvor dohotka trebalo bi koristiti minimalno 69,1 hektar poljoprivrednog zemljišta kako bi ostvarilo identičnu razinu dohotka. Ovdje je nužno napomenuti da je realno preporučiti i nešto veći proizvodni minimum zbog činjenice da je PVT 1 veći od dohotka zbog već spomenute činjenice da PVT 1 ne uključuje fiksne troškove koji ovisno o korištenim izvorima financiranja, udjelu unajmljenog zemljišta mogu biti vrlo značajni.



8.3.1.2 Modeli u povrćarstvu

Povrćarstvo je na području općine Legrad prisutno u većem udjelu u odnosu na županijski prosjek, ali ipak nedovoljno obzirom na potencijal za navodnjavanje na području Općine. Uvidom u strukturu proizvodnje povrtnih kultura u Jedinstvenom zahtjev iz 2018. razvidno je da se od povrtnih kultura najviše uzgajaju grah, grašak i mješovite povrtne kulture. Grašak je prisutan kod samo jednog proizvođača pa su u ovoj analizi umjesto graška uključene druge povrtne kulture prisutne kod više proizvođača. Obzirom na prevladavajuće povrćarske kulture, njihov udio u proizvodnji na području općine Legrad te broj gospodarstava koja ih uzgajaju, izračun dohotka sa strukturnog hektra povrćarske površine (Tablica 8.9) napravljen je prema sljedećim pretpostavkama:

Strukturni hektar POVRĆARSTVO = 50% grah zrnaš na otvorenom, 25% krastavac na otvorenom za konzerviranje, 25% ostalo povrće (češnjak)

Tablica 8.9. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u proizvodnji graha, krastavaca i češnjaka

GRAH ZRNAŠ NA OTVORENOM, razmak sadnje 70x8 cm, lom kombajn 10%

HRK/ha

Prinos suhog zrna, kg/ha 2 000

Cijena, 1 kg 12,00



Sjeme 4 424,78


Sredstva za zaštitu bilja 1 158,96

Vreće (poliester) 48,00

Prebiranje 6 250,00

Kombajniranje 1 300,00



PVT 9 689,26


PVT 1 8 324,96



KRASTAVAC NA OTVORENOM, razmak sadnje 180 X 30 cm, navodnjavanje kapanjem

HRK/ha

Prinos kg/ha 40.000

Prosječna cijena po klasama, 1 kg 3,58



Presadnice 14 800,00

Mineralna i organska gnojiva 2 666,50


Folija 2 250,00

Mreža 3 920,00

Cijevi za navodnjavanje 2 520,00

Stupovi drveni 4 400,00

Vezivo 1 250,00

Postavljanje armature 6 250,00

Sadnja 1 750,00

Provlačenje vriježa 8 750,00

Berba 50 000,00

Skidanje armature 2 500,00

Postavljanje cijevi s polaganjem folije 1 500,00



PVT 39 438,39


PVT 1 36 886,16

ČEŠNJAK, razmak sadnje 30 x 10 cm, uzgoj iz sjemena navodnjavanje kišenjem

HRK/ha

Prinos kg/ha 5 000

Cijena, 1 kg 9,00



Sjeme 8 000,00



Vađenje 3 000,00

Sortiranje i uvrećenje 1 000,00

Vreće 127,50



PVT 27 532,50


PVT 1 26 013,93



Tablica 8.10. Izračun PVT 1 po strukturnom hektru povrćarske proizvodnje


hektru, kn/ha

grah 8 324,96 0,5

19 887,50 krastavci 36 886,16 0,25

češnjak 26 013,93 0,25

Obzirom na prosječnu godišnju bruto plaću dvije zaposlene osobe u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo od 179.376 kuna, poljoprivredno gospodarstvo kojemu je poljoprivredna proizvodnja povrćarskog tipa jedini izvor dohotka trebalo bi koristiti minimalno 9,1 ha poljoprivrednog zemljišta kako bi ostvarilo identičnu razinu dohotka (Tablica 8.10). Ovdje je nužno napomenuti da je realno preporučiti i nešto veći proizvodni minimum zbog činjenice da u troškove proizvodnje nije uključena naplate vode za navodnjavanje kao i određeni fiksni troškovi (najam, kamate, osiguranja) koje nije moguće objektivno pridružiti pojedinoj poljoprivrednoj proizvodnji.

8.3.1.3 Modeli u voćarstvu

Voćarstvo je na području općine Legrad prisutno u vrlo maloj mjeri, značajno manje u odnosu na županijski prosjek te nerazmjerno malo obzirom na potencijal za navodnjavanje na području Općine. Uvidom u strukturu proizvodnje voćarskih kultura u Jedinstvenom zahtjev iz 2018. razvidno je da se niti jedna od voćnih vrsta ne uzgaja u većoj mjeri zbog čega je izračun dohotka sa strukturnog hektra voćarske površine (Tablica 8.11) napravljen prema prevladavajućim voćnim vrstama na razini Koprivničko-križevačke županije:

Strukturni hektar VOĆARSTVO = 35% orah, 35% jabuka, 30% šljiva

Tablica 8.11. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u proizvodnji oraha, jabuke i šljive

ORAH U LJUSCI, razmak sadnje 8 x 8 m, puna rodnost HRK/ha

Prinos kg/ha 3.000

Cijena, 1 kg 18,00





Vreće 120,00

Skupljanje 3 333,33

Rezidba 1 250,00



PVT 47 579,84


PVT 1 46 339,68



JABUKA, razmak sadnje 8 x 8 m, puna rodnost HRK/ha

Prinos kg/ha 40 000

Prosječna cijena, kn/kg 1,99





Sanduci 16 923,08

Vezivo 250,00

Berba 14 285,71

Rezidba 5 750,00



PVT 30 664,75


PVT 1 24 910,73

ŠLJIVA, razmak sadnje 4,5 X 3 m, puna rodnost HRK/ha

Prinos kg/ha 25 000

cijena, kn/kg 1,50





Sanduci 3 750,00

Berba 12 500,00

Rezidba 2 025,00



PVT 15 427,83


PVT 1 12 503,42

Tablica 8.12. Izračun PVT 1 po strukturnom hektru voćarske proizvodnje


hektru, kn/ha

orah 46 339,68 0,35

28 688,67 jabuka 24 910,73 0,35

šljiva 12 503,42 0,3

Obzirom na prosječnu godišnju bruto plaću dvije zaposlene osobe u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo od 179.376 kuna, poljoprivredno gospodarstvo kojemu je poljoprivredna proizvodnja voćarskog tipa jedini izvor dohotka trebalo bi koristiti minimalno 6,3 ha poljoprivrednog zemljišta kako bi ostvarilo identičnu razinu dohotka (Tablica 8.12). Ovdje je nužno napomenuti da je realno preporučiti i nešto veći proizvodni minimum zbog činjenice da u troškove proizvodnje nisu uključeni određeni fiksni troškovi (najam, kamate, osiguranja) koje nije moguće objektivno pridružiti pojedinoj poljoprivrednoj proizvodnji.



8.3.1.4 Modeli u govedarstvu

8.3.1.4.1 Mliječno govedarstvo

Govedarstvo na području općine Legrad nije prisutno u izraženijoj mjeri. Na tek dva OPG-a u naselju Veliki Otok nalazi se ukupno 17 mliječnih krava dok se u ostalim gospodarstvima s govedarskom proizvodnjom na području Općine nalaze uglavnom 1 do 2 krave. Iako aktualna situacija ne ukazuje na orijentaciju poljoprivrednika prema ovom uzgoju, kako zbog visokog udjela ratarskih gospodarstava tako i zbog visokog tržišnog rizika u proizvodnji mlijeka, u narednom tekstu s brojem krava optimizirat će se veličina farmi mliječnog tip. Kao i u prethodnim primjerima, izvor kalkulacija je Katalog kalkulacija hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Plaćanja za mliječne krave uređena su složenim sustavom (plaćana za osjetljive sektore, dobrobit, proizvodno-vezana plaćanja) i teško je u kalkulacije uključiti jedinstveni iznos. Zbog navedenog u predstavljenim izračunima u prihode govedarskog gospodarstva nisu uključene državne potpore iako one utječu na povećanje pokrića varijabilnih troškova.

Za prodajnu cijenu mlijeka uzeto je u obzir mlijeko 1. razreda kakvoće i cijena koju plaća mljekara. U prihode od prodaje uključeni su i prihodi od prodaje izlučene krave svedeni na godišnju razinu (koeficijent 0,2) i prihod od prodaje muške teladi (koeficijent 0,45) (Tablica 8.13).

Tablica 8.13. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u proizvodnji mlijeka

PROIZVODNJA KRAVLJEG MLIJEKA – Simentalska pasmina HRK/grlo

Proizvodnja mlijeka, kg/grlo 6 000

Prihod od prodaje mlijeka 14 880,00

Izlučene krave 1 260,00

Telad 1 755,00


Stočna hrana 10 593,24

Veterinarski troškovi 1 000,00

Troškovi uzgoja 200,00



PVT 5 001,76

Obzirom na prosječnu godišnju bruto plaću dvije zaposlene osobe u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo od 179.376 kuna, poljoprivredno gospodarstvo kojemu je proizvodnja kravljeg mlijeka jedini izvor dohotka trebalo bi držati minimalno 36 mliječnih krava kako bi ostvarilo identičnu razinu dohotka. Ovdje je nužno napomenuti da je objektivno potreban i veći proizvodni minimum zbog činjenice da u troškove proizvodnje nisu uključeni određeni fiksni troškovi (najam, kamate, osiguranja) koje nije moguće objektivno pridružiti pojedinoj poljoprivrednoj proizvodnji.



8.3.1.4.2 Tovno govedarstvo

Iako tovno govedarstvo trenutno nije prisutno u stočarskoj proizvodnji na području općine Legrad, ono je važna gospodarska djelatnost Koprivničko-križevačke županije. Zbog navedenog u ovoj je studiji potrebno predvidjeti i ovu vrstu stočarske proizvodnje. U prikazanim kalkulacijama (Tablica 8.14) predviđeno je jednogodišnje trajanje tova stoke simentalske pasmine od težine 150 do 600 kg. Konverzija hrane iznosi 13,80 kg/kg prirasta uz prosječni dnevni prirast 1,25 kg/dnevno.

Tablica 8.14. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u tovu junadi

TOV JUNADI HRK/grlo

Utovljeno june 8 910,00


Tele 3 939,00


Veterinarski troškovi 300,00




PVT 1 588,53

Obzirom na prosječnu godišnju bruto plaću dvije zaposlene osobe u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo od 179.376 kuna, poljoprivredno gospodarstvo kojemu je tov junadi jedini izvor dohotka trebalo bi tijekom godine utoviti najmanje 113 tovljenika kako bi ostvarilo identičnu razinu dohotka. Ovdje je nužno napomenuti da je objektivno potreban i veći proizvodni minimum zbog činjenice da u troškove proizvodnje nisu uključeni određeni fiksni troškovi (najam, kamate, osiguranja) koje nije moguće objektivno pridružiti pojedinoj poljoprivrednoj proizvodnji.

