Embed Size (px)
Citation preview
Optimizacija dostavnih područja u poštanskomprometu
Kutle, Krešimir
Master's thesis / Diplomski rad
2018
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:185247
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-31
Repository / Repozitorij:
Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Krešimir Kutle
OPTIMIZACIJA DOSTAVNIH PODRUČJA U
POŠTANSKOM PROMETU
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2018.
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
Optimizacija dostavnih područja u poštanskom
prometu
Optimization of Postal Traffic Delivery Areas
Mentor: dr. sc. Tomislav Kljak Student: Krešimir Kutle
JMBAG: 0135203756
Zagreb, svibanj 2018.
SAŽETAK
U ovom radu se govori o optimizaciji dostavnih područja u poštanskom prometu.
Optimizacija je konstantno poboljšanje sustava, pa se u radu govori o čimbenicima koji utječu na
poboljšanje sustava. Neki od tih čimbenika su: priprema pošiljaka za dostavu, načini
organiziranja dostave, određivanje poštanskih rajona. U radu je analizirano dostavno područje
10020 Novi Zagreb, ali je provedena i analiza dostavnog rajona R-122 Mala Mlaka i Odra u
intervalu od četiri godine, kako bi se vidjelo koje su se promjene dogodile u tom periodu. Koje
su poštanske usluge rasle, koje su to nove usluge koje su se pojavile, a koje su usluge u
opadanju.
KLJUČNE RIJEČI: Optimizacija; dostavno područje; poštonoša
SUMMARY
This work is about optimization of postal traffic delivery areas. Optimization is trying to do
system better, so this work is talking about factors which are helping to do system better. Some
of that factors are: preparation of delivery, the ways how to organize delivery, determination of
postal regions. In this work is analyzed delivery postal area 10020 Novi Zagreb, and also is
analyzed postal region R-122 Mala Mlaka and Odra in a period of four years, to see which
changes has happened in that period. Which postal services are growing, which postal services
came up and which postal services are in decline.
KEY WORDS: Optimization; delivery areas; postman
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 1
2. OPTIMIZACIJA ......................................................................................................................... 2
2.1. “DIGITALNI POŠTAR” ..................................................................................................... 2
2.2. PUDO SUSTAVI ................................................................................................................. 3
2.3. UTVRĐIVANJE PRIJEĐENOG PUTA U DOSTAVI ....................................................... 4
2.4. PRIPREMA POŠILJAKA ZA DOSTAVU ......................................................................... 6
2.5. UVOĐENJE AUTOMOBILA U DOSTAVNU SLUŽBU ................................................. 7
3. DOSTAVNA PODRUČJA ......................................................................................................... 8
3.1. USTROJSTVO POŠTANSKE MREŽE .............................................................................. 8
3.2. SUSTAVI DOSTAVE ....................................................................................................... 10
3.2.1. CENTRALIZIRANI SUSTAV DOSTAVE ............................................................... 10
3.2.2. DECENTRALIZIRANI SUSTAV DOSTAVE .......................................................... 12
3.2.3. KOMBINIRANI SUSTAV DOSTAVE ..................................................................... 13
3.2.4. INTEGRIRANI SUSTAV DOSTAVE KORIŠTENJEM MOTORNIH VOZILA .... 15
4. ČIMBENICI I NAČINI ODREĐIVANJA RAJONA DOSTAVE ........................................... 17
4.1. NAČINI ORGANIZIRANJA DOSTAVE ......................................................................... 17
4.2. ORGANIZIRANJE DOSTAVNIH RAJONA ................................................................... 19
5. ANALIZA PRODUKTIVNOSTI DOSTAVNOG PODRUČJA 10020 NOVI ZAGREB ...... 22
6. ANALIZA DOSTAVNOG RAJONA R-122 MALA MLAKA I ODRA ................................ 32
7. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 43
POPIS LITERATURE .................................................................................................................. 44
POPIS SLIKA ............................................................................................................................... 45
POPIS TABLICA ......................................................................................................................... 45
POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................... 46
1
1. UVOD
Tema rada “Optimizacija dostavnih područja u poštanskom prometu” odabrana je iz razloga
zato što me kao poštonošu zanimalo na koje se sve načine može optimizirati dostavno područje,
a u cilju bržeg i kvalitetnijeg obavljanja posla.
Rad se sastoji od sedam cjelina, uključujući uvod i zaključak kao prvo, odnosno zadnje
poglavlje. U drugom poglavlju je pisano o pojmu optimizacije i o načinima kojima bi se neko
dostavno područje moglo optimizirati. U sljedećem poglavlju je pisano o ustrojstvu poštanske
mreže i sustavima dostave (centralizirani, decentralizirani, kombinirani i integrirani). U četvrtom
poglavlju je riječ o načinima organiziranja dostave i o organiziranju dostavnih rajona. U petom
poglavlju je analizirana produktivnost dostavnog područja 10020 Novi Zagreb, a u zadnjem
poglavlju je analiziran dostavni rajon R-122 Mala Mlaka i Odra u intervalu od četiri godine.
Kao izvore literature korištene su stručne knjige na navedenu temu, internet izvori kao i
prikupljeni podaci iz vlastitih mjerenja, radnih dokumenata i statistika Hrvatske pošte.
2
2. OPTIMIZACIJA
Optimizaciju se može definirati kao konstantno poboljšanje sustava. Pošta kao jedan veliki
sustav treba, i ima sektor za optimizaciju. Zadaća sektora optimizacije je da pomoću raznih
metoda prati i analizira učinkovitost tj. produktivnost, tako da bi se moglo ponuditi optimalno
rješenje. Pokušava se naći uspješno rješenje organiziranja dostavne službe, oblikuju se dostavni
rajoni (itinerer poštonoše, količina pošiljaka, norma minute). Važnu ulogu u svemu tome ima i
priprema pošiljaka za dostavu. Ovdje još treba spomenuti kako se radi na tome da poštonoše
neće dobivati razrađene pošiljke do razine rajona kao do sada, već će one biti razrađene po
itinereru poštonoše, tj. pošiljke će biti posložene po ulicama i brojevima. Svakako još treba
dodati da su se počeli uvoditi auto-tereni koji će također dosta pridonijeti optimizaciji dostavnog
područja.
2.1. “DIGITALNI POŠTAR”
U današnje doba, moderna poslovna organizacija je nezamisliva bez uporabe suvremenih
tehnologija u svakodnevnom radu. Stoga i Hrvatska pošta ide u korak s vremenom i tehnološkim
razvojem uvodeći sve više digitalnih inovacija, rješenja i usluga u svoju ponudu. Jedno od
digitalnih rješenja koje se trenutačno implementira u poslovanje Hrvatske pošte je aplikacija
“digitalni poštar”, koja poštonošama olakšava dostavu pošiljaka. “Digitalni poštar” je aplikacija
na pametnom telefonu koja postaje sastavni dio načina obavljanja dostave u Hrvatskoj pošti.
Aplikacija obuhvaća obradu i dostavu svih pošiljaka, vođenje dostavne knjige u digitalnom
obliku, te omogućava praćenje pošiljki u realnom vremenu. Osim pametnog telefona, poštonoša
dobiva i prijenosni pisač pomoću kojeg će ispisivati obavijesti o prispijeću pošiljke, te račune.
3
2.2. PUDO SUSTAVI
Aktivnosti uručenja i prijama na adresi uzrokuju visoke troškove za davatelje poštanskih
usluga. Osim toga broj neuspjelih pokušaja uručenja privatnim korisnicima je u stalnom porastu.
Povećanje automatizacije u PUDO (pick-up & drop-off) procesu može znatno smanjiti broj
neuspjelih dostava te istodobno povećati zadovoljstvo korisnika. Automatizirana mjesta prijama i
uručenja su uvijek dostupna i troškovno učinkovita. PUDO korisnici mogu se registrirati online
ili na prodajnim mjestima davatelja usluga, gdje im se dodjeljuje korisnički kod (pin). Nakon što
putem interneta naruče određenu robu ili predmet koji se upakira i kao takav predstavlja pošiljku,
umjesto navođenja vlastite kućne adrese za dostavu pošiljke, korisnici prilikom narudžbe mogu
navesti PUDO lokaciju i svoj korisnički kod. Korisniku bi se nakon izvršenja narudžbe poslao
referentni broj za preuzimanje pošiljke, a nakon toga i obavijesti (putem e-maila, SMS-a ...) da je
pošiljka stigla na predviđenu lokaciju. Korisnik pošiljku može podignuti u periodu od više dana
ili tjedana upisujući u PUDO automat referentni kod i broj. Procedura je slična ako korisnik želi
otpremiti pošiljku. Koristeći tehnologiju osjetljivu na dodir na automatu se specificiraju sve
pojedinosti vezane uz isporuku. Automat ispisuje barkod koji korisnik lijepi na pošiljku. Plaćanje
putem gotovine ili kreditne kartice se također obavlja pomoću automata1.