8.3.1.4.3 Modeli u svinjogojstvu

Tov svinja, u strukturi vrijednosti poljoprivredne proizvodnje općine najvažnija je djelatnost. Međutim, gotovo u cijelosti, ono je prisutno kod samo jednog proizvođača u naselju Veliki Otok tako da se ne može smatrati važnom djelatnošću uzimajući u obzir sva ostala poljoprivredna gospodarstva Općine. Tržište svinja posljednjih godina obilježile su izražene fluktuacije prodajnih cijena zbog čega se mali broj poljoprivrednika odlučuje na ovu tržišno rizičnu proizvodnju. Ipak, u situaciji vertikalno integrirane proizvodnje u kojoj se većina faza od polja do stola odvija na jednom gospodarstvu, ono može predstavljati jedan od mogućih izvora dohodovne proizvodnje. U narednoj tablici (Tablica 8.15) prikazane su očekivane vrijednosti PVT-a u tovu svinja od 25 do 100 kg, uz konverziju hrane 3,2 kg/kg prirasta te predviđena tri turnusa tijekom godine. Najvažnija troškovna stavka su troškovi stočne hrane pa je u ovom primjeru predstavljen tov svinja uz vlastite smjese što proizvodnju čini isplativijom u odnosu na tov uz kupovne smjese.

Tablica 8.15. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u tovu svinja

TOV SVINJA – vlastite smjese HRK/grlo

Tovljenik 940,50

UKUPNI PRIHOD 940,50

Prase 328,25

Stočna hrana 372,20



UKUPNI VAR. TROŠKOVI 800,45

PVT 140,05



Obzirom na prosječnu godišnju bruto plaću dvije zaposlene osobe u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo od 179.376 kuna, poljoprivredno gospodarstvo kojemu je tov svinja jedini izvor dohotka trebalo bi tijekom godine utoviti najmanje 1.281-og tovljenika kako bi ostvarilo identičnu razinu dohotka. Ovdje je nužno napomenuti da je objektivno potreban i veći proizvodni minimum zbog činjenice da u troškove proizvodnje nisu uključeni određeni fiksni troškovi (najam, kamate, osiguranja) koje nije moguće objektivno pridružiti pojedinoj poljoprivrednoj proizvodnji.

8.3.1.5 Modeli u kozarstvu i ovčarstvu

Na području Koprivničko-križevačke županije 733 je evidentiranih gospodarstava s držanjem ovaca dok ih 128 drži koze. Unatoč relativno značajnoj ulozi ovčarstva i kozarstva na županijskoj razini, one nemaju veću ulogu u stočarstvu općine Legrad. Svega dva gospodarstva drže ovce dok niti jedno gospodarstvo nema evidentirano držanje koza. U sljedećim tablicama (Tablica 8.16,Tablica 8.17) prikazani su očekivani rezultati u uzgoju ovaca i koza kao i potreban broj za održivu proizvodnju. Kod koza prikazani su rezultati uzgoja koza pasmine Alpina za proizvodnju mlijeka dok je dohodovnost u ovčarstvu prikazana kroz proizvodnju janjećeg mesa poboljšane pramenke.

Tablica 8.16. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u proizvodnji kozjeg mlijeka

PROIZVODNJA KOZJEG MLIJEKA – Alpina HRK/grlo

Proizvodnja mlijeka, kg/grlo 650

Prihod od prodaje mlijeka 2 925,00

Jare, 10 kg 308,00







PVT 1 603,20

Tablica 8.17. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u proizvodnji janjećeg mlijeka

PROIZVODNJA JANJEĆEG MESA HRK/grlo

Janje 660,00

Izlučena ovca 49,50

Izlučeni ovan 22,50


Stočna hrana 214,05





PVT 467,95

Prikazani rezultati u uzgoju koza odnosno ovaca ukazuju da je za dohodovnost koja je jednaka godišnjoj bruto plaći dvije osobe u djelatnostima Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo potrebno 112 koza odnosno 383 ovce.



8.3.1.6 Modeli u peradarstvu

Prema Godišnjem izvješće o stanju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede ukupan broj peradi u Hrvatskoj u 2017. godini iznosio je 10.399.400 kljunova, što je u odnosu na 2016. godinu porast od 5,5%. U odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja od 2012. do 2016. godine, u 2017. godini broj peradi se povećao za 4,3%. Prema podacima o populaciji peradi vidljivo je da dominiraju tovljeni pilići (brojleri) za proizvodnju mesa te kokoši nesilice koje se koriste za proizvodnju konzumnih jaja.

8.3.1.6.1 Tov brojlera

Tov brojlera uglavnom se temelji na intenzivnoj proizvodnji što podrazumijeva intenzivan tov mladih pilića do uzrasta 6-7 tjedana i do završne mase 2,2-3,0 kg. Na području općine Legrad samo jedno gospodarstvo u naselju Kutnjak bavi se intenzivnim tovom brojlera s godišnjom proizvodnjom od oko 28.000 brojlera. U tovu brojlera mogu se očekivati rezultati prikazani u sljedećoj tablici (Tablica 8.18).

Tablica 8.18. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u tovu brojlera

TOV BROJLERA, težina brojlera 3 kg, trajanje tova 48 dana, konverzija 1,8 kg/kg prirasta, turnus od 1000 komada

HRK/turnus

Brojler 28 800,00


Jednodnevni pilići 3 328,00



Ostali troškovi (čišćenje objekta, dezinfekcija, slama...) 500,00


PVT 13 633,50

Obzirom na prosječnu godišnju bruto plaću dvije zaposlene osobe u djelatnostima poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo od 179 376 kuna, poljoprivredno gospodarstvo kojemu je tov svinja jedini izvor dohotka trebalo bi tijekom godine utoviti najmanje 13 157 brojlera kako bi ostvarilo identičnu razinu dohotka.



8.3.1.6.2 Proizvodnja kokošjih jaja

Na području općine Legrad ne postoji veći proizvođač kokošjih jaja. Većina gospodarstava koje drže kokoši primjenjuju ekstenzivni uzgoj s najviše 30 kokoši nesilica. U sljedećoj tablici (Tablica 8.19) prikazana je očekivana vrijednost PVT-a po jednoj kokoši. Izračuni se temelje na nesivosti od 300 jaja tijekom godine i prodajnu cijenu jaja od 0,85 kn. U prihodi su uključeni i prihodi od prodaje izlučenih nesilica.

Tablica 8.19. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova u proizvodnji kokošjih jaja

PROIZVODNJA KOKOŠJIH JAJA HRK/nesilica

Jaja 255,00

Izlučena nesilica 4,00


Obnova jata 38,00

Stočna hrana 96,80


Održavanje kaveza 4,00

Ambalaža za jaja 27,00


PVT 92,20

Proizvodnjom kokošjih jaja moguće je ostvariti razinu godišnje bruto plaće dviju osobe zaposlenih u djelatnostima Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo uz proizvodni kapacitet od 1 946 nesilica.

8.3.2 6.3.3.2. Doprinos malih gospodarstava lokalnom gospodarstvu

U prethodnom poglavlju određeni su minimalni proizvodni kapaciteti potrebni za ekonomsku održivost poljoprivrednih gospodarstava. Ekonomska održivost je, međutim, tek jedna trećina održivog ruralnog razvoja koji osim ekonomske održivosti poslovnih jedinica uključuje i zahtjeve prema razvoju koji uvažava društvene i ekološke razvojne čimbenike. U ukupnoj strukturi poljoprivrednika općine Legrad ne smije se zanemariti i uloga malih, samoopskrbnih gospodarstava. Njihova je ekonomska uloga manja u odnosu na komercijalna poljoprivredna gospodarstva, ali zbog svoje brojnosti, čine važnu stavku ekoloških i društvenih razvojnih čimbenika. Nedavno donesenim Upisnikom poljoprivrednika (NN 62/2019) samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo definirano je kao fizička osoba poljoprivrednik koja se za osobne potrebe bavi poljoprivredom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom, odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju i kojoj obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede nije glavna djelatnost, odnosno zanimanje poljoprivrednik nije glavno ili jedino zanimanje, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova kućanstva i ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3 000 eura.

Dok je u 2005. godini više od 70% svih farmi u Europskoj uniji koristilo manje od 5 hektara, njihov se udio 2016. godine smanjio na nešto više od 65%. Unatoč procesima konsolidacije koji se u europskoj poljoprivredi odvijaju već nekoliko desetljeća, male farme još uvijek čine većinu europskih farmi te su, barem prema brojnosti, najvažniji dio europskog poljoprivrednog sustava. Njihov najveći nedostatak je nekonkurentnost koja proizlazi iz troškovno opterećenije proizvodnje, malih volumena koji teško nalaze mjesto na policama trgovina te ograničenog pristupa povoljnim financijskim izvorima zbog nedostatka kolaterala. Ipak mala gospodarstva imaju važnu ulogu u osiguravanju zaštite od ruralnog siromaštva; temelja za diversifikaciju poljoprivrednih gospodarstava; i/ili javnih dobara iz kojih proizlaze ekološke, kulturološke i koristi za zajednicu.

Bitan argument podupiranja njihovog opstanka je manji ekološki otisak od velikih gospodarstava zbog nižeg intenziteta poljoprivredne proizvodnji koji „štedi“ okoliš te ga bez veće degradacije čuva za sljedeće generacije. Veliki broj malih gospodarstava doprinosi i bioraznolikosti prostora i održavanju tradicionalnog krajobraza.



I dok je udio gospodarstva s 5 i manje hektara u Europskoj uniji oko 65%, u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj njihov je udio oko 76%. Na razini Koprivničko-križevačke županije takva su gospodarstva manje zastupljena nego na državnoj razini (62%) pa se i za općinu Legrad, u kojoj je prosječna veličina polj. gospodarstva veća nego u Županiji može zaključiti da je u njoj udio samoopskrbnih gospodarstava manji u odnosu na državni prosjek.

Moguće je primijetiti tri mogućnosti njihovog daljnjeg razvoja: 1. samoopskrbna gospodarstva postepeno će nestajati - bilo zbog apsorpcije u veća komercijalizirana

poljoprivredna ili zbog napuštanja zemljišta i poljoprivrede kao aktivnosti 2. pretvorit će se u mala komercijalna poljoprivredna gospodarstva interesno povezana u proizvođačke grupe

(npr. zadruge i/ili kratke opskrbne lance) na lokalnoj razini 3. nastavit će postojati zahvaljujući:

(a) diversifikaciji i usmjerenošću na proizvodnju hrane visoke kvalitete

(b) zapošljavanju izvan poljoprivrede - pluriaktivnost,

(c) „prisilnim” bavljenjem poljoprivredom zbog nedostatka drugih izvora prihoda.

Unatoč objektivnim ekonomskim i tržišnim ograničenjima i nedostacima u odnosu na velika poljoprivredna gospodarstva, mali OPG-ovi mogu i dalje zadržati svoje prednosti fleksibilnosti i otpornosti u kontekstu aktualnih tržišnih uvjeta.

Potražnja potrošača za tradicionalnim vrstama hrane i pića iz malih ali pouzdanih izvora raste s porastom dohotka ukazujući na sklonost potrošača kratkim prehrambenim lancima, tradicionalnoj i organskoj poljoprivredi. Kako bi maksimalno iskoristili te mogućnosti i nastavili se natjecati na tržištu s velikim „igračima“, članovi malih OPG-ova morat će držati korak s najnovijim vještinama i menadžerskim znanjem kroz redovnu obuku i obrazovanje te povezivanje u zadruge i mreže.

8.4 Sociodemografska obilježja poljoprivrednika općine Legrad

8.4.1 Dobna struktura

Dobna i obrazovna struktura poljoprivrednika uobičajeno je nepovoljnija je u odnosu na ostali radni kontingent. Poljoprivrednici pripadaju starijim dobnim skupinama s prosječnom nižom obrazovnom strukturom što utječe i na poslovne rezultate poljoprivrednih gospodarstava. U EU28, prosječna se životna dob poljoprivrednika povećava dok se broj mlađih od 40 godina smanjuje5. Veći broj autora dokazao je pozitivnu vezu između mlađih poljoprivrednika i financijske izvedbe poljoprivrednih gospodarstava (Potter i Lobley, 1996; Lobley i sur., 2010; Howley i sur., 2012, Leonard i sur., 2017). Uspješnije poslovanje obrazlažu većom sklonošću mladih prema inovacijama odnosno primjeni suvremenih tehnoloških rješenja. Mladi, vitalni stanovnici ruralnih područja motiviraniji su za uvođenje novina u poslovanje svojih farmi, s manje averzije prema rizicima i skloniji obogaćivanju primarne proizvodnje s dopunskim djelatnostima. Program ruralnog razvoja (2014-2020) kriterijima bodovanja prijavljenih investicijskih projekata kod nekih je mjera davao prednost mlađim poljoprivrednici što je, uz posebnu mjeru za mlade poljoprivrednike, zasigurno poboljšalo dobnu strukturu poljoprivrednika.

Prema udjelu mladih poljoprivrednika u ukupnoj poljoprivrednoj populaciji Hrvatska je u 2013. bila na predzadnjem mjestu u EU28. Jedino je u Portugalu udio mladih poljoprivrednika bio manji. U 2017. stvari su nešto bolje, pa je tako prema ovom pokazatelju, Hrvatska na 19. mjesto u EU28.

Dobna struktura poljoprivrednika u Hrvatskoj i na nižim administrativnim razinama vidljiva je izvatkom iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. Prema ovom izvoru na 31.12.2018., u Hrvatskoj je od 167.676 njih 21.282 odnosno 12,7% imalo nositelje mlađe od 41 godine. S druge strane na čak 37,7% gospodarstava nositelji su bili stariji od 65 godina. Slično stanje može se iščitati i za Koprivničko-križevačku županiju u kojoj je udio poljoprivrednika do 41

5Labour Force Survey, 2018.



godine 13,0%. Što se tiče općine Legrad dobna struktura poljoprivrednika bitno je lošija u odnosu kako na županijski tako i na državni prosjek.

Udio nositelja poljoprivrednih gospodarstava do 41 godine u općini Legrad je samo 10,6% dok najstarijom dobnoj skupini (>65 godini) pripada čak 47,8% nositelja PG-ova (Tablica 8.20).

Tablica 8.20. Dobna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava, stanje 31.12.2018.

Broj gospodarstava u dobnim skupinama nositelja (godine) UKUPNO

<41 41-45 46-50 51-55 56-60 61-64 >=65

Hrvatska 21 282 11 159 13 972 18 903 21 226 17 926 63 208 167 676

Udio % 12,7% 6,7% 8,3% 11,3% 12,7% 10,7% 37,7% 100,0%

Koprivničko-križevačka županija 1 312 735 930 1 202 1 198 1 058 3 663 10 098

Udio % 13,0% 7,3% 9,2% 11,9% 11,9% 10,5% 36,3% 100,0%

Općina Legrad 24 14 17 20 23 20 108 226

Udio % 10,6% 6,2% 7,5% 8,8% 10,2% 8,8% 47,8% 100,0%

Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

8.4.2 Obrazovna struktura

Poput dobne strukture, važan čimbenik uspješnosti poslovanja je i obrazovanje poljoprivrednika. Već letimičnim uvidom u podatke Labour Force Survey (LFS) za 2016. vidljivo je da je udio poljoprivrednika s najvišim stupnjem obrazovanja veći u članicama s razvijenijom poljoprivredom. Najobrazovaniji su poljoprivrednici u Velikoj Britaniji (25,5% s visokom stručnom spremom), Njemačkoj i Austriji dok je najmanje visokoobrazovanih poljoprivrednika u Rumunjskoj (1,6%). Obrazovanje poljoprivrednika pozitivno je korelirano i sa dopunskim djelatnostima poljoprivrednih gospodarstava koje doprinose rastu dohodovnosti primarne poljoprivredne proizvodnje.

U Hrvatskoj je krajem 2018. godine tek 3,6% nositelja bilo sa završenim fakultetskim obrazovanjem. Promatrajući zajedno visoku i višu stručnu spremu obrazovna struktura poljoprivrednika na području općine Legrad nešto je lošija u odnosu na županijski prosjek i bitno lošija u odnosu na državni prosjek (Tablica 8.21). Tek 4,4% nositelja PG-ova u Općini posjeduje visoku i višu stručnu spremu.

Tablica 8.21. Obrazovna struktura poljoprivrednika, stanje 31.12.2018.

Fakultet Viša škola Srednja škola

Osnovna škola

Nezavršena osnovna škola

Nema podataka

UKUPNO

Hrvatska 5960 5106 55578 35336 9680 56016 167676

Udio % 3,6% 3,0% 33,1% 21,1% 5,8% 33,4% 100,0%

Koprivničko-križevačka županija.

212 252 2443 3487 859 2845 10098

Udio % 2,1% 2,5% 24,2% 34,5% 8,5% 28,2% 100,0%

Općina Legrad 7 3 38 70 37 71 226

Udio % 3,1% 1,3% 16,8% 31,0% 16,4% 31,4% 100,0%

Izvor: APPRRR, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Dobna i obrazovna struktura poljoprivrednika općine Legrad pod izravnim je utjecajem sociodemografskih procesa koji se odvijaju u ruralnom području. U tom smislu niti dobna niti obrazovna struktura poljoprivrednika Općine nisu značajno lošije u odnosu na obrazovnu strukturi cjelokupnog općinskog stanovništva. Udio poljoprivrednika s VŠS/VSS spremom tek je 0,3 postotna poena manji u odnosu na čitavu populaciju Općine. Poboljšanje obrazovanja poljoprivrednika neizbježno zahtjeva rast razine obrazovanja ukupne općinske populacije uz osiguravanja svih infrastrukturnih preduvjeta kakvi postoje na području gradova.



8.5 Povećanje konkurentnosti poljoprivrednika i kvalitete prehrambenih

proizvoda

U prethodnim poglavljima prikazana je usmjerenost određenog broja poljoprivrednika općine Legrad prema proizvodnji žitarica koja se odvija na većim gospodarstvima u odnosu na državni i županijski prosjek. Njihova konkurentnost ostvaruje se ekonomijom razmjera i troškovnom konkurentnošću čiji su temelji suvremena poljoprivredna mehanizacije i oprema, precizna poljoprivredna praksa, velike, okrupnjene i uređene zemljišne površine, dostupnost povoljnih izvora financiranja. Najveća prepreka daljnjeg razvoja i jačanja ove skupine poljoprivrednika predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga i druge administrativne prepreke koje otežavaju njihovo daljnje okrupnjavanje i povećanje proizvodnih kapaciteta odnosno ekonomske veličine.

S druge strane, većina poljoprivrednih gospodarstava općine Legrad pripada kategoriji malih poljoprivrednih gospodarstava čiji su proizvodni kapaciteti nedovoljni da bi bili troškovno konkurentni velikim proizvođačima. Za razliku od velikih proizvođača njihovi su problemi vezani uglavnom uz tržišni rizik jer zbog malih proizvedenih količina imaju ograničenu mogućnost plasmana prema trgovačkim lancima. Održivost njihova poslovanja treba se temeljiti na proizvodima više dodane vrijednosti, ekološkoj i/ili biodinamičkoj poljoprivredi, preradi na vlastitom gospodarstvu, tradicionalnim i zavičajnim proizvodima, izravnom plasmanu proizvoda, uključivanju u kratke opskrbne lance i diversifikaciji prema dopunskim djelatnostima na gospodarstvu.

Dodatnu vrijednost njihovih proizvoda omogućit će oznake kvalitete, podrijetla i/ili certifikati nekonvencionalnih proizvodnih sustava. Sve spomenute mogućnosti nužno su potrebne malim proizvođačima kako bi se diferencirali u odnosu na veće i troškovno konkurentnije poljoprivrednike, ali i veliki proizvođači ugradnjom ovih „alata“ u svoje poslovanje mogu imati brojne koristi. U narednom tekstu ukratko će se opisati mogućnosti diferencijacije proizvoda prema višim kvalitetnim razinama.

8.5.1 Oznake vezane za sigurnost i kvalitetu hrane

Kvaliteta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najvažniji je preduvjet konkurentnosti na tržištu na kojem je danas velik broj istih ili sličnih proizvoda koji se nude potrošačima. Međutim, nije dovoljno da proizvod ispunjava osnovne uvjete kvalitete, već on mora imati posebne prednosti koje će ga staviti u povoljniji položaj u odnosu na druge, konkurentske proizvode.6. Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća propisuje pravni okvir za zaštitu tradicionalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda određenog područja. Cilj navedene Uredbe je pomoći proizvođačima u informiranju potencijalnih potrošača o obilježjima proizvoda i svojstvima proizvodnje, uspostavljajući sustave kvalitete kao temelj za označavanje te zaštitu naziva i izraza koji opisuju poljoprivredne i prehrambene proizvode dodane vrijednosti.

Što se tiče međunarodnih certifikata kvalitete hrane poljoprivrednicima je na raspolaganju ISO 22000 Sustav upravljanja sigurnošću hrane, HACCP, zastupljen uglavnom kod prerađivača, IFS koji je utemeljila udruga maloprodajnih trgovačkih lanaca te drugi certifikati.

Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za postupak zaštite naziva autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI), zaštićenom oznakom zemljopisnog porijekla (ZOZP) i zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS). Na mrežnim stranicama Europske komisije u trenutku izrade ove Studije 33 je prehrambenih proizvoda iz Hrvatske registrirano ili u postupku registracije zemljopisnog podrijetla. Niti jedan od njih nije izravno ili neizravno vezan uz Koprivničko-križevačku županiju pa tako ni uz općinu Legrad.