Uspješan koncept PUDO automatizacije implementirao je Deutsche Post DHL, koji trenutno
raspolaže s oko 2.000 PUDO lokacija s oko 800.000 registriranih korisnika.
Prednosti PUDO sustava:
fleksibilnost i praktičnost uručenja pošiljaka
jednostavnost prijama
niži troškovi
kvalitetno prikupljanje korisničkih podataka
Nedostaci PUDO sustava:
visoki troškovi implementacije
pronalazak odgovarajuće PUDO lokacije
edukacija korisnika
1 http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_postanske_usluge_RH_v54-listopad.pdf
4
2.3. UTVRĐIVANJE PRIJEĐENOG PUTA U
DOSTAVI
Norma minuta za prijeđeni put bitno utječe na pravilno određivanje veličine i opterećenosti
dostavnih rajona. Zbog toga pravilno utvrđeni prijeđeni put treba, osim norma minuta za
uručenje pošiljaka, predstavljati stvarno utrošeno vrijeme u tijeku dostave. Normama je utvrđeno
da se za 1 km prijeđenog puta pješice priznaje 15 norma minuta. Prijeđeni put može se utvrditi
na sljedeći način2:
mjerenjem pomoću mjerača koji se montira na vozilo;
mjerenjem pomoću plana ulica;
pomoću digitalne mape – karte;
na osnovi podataka od uprave katastra u naselju o dužini ulica.
Put koji poštonoša prijeđe po dostavnom rajonu na užemu dostavnom području poštanskog
ureda dobije se tako da se izmjere dužine ulica kroz koje poštonoša prolazi tijekom dostave. Za
hodanje po dvorištima, katovima i sl. može se priznati dodatak od najviše 4 km dnevno, a za
brdovitost i raštrkanost rajona dodatak do 15% od utvrđenoga prijeđenog puta po putnom listu
poštonoše. Radi racionalizacije vremena potrebnog za obilazak dostavnog rajona i fizičkog
napora poštonoše treba upotrebljavati prijevozna sredstva. Za određivanje prikladnih prijevoznih
sredstava potrebno je sagledati stanje putova i konfiguraciju terena po kojem bi se poštonoše
kretale.
Budući je riječ o posljednjoj proizvodnoj fazi ciklusa poštanskog prometa, kao i u ostalim
proizvodnjama kod kojih postoji proizvodan i neproizvodan rad, tako i ovdje postoji proizvodan
(produktivan) i neproizvodan (neproduktivan) put. Neproduktivan prijeđeni put poštonoše je onaj
put u kojem poštonoša obavlja obilazak dostavnog rajona bez opsluživanja korisnika.
Neproduktivan prijeđeni put može biti nulti i prazni. Nulti prijeđeni put podrazumijeva hod
poštonoše od poštanskog ureda do početne točke dostavnog rajona odnosno prve realizirane
dostave na domu te povratak poštonoše u poštanski ured. Prazni prijeđeni put podrazumijeva
obilazak dostavnog rajona i to od mjesta na kojem je izvršena dostava pošiljaka do sljedećeg
mjesta na kojem će se izvršiti dostava.
Poštonoša je dužan, osim uručenja poštanskih pošiljaka, obavljati i prijam poštanskih
pošiljaka i prodaju poštanskih vrijednonica i robe u skladu s tehnološkim mogućnostima. Zbog
2 Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
5
toga, da bismo točno definirali produktivan prijeđeni put, moramo u njega uvrstiti i prijam
poštanskih pošiljaka koje poštonoša zaprimi na svome dostavnom području. Tako bi se poštonoši
priznala i 1/2 neproduktivnog puta kao produktivan prijeđeni put s tim da bi poštonoša obavljao i
poslove prijma poštanskih pošiljaka. Tako bi poštonoša bio stimuliran jer bi mu se osim norma
minuta za dostavu i prijam priznavao i dio prijeđenog puta, dok bi se poštonoši koji bi obavljao
samo dostavu mogao priznati samo prazni prijeđeni put.
Za različite proračune i planiranja poštonoša potrebno je poznavati dnevno prijeđeni put
poštonoše. U tu svrhu treba uvesti pojam srednjeg dnevno prijeđenog puta poštonoše, koji je
jednak odnosu ukupno prijeđenog puta poštonoše prema broju radnih dana za promatrani period.
Ovo je razmatranje obračuna ukupnog rada poštonoša te bi se njegovom primjenom trebao
vidjeti učinak na postojeće stanje. Ovakav vid mogao bi se upotrijebiti u svrhu stimuliranja
poštonoše da osim dostave na dostavnim rajonima obavlja i prijam poštanskih pošiljaka, a čime
bi se postigla i veća kvaliteta opsluživanja korisnika.
Kao što je već spomenuto, za prijeđeni put na dostavi pješice priznaje se 15 minuta za jedan
kilometar. Ako je put prijeđen nekim prijevoznim sredstvom, mora se prikazati kao da je
prijeđen pješice prema postotcima koji se nalaze u tablici 1 i u tablici 2.
Tablica 1. Postotak prijeđenog puta pješice između naselja, do rajona i s rajona, te na dijelu
itinerera na kojem se ne obavlja dostava3
% od prijeđenog puta
10% automobilom i autobusom između naselja
20% brodom i trajektom između naselja
20% mopedom, autobusom i tramvajem
40% Biciklom
Tablica 1. prikazuje postotke prijeđenog puta koji se priznaju poštonoši. Na primjer, ako
poštonoši treba 5 kilometara od pošte do rajona, i ako se vozi mopedom, to znači da mu se
priznaje 20% od tog puta, što na kraju ispada da je napravio 1 kilometar. U slučaju da se
3 Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
6
poštonoša vozi biciklom, priznaje mu se 40% od prijeđenog puta, pa ispada da je napravio 2
kilometra.
Tablica 2. Postotak prijeđenog puta pješice prilikom obavljanja dostave4
% od prijeđenog puta
20%
opća, ekspres-dostava, posebna dostava ili primitak poštanskih
pošiljaka u poslovnim prostorijama primatelja, pražnjenje kovčežića i
ulaganje u poštanski depo – automobilom
30% dostava mopedom
50% dostava biciklom
Tablica 2. također prikazuje postotke prijeđenog puta koji se priznaju poštonoši i u njoj je
vidljivo da su priznati postoci nešto veći nego u tablici 1., a razlog tome je to što je poštonoša u
ovom slučaju na terenu, pa mu je potrebno i više vremena za obaviti rad.
2.4. PRIPREMA POŠILJAKA ZA DOSTAVU
Budući da faza pripreme pošiljaka za dostavu „troši“ znatan dio ukupnoga radnog vremena
poštonoše, tom aspektu dostave treba posvetiti posebnu pozornost, osobito u velikim poštanskim
uredima, kako bi se poštonoša rasteretio i oslobodio od svih onih dodatnih poslova koji nisu
direktno vezani uz uručenje pošiljaka, da bi efekt njegova rada na samome dostavnom rajonu bio
maksimalan. Direktna podjela po dostavnim rajonima treba se primjenjivati u svim poštanskim
uredima u kojima za to postoji mogućnost s obzirom na broj dostavnih rajona. Ta je podjela
najbrža, ali zahtijeva i traži najobučenijeg izvršitelja. Ukupno trajanje dijeljenja ovisi ne samo o
broju pošiljaka za dostavu nego i o njihovom broju rukovanja.
Ako je opće organiziranje postupnog dijeljenja po fazama loše postavljeno, iste se pošiljke
mogu više puta naći u rukama djeljača prije njihove definitivne podjele. Dijeljenje pošiljaka po
4 Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
7
itinereru poštonoše treba biti svedeno na vremenski minimum i ujednačeno kod svih poštonoša,
što treba biti cilj svake dobro prostudirane organizacije dostave pošiljaka.
Konačni cilj mora biti usmjeren tomu da sortirnica kao tehnološka potpora dostavi osigura
rrazradu pošiljaka do rajona za što je to moguće veći broj poštanskih ureda s dostavnim
područjem / dostavnih punktova.
2.5. UVOĐENJE AUTOMOBILA U DOSTAVNU
SLUŽBU
Dostavnoj službi, kao završnoj fazi prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka, treba posvetiti
punu pozornost u cilju poduzimanja mjera za njeno poboljšanje. Zbog toga se nameće potreba
unapređenja dostavne službe uvođenjem automobila u dostavnu službu. Ono bi utjecalo na
humanizaciju rada poštonoše, ali bi, s druge strane, zahtijevalo stručnije radnike zbog
mogućnosti uvođenja dodatnih sadržaja u njihove poslove.
Osnovni kriteriji za uvođenje automobila u dostavnu službu trebali bi biti5:
veliki dnevno prijeđeni put, a malen broj pošiljaka na pojedinome dostavnom rajonu;
objedinjavanje dvaju ili više dostavnih područja (centralizacija dostave);
ujednačavanje opterećenosti poštonoša;
dostavljanje skupnih pošiljaka i pošiljka koje se ne mogu uručiti ubacivanjem u kućni
kovčežić.
Pri samoj realizaciji uvođenja automobilske dostave više pozornosti posvetilo bi se
izgrađenosti putova, dostupnosti naselja i povezanosti pojedinih poštanskih ureda. Pri odabiru
treba uzeti kao prioritet naselja izvan gradskih središta s prostorno velikim dostavnim rajonima, a
malim brojem pošiljaka, s velikim neproduktivnim putovima i brojnim povratnim hodovima.
5 Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
8
3. DOSTAVNA PODRUČJA
3.1. USTROJSTVO POŠTANSKE MREŽE
Pod dostavnim područjem podrazumijeva se područje poštanskog ureda na kojemu se obavlja
prijam, otprema i uručenje poštanskih pošiljaka6. U gradu Zagrebu postoji 8 dostavnih područja,
koja su prikazana u tablici 3.
Tablica 3. Dostavna područja grada Zagreba
PU 10000 Zagreb - Branimirova
PU 10010 Zagreb – Sloboština
PU 10020 Zagreb – Novi Zagreb
PU 10040 Zagreb – Dubrava
PU 10090 Zagreb – Susedgrad
PU 10110 Zagreb – Trešnjevka
PU 10360 Zagreb - Sesvete
PU 10410 Velika Gorica
6 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_06_37_749.html (travanj 2017.g.)
9
Hrvatska pošta ustrojava sljedeće poštanske urede7:
Poštanski ured s dostavnim područjem
Poštanski ured bez dostavnog područja
Sezonski poštanski ured
Posebni dijelovi poštanskog ureda
Poštanski ured s dostavnim područjem obavlja poslove prijama, otpreme i uručenja
poštanskih pošiljaka.
Poštanski ured bez dostavnog područja otvara se u mjestima gdje ima više poštanskih ureda, a
obavlja poslove prijama i otpreme poštanskih pošiljaka. Takav ured obavlja i poslove predaje
poštanskih pošiljaka samo ako je udaljenost između njega i najbližeg poštanskog ureda koji
obavlja predaju poštanskih pošiljaka veća od 3 kilometra.
Sezonski poštanski ured obavlja poslove poštanskog ureda bez dostavnog područja, a otvara
se iz razloga povećanja obujma usluga i takav ured posluje u određenom vremenskom razdoblju.
Treća vrsta poštanskih ureda su posebni dijelovi poštanskog ureda koji obavljaju samostalno
određene poštanske usluge, a pripadaju određenom poštanskom uredu.
Posebni dijelovi poštanskog ureda su: - pokretni poštanski ured
- ugovorni poštanski ured
- izdvojeni šalter
Pokretni poštanski ured posluje u prijevoznom sredstvu. Usluge obavlja u određeno vrijeme u
dva ili više naseljenih mjesta i upotrebljava žig s poštanskim brojem i nazivom poštanskog ureda
kojemu pripada.
Ugovorni poštanski ured posluje na temelju ugovora. Potpisuje ga Hrvatska pošta i vlasnik
poslovnog prostora u kojemu će se nalaziti taj poštanski ured. Taj ured također upotrebljava žig s
poštanskim brojem i nazivom poštanskog ureda kojemu pripada.
Izdvojeni šalter je šalter koji radi povremeno i to na mjestima gdje se zbog određenih
događaja skuplja veći broj korisnika. Izdvojeni šalter obavlja samo neke vrste poštanskih usluga
iz obima rada šalterskog poštanskog ureda, potrebljava žig s poštanskim brojem i nazivom
poštanskog ureda kojemu pripada.
7 Bošnjak, I.: Poštanski promet 1, FPZ, Zagreb, 1998.
10
Hrvatska pošta mora urediti ustrojstvo poštanskih ureda tako da osigura obavljanje poštanskih
usluga u skladu s odredbama Zakona o pošti i Pravilnika o općim uvjetima za obavljanje
poštanskih usluga.
3.2. SUSTAVI DOSTAVE
Nacionalni poštanski operator (Hrvatska pošta) ima zadaću u propisno određenim rokovima
dostaviti sve prispjele pošiljake primatelju. Ostvarivanje takve zadaće na efikasan način zahtijeva
dobru organiziranost i odgovarajuću tehnologiju.
Početna pitanja koja treba riješiti jest podjela dostavnih područja, te izbor oblika organizacije
dostave.
Osnovni oblici organizacije dostave (ili sustavi dostave) mogu biti8:
centralizirani sustav dostave
decentralizirani sustav dostave s inačicama parcijalne i potpune decentralizacije
kombinirani sustav dostave
integrirani sustav dostave korištenjem motornih vozila
3.2.1. CENTRALIZIRANI SUSTAV DOSTAVE
U centraliziranom sustavu dostave jedna poštanska jedinica (dostavna pošta) obavlja zadaću
dostave za čitavo područje naselja ili grada, bez obzira na to da li se na tom području nalazi više
poštanskih jedinica. Takav sustav se najčešće i primjenjuje. Njime se štedi na prostorijama za
poštonoše, racionalizira se priprema za dostavu i poboljšava se kvaliteta dostave. Centralizirani
sustav dostave je praćen centraliziranim sustavom isporuke što znači da dostavna pošta raspolaže
dostavnim pretincima i šalterima za isporuku pošiljaka.
8 Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
11
Prednosti centraliziranog sustava uručenja (dostave i isporuke) su:
veća koncentracija i racionalnije korištenje tehničkih sredstava
niži fiksni troškovi službe
uštede u transportu pošiljaka
Nedostaci centraliziranog sustava uručenja (dostave i isporuke) su:
udaljenost rubnih područja dostavnih rajona
smanjena proizvodnost poštonoše i kasniji početak dostave na udaljenim područjima
posebni troškovi za prijevoz listonoše do udaljenih točaka dostave
Slika 1. Prikaz centraliziranog načina dostave9
9 Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
12
3.2.2. DECENTRALIZIRANI SUSTAV DOSTAVE
Decentralizirani sustav dostave je oblik dostave koji se primjenjuje u većim gradskim
područjima i gdje se dostava pošiljaka za to područje obavlja iz više poštanskih jedinica. Takav
sustav se primjenjuje u slučajevima kada su određene značajke takve da se decentralizacijom
ostvaruje ekonomičnija i kvalitetnija dostava. Decentralizirani sustav dostave prati isti
decentralizirani sustav isporuke, tako da se može govoriti o decentraliziranom sustavu uručenja.
Jedne od prednosti decentraliziranog sustava uručenja pošiljaka su:
neproizvodno vrijeme poštonoše je manje, a učinkovitost mu je veća
mogućnost da poštonoša obavlja prikupljanje pošiljaka iz poštanskih kovčežića na
svom itinereru
Nedostaci decentraliziranog sustava uručenja su:
višekratna obrada i priprema pošiljaka za dostavu i isporuku
mogućnost zakašnjenja uručenja zbog uvećanoga koeficijenta manipulativnog
umnožavanja i grešaka pri usmjeravanju pošiljaka
troškovi zbog povećane uporabe motornih sredstava i tehničkih pomagala
13
Slika 2. Prikaz sustava parcijalne decentralizacije dostave10
3.2.3. KOMBINIRANI SUSTAV DOSTAVE
Kombinirani sustav dostave i isporuke moguće je promatrati kao posebnu inačicu
decentralizirane dostave, ali i kao poseban sustav dostave koji nalazi značajnu primjenu
uvođenjem mehanizirane i automatizirane obrade pošiljaka. U kombiniranom sustavu dostave,
pošiljke prispijevaju u centralnu (glavnu) poštu ili poštanski centar (središte) koji obavlja obradu
i pripremu pošiljaka za uručenje za sve decentralizirane dostavne pošte na promatranom
području11
.
10
Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
11Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
14
Poštansko središte za razradu prispjelih pošiljaka treba imati takvu koncentraciju pošiljaka i
sustav poštansko-transportnih veza da je osigurana ekonomična i rentabilna primjena
mehanizacije i automatizacije.