Osim oznaka zemljopisnog porijekla poljoprivrednicima su dostupne i druge vrste označavanja proizvoda. Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) je u sklopu tržišnih i marketinških aktivnosti odredila šest nacionalnih znakova kvalitete

6 Hegedušić P., Đugum J., Kravar Kolarić S., Dujmić S., Golub B. (2018). Oznake iz EU sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (Zbornik radova) 4. međunarodni kongres o ruralnom turizmu.



za poljoprivredne i prehrambene proizvode: Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med hrvatskih pčelinjaka, Jaja hrvatskih farmi, Kruh hrvatskih polja, Brašno hrvatskih polja.

Uvidom u razmještaj korisnika znakova Hrvatske poljoprivredne agencije, na području općine Legrad samo je jedan korisnik znaka Agencije. Riječ je o korisniku znaka Med hrvatskih pčelinjaka sa sjedištem na Šoderici. Proizvođači meda i na županijskoj razini najbrojnija su proizvođačka skupina korisnika znaka pa ih je 30-tak na području Koprivničko-križevačke županije. Osim njih, na području ove županije pet je korisnika oznake Mlijeko hrvatskih farmi, identičan je broj korisnika oznake Meso hrvatskih farmi, dvoje je korisnika znaka Jaja hrvatskih farmi te po jedan korisnik znakova Kruh hrvatskih farmi i Brašno hrvatskih farmi.

8.5.2 Ekološka poljoprivreda

Proizvodnja proizvoda s dodanom vrijednošću jedan je od načina povećanja dohotka u poljoprivredi, naročito važan za mala poljoprivredna gospodarstva koja konvencionalnom proizvodnjom na malim proizvodnim površinama ne osiguravaju zadovoljavajuću razinu dohotka. Ekološka proizvodnja način je preorijentacije malih gospodarstava u ekološkom i ekonomskom smislu, prema proizvodima dobre percepcije na tržištu, uz povećane mogućnosti zapošljavanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru, bolje iskorištavanje poljoprivrednih površina, revitalizaciju sela, poboljšanje kvalitete života na selu i smanjenja deruralizacije. Prema podacima Međunarodne organizacije za ekološku poljoprivredu – IFOAM, promet ekološkim prehrambenim proizvodima raste u Europskoj uniji na godišnjoj razini po stopi od 12%, a vrijednost maloprodaje procjenjuje se na preko 30 milijardi eura. Isti izvor navodi da je vrijednost maloprodaje ekoloških prehrambenih proizvoda u ukupnoj maloprodaji u Hrvatskoj oko 2,5%, a u EU oko 5%. Prosječna vrijednost potrošnje ekološke hrane po stanovniku u Hrvatskoj 3 puta je manja od prosječne potrošnje u EU.

Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, krajem 2018. godine u Hrvatskoj je pod ekološkom proizvodnjom bilo 98.915,77 ha zemljišta s 4.412 evidentiranih proizvođača. Najviše eko površina koristi se kao oranice (46%), ali je najveći trend rasta eko livada i pašnjaka koje trenutno čine 42% ukupnih ekoloških površina u Hrvatskoj. Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama u 2017. iznosio je 6,5% i približno je jednak udjelu ekološke poljoprivrede na razini Europske unije. Posljednjih nekoliko godina razvidno je rapidno povećanje ekoloških površina u Hrvatskoj pa je tako još 2010. udio površina pod ekološkom proizvodnjom bio svega 1,8%

Za usporedbu površina s ekološkom proizvodnjom različitih administrativnih jedinica korišteni su podaci iz Jedinstvenog zahtjeva za potporu za 2018. godinu. U njemu se evidentiraju samo one površine za koje se traži potpora. Obzirom da Upisnik poljoprivrednih gospodarstava uključuje i druge površine, iz Jedinstvenog zahtjeva proizlazi nešto manja ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj od one koju navodi Državni zavod za statistiku te iznosi oko 1,08 milijuna hektara. Iz toga slijedi i nešto veći udio ekoloških površina na razini RH koji, korištenjem ovog izvora iznosi 9,1%. Krajem 2018. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji ekološka proizvodnja prijavljena je na ukupno 624,6 ha što je 0,9% ukupno korištenog zemljišta i značajno manje u odnosu na državni prosjek. U Upisniku subjekata s ekološkom proizvodnjom 2017. godine na području Županije evidentirano je 78 eko-proizvođača. Na području općine Legrad u 2018. prijavljeno je samo 10,33 ha ekoloških površina (Tablica 8.22). Samo jedno poljoprivredno gospodarstvo s proizvodnjom lucerne s područja općine Legrad evidentirano je u Upisniku eko-proizvođača.

Tablica 8.22. Udio ekoloških površina prema „Jedinstveno zahtjevu za potporu“ za 2018.

Hrvatska Koprivničko-križevačka

županija Općina Legrad

Ukupno zemljište, ha 1 084 798,56 70 881,47 2 595,04

Površine s ekološkom proizvodnjom, ha

98 915,77 624,6 10,33

Udio ekoloških površina 9,1% 0,9% 0,4%

Zastupljenost ekološke proizvodnje na području općine Legrad analizirana kako brojem proizvođača tako i korištenim površinama dvostruko je manja nego na razini Županije te čak 23 puta manja nego na državnoj razini. Razlog tome je visoki udio žitarica u ukupnoj proizvodnoj strukturi kao i nepostojanje većih površina livada i pašnjaka koji u novije vrijeme u najvećoj mjeri doprinose povećanju ekoloških površina u Hrvatskoj.



Zaostajanje poljoprivrednika općine Legrad u pogledu razvijenosti ekološke poljoprivrede predstavlja veliku priliku, naročito za mala poljoprivredna gospodarstva s ograničenim mogućnostima povećanja ekonomske veličine.

Uloga Općine u afirmaciji ekološkog proizvodnog sustava je pružanje infrastrukture podrške transformaciji malih gospodarstava prema ekološkim proizvođačima organizacijom stručnih predavanja, gostovanja savjetodavaca, znanstveno-stručnog osoblja s fakulteta i relevantnih institucija, zakonodavaca i ovlaštenih kontrolnih tijela kako bi se pojasnile eventualne nejasnoće i popularizirao ovaj proizvodni sustav, posebice među malim poljoprivrednim proizvođačima.

8.5.3 Biološko – dinamička poljoprivreda

Biološko-dinamička (ili biodinamička) poljoprivreda je oblik alternativnog proizvodnog sustava vrlo sličnog ekološkom sustavu, uz dodatno uključivanje različitih ezoterijskih koncepata prema idejama znanstvenika Rudolfa Steinera (1861–1925). Biodinamička poljoprivreda pokrenuta 1924. predstavlja prvu inačicu ekološke poljoprivrede. Biodinamička poljoprivreda alternativan je oblik ekološke poljoprivrede koji koristi uobičajene ekološke metode poput plodoreda, upotrebe komposta i gnojnice, uzgoja životinja i sadnje kompatibilnih biljaka, no koristi i specifične metode poput biodinamičkih pripravaka i sjetvenog kalendara. Demeter certifikat jamči da je proizvod dobiven po načelima biodinamičke proizvodnje i prerade, kao i po strogim propisima za ekološku proizvodnju. Poslije dvadeset godina postojanja, „Demeter International“ okuplja više od 5 tisuća biodinamičkih farmi u 54 zemlje svijeta, s proizvodnom površinom većom od 180 000 hektara (Demeter Group, 2018).Vrijednost certificiranja proizvodnje Demeter certifikatom prepoznata je i u pojedinim mjerama ruralnog razvoja pa su tako imatelji ovog certifikata stjecali dodatne bodove u natječajima za mlade poljoprivrednike.

U prethodnom poglavlju navedeno je da je ekološka poljoprivreda slabo prisutna na području općine Legrad, a prema dostupnim podacima niti jedan poljoprivrednik nije nositelj Demeter certifikata. Među hrvatskim regijama, biodinačka poljoprivreda najprisutnija je u susjednom Međimurju pa je tako Centar dr. Rudolfa Steinera smješten u Donjem Kraljevcu. Unatoč strogim uvjetima stjecanja Demeter certifikata, sigurno je da bi njegovi nositelji i na području općine Legrad ostvarivali prednost na tržištu u odnosu na konkurente i u sinergijskom djelovanju s međimurskim nositeljima certifikata osigurali prepoznatljivost i prihvatljivost među potrošačima „zdrave“ hrane i poklonicima održive poljoprivredne prakse.

8.5.4 Diversifikacija poljoprivrednih gospodarstava

Diversifikacija poljoprivrednih gospodarstava obuhvaća proširenje osnovne djelatnosti poljoprivrednika na dopunske djelatnosti i/ili proizvode višeg stupnja dovršenosti, ponudu ugostiteljskih i turističkih usluga kao i pružanje obrazovnih i demonstracijskih sadržaja. Svrha diversifikacije je osigurati rast i stabilnost dohotka poljoprivrednika te, neizravno, ublažiti nepovoljne demografske trendove u ruralnom prostoru. U Hrvatskoj su dopunske djelatnosti poljoprivrednih gospodarstava regulirane Pravilnikom o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN, br. 76/14), a svaka pojedina dopunska djelatnost ima svoju pravnu regulativu. Prema podacima Eurostata za 2013. godinu, 16.240 gospodarstva u Hrvatskoj bavilo se dodatnom aktivnošću što je 10,3% svih poljoprivrednih gospodarstava. Ovaj udio iznad je prosjeka u odnosu na EU28, ali i značajno manji u odnosu na udio diversificiranih gospodarstava u Austriji i Danskoj (>50%) ili Njemačkoj (33%) i Sloveniji (16%).

Diversifikacija je naročito važna za mala poljoprivredna gospodarstva koja iz isključivo primarne poljoprivredne proizvodnje ne mogu osigurati dostatnu razinu dohotka za uobičajene potrebe domaćinstva.

Poljoprivrednicima na području općine Legrad nude se uobičajene dopunske aktivnosti poput prerade i/ili izravne prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, razvoja uslužnih (nepoljoprivrednih) djelatnosti, tradicijski i umjetnički obrti ili turizam na ruralnom području čemu pogoduje atrakcije poput ušća Mure i Dravu i umjetno jezero Šoderica.



8.6 Rizici poljoprivredne proizvodnje i načini upravljanja istima

Rizici u poljoprivredi sastavni su dio poslovne svakodnevnice poljoprivrednih gospodarstava. Javljaju se kao posljedica bioloških odlika poljoprivredne proizvodnje, liberaliziranog i nestabilnog tržišta, tranzicijskih i integracijskih procesa, klimatskih i političkih promjena. U znanstvenoj i stručnoj teoriji spominje se sljedećih pet oblika rizika u poljoprivredi - proizvodni, tržišni, institucionalni, financijski i ljudski rizici. U razgovoru sa poljoprivrednicima na području Općine, istaknuti su primjeri svih navedenih oblika rizika prisutni u njihovom poslovanju, ali su ipak u najvećoj mjeri apostrofirani institucionalni rizici koji se tiču promjene zakonskih rješenja stjecanja zemljišta, neusklađenost katastra i gruntovnice i posljedice toga u obliku ograničenih mogućnosti kupnje zemljište, promjena uvjeta stjecanja prava na određena plaćanja i potpore.

Upravljanje rizikom je postupak uočavanja, predviđanja i ublažavanja posljedica rizika nastalog tokom proizvodnog procesa na poljoprivrednom gospodarstvu. Institucionalni rizici i njihovo ublažavanje uglavnom nisu u ingerenciji općina već se rješavaju na državnoj razini. Ono što općine mogu, a što je ujedno utvrđeno i programom potpora u poljoprivredi na području Općine Legrad za 2018. godinu, je sufinanciranje polica osiguranja usjeve od šteta nastalih uslijed olujnog nevremena, tuče i suše i od šteta od divljači. Uz sufinanciranje usluga izrade natječajne dokumentacije i prijave projekata na natječaje za sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, sufinanciranje polica osiguranja treba biti glavna točka alokacije relativno oskudnog općinskog fonda za de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru.



9 Zaključak

Nakon provedene analize svih segmenata poljoprivredne proizvodnje na području Općine propisane su mjere kojima će se ostvariti održiva i konkurentna poljoprivredna proizvodnja. Mjere su podijeljene u tri skupine:

• Prioritetne mjere – mjere čija provedba može imati najviše dopinosa poljoprivrednoj proizvodnji i koje su od

najveće važnosti za daljnju poljoprivrednu proizvodnju u Općini

• Usmjeravajuće mjere – smjernice za poboljšanje aktualne poljoprivredne proizvodnje i koje su namijenjene

kranjim korisnicima (poljoprivrednicima)

• Horizontalne mjere – popis aktivnosti koje je potrebno kontinuirano provoditi kako bi se osigurala održivi

razvoj poljoprivrede za duži niz godina

• Mjere zaštite prirode – uvjeti zaštite prirode

9.1 Prioritetne mjere

Nakon provedene analize svih segmenata poljoprivredne proizvodnje na području Općine zaključeno je da je najveća prepreka razvoju konkurentnije poljoprivredne proizvodnje ustinjenost poljoprivrednih površina i nedostatak vode u tlu u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U svrhu poboljšanja trenutnog stanja dan je pregled aktivnosti koje je potrebno provesti:

• Projekt okrupnjavanja zemljišta – 6 faza

1. Izraditi brošuru koja opisuje budući projekt okrupnjavanja u svrhu upoznavanja dionika

2. Informirati javnosti i provesti anketu poljoprivrednih proizvođača o interesu za okrupnjavanje poljoprivrednog

zemljišta

3. Izraditi Idejni projekt okrupnjavanja zemljišta zainteresiranih poljoprivrednika, a koji sadrži metodologiju i

kriterije okrupnjavanja, potrebne radove, procjenu vremena i troškova, te izvore financiranja.

4. Provesti pravno udruživanje zainteresiranih poljoprivrednih proizvođača-vlasnika sukladno metodologiji iz

Idejnog projekt

5. Sklopliti ugovora o financiranju

6. Provesti projekt okrupnjivanja

Predviđeno ukupno trajanje svih faza projekta okrupnjivanja je oko 36-40 mjeseci. Bitno je od početka uključiti sve zainteresirane dionike i jasno iskomunicirati dinamiku i očekivanja projekta što se najbolje ostvaruje kroz javne tribine i anketiranje zainteresiranih. Idejni projekt treba sadržavati pravila i metodlogiju temeljem koje će se provoditi okrupnjivanje što uključuje i odabir pravnog načina sudjelovanja zainteresranih dionika (uz konzultacije s odvjetnicima) i izradu Troškovnika. Kao ulazni podatak za provedbu projekta potreban je geodetski snimak stvarnog stanja i procjena vrijednosti zemljišta.

• Projekt navodnjavanja zemljišta – 7 faza

1. Izraditi brošuru koja opisuje budući projekt navodnjavanja u svrhu upoznavanja dionika, te obaveze

sudionika u procesu planiranja navodnjavanja.

2. Informirati javnosti i provesti anketu poljoprivrednih proizvođača o interesu za navodnjavanjem

poljoprivrednog zemljišta

3. U dogovoru s Županijom / Hrvatskim vodama, nominirati projekt prema Županiji

4. Izraditi predinvesticijsku studiju

5. Izraditi idejni projekt i provesti potrebne radnje za ishođenje lokacijske dozvole

6. Izraditi glavni projekt i provesti potrebne radnje za ishođenje građevinske dozvole

7. Izraditi izvedeni projekt i provesti potrebne radnje za ishođenje uporabne dozvole



Kako bi projekt navodnjavanja bio uspješan potreban je angažman minimalno 70% korisnika zemljišta, odnosno minimalno 70% korisnika zamljišta treba biti zainteresirano.Predlaže se da područje koje će biti obuhvaćeno projektom navodnjavanja ima više od 200 ha jer u tom slučaju ostvaruje pravo na subvenciju od strane RH u visini od 80 %, dok preostali iznos financira Županij, jedinica lokalne samouprave ili krajni korisnici. Potrebno je istaknuti da je u Planu navodnjavanja Županije planirana izgradnja sustava za navodnjavanje na području Općine na površini od oko 500 ha s izvorom vode za navodnjavanje iz rijeke Drave.

S obzirom na međusobnu komplementarnost prve dvije faze oba projekta jednake predlaže se njihovo paralelno provođenje, odnosno istom brošurom obuhvatiti oba projekta kao i provedbu objedinjenih anketa i javnih tribina.

9.2 Usmjeravajuće mjere

9.2.1 Biljna proizvodnja

• Postojeće stanja u kojem gotovo 50 % ratarskih površina zauzima kukuruz trebalo bi postupno mijenjati u

pravcu uvođenja tropoljnog ili višepoljnog plodoreda.

• Na intenzivnim gospodarstvima ostvariti povećanje prinosa kukuruza za 10-20 %, pšenice za 5-10 %, ozime

uljane repice za 10-20 %, te soje za 20-30 %.

• Povrćarska proizvodnja preporuča se prije svega na ravnim ili vrlo blago nagnutim terenima te na „lakšim“

tlima ilovstog do pjeskovito ilovstog teksturnog sastava.

• Tla najlakše teksture koristiti za uzgoj ozimih i ranoproljetnih kultura zbog bržeg prosušivanja i grijanja.

• Za proizvodnju travnjaka pri izboru kultura za višegodišnje korištenje prednost treba dati lucerni te DTS i

TDS u odnosu na čiste kulture djetelina, osim na vrlo suhim i propusnim tlima, s dubokom podzemnom

vodom na kojima za ljetnih suša trave imaju slabi prirast. Na težim i vlažnijim, slabo kiselim tlima prednost

za sastav smjesa treba dati crvenoj djetelini, a na plitkim propusnim tlima na osnovici smiljkite roškaste. Za

napasivanje treba sastaviti DTS na osnovici bijele djeteline uz dodatak crvene djeteline i smiljkite roškaste.

• Površine prirodnih livada i travnjaka koje se zbog prirodnih ili drugih ograničenja ne mogu koristiti za druge

namjene (ratarska, povrtlarska proizvodnja) potrebno je kultivirati (dosijavanje, gnojidba) kako bi se povećala

njihova produktivnost i kvaliteta krme.

• Planirano korištenje geotermalne energije na području Općine iskoristiti za stakleničku proizvodnju povrća i

cvijeća.

9.2.2 Stočarstvo

• Razvoj svinjogojstva na manjim poljoprivrednim gospodarstvima usmjeriti širenje postojeće proizvodnje uz

namjensku proizvodnju svinja većih završnih masa namijenjenih tržištu ili preradi na vlastitom gospodarstvu.

Navedeno podrazumijeva uzgoj pasmina landras, jorkšir i durok kao i njihovih križanaca, utovljenih prema

tehnologiji produženog tova uz restrikciju hrane u određenoj fazi proizvodnje te korištenju lokalno dostupnih

krmiva.

• Konkurentniju proizvodnju mlijeka temeljiti na korištenju životinja visokog proizvodnog potencijala,

kombiniranih pasmina (simentalsko govedo) u intenzivnim uvjetima držanja i hranidbe. Pri tome na farmama

koje se specijaliziraju samo za proizvodnju mlijeka potrebno je povećati veličinu osnovnog stada do najmanje

60 krava kao i proizvodnju mlijeka po kravi (>6.500 kg/god).

• Osigurati održivost mliječnih farmi na način da se osigura najmanje 1 ha poljoprivrednog zemljišta po kravi.

Navedenom površinom osigurala bi se proizvodnja dostatnih količina voluminoznih krmiva visoke kakvoće

na vlastitom gospodarstvu čime se mogu značajno smanjiti troškovi proizvodnje.



• Na mliječnim farmama hranidba i s njome povezana proizvodnja krme treba se temeljiti na uzgoju lucerne,

DTS i drugih leguminoza.

• Povećati potencijal akvakulture kroz korištenje novijih tehnologija uzgoja u akvakulturi poput “zatvorenih

objekata akvakulture” recirkulirajućih akvakulturih sustav (RAS) ili integriranih sustava poput akvaponike

kojim se uzgoj može, uz uzgoj ciprinidnih vrsta, prošiti i na neke druge vrste riba (smuđ Sander lucioperca,

grgeč Perca fluviatilis i dr.).

9.3 Horizontalne mjere

• Pružati potporu ekološkoj proizvodnji kroz:

o (su)financiranje sadnog materijala vrsta i sorata prikladnih za ekološki uzgoj,

o (su)financiranje ishođenja dokumentacije potrebne za certificiranu proizvodnju.

• Zadržati i poboljšati plodnost tla kroz kontinuirano sustavno uzorkovanje tla, ustroj baze podataka o tlima,

te primjenu gnojiva temeljenu na stvarnom stanju, a ne na temelju empirije.

• Zadržati i povećati sadržaj organske tvari u tlu kroz pravilnu obradu tla, pravilnim postupanjem sa biljnim

ostatcima, odgovarajućom primjenom organskih gnojiva (što ovisi o intenzitetu stočarstva) odgovarajućom

mineralnom gnojidbom, korištenjem siderata, a prije svega plodoredom.

• Digitalizirati poljoprivredu na većim gospodarstvima korištenjem suvremenih mogućnosti u snimanju prinosa

po jedinici površine, precizne gnojidbe, korištenjem hiperspektralnih snimki sa dronova, aviona ili satelita za

praćenje stanja usjeva.

• Promicati otvaranje lokalnih preradbenih kapaciteta (OPG, PO, zadruge i sl.) na lokalnom tržištu kako bi se

osigurao plasman proizvoda kroz čitavu godinu umjesto sadašnje sezonalne potražnje.