Prednosti kombiniranog sustava dostave i isporuke su:
racionalizacija u pripremi pošiljaka za dostavu i isporuku
veća proizvodnost poštonoše
olakšana primjenu računalne podrške
Slika 3. Prikaz kombiniranog sustava dostave12
12
Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
15
3.2.4. INTEGRIRANI SUSTAV DOSTAVE KORIŠTENJEM MOTORNIH VOZILA
Pod nazivom integrirani sustav dostave poštanskih pošiljaka promatra se takav sustav kojemu
jedna poštanska jedinica primjenom prikladnih motornih vozila obavlja dostavu pošiljaka za
područje više pošta u više naselja – koje su prije integracije imale organiziranu vlastitu dostavu
(najčešće seoskim pismonošama). Takav sustav je važan oblik racionalizacije dostave i
ekonomičnije organizacije poštanskog prometa na seoskim i slabije naseljenim područjima s
malim prometom. Poštanski operatori u razvijenim zemljama već su realizirali nekoliko modela
poznatih pod nazivima13
:
CDM centralizirana dostava primjenom motornih vozila
CIDEX unaprijeneni CDM sustav s primjenom seoskoga koda
Za svaki dostavni rajon za koji se istražuje mogućnost primjene motornih vozila u dostavi
potrebno je prikupiti i analizirati podatke o:
količinama i vrstama pošiljaka za dostavu
prioritetu sela i alternativnim putovima obilaska
strukturi stanovništva i drugih korisnika poštanskih usluga
klimatskim i vremenskim uvjetima
Rentabilnost motorizirane dostave proizlazi iz:
smanjenja broja poštonoša uključenih u dostavu
mogućnosti da se na dostavu iznesu sve pošiljke uključujući glomazne pošiljke i pakete
mogućnosti korištenja istog vozila za razmjenu zaključaka prema dislociranim
jedinicama za koje bi postojali posebni troškovi transporta
13
Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
16
Slika 4. Prikaz CDM sustava za područje pet bivših seoskih pošta
14
Prednosti CDM sustava su:
učinkovitiji rad poštonoša
smanjenje nepotrebnog broja djelatnika
fizičko rasterećenje poštonoša
približenje poštanske mreže korisnicima
Nedostaci CDM sustava su:
poštonoše na tako velikom području dostave ne mogu dobro poznavati korisnike
problemi s uručenjem brzojava i žurnih pošiljaka
14
Bošnjak, I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
17
4. ČIMBENICI I NAČINI ODREĐIVANJA RAJONA
DOSTAVE
4.1. NAČINI ORGANIZIRANJA DOSTAVE
Dostavni rajon podrazumijeva točno određeni dio dostavnog područja poštanskog ureda na
kojem poštonoša obavlja dostavu poštanskih pošiljaka tijekom jednoga uredovnog dana.
Formiranje dostavnih rajona ima za cilj osigurati kvalitetnu službu na dostavnom području,
ekonomičnu organizaciju dostave i osigurati optimalne faktore organizacije.
Način formiranja dostavnih rajona ovisi o sljedećem15
:
prethodnom razgraničenju dostavnih područja poštanskih ureda s dostavnim područjem
topografsko-geografskim karakteristikama terena
načinu prijevoza poštonoše do dostavnog rajona
načinu prijenosa poštanskih pošiljaka na dostavne rajone
radnom vremenu potrebnom za uručenje poštanskih pošiljaka
zastupljenosti kućnih i dvorišnih kovčežića na dostavnom rajonu
Da bi se pravilno formirali dostavni rajoni, potrebno je raščlaniti operativno radno vrijeme
poštonoše utvrđivanjem specifikacije vremena za pojedine segmente rada:
utvrditi vrijeme nastupa službe poštonoše
utvrditi vrijeme potrebno za pripremu pošiljaka za dostavu
utvrditi vrijeme izlaska poštonoše na dostavu
utvrditi trajanje produktivnog rada na dostavnom rajonu
utvrditi vrijeme za uzimanje pošiljaka iz dostavnih depoa
utvrditi neproduktivno radno vrijeme u prijeđenom putu do dostavnog rajona i s njega,
povratne hodove i sl.
utvrditi vrijeme završetka dostave na dostavnom rajonu, vrijeme povratka poštonoše u
poštanski ured i vrijeme razduženja i obračuna nakon povratka s dostave
15
Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
18
Pri formiranju dostavnih rajona važno je utvrditi optimalan itinerer poštonoše. Pod time se
podrazumijeva detaljno razrađena i označena trasa kretanja poštonoše na dostavnom rajonu u
cilju svođenja neproduktivnoga radnog vremena na minimum, a to se postiže:
pravilnim odabirom načina kretanja poštonoše po rajonu
masovnom primjenom kućnih i dvorišnih kovčežića
korištenjem dostavnih depoa za poštanske pošiljke
korištenjem pomoćnih sredstava na dostavi (ovjesne kutije, košare, kolica za poštonoše i
sl.)
informatizacijom u dostavi
Itinereri poštonoša dva dostavna rajona ne smiju se ispreplitati, a ako je to opravdano, dostavu
treba početi od onih primatelja koji imaju najviše pošiljaka kako bi se poštonoša čim prije
rasteretio.
Najčešća kretanja poštonoše po dostavnom rajonu:
opslužuju se primatelji u zgradama s parnim brojevima, a u povratku u zgradama s
neparnim brojevima. Ovaj način treba primjenjivati u gusto zbijenim i vertikalno
razvijenim naseljima
u istoj ulici dvojica poštonoša opslužuju korisnike, jedan u zgradama s parnim brojevima,
a drugi u zgradama s neparnim brojevima. Ovaj način dostave može se koristiti u
kontinuiranim naseljima čije su zgrade obiteljske kuće, a itinerer poštonoše je razvučen
cik-cik linija samo u iznimnim slučajevima jer se produžuje neproduktivno vrijeme. Ovaj
način dostave koristi se kada se kontinuitet zgrada prekida nenastanjenim površinama
U cilju stvaranja preduvjeta za optimalno oblikovanje dostavnih rajona potrebno je prethodno
prikupiti određene podatke, i to:
teorijsko proučavanje problematike
podatke o količini pošiljaka za dostavu po vrsti, kategoriji primatelja i redoslijedu
dostava
podatke o granicama pojedinih dostavnih područja
podatke o topografsko-geografskim karakteristikama pojedinih dostavnih područja, kao
što su dužine pojedinih ulica, postojanje sporednih prolaza, horizontalna i vertikalna
razgranatost dostavnih rajona
podatke o načinu obavljanja dostave, tj. obavlja li se dostava pješice ili se koristi neko
prijevozno sredstvo
podatke o broju i položaju dostavnih lokacija, kao što su broj ulaza i katova zgrade,
mogućnost korištenja dizala, broj kućnih i dvorišnih kovčežića
19
podatke o elementima na temelju kojih će se obavljati specifikacija operativnoga radnog
vremena poštonoše, kao što su dolazak na posao, trajanje radova u poštanskom uredu,
izlazak na dostavu, dolazak na dostavni rajon i početak dostave, trajanje dostave,
završetak dostave, povratak u poštanski ured, obračun itd
podatke o elementima na dostavnom rajonu na temelju kojih se određuje itinerer
poštonoše
podatke o početnim i završenim punktovima dostavnog rajona
4.2. ORGANIZIRANJE DOSTAVNIH RAJONA
Dostavna područja se dijele na uža i šira:
uže dostavno područje obuhvaća naselja u kojima je organizirana svakodnevna dostava
šire dostavno područje obuhvaća naselja/kućanstva izuzeta od obvezne petodnevne
dostave
Ovisno o obvezi uručenja poštanskih pošiljaka, dostavni rajon može biti: uži, širi i
mješoviti16
.
Uži dostavni rajon obuhvaća područja u kojima je organizirana svakodnevna dostava, a
označava se velikim slovom „U“ i arapskim brojem. Širi dostavni rajon obuhvaća područja
izuzeta od obvezne petodnevne dostave, a označava se velikim slovom „Š“ i arapskim brojem.
Mješoviti dostavni rajon obuhvaća uže i šire područje, a označava se velikim slovom „M“ i
arapskim brojem. Arapski broj u označavanju dostavnog rajona označava redni broj dostavnog
rajona.
Organiziranje dostavnih rajona nužno je obaviti na načelima racionalnosti i učinkovitosti
(najkraćega prijeđenog puta), te dostave običnih poštanskih pošiljaka ubacivanjem u kućne
kovčežiće primatelja.
Dostavne rajone treba formirati na 95% do 100% učinkovitosti.