• Jačati infrastrukturu podrške poslovanju poljoprivrednika kroz:

o Unapređivanje znanja i vještina ljudskih resursa u poljoprivredi provedbom programa obrazovanja,

organizacijom ciljanih i specijaliziranih seminara i tečajeva; organiziranje ciljanih studijskih

putovanja,

o Pružanje financijske, zakonodavne i infrastrukturne potpore pri osnivanju udruga i zadruga

poljoprivrednika s ciljem prenošenja znanja, dostignuća, iskustava i stručnosti,

o Povezivanje poljoprivrednika s institucijama koje su aktivne u poljoprivrednim aktivnostima te se

zalažu za razvoj poljoprivredne industrije (javne i državne institucije, konzultantske tvrtke i sl.),

o Kontinuirano informiranje poljoprivrednika o mjerama za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja te

raspoloživim mogućnostima financiranja njihovih projektnih ideja,

o Podrška u izradi financijskih i tehničkih studija te natječajne dokumentacije,

o Organiziranje kulturnih, tradicijskih i turističkih manifestacija usmjerenih prema afirmaciji lokalne

hrane i poljoprivrede,

o Poticanje poljoprivrednika na osiguravanje poljoprivredne proizvodnje,

o Organiziranje gostovanje poljoprivrednika u vrtićima i školama radi afirmacije poduzetništva u

poljoprivredi.

• Jačati ekonomske održivosti malih i „mladih“ poljoprivrednih gospodarstava kroz:

o Davanje prvenstva u raspodjeli potpora iz proračuna Općine malim gospodarstvima (do 8.000 eura

ekonomske veličine), s proizvodnjom proizvoda veće dodane vrijednosti (stočarstvo, voćarstvo,

povrćarstvo, cvjećarstvo),



o Davanje prvenstva u raspodjeli potpora iz proračuna Općine mladim nositeljima poljoprivrednih

gospodarstava (do 40 godina starosti),

o Poticanje okrupnjavanja malih proizvođača,

o (Su)financiranje prijava malih gospodarstava na natječaje iz Programa ruralnog razvoja,

o Organizacija radionica i predavanja stručnjaka kojima će se mala gospodarstva usmjeravati na

dohodovnije poljoprivredne kulture,

o Usmjeravanje malih poljoprivrednike na uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija u

poljoprivrednom sektoru.

• Diversificirati poljoprivredna gospodarstava prema dohodovnijim i/ili dopunskim djelatnostima kroz:

o Pružanje infrastrukturalne podrške razvoju alternativnih proizvodnih sustava – ekološke i

biodinamičke poljoprivrede,

o Pružanje financijske i administrativne potpore pokretanju prerade na poljoprivrednim

gospodarstvima,

o Predstavljanje mogućnosti ruralnog turizma i iskustva agroturističkih poduzetnika iz općina sa

sličnim agroklimatskim i krajobraznim uvjetima,

o Promicanje tradicijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i tradicijskih suvenira,

o Koordinacija povezivanja sektora turizma i sektora poljoprivrede pri osnivanju i djelovanju turističkih

seljačkih gospodarstava.

• Povećati tržišne atraktivnosti i kvalitete prehrambenih proizvoda kroz:

o Promicanje proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda veće dodatne vrijednosti i više

faznosti,

o Promicanje uključivanja poljoprivrednika u sustave označavanje kvalitete poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda,

o Promicanje uključivanje poljoprivrednika u kratke opskrbne lance,

o Financijska podrška izgradnji doradbenog centra za voće i povrće (prerada, sušenje, pakiranje),

o Razvoj robnih marki (brandova) na razini pojedinačnih gospodarstva i lokalne zajednice,

o (Su)financiranje marketinške pripreme proizvoda.

9.4 Mjere zaštite prirode

• Ukoliko se u narednom razdoblju planira izgradnja i razvoj projekata unutar ekološke mreže i unutar

regionalnog parka i/ili posebnog rezervata, potrebno je provesti postupka ocjene prihvatljivosti

projekta/zahvata za ekološku mrežu

• Vezano uz razvoj i provođenje sadržaja predviđenih Strategijom, a koji se planiraju provoditi unutar

zaštićenog područja potrebno je uspostaviti suradnju sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim

dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije



10 Literatura i korišteni materijali

10.1 Znanstveni i stručni radovi

Ašić, S. (1999): Ljekovito bilje, Rijeka

Bašić, F., Butorac, A., Vajnberger, A., Malbašić, D., 1987. Komparativna istraživanja efikasnosti različitih materijala u kalcifikaciji kiselih tala, Poljoprivredne aktualnosti, vol. 28, br.1-2, 153-170.

Bašić, F., M. Mesić, I. Kisić, A. Butorac, 1995. Projekt transformacije poljoprivrede na vodozaštitnom području crpilišta Kosnica, studija, rukopis, stručni spisi Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta, str. 80, Zagreb.

Batelja Lodeta,K., Gugić,J., Čmelik,Z. 2011. Ekološka poljoprivreda u Europi i Hrvatskoj s osvrtom na stanje voćarstva. Pomologia Croatica 3-4: 135-148.

Brinkman, R. and A.J. Smyth (Eds.) (1973): Land evaluation for rural purposes. Summary of an Expert Consultation, Wageningen, The Netherlands, 6-12 October 1972. Int. Inst. for Land reclamation and Improvement, Wageningen, Publ. No. 17

Butorac, A., 1999. Opća agronomija. Udžbenik. Školska knjiga Zagreb, str. 648.

Čmelik, Z. 2010. Klasični (ekstenzivni) voćnjaci u Hrvatskoj. Pomologia Croatica 3-4: 55-66.

Čmelik, Z. i sur. (2008: Regionalizacija voćarske i vinogradarske proizvodnje u Zagrebačkoj županiji. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Čmelik, Z., Husnjak, S. i sur. (2009) Regionalizacija voćarske proizvodnje u Ličko-senjskoj županiji. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Čmelik, Z., Husnjak, S. i sur. (2010) Regionalizacija voćarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Pomologia Croatica 16: 13-36.

Čmelik,Z., Husnjak,S. (2011) Regionalizacija voćarske proizvodnje u Virovitičko-podravskoj županiji. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Husnjak S., Bensa, A. (2018): Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za navodnjavanje u agroregijama Hrvatske. Časopis Hrvatske vode, godina 26, broj 105, str. 157-238

Husnjak S., Kisić I., Vukadinović V., Rastija D. (2014): Tla istočne Hrvatske – resursi, oštećenja i zaštita. Zbornik radova znanstveno stručnog skupa „Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj održivog razvoja istočne Hrvatske“, Osijek, str. broj 93 do 114.

Husnjak, S. (2014): Sistematika tala Hrvatske. Sveučilišni udžbenik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

Husnjak, S., Bosak, M. (2014): Utjecaj značajki tla na retenciju vlage u tlu. Agronomski glasnik, vol. 76, no 1-2; 3-14.

Husnjak, S., i sur. (2005): Regionalizacija poljoprivredne proizvodnje u Zagrebačkoj županiji. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Husnjak, S., Kušan, V., Perica, D., Kaučić, D., Carević, T. (2014): Proizvodni potencijal zemljišta na krškim poljima otoka Lastovo. Hrvatske vode 89; 213-226.



Husnjak, S., Mesarić, M., Mesić, M. (2014): Determination of Soil Temperature Regimes in Croatia. Agriculturae Conspectus Scientificus, vol. 79, no. 3; 139-143.

Husnjak, S., Vidaček, Ž., i sur. (2005): Pedološki dio za Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju

Jungić, D., Husnjak, S., Ključarić, K. (2015): Režim vlažnosti tla u uvjetima uzgoja kukuruza i soje na pokusnom polju Agronomskog fakulteta u Maksimiru. 50. Hrvatski i 10. međunarodni simpozij agronoma, Opatija. Zbornik radova, str. 68-73.

Magrini, G. (2018): Kako uzgajati kućno cvijeće, priručnik.

Mesić M., Bašić F., Kisić I., Butorac A., Gašpar I. 2007. Influence of mineral nitrogen fertilization on corn grain yield and nitrogen leaching. Cereal Research Communications. 35:2 (773-776) 90.

Mesić M., Kisić I., Bašić F., Butorac A., Zgorelec Ž., Gašpar I., 2007. Losses of Ca, Mg and SO42-S with Drainage Water at Fertilisation with Different Nitrogen Rates. Polj. znan. smotra, vol. 72/1: 95-101.

Mesić M., Kisić, I., Vuković, I., Zgorelec, Ž., Jurišić, A., Juras, I., 2010. Agroekološki elaborat s preporukom za gnojidbu table GU i MGU, Hrastovac.

Mesić M., Zgorelec Ž., Kisić, I., Butorac, A., Gašpar, I. 2009. Losses of NO3-N in drainpipe at different nitrogen fertilization levels. Zbornik radova – Water policy 2009 – Water as a vulnerable and Exhaustible Resource, Prag (234-237).

Mesić, M., 1996. Korekcija suvišne kiselosti tla različitim vapnenim materijalima. Doktorska disertacija. Zagreb. Agronomski fakultet, 154 str.

Mesić, M., Bašić, F., Kisić, I., Zgorelec, Ž., Vuković, I., Sajko, K., Jurišić, A., 2009. Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš.

Mesić, M., F. Bašić, 2002. Agrotehničke melioracije. Poglavlje u Studiji: Razvitak poljoprivrede na području Brodsko - posavske županije str. 145 – 177.

Parađiković, N. (2010): Suvremene metode uzgoja florikulture- tekstualni materijal za studente. Poljoprivredni fakultet Osijek.

Stepanović, B., Radanović, D., Turšić, I., Nemčević, N., Ivanec, J. (2009): Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja. Izdavač: Jan-Spider, Pitomača

Škorić A. 1982. Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb

Škorić, A. (1991): Sastav i svojstva tla. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb.

Vidaček, Ž., Bogunović, M., Husnjak, S. i sur. (2003): Hidropedološka karta vodnog područja slivova rijeka Drave i Dunava, mjerila 1:300 000. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Vidaček, Ž., Bogunović, M., Husnjak, S., Sraka, M., Bensa, A. (2009): Studija osjetljivosti tla i ranjivosti podzemnih voda na onečišćenja s površine. Agronomski fakultet, Zavod za pedologiju

Vidaček, Ž., Husnjak, S. (1987): Agropedološka i melioracijska osnova Studije uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja slivova Drave i Dunava na području ZO Varaždin, FPZ-Institut za agroekologiju, Zagreb

Vidaček, Ž., Husnjak, s. i sur. (2003): Plan navodnjavanja na području Međimurske županije- Agronomska osnova. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu



10.2 Internetske baze podataka

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: Podaci iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, stanje 31.12.2018.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: Tražene kulture na Jedinstvenom zahtjevu iz 2018. godine, preuzeto s mrežnih stranica https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2018/08/Tra%C5%BEene-kulture-na-Jedinstvenom-zahtjevu-iz-2018.xlsx

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: Evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj (ARKOD), stanje 31.12.2017.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju: Popis dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, stanje 27.11.2017.