16
Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
20
Po dužini (u pravilu) dostavne rajone treba formirati:
pješački rajon – do 12 km
biciklistički rajon – do 25 km, ako to dopušta konfiguracija terena
motoristički rajon – više od 12 km (može i manje ako to zahtijeva konfiguracija terena i
broj pošiljaka)
automobilski rajon – više od 25 km (može i manje ako to zahtijeva konfiguracija terena i
broj pošiljaka)
Organiziranje dostavnih rajona na dostavnom području poštanskih ureda potrebno je obavljati
vodeći računa o sljedećim pravilima:
formiranje rajona obavljati od granice susjednoga dostavnog područja prema sjedištu
poštanskog ureda / dostavnog punkta (od kraja prema središtu)
za pješake, a posebno za bicikliste i mopediste na raskrižjima – obvezno „skretanje
udesno“ i sa što manje prelazaka ulice
instaliranje „depo kovčežića“ (na rajonima koji imaju veći broj pošiljaka);
za poštonoše pješake u gradu prelazak ulica obvezan je na pješačkom prijelazu i ondje
gdje je to Zakonom dopušteno
za bicikliste i mopediste, kada je puna crta ili kada je ulica jako prometna – dostava samo
jednom (desnom) stranom ulice, a u povratku drugom stranom
Kriteriji pri formiranju dostavnog rajona
Uži dostavni rajon:
obvezna petodnevna dostava
osnovni kriterij: jedan rajon, jedan putni list i jedan poštonoša
Širi dostavni rajon (dostava jednom tjedno):
dostava jednom tjedno
osnovni kriterij: pet rajona, pet putnih listova i jedan poštonoša
Širi dostavni rajon (dostava svaki drugi radni dan):
dostava svaki drugi dan (ponedjeljak, srijeda, petak / utorak, četvrtak i obratno)
osnovni kriterij: dva rajona, dva putna lista i jedan poštonoša
21
Mješoviti dostavni rajon (dostava svaki drugi dan)
:
dostava svaki drugi dan (ponedjeljak, srijeda, petak / utorak, četvrtak i obratno)
obuhvaća jedno uže i dva šira dostavna područja na kojima se dostava obavlja svaki drugi
radni dan
osnovni kriterij: dva rajona, dva putna lista i jedan poštonoša
Kombinacija užega i širega dostavnog područja17
U dostavnim područjima u kojima je nužno formirati dostavne rajone kombinirajući uže
(petodnevna dostava) i šire dostavno područje (dostava jednom tjedno):
formirati uži dostavni rajon s danima dostave: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak i
mješoviti dostavni rajon (uže + šire područje) s danom dostave četvrtak (ili kombinacija
nekih drugih dana pod uvjetom da je kroz dva dostavna rajona zadovoljena petodnevna
dostava)
osnovni kriterij: dva rajona, dva putna lista poštonoše i jedan poštonoša
U dostavnim područjima u kojima je nužno formirati dostavne rajone kombinirajući uže
(petodnevna dostava) i šire dostavno područje (dostava dva puta tjedno):
formirati uži dostavni rajon s danima dostave: ponedjeljak, srijeda i petak i mješoviti
dostavni rajon (uže + šire područje) s danima dostave: utorak i četvrtak (ili kombinacija
nekih drugih dana pod uvjetom da je kroz dva dostavna rajona zadovoljena petodnevna
dostava)
osnovni kriterij: dva rajona, dva putna lista poštonoše i jedan poštonoša
U dostavnim područjima u kojima je nužno formirati dostavne rajone kombinirajući uže
(petodnevna dostava) i pet širih dostavnih područja (dostava jednom tjedno):
formirati pet mješovitih dostavnih rajona s po jednim danom dostave tako da se naselja –
ulice užega dostavnog područja ponavljaju u sve dane dostave, a naselja – ulice širega
dostavnog područja druga su za svaki dan dostave
osnovni kriterij: pet rajona, pet putnih listova poštonoše i jedan poštonoša
17
Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
22
5. ANALIZA PRODUKTIVNOSTI DOSTAVNOG
PODRUČJA 10020 NOVI ZAGREB
Analizirana je produktivnost dostavnog područja 10020 Novi Zagreb. Prikupljeni podaci se
nalaze u tablici 4. i u tablici 5.
Tablica 4. Količina pošiljaka od veljače do travnja 2017.g.18
VRSTE POŠTANSKIH POŠILJAKA Veljača Ožujak Travanj
Obične pošiljke iznesene na dostavu-pojedinačno 347849 422474 340345
Obične pošiljke iznesene na dostavu-skupno 67455 81606 76712
Neadresirana pošta iznesena na dostavu 14474 12909 60891
Obične pošiljke pripremljene za uručenje dostavom 126241
135552 116172
Obične pošiljke pripremljene za uručenje isporukom 8755
10802 9309
Mali paket 5256 5755 4191
Vrijednosna pisma - ukupno 108 106 85
V - Povratnica 3 7 12
Preporučene pošiljke - ukupno 38832 39844 35062
R - Povratnica 25831 25522 23783
R - Otkupnina 542 589 456
R - Terećenje 280 344 299
HPE pošiljke iznesene na dostavu 1004 1100 859
HPE - Povratnica 17 13 8
HPE - Otkupnina 263 309 219
HPE - Terećenje 234 47 27
Iznesene poštanske uputnice 3819 3149 3446
Iznesene mirovine 945 895 883
Izneseni HUB nalozi 2170 2157 2182
Razmjena zaključaka – primporedaja 20668 20406 2650
Popunjavanje obavijesti o prispjeću pošiljke u PU 2885 3131 3013
Pražnjenje poštanskih kovčežića 38 48 39
Ulaganje vreća u dostavni depo 853 918 766
Priprema za dostavu knjiženih pošiljaka kroz aplik 32885 32988 29512
Očitanje plinskog brojila 135 241 410
18
Osobno prikupljeni podaci
23
Tablica 5. Količina pošiljaka od svibnja do kolovoza 2017.g.19
VRSTE POŠTANSKIH POŠILJAKA Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz
Obične pošiljke iznesene na dostavu-pojedinačno
381762 370204 376883 329979
Obične pošiljke iznesene na dostavu-skupno 93004 95987 86823 81377
Neadresirana pošta iznesena na dostavu 57768 42493 36714 19207
Obične pošiljke pripremljene za uručenje dostavom
126476 116611 113881 104477
Obične pošiljke pripremljene za uručenje isporukom
8559 8194 10363 8020
Mali paket 4821 6076 4002 3781
Vrijednosna pisma - ukupno 108 104 112 124
V - Povratnica 6 16 13 15
V - Otkupnina 1 2 1 1
V - Terećenje 8 6 6 5
Preporučene pošiljke - ukupno 49458 48940 35325 31232
R - Povratnica 31985 35565 21927 20154
R - Otkupnina 616 481 458 411
R - Terećenje 381 327 306 171
HPE pošiljke iznesene na dostavu 1222 1271 1146 761
HPE - Povratnica 18 15 23 18
HPE - Otkupnina 324 301 318 258
HPE - Terećenje 53 28 34 35
Iznesene poštanske uputnice 3910 3513 2810 2038
Iznesene mirovine 889 906 911 863
Izneseni HUB nalozi 2136 2221 2061 2013
Razmjena zaključaka - primporedaja 25376 19324 19764 14627
Popunjavanje obavijesti o prispjeću pošiljke u PU
3144 3044 2335 2140
Pražnjenje poštanskih kovčežića 44 55 42 42
Ulaganje vreća u dostavni depo 852 789 781 865
Priprema za dostavu knjiženih pošiljaka kroz aplik
41886 40578 29053 26185
Očitanje plinskog brojila 415 1141 8383 446
19
Osobno prikupljeni podaci
24
Na grafikonu 1. se nalazi količina pismovnih pošiljaka.
Grafikon 1. Količina pismovnih pošiljaka veljača - kolovoz 2017.g.
Na grafikonu 1. je vidljivo da mjesec ožujak dosta odudara od ostalih mjeseci. Razlog tog
povećanja su računi koji su stigli u ožujku, a koji ne dolaze svaki mjesec, nego svaka tri ili šest
mjeseci. Pod tim računima se misli na račune za plin, struju i televiziju.
Grafikon 2. prikazuje broj preporučenih pošiljaka.
Grafikon 2. Količina preporučenih pošiljaka
25
Evidentno je da mjesec svibanj i mjesec lipanj odskaču od ostalih mjeseci. Ta dva mjeseca su
specifična zbog toga što je u to doba porezna uprava poslala veliki broj preporučenih pošiljaka u
kojima su se nalazile obavijesti o povratu poreza.
Razvojem internet trgovine i dostupnošću vrlo jeftinim stvarima, ljudi su počeli sve više i više
koristiti tu mogućnost online kupovine. Na grafikonu 3. se može vidjeti o kojoj se količini malih
paketa radi.
Grafikon 3. Količina malih paketa
Ti paketi su postali knjižene pošiljke u svibnju 2016. godine. Kada uzmemo prosjek tih
paketa u navedenom intervalu, dolazi se do brojke od 4840 paketa, a što se tiče prosjeka
preporučenih pošiljaka, dobiva se brojka od 39813 komada. To znači da je knjiženjem malih
paketa postotak ukupnih knjiženih pošiljaka narastao za 12,15 %.
Ovdje svakako još treba spomenuti kako je količina paketa konstantno u porastu. U periodu
od 2013.g. do 2016.g. njihova je količina u RH porasla za 27%.20
Na svjetskoj razini, količina
paketa je u periodu od 2014.g. do 2016.g. porasla za 1483,92 milijuna, odnosno za 16,58%.21
20
https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2017/e_trziste/Ukupne%20usluge.pdf
21 https://www.statista.com/statistics/737418/parcel-traffic-worldwide-by-sector/
26
Te 2016. godine došlo je do još jednog noviteta, a to je očitavanje plinomjera. Na grafikonu 4.
se nalazi broj očitanih plinomjera.