Državni zavod za statistiku: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., podaci preuzeti s mrežnih stranica https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

EUR-Lex: Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i vijeća, preuzeto s mrežnih stranica https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?uri=CELEX%3A32012R1151

Europska komisija: DOOR: EU database of agricultural products and foods, podaci za RH preuzeti s mrežnih stranica https://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html

Eurostat (2017): Other gainful activities directly related to the holding: number of farms, agricultural area, standard output (SO) and livestock (LSU) by age and sex of holder, dostupno na http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ef_ogadsexage&lang=en

Eurostat: EU labour force survey – data and publication, podaci za 2016. godinu

Eurostat: Farm structure: tables and figures, temeljeno na Farm Structure Survey 2013., preuzeto s mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Farm_structure_statistics

Hrvatska poljoprivredna agencija: Hrana s hrvatskih farmi i polja, preuzet s mrežnih stranica http://hrana-hrvatskih-farmi.hpa.hr/

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta: Baza podataka Obrtnog registra, podaci za općinu Legrad preuzeti s mrežnih stranica https://or.portor.hr/pretraga.htm

Ministarstvo poljoprivrede (2018): Zeleno izvješće - godišnje izvješće o stanju poljoprivrede za 2017., preuzeto s mrežnih stranica https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/Zeleno_izvjesce_2017..doc

Ministarstvo uprave: Registar udruga Republike Hrvatske, podaci za općinu Legrad preuzeti s mrežnih stranica https://registri.uprava.hr/#!udruge

Općina Legrad: Program ukupnog razvoja općine Legrad (2016-2020), preuzeto s mrežnih stranica https://opcinalegrad.hr/wp-content/uploads/2013/08/Program-ukupnog-razvoja-Op%C4%87ine-Legrad-za-razdoblje-od-2016.-2020.-godine.docx

Podaci od Agencije za plaćanje o površinu (ARKOD) uzgajanih poljoprivrednih kultura na općini Legrad u 2015., 2016., 2017. i 2018. godini

https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2018/08/Tra%C5%BEene-kulture-na-Jedinstvenom-zahtjevu-iz-2018.xlsx

https://www.apprrr.hr/wp-content/uploads/2018/08/Tra%C5%BEene-kulture-na-Jedinstvenom-zahtjevu-iz-2018.xlsx

https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?uri=CELEX%3A32012R1151

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?uri=CELEX%3A32012R1151

https://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/list.html

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=ef_ogadsexage&lang=en

https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Farm_structure_statistics

http://hrana-hrvatskih-farmi.hpa.hr/

http://hrana-hrvatskih-farmi.hpa.hr/

https://or.portor.hr/pretraga.htm

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/Zeleno_izvjesce_2017..doc

https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/poljoprivredna_politika/zeleno_izvjesce/Zeleno_izvjesce_2017..doc

https://registri.uprava.hr/#!udruge

https://opcinalegrad.hr/wp-content/uploads/2013/08/Program-ukupnog-razvoja-Op%C4%87ine-Legrad-za-razdoblje-od-2016.-2020.-godine.docx

https://opcinalegrad.hr/wp-content/uploads/2013/08/Program-ukupnog-razvoja-Op%C4%87ine-Legrad-za-razdoblje-od-2016.-2020.-godine.docx



Poslovni Savjetnik: http://www.poslovni-savjetnik.com/poduzetnistvo/cvjecarstvo-biznis-koji-bi-u-hrvatskoj-tek-trebao-procvasti (2019)

10.3 Zakoni, pravilnici, odluke, uredbe

Narodne novine (62/2019): Pravilnik o Upisniku poljoprivrednika

Narodne novine (81/15): Pravilnik o priznavanju i potporama za početak rada proizvođačkih organizacija

Pravilnik o onečišćenju poljoprivrednog zemljišta (NN 9/2014)

UREDBA (EU) 1143/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja

invazivnih stranih vrsta (22. listopada 2014.)

Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća (dostupno na https://eur-lex.europa.eu/legal-

content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32013R1380)

Uredba Vijeća (EZ) br. 708/2007 (dostupno na https://eur-lex.europa.eu/legal-

content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32007R0708)

Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19)

Zakon o akvakulturi (Narodne novine br. 130/2017 i 111/2018)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 39/2013)

Zakon o vodama (N.N. 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

10.4 Direktive, konvencije, povelje, sporazumi i protokoli

Direktiva 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš

Direktiva o očuvanju divljih ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC)

DIREKTIVA VIJEĆA 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (21. svibnja 1992.)

Okvirna direktiva o vodama - 2000/60/EC

10.5 Publikacije

EC - Sustainable aquaculture and Natura 2000 (2018):

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/pdf/guidance_on_aquaculture_and_natura_2000_

hr.pdf

EUROSTAT - https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/ Glossary:Livestock_unit_(LSU)

http://www.poslovni-savjetnik.com/poduzetnistvo/cvjecarstvo-biznis-koji-bi-u-hrvatskoj-tek-trebao-procvasti

http://www.poslovni-savjetnik.com/poduzetnistvo/cvjecarstvo-biznis-koji-bi-u-hrvatskoj-tek-trebao-procvasti

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32013R1380




http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/pdf/guidance_on_aquaculture_and_natura_2000_hr.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/pdf/guidance_on_aquaculture_and_natura_2000_hr.pdf

https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/



FAO (1976): A framework for land evaluation. Soil Bull. No. 32. FAO, Rome and ILRI, Wageningen. Publ. No. 22.

Fienitz, M. (2017). Small Farms in Europe: Viable but Underestimated, Eco Ruralis.

Hegedušić P., Đugum J., Kravar Kolarić S., Dujmić S., Golub B. (2018). Oznake iz EU sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, (Zbornik radova) 4. međunarodni kongres o ruralnom turizmu

Howley, P., O’Donoghue, C., and Heanue, K., 2012. ‘Factors Affecting Farmers’ Adoption of Agricultural Innovations: A Panel Data Analysis of the Use of Artificial Insemination among Dairy Farmers in Ireland’, Journal of Agricultural Science, 4 (6), 171 – 179.

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, (2018): Katalog kalkulacija poljoprivredne Ministarstvo poljoprivrede (2018): Proizvodno potrošne bilance i ocjena samodostatnosti poljoprivredno prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj.

Lobley, M., Baker, J, R., and Whitehead, I., (2010). ‘Farm succession and retirement: Some international comparisons’, Journal of Agriculture, Food Systems, and Community Development, 1 (1), 49 – 64.

Ondrašek G., Romić D., Bakić Begić H., Bubalo Kovačić M., Husnjak S., Mesić M., Šestak I., Salajpal K., Barić K.,

Bažok R., Pintar A., Romić M., Krevh V., Konjačić M., Vnučec I., Zovko M., Brkić Ž., Kušan V. (2019). Određivanje

prioritetnih područja motrenja podzemnih voda unutar intenzivnog poljoprivrednog prostora, SAGRA. Sveučilište u

Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb

Potter, C., and Lobley, M., (1996). ‘Unbroken Threads? Succession and its Effects on Family Farms in Britain’, Sociologia Ruralis, 36 (3), 286 – 306.

Revija ruralnog razvoja Europske unije (2013). Obiteljska poljoprivredna gospodarstva – izdanje na hrvatskom jeziku, broj 17, 2013.

Svržnjak, K, Kantar, S., Gajdić, D., Jerčinović, S. (2018). Analiza stanja u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Koprivničko-križevačke i Međimurske županije u cilju osnivanja kratkih lanaca opskrbe, studija u okviru projekta „AGRISHORT“

10.6 Planovi, programi, strategije

Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture za razdoblje 2014-2020, NSPA, 2014

II. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, (NN 60/17).

Općina Legrad: Program potpora u poljoprivredi na području Općine Legrad za 2018. godinu

Plan navodnjavanja Koprivničko-križevačke županije, Institut građevinarstva Hrvatske, 2008.

10.7 Izvješća

Hrvatska poljoprivredna agencija: Jedinstveni registar domaćih životinja – Izvješće o broju domaćih životinja za 2018.



10.8 Ostalo

Anketni podaci većih poljoprivrednih proizvođača na općini Legrad. Općina Legrad, 2019. godine

Državni zavod za statistiku (DZS) 2019. Indeksi poljoprivredne proizvodnje u 2018.

Ministarstvo poljoprivrede (MP, 2019). Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) - Brojno stanje domaćih životinja

na dan 31.12.2018. godine



11 Prilozi

11.1 Tablični prikaz rezultata analize uzoraka

Ozn

aka

uzo

rka Koordinate (HTRS96)

ANALIZA #1 ANALIZA #2

pH

u v

od

i

pH

u K

Cl-

u

Hu

mu

s

(%)

Al-

P2O

5

mg

/100

g

Al-

K2O

mg

/100

g

Hid

rolit

sk

a ki

selo

st

Sad

ržaj

uku

pn

ih

karb

on

ata

Uku

pn

i

du

šik

u t

lu

Fiz

iolo

ški

akti

vno

vap

no

Cd

mg

/kg

ST

Cr

mg

/kg

ST

Cu

mg

/kg

ST

Ni

mg

/kg

ST

Pb

mg

/kg

ST

Zn

mg

/kg

ST

North East

1 5132381 527780,6 6,04 4,79 >4,14 18,45 19,02 5,25

2 5132312 527926 6,27 5,06 3,05 5,52 12,13 4,2

3 5132376 527956,5 6,04 4,67 4,13 9,48 13,93 5,6

4 5132305 528218,5 6,44 5,08 2,76 6,28 10,4 3,02

5 5131204 527190,5 7,7 6,86 >4,14 10,33 10,83

6 5131583 527776,5 8,13 7,28 2,57 7,33 5,18

0,21 31,74 32,62 27,82 29,46 105,13

7 5130601 527996,1 6,86 5,85 3,61 12,4 16,11 2,67

8 5128892 526154,6 8,08 7,32 2,04 >40,00 10,28

9 5128269 528250 8,01 7,4 2,81 20,39 19,77

11,38

10 5128415 528992,3 8,38 7,78 1,41 29,14 7,27

10,54

11 5128558 529211,4 8,4 7,81 1,21 27,22 6,64

14,76

12 5128073 520892,5 8,16 7,45 2,15 8,77 5,58

8,01

13 5127816 522138,5 8,15 7,44 1,88 23,71 7,57

7,59

14 5128272 523171,9 8,19 7,27 3,13 18,03 10,68

15 5127701 523221,7 8,03 7,31 2,32 10,91 12,86

16 5127882 524865 8,08 7,16 3,42 7,46 9,90

17 5128189 525102,8 8,14 7,56 2,05 32,88 13,2

14,33



Ozn

aka

uzo



pH

u v

od

i

pH

u K

Cl-

u

Hu

mu

s

(%)

Al-

P2O

5

mg

/100

g

Al-

K2O

mg

/100

g

Hid

rolit

sk

a ki

selo

st

Sad

ržaj

uku

pn

ih

karb

on

ata

Uku

pn

i

du

šik

u t

lu

Fiz

iolo

ški

akti

vno

vap

no

Cd

mg

/kg

ST

Cr

mg

/kg

ST

Cu

mg

/kg

ST

Ni

mg

/kg

ST

Pb

mg

/kg

ST

Zn

mg

/kg

ST

North East

18 5128215 525885,3 8,32 7,5 1,78 19,05 7,69

11,8

19 5128154 525702,9 8,21 7,56 1,73 16,45 7,52

13,45

20 5128143 525882,2 8,3 7,47 1,46 19,65 6,18

10,09

21 5128094 526089,9 8,02 7,37 2,08 34,26 19,86

22 5127554 525548,8 8,03 7,16 2,47 18,65 11,42

23 5127835 526394,8 8,1 7,49 1,33 24,94 7,71

8,82

24 5127769 526495,3 7,96 7,41 2,00 13,13 13,43

10,09

25 5127334 527366,2 8,08 7,46 2,4 17,76 10,76

10,09

26 5127458 527463,5 8,12 7,59 2,19 17,18 7,51

12,61

27 5127449 528300,6 8,02 7,5 2,43 18,96 13,74

10,93

28 5127768 529120 8,2 7,4 2,19 29,91 18,04

8,82

29 5127464 520730,8 8,09 7,3 2,63 22,34 14,76

30 5127788 521719,6 7,98 7,3 2,11 17,05 6,67

31 5126932 521400,3 7,97 7,15 2,71 19,81 9,55

32 5126910 522191,4 7,74 6,75 3,77 14,62 8,83

33 5127137 522345,3 8,02 7,33 2,84 6,50 6,26

34 5127453 523089,8 8,09 7,47 1,31 31,45 6,97

7,98

35 5126785 522670,9 8,04 7,12 3,23 10,15 8,17

36 5126876 523554,5 7,83 7,33 2,72 31,61 18,19

37 5126552 523980 7,68 7,18 2,05 39,72 22,37

38 5127194 525028,2 8,06 6,99 2,48 16,21 9,55

39 5127024 525125,1 5,39 4,33 2,36 18,40 16,13 4,42

40 5127000 525095,8 5,18 4,22 2,26 9,67 14,99 4,38

41 5126539 525152 8,21 7,30 2,90 8,72 10,88



Ozn

aka

uzo



pH

u v

od

i

pH

u K

Cl-

u

Hu

mu

s

(%)

Al-

P2O

5

mg

/100

g

Al-

K2O

mg

/100

g

Hid

rolit

sk

a ki

selo

st

Sad

ržaj

uku

pn

ih

karb

on

ata

Uku

pn

i

du

šik

u t

lu

Fiz

iolo

ški

akti

vno

vap

no

Cd

mg

/kg

ST

Cr

mg

/kg

ST

Cu

mg

/kg

ST

Ni

mg

/kg

ST

Pb

mg

/kg

ST

Zn

mg

/kg

ST

North East

42 5127394 525723,1 8,25 7,54 2,12 19,87 6,75

13,45

43 5126666 525793 7,74 7,39 3,45 >40,00 37,84

44 5126717 526405,4 7,7 7,26 3,14 >40,00 27,83

45 5126820 527078,4 8,12 7,53 2,42 20,53 9,15

12,61

46 5126781 527151,9 8,05 7,45 2,19 6,37 6,27

47 5126349 526793,1 8,1 7,28 3,09 13,68 11,08

48 5126372 526872,7 8,29 7,46 2,16 6,66 8,07

49 5126372 527088,9 7,94 7,17 2,56 36,66 15,16

50 5126261 529059,8 8,25 7,47 2,18 13,68 10,64

10,96

51 5126679 520886,9 7,64 6,82 2,97 15,03 17,24

52 5126766 521101,4 7,96 7,08 2,2 14,14 9,38

53 5126288 520595,7 8,11 7,36 2,5 7,38 9,51

54 5125990 522297,3 8,04 7,19 3,07 8,79 13,57

55 5126657 523131 7,86 6,99 2,26 11,65 8,78

56 5126131 523374 7,94 7,17 2,88 10,88 11,43

0,21 32,49 32,87 29,88 25,06 99,84

57 5126524 523699,3 8,04 7,2 3,15 11,04 8,06

58 5125889 523585,8 7,9 7,35 2,62 18,48 9,37

59 5125757 523655,8 6,77 5,56 3,06 7,30 11,76 2,58

60 5126065 524368,5 7,63 6,97 2,68 22,64 21,51

61 5125831 524417,8 8,07 7,4 2,33 18,29 9,17

4,64

62 5125529 524437,5 7,96 7,38 2,71 23,7 9,71

63 5125637 524765,2 8,09 7,32 2,56 10,76 9,03

64 5125619 525288,8 8,29 7,54 2,54 10,56 6,1

6,75

65 5125798 525775,4 8,06 7,17 2,13 > 40,00 16,46



Ozn

aka

uzo



pH

u v

od

i

pH

u K

Cl-

u

Hu

mu

s

(%)

Al-

P2O

5

mg

/100

g

Al-

K2O

mg

/100

g

Hid

rolit

sk

a ki

selo

st

Sad

ržaj

uku

pn

ih

karb

on

ata

Uku

pn

i

du

šik

u t

lu

Fiz

iolo

ški

akti

vno

vap

no

Cd

mg

/kg

ST

Cr

mg

/kg

ST

Cu

mg

/kg

ST

Ni

mg

/kg

ST

Pb

mg

/kg

ST

Zn

mg

/kg

ST

North East

66 5125931 525834,6 7,56 7,12 3,62 > 40,00 > 40,00

67 5126491 526163 7,82 7,35 3,3 > 40,00 28,2

68 5126275 526710 8,13 7,39 2,93 7,21 10,88

69 5125972 526545,1 7,81 6,86 3 22,99 13,32

70 5125855 526805,1 8,17 7,46 1,9 39,43 10,9

6,75

71 5125944 527171,2 7,95 6,95 3,17 13,97 16,57

72 5125701 528953,4 8,12 7,03 1,61 12,2 9,88

73 5125698 529027,6 8,02 7,27 2,48 13,51 11,34

74 5125298 528813 8,03 7,17 2,38 19,13 13,18

0,23 23,88 22,58 23,15 19,96 71,54

75 5125406 529115,7 7,91 7,32 2,84 12,09 14,38

76 5125172 529004,1 8,05 7,11 2,26 15,82 12,28

77 5125656 529298,4 8,15 7,28 2,44 15,17 9,7

78 5125570 529341,2 8,17 7,37 2,86 9,34 9,58

79 5125131 529198,3 8,16 7,21 2,1 9,76 10,67

80 5125630 530329,1 8,04 7,09 2,88 13,87 12,3

81 5125320 520218,5 7,81 7,01 2,54 12,1 10,19

82 5125317 520415,4 7,75 6,83 2,85 17,28 14,42

83 5125721 521296,2 7,82 7,07 2,16 20,03 10,51

84 5125685 521319,6 8,07 7,16 2,27 10,72 9,66

85 5125801 521416,4 8,16 7,22 1,92 15,29 6,39

86 5125029 521427,2 7,9 7,04 3,68 8,44 8,13

87 5124718 522224,6 5,8 4,15 2,93 <5,00 10,6 6,69

88 5125150 522309,9 7,09 5,61 2,7 <5,00 13,23 2,84

89 5125283 522482,5 8,19 7,33 1,76 6,74 6,57



Ozn

aka

uzo



pH

u v

od

i

pH

u K

Cl-

u

Hu

mu

s

(%)

Al-

P2O

5

mg

/100

g

Al-

K2O

mg

/100

g

Hid

rolit

sk

a ki

selo

st

Sad

ržaj

uku

pn

ih

karb

on

ata

Uku

pn

i

du

šik

u t

lu

Fiz

iolo

ški

akti

vno

vap

no

Cd

mg

/kg

ST

Cr

mg

/kg

ST

Cu

mg

/kg

ST

Ni

mg

/kg

ST

Pb

mg

/kg

ST

Zn

mg

/kg

ST

North East

90 5125315 523411,4 7,79 6,84 2,54 15,86 13,38

91 5125223 523497,9 5,87 4,64 3,38 5,66 14,75 4,59

92 5125124 524503,6 6,05 4,81 3 <5,00 10,05 4,29

93 5125253 526137,3 8,21 7,62 2,57 10,81 6,98

8,85

94 5124648 528803,8 7,95 7,2 1,56 19,7 10,38

95 5125094 529035,4 7,98 6,91 2,14 14,48 8,41

96 5124872 530553,7 8,25 7,69 2,21 8,88 7

18,55

97 5124282 531434,7 8,21 7,66 1,89 9,47 8,69

13,07

98 5124330 520540,2 5,75 4,26 3,31 < 5,00 11,02 6,56

99 5124203 521342 7,05 5,87 3,41 9,53 7,59 2,84

100 5124139 521689,6 7,84 6,62 3,93 8,58 6,54

101 5124642 522137,6 5,91 4,55 2,9 <5,00 10,92 5,29

102 5124404 522310,3 7,74 6,61 4,02 <5,00 9,64

103 5123721 522866 5,69 4,29 3,17 <5,00 11,97 5,51

104 5123801 522968,3 5,62 4,32 >4,14 <5,00 13,45 8,62

105 5123662 529333 7,93 7,29 2,91 6,38 7,93

106 5123990 529564,3 8,01 7,26 2,08 29,16 21,56

107 5123893 530744 7,92 7,3 2,16 12,02 9,67

108 5123906 530960,2 8,09 7,33 2,52 20,1 10,82

109 5123822 531362,4 8,15 7,33 1,55 9,31 7,92

110 5123929 532126,9 7,95 7,53 1,68 10,78 6,87

12,65

111 5123164 522492,8 6,57 5,25 2,71 10,3 13,21 2,84

112 5123163 522603,6 5,83 4,84 2,55 15,54 12,66 4,03

113 5122889 522754,8 7,73 6,91 2,42 > 40,00 11,34



Ozn

aka

uzo



pH

u v

od

i

pH

u K

Cl-

u

Hu

mu

s

(%)

Al-

P2O

5

mg

/100

g

Al-

K2O

mg

/100

g

Hid

rolit

sk

a ki

selo

st

Sad

ržaj

uku

pn

ih

karb

on

ata

Uku

pn

i

du

šik

u t

lu

Fiz

iolo

ški

akti

vno

vap

no

Cd

mg

/kg

ST

Cr

mg

/kg

ST

Cu

mg

/kg

ST

Ni

mg

/kg

ST

Pb

mg

/kg

ST

Zn

mg

/kg

ST

North East

114 5123085 523146,8 6,17 4,64 3,53 < 5,00 11,37 3,63

115 5123521 523060,2 6,4 5,06 4,05 < 5,00 12,43 2,98

116 5123475 523149,9 5,94 4,53 2,84 < 5,00 6,33 4,51

117 A 5124066 522498,2 6,52 4,95 2,15 < 5,00 7,94

0,05

117 B 5124066 522498,2 6,66 4,75 1,28 < 5,00 5,25

0,06

118 A 5124692 522765,1 6,98 5,65 3,01 <5,00 7,06

0,21

118 B 5124692 522765,1 8,53 7,43 1,25 < 5,00 < 5,00

7,59 0,11 4,45

119 5124780 522894,3 6,17 5,12 > 4,14 < 5,00 8,59 4,33

120 5124293 523110 6,24 4,79 3,29 < 5,00 7,49 3,94

Documents

Strategija razvoja poljoprivrede Općine Legrad za