Grafikon 4. Broj očitanih plinomjera
Iz grafikona 4. vidimo kako mjeseci lipanj i srpanj odudaraju od ostalih mjeseci. Ti mjeseci
odudaraju zato što su se u lipnju i srpnju očitavali plinomjeri u kućanstvima korisnika i koji se
očitavaju svakih šest mjeseci, za razliku od ostalih mjeseci kada se očitava samo stotinjak
plinomjera korisnicima koji nisu korisnici zagrebačke plinare.
Da bi se izračunala produktivnost poštanskog ureda, osim navedenih podataka iz tablice 4. i
tablice 5., potrebne su još i norma minute za svaku operaciju. One su prikazane na tablici 6.
27
Tablica 6. Norma minute22
Vrsta posla Vrijednost
norme
Obične pošiljke iznesene na dostavu-pojedinačno 0.20
Obične pošiljke iznesene na dostavu-skupno 0.16
Neadresirana pošta iznesena na dostavu 0.06
Obične pošiljke pripremljene za uručenje dostavom 0.05
Porto pošiljke i ostale obične pošiljke s terećenjem - D 1.50
Popunjavanje obavijesti o prispijeću porto pošiljke 1.77
Obične pošiljke pripremljene za uručenje isporukom 0.05
Mali paket 1.50
Popunjavanje obavijesti o prispjeću Malog paketa 1.77
Vrijednosna pisma - ukupno 1.35
V - Povratnica 0.59
V - Otkupnina 2.16
V - Povratnica + Otkupnina 2.75
Popunjavanje obavijesti o prispijeću V pošiljke 1.77
V - Terećenje 2.16
Preporučene pošiljke – ukupno 1.35
R - Povratnica 0.59
R - Otkupnina 2.16
R - Povratnica + Otkupnina 2.75
Popunjavanje obavijesti o prispijeću R pošiljke 1.77
R - Terećenje 2.16
EMS pošiljke iznesene na dostavu 2.40
EMS - Povratnica 0.59
EMS - Otkupnina 2.16
Popunjavanje obavijesti o prispijeću EMS pošiljke 1.77
EMS – Terećenje 2.16
HPE pošiljke iznesene na dostavu 2.40
HPE - Povratnica 0.59
HPE - Otkupnina 2.16
HPE - Povratnica + Otkupnina 2.75
Popunjavanje obavijesti o prispijeću HPE pošiljke 1.77
HPE - Terećenje 2.16
Paketi izneseni na dostavu - pojedinačno 3.70
Paketi - Povratnica 0.59
Paketi - Otkupnina 2.16
Paketi - Povratnica + Otkupnina 2.75
Popunjavanje obavijesti o prispijeću paketa 1.77
Paketi – Terećenje 2.16
Iznesene poštanske uputnice 2.94
Iznesene brzojavne uputnice 2.94
22
Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte
28
Iznesene mirovine 2.94
Izneseni HUB nalozi 2.94
Popunjavanje obavijesti u prispijeću uputnica 1.77
Prodaja poštanskih vrijednosnica na dostavi 1.20
Prodaja trgovačke robe na domu 0.40
Prijam običnih pismovnih pošiljaka na dostavi 0.20
Prijam pošiljaka uz izdavanje potvrde 4.30
Naplata računa komunalnih usluga 4.30
Razmjena zaključaka – primporedaja 0.25
Popunjavanje obavijesti o prispjeću pošiljke u PU 1.02
Izneseni brzojavi 3.00
Popunjavanje obavijesti o prispijeću brzojava 1.77
Pražnjenje poštanskih kovčežića 1.50
Ulaganje vreća u dostavni depo 0.90
Priprema za dostavu običnih pošiljaka kroz aplikac 0.28
Dostavljene pismovne vreće na adresi korisnika 0.90
Preuzimanje pism. vreća i paketa na adresi korisni 0.50
Priprema za dostavu knjiženih pošiljaka kroz aplik 0.28
Očitanje plinskog brojila 1.03
Produktivnost dostavnog rajona se izračunava na način da se količina svake operacije
pomnoži sa svojom norma minutom. Tom zbroju se dodaje još norma minuta prijeđenog puta
koja je unaprijed određena i koja se nalazi na putnom listu svakog poštonoše. Dobivena suma se
mora još pomnožiti sa brojem 100 (predstavlja postotak ) i podijeliti sa 480 (norma minuta = 8
radnih sati * 60 minuta).
Produktivnost poštanskog ureda se izračunava na isti taj način, samo se konačni rezultat mora
još podijeliti sa brojem radnih dana u mjesecu za koji se izračunava produktivnost, te sa brojem
dostavnih rajona.
Na taj način je dobivena produktivnost poštanskog ureda za veljaču, ožujak, travanj, svibanj,
lipanj, srpanj i kolovoz. Dobiveni rezultati se nalaze na grafikonu 5.
29
Grafikon 5. Produktivnost poštanskog ureda 10020 Novi Zagreb
Iz grafikona 5. je vidljivo da mjesec lipanj i kolovoz odudaraju od ostale standardne količine
posla. Mjesec lipanj je specifičan po tome što su se u tom mjesecu počeli očitavati plinomjeri u
kućanstvima korisnika, a bilo je i puno promotivnih materijala, odnosno neadresirane pošte. U
mjesecu kolovozu inače ima najmanje posla, a prvenstveno zbog male količine knjiženih
pošiljaka. U odnosu na lipanj u kojem je bilo 48940 preporučenih pošiljaka, u kolovozu ih je bilo
31232. Ispada da je bilo skoro pa 40% manje preporučenih pošiljaka, što je prilično velika
razlika.
Poštanski ured je vrlo produktivan. Čak 5 od 7 promatranih mjeseci premašuje granicu od
100%. Taj podatak govori da se poštanski ured mora optimizirati kako bi se smanjila prevelika
produktivnost. U sektoru optimizacije navode kako bi produktivnost trebala biti u rasponu od 90
pa do 100%, ali da bi najidealnija produktivnost bila 95%.
Na tablici 7. se nalazi produktivnost svih 28 dostavnih rajona poštanskog ureda Novi Zagreb
za mjesec srpanj 2017.
30
Tablica 7. Produktivnost dostavnih rajona (srpanj 2017.g.)
Oznaka rajona Produktivnost
U-1 99,82 %
U-2 96,81 %
U-3 116,35 %
U-4 91,43 %
U-5 79,20 %
U-6 91,83 %
U-7 87 %
U-8 91,5 %
U-9 133,85 %
U-10 102,03 %
U-11 92,53 %
U-12 80,16 %
U-13 64,56 %
U-14 94,74 %
U-15 81,67 %
U-16 102,02 %
U-17 113,26 %
U-18 112,31 %
U-19 109,94 %
U-20 100,62 %
U-21 97,55 %
U-22 105,82 %
U-23 110,21 %
U-24 119,79 %
U-25 101,89 %
U-26 103,07 %
U-27 105,88 %
U-28 117,42 %
Iz tablice 7. je također vidljivo da je potrebno optimizirati rajone. 15 rajona premašuje
granicu od 100%, a 5 rajona su ispod granice od 90%. Samo je 8 rajona u granicama idealne
produktivnosti. Grafikon 6. prikazuje kako samo trećinu dostavnih rajona nema potrebe
optimizirati.
31
Grafikon 6. Odnos rajona koje treba optimizirati
Jedno od rješenja bi bilo to da se smanje najproduktivniji rajoni i da se ti dijelovi pridodaju
onim rajonima s najmanjim produktivnostima. Drugo rješenje bi moglo biti stvaranje još jednog
rajona. U današnje vrijeme se sve više spominje uvođenje auto rajona, koji bi dostavljali pošiljke
velikim korisnicima. To bi bile određene pravne osobe, javni bilježnici, shopping centri itd.
Uvođenje takvog rajona bi uvelike rasteretilo poštonoše koji na svojim rajonima imaju takve
korisnike.
32
6. ANALIZA DOSTAVNOG RAJONA R-122 MALA
MLAKA I ODRA
U ovom poglavlju se uspoređuje sadašnje stanje dostavnog rajona R-122 Mala Mlaka i Odra
koje pripada dostavnom području 10020 Novi Zagreb sa stanjem iz 2013. godine. Radi se o
intervalu od 4 godine. Stanje iz srpnja 2013.g. se nalazi na tablici 8.
Tablica 8. Količina pošiljaka po vrsti i njihove norma minute (srpanj 2013.g.)23
Količina
pošiljaka
Norma
minute
Ukupne
norma minute
Preporučene pošiljke 744 1,235 918,84
Vrijednosne pošiljke 4 1,235 4,94
Pošiljke s povratnicom 539 0,865 466,235
Pošiljke s otkupninom 11 2,2 24,2
Pismovne pošiljke 6296 0,226 1422,9
Tiskanice 213 0,226 48,14
Hpe 6 4,2 25,2
Poštanske uputnice 166 2,99 496,34
Mirovine 93 2,99 278
HUB 124 2,99 371
Broj pošiljaka u
dostavnoj knjizi
1081 0,3 324,3
Broj obavijesti o
prispijeću pošiljke
289 1,7 491,3
23
Osobno prikupljeni podaci
33
Pomoću tih podataka dolazi se do učinkovitosti u manipulaciji koja se nalazi na tablici 9.
Tablica 9. Učinkovitost u manipulaciji
Zbroj ukupnih
norma minuta
Ukupne norma
minute u danu
(/20)
Ukupne norma
minute u minuti
(/480)
Učinkovitost
(*100%)
4871,4
243,57
0,5074
50,74
Da bi se dobila ukupna učinkovitost rajona, mora se učinkovitosti u manipulaciji dodati i
učinkovitost u prijeđenom putu. Podaci o unčikovitosti prijeđenog puta se nalaze u tablici 10.
Tablica 10 .Učinkovitost prijeđenog puta
Mopedom do
rajona
10 km 20 % 2 km
Mopedom po
rajonu
11 km 30 % 3,3 km
Mopedom s rajona 14 km 20 % 2,8 km
Put pješice 2 km 100 % 2 km
Ukupno 10,1 km
Dobiveni ukupni prijeđeni put množi se sa 15, jer je unaprijed utvrđeno da je toliko vremena
potrebno za obaviti jedan kilometar. Time se dobiva da je ukupni prijeđeni put 151,5. U tablici
11. se nalazi učinkovitost prijeđenog puta u norma minutama.
34
Tablica 11. Učinkovitost prijeđenog puta u norma minutama
Ukupni prijeđeni put u
norma minutama
Norma minute u
minuti (/480)
Učinkovitost
(*100%)
151,5
0,3156
31,56
Zbrojivši učinkovitost u manipulaciji (50,74%) i učinkovitost u prijeđenom putu (31,56%),
dobiva se ukupna učinkovitost rajona koja iznosi 82,3 %.
Na slici 5. se nalazi geografski prikaz tadašnjeg rajona.
Slika 5. Prikaz rajona R-122 iz 2013.g.
35
Tablica 12. Količina pošiljaka po vrsti i njihove norma minute (srpanj 2017.)24
24
Osobno prikupljeni podaci
VRSTE POŠTANSKIH POŠILJAKA
Količina
pošiljaka
Norma
minute
Ukupne
norma
minute
Obične pošiljke iznesene na dostavu-pojedinačno 9428 0,2 1885,6
Obične pošiljke iznesene na dostavu-skupno 2247 0,16 359,52
Neadresirana pošta iznesena na dostavu 700 0,06 42
Obične pošiljke pripremljene za uručenje dostavom 4018 0,05 200,9
Obične pošiljke pripremljene za uručenje isporukom 162 0,05 8,1
Mali paket 123 1,5 184,5
Preporučene pošiljke - ukupno 985 1,35 1329,75
R - Povratnica 567 0,59 334,53
R - Otkupnina 8 2,16 17,28
R - Terećenje 22 2,16 47,52
HPE pošiljke iznesene na dostavu 37 2,4 88,8
HPE - Povratnica 1 0,59 0,59
HPE - Otkupnina 14 2,16 30,24
Iznesene poštanske uputnice 220 2,94 646,8
Iznesene mirovine 52 2,94 152,88
Izneseni HUB nalozi 84 2,94 246,96
Razmjena zaključaka – primporedaja 6537 0,25 1634,25
Popunjavanje obavijesti o prispjeću pošiljke u PU 241 1,02 245,82
Ulaganje vreća u dostavni depo 21 0,9 18,9
Priprema za dostavu knjiženih pošiljaka kroz aplik 771 0,28 215,88
Očitanje plinskog brojila 259 1,03 266,77
36
Pomoću tih podataka dolazi se do učinkovitosti u manipulaciji koja se nalazi na tablici 13.
Tablica 13. Učinkovitost u manipulaciji
Zbroj ukupnih
norma minuta
Ukupne norma
minute u danu
(/20)
Ukupne norma
minute u minuti
(/480)
Učinkovitost
(*100%)
7957,59
397,88
0,8289
82,89
Da bi se dobila ukupna učinkovitost, opet se učinkovitosti u manipulaciji mora pridodati
učinkovitost u prijeđenom putu. Na tablici 14. se nalazi učinkovitost prijeđenog puta.
Tablica 14. Učinkovitost prijeđenog puta
Mopedom do rajona 3,9 km 20 % 0,78 km
Mopedom po rajonu 21 km 30 % 6,3 km
Mopedom s rajona 5 km 20 % 1 km
Put pješice 1,4 km 100 % 1,4 km
Ukupno 9,48 km
Dobiveni ukupni prijeđeni put množi se sa 15, jer je unaprijed utvrđeno da je toliko vremena
potrebno za obaviti jedan kilometar. Pomoću tih podataka dolazi se do učinkovitosti prijeđenog
puta u norma minutama koja se nalazi na tablici 15.
37
Tablica 15. Učinkovitost prijeđenog puta u norma minutama
Ukupni prijeđeni put u
norma minutama
Norma minute u
minuti (/480)
Učinkovitost
(*100%)
142,2
0,2962
29,62
Kada se zbroji učinkovitost u manipulaciji (82,89%) i učinkovitost prijeđenog puta (29,62%),
dobiva se učinkovitost rajona koja ispada 112,51%
Na slici 6. se nalazi geografski prikaz sadašnjeg rajona.
Slika 6. Prikaz rajona R-122 iz 2017.g.
38
U tom intervalu od četiri godine, došlo je do velikih razlika. Te razlike se očitavaju u količini
raznih vrsta poštanskih pošiljaka, u promjeni norma minuta, u uvođenju novih usluga, u kvaliteti
obavljanja posla itd.
Tablica 16. prikazuje količinu pošiljaka po vrstama iz srpnja 2013.g. i iz srpnja 2017.g.
Tablica 16. Količina poštanskih pošiljaka (srpanj 2013. i srpanj 2017.)25
Srpanj 2013 Srpanj 2017
Preporučene pošiljke 744 985
Pošiljke s povratnicom 539 567
Pošiljke s otkupninom 11 8
Pismovne pošiljke 6296 11675
Hpe 6 37
Poštanske uputnice 166 220
Mirovine 93 52
HUB 124 84
Što se tiče količine pismovnih pošiljaka, iz tablice 16. je vidljivo da je došlo do porasta
pismovnih pošiljaka, i to za skoro duplo. Jedan od glavnih razloga porasta pismovnih pošiljaka je
prestanak poslovanja glavnog konkurenta Hrvatske pošte, City Express-a. Osim pismovnih
pošiljaka, došlo je do porasta HP ekspres pošiljaka, preporučenih pošiljaka i poštanskih uputnica.
Jedino što je u padu jesu mirovine i HUB (nalog za isplatu). Do smanjenja broja mirovina je
došlo prvenstveno zbog mortaliteta, ali i zbog toga što sve više umirovljenika želi primati
mirovinu preko računa u banci jer na taj način imaju određene pogodnosti. Do smanjenja HUB-a
je došlo zbog strožih gradskih uvjeta za primanje pomoći.
25
Osobno prikupljeni podaci
39
Druga promjena koja se dogodila u tom periodu je vezana za norma minute. Na tablici 17. se
može vidjeti kako su pale norma minute za sve vrste pošiljaka, osim za preporučene i
vrijednosne pošiljke.
Tablica 17. Norma minute (2013.g. i 2017.g.)
Sljedeća razlika je novost u dostavi običnih malih paketa (“small packet”). 2013-e godine je
količina takvih paketa bila neznatno mala, pa se tako nije niti vodila evidencija o njima. Kako je
iz godine u godinu rastao broj takvih paketa, tako ih je Hrvatska pošta počela naplaćivati. To se
spominje iz razloga što se time povećava posao poštonoši, odnosno povećava se njegova
produktivnost u manipulaciji jer se ta vrsta pošiljaka sada vodi kao knjižena pošiljka. Norma
minuta za tu vrstu pošiljaka je 1,5. Na slici 7. se nalazi primjer kako izgleda jedan takav paket.
Slika 7. Small packet
Preporuč
ene
pošiljke
Vrijednosne
pošiljke
Pošiljke s
povratnicom
Pošiljke s
otkupnino
m
Pismovn
e
pošiljke
HPe
Poštansk
e
uputnice
Mirovine
HUB
Norma
minute
2013
1,235 1,235 0,865 2,2 0,226 4,2 2,99 2,99 2,99
Norma
minute
2017
1,35 1,35 0,59 2,16 0,2 2,4 2,94 2,94 2,94
40
Kao što se i vidi na slici 7., na paketu mora pisati “mali paket” ili “small packet” ili “petit
paquet”. Druga stvar na koju se mora paziti je ta da se utvrdi kako se radi o običnom paketu, a ne
o knjiženom paketu koji stranka mora potpisati. To se zaključuje po tome što na paketu piše
“untracked”, odnosno da ta pošiljka nije praćena. Treba još spomenuti da preko 90% posto tih
malih paketa dolazi iz Kine.
U tom periodu je došlo i do modernizacije voznoga parka. Na sljedećim slikama se može
vidjeti kakav se moped vozio prije nekoliko godina, a kakav se vozi u današnje vrijeme. Na slici
8. se nalazi Tomosov APN.
Slika 8. Tomos APN
Dugi niz godina je Hrvatska pošta koristila Tomosov APN. On je u potpunosti zadovoljavao
tadašnje potrebe. U međuvremenu su se vremena promijenila i došlo je do modernizacije. Da
Tomos nije propao prije kojih par godina, možda bi Hrvatska pošta i dalje nabavljala njihove
mopede.
Slika 9. prikazuje novi moped koji koristi Hrvatska pošta. Radi se o Piaggio Liberty-u.
41
Slika 9. Piaggio Liberty
Novi mopedi su automatik, brži su, stabilniji i veći. Imaju veću košaru na prednjoj strani i
veći kofer sa stražnje strane i trenutno zadovoljavaju svim potrebama.
Slika 10. prikazuje električni bicikl.
Slika 10. Električni bicikl
Poštari pješaci su također dobili prijevozno sredstvo kako bi im se olakšalo, ali da bi mogli
biti brži i učinkovitiji. Električni bicikli su čak zamijenili i mopede u strogom centru grada.
42
Na grafikonu 7. su prikazane norma minute po danima u tjednu, pa pomoću toga možemo
vidjeti koliko je posla bilo koji dan tokom jednog mjeseca.
Grafikon 7. Učinak u mjesecu srpnju 2017.g.
Iz grafikona 7. možemo zaključiti nekoliko stvari. Prva stvar koja se može uočiti je ta da
ponedjeljkom ima najviše posla. To je zbog toga što se vikendom ne radi, pa se skupi puno više
posla nego drugim danima. Kada promatramo grafikon na mjesečnoj bazi, vidljivo je da količina
posla opada kako se bliži kraj mjeseca. Razlog tomu je taj što na početku mjeseca ima najviše
posla jer tada dolaze računi i mirovine. Kada se promatra količina posla na tjednoj bazi, vidi se
sličnost sa mjesečnom bazom. Početkom tjedna, također ima najviše posla, pa opada kako se
bliži kraj tjedna.
43
7. ZAKLJUČAK
Svaka ozbiljnija i veća tvrtka bi trebala imati sektor optimizacije. Zadaća tog sektora je da
optimizira, odnosno da radi na stalnom poboljšanju sustava. Taj proces se vrši pomoću raznih
metoda kojima se prati i analizira određeni sustav, a u cilju postizanja optimalnijeg rješenja.
Tako i Hrvatska pošta kao jedan ogroman sustav ima sektor za optimizaciju.
Taj sektor optimizacije konstantno pokušava naći još uspješnije rješenje kako organizirati
dostavnu službu. Rade na oblikovanju dostavnih rajona na način da određuju itinerer poštonoše
prateći količine pošiljaka. Osim količine pošiljaka postoji još nekoliko važnih čimbenika na koje
treba obratiti pozornost. To je brzina obavljanja posla (norma minute), ali i uvođenje prijevoznog
sredstva u taj proces. Kako je već spomenuto, pošta je nabavila velikoj večini poštara-pješaka
električne bicikle, a motoristima nove mopede. Jedna od novosti je i uvođenje auto-terena, a radi
se i na nabavci električnih automobila koji bi zamjenili neke motorističke terene. Treba
spomenuti još kako je pošta nabavila nekoliko novih i naprednijih sustava za razradu pošiljaka
koji će razrađivati pošiljke po kriteriju kretanja poštonoše na terenu, a ne do razine rajona što je
bio slučaj do sada. Još jedna od novosti je nastajanje “digitalnog” poštara. Tu se radi o tome da
poštari više neće koristiti papir i olovku, nego mobilne uređaje koji će ubrzati rad na terenu, ali i
razduživanje poslije terena. Kada se sve to uzme u obzir, vidi se kako sektor optimizacije
itekako ima važnu ulogu.
U ovom je radu prikazan jedan mali dio zadaće koji ima sektor za optimizaciju. A taj dio je
analiza jednog dostavnog rajona i jednog dostavnog područja na temelju praćenja količina
poštanskih pošiljaka u intervalu od sedam mjeseci.
44
POPIS LITERATURE
1. Bošnjak, I.: Poštanski promet 1, FPZ, Zagreb, 1998.
2. Bošnjak,I.: Tehnologija poštanskog prometa 2, FPZ, Zagreb, 1999.
3. Zakon o poštanskim uslugama
4. www.posta.hr (travanj 2018.)
5. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_06_37_749.html (travanj 2018.)
6. http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija_postanske_usluge_RH_v54-listopad.pdf
(travanj 2018.)
7. https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2017/e_trziste/Ukupne%20usluge.pdf (travanj 2018.)
8. https://www.statista.com/statistics/737418/parcel-traffic-worldwide-by-sector/ (travanj 2018.)
9. Priručnik sektora optimizacije Hrvatske pošte: Kriteriji za organiziranje dostavnog područja,
Zagreb, 2014.
10. Podaci prikupljeni u poštanskom uredu i na terenu
45
POPIS SLIKA
Slika 1. Prikaz centraliziranog načina dostave……………………………………………….….11
Slika 2. Prikaz sustava parcijalne decentralizacije dostave……………………………………...13
Slika 3. Prikaz kombiniranog sustava dostave…………………………………………………..14
Slika 4. Prikaz CDM sustava………………………………………………………………….…16
Slika 5. Prikaz rajona R-122 iz 2013.g..........................................................................................34
Slika 6. Prikaz rajona R-122 iz 2017.g..........................................................................................37
Slika 7. Small packet………………………………………………………………………….....39
Slika 8. Tomos APN……………………………………………………………………………..40
Slika 9. Piaggio Liberty……………………………………………………………………….…41
Slika 10. Električni bicikl……………………………………………………………………..…41
POPIS TABLICA
Tablica 1. Postotak prijeđenog puta pješice između naselja, do rajona i s rajona, te na dijelu
itinerera na kojem se ne obavlja dostava……………………………………………....5
Tablica 2. Postotak prijeđenog puta pješice prilikom obavljanja dostave………………………..6
Tablica 3. Dostavna područja grada Zagreba……………………………………………………..8
Tablica 4. Količina pošiljaka od veljače do travnja 2017.g……………………………………...22
Tablica 5. Količina pošiljaka od svibnja do kolovoza 2017.g……………………………...……23
Tablica 6. Norma minute………………………………………………………………………...27
46
Tablica 7. Produktivnost dostavnih rajona (srpanj 2017.g.)..........................................................30
Tablica 8. Količina pošiljaka po vrsti i njihove norma minute (srpanj 2013.g.)……………..….32
Tablica 9. Učinkovitost u manipulaciji……………………………………………………..……33
Tablica 10. Učinkovitost prijeđenog puta………………………………………………………..33
Tablica 11. Učinkovitost prijeđenog puta u norma minutama…………………………………...34
Tablica 12. Količina pošiljaka po vrsti i njihove norma minute (srpanj 2017.g.)……………….35
Tablica 13. Učinkovitost u manipulaciji……………………………………………………...….36
Tablica 14. Učinkovitost prijeđenog puta……………………………………………………….36
Tablica 15. Učinkovitost prijeđenog puta u norma minutama…………………………………..37
Tablica 16. Količina poštanskih pošiljaka (srpanj 2013.g. i srpanj 2017.g.)…………………….38
Tablica 17. Norma minute (2013.g. i 2017.g.)……………………………………………….….39
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Količina pismovnih pošiljaka veljača-kolovoz 2017.g……………………………..24
Grafikon 2. Količina preporučenih pošiljaka.................................................................................24
Grafikon 3. Količina malih paketa.................................................................................................25
Grafikon 4. Broj očitanih plinomjera.............................................................................................26
Grafikon 5. Produktivnost poštanskog ureda 10020 Novi Zagreb................................................29
Grafikon 6. Odnos rajona koje treba optimizirati..........................................................................31
Grafikon 7. Učinak u mjesecu srpnju 2017.g................................................................................42
47
