Organizatori:

u žarištu Europom u 30 knjigaBalkan ExpressKnjiga ispod čekićaRijeka pišeVrisak JuniorVrisak CinemaVrisak Music

VRISAK – JOŠ SNAŽNIJI i PRODORNIJI 1

VRISAK – JOŠ SNAŽNIJI i PRODORNIJI

Na ovogodišnjem riječkom Vrisku, u deset dana održat će se čak pedeset programa, i na njima će nastupiti gotovo 150 umjetnika. Uz četiri segmenta programa, koja su već postala prepoznatljivi koncepcijski pečat Vriska – Knjiga ispod čekića, Balkan Express, Putovanje Europom u trideset knjiga i Rijeka piše, ove godine uvedena su dva dodatna programa – Vrisak Music i Vrisak Cinema, a cilj svega toga je dobiti doista festivalsku, umjetničku atmosferu u cijelom gradu.Na Vrisku će i ove godine gostovati gotovo svi hrvatski autori koji su u posljednjih šest mjeseci objavili zapaženu knjigu (Daša Drndić, Ivica Đikić, Ivana Bodrožić, Jurica Pavičić, Rade Šerbedžija, Edo Popović, Delimir Rešicki, Boro Radaković, Ivica Ivanišević, Marina Vujčić, Gordan Nuhanović, Bekim Sejranović...), a predstavit ćemo i nove važne knjige gostiju iz regije, knjige koje prelaze granice i o kojima smo čitali i prije nego su objavljene u Hrvatskoj (tako će u Rijeci gostovati Dragan Velikić i Velimir Ćurgus Kazimir iz Srbije, Miodrag Popović iz Crne Gore, Ahmed Burić i Jasmin Imamović iz BiH, Jurij Hudolin iz Slovenije...). U europskom programu nastupit će pisci iz Islanda, Slovačke, Grčke, Cipra, Bugarske, Finske i Estonije. Islandski pisac Sjón je europska spisateljska zvijezda, ali ne zato što piše tekstove za Björk, nego zato što je autor doista sjajnih i neobičnih knjiga, grčki pisac Christos Ikonomou napisao je knjigu koja je prevedena na nekoliko jezika, a za koju kritičari tvrde da najbolje opisuje grčko društvo u trenutku velike društvene i ekonomske krize. Riječ je redom o vodećim piscima u tim zemljama čije se knjige prevode na sve svjetske jezike, a druženje s njima omogućit će nam da steknemo bolju sliku o tome gdje je europska književnost danas. U programu Rijeka piše ove godine imamo napokon i gostovanje Ri Lita, čijim ćemo čitanjem završiti festival, a nastupit će i Saška Mutić sa svojom Zagrepčankom, Milan Zagorac, Rade Šerbedžija... Uz sve to svoj prostor imaju i mlađi čitatelji u programu Vrisak Junior.Ali, kao što je već rečeno, nećemo na Vrisku samo slušati pisce i o piscima, nakon čitanja svaku večer u klubovima Tunel i Život nastavljamo s koncertima i partijima, a na Festivalu će biti prikazana i tri filma snimljena po romanima naših gostiju iz Europe.Pridružite nam se, čitajte, partijajte i uživajte s nama!

2 Program Festivala

Program FestivalaČetvrtak, 2. 6.

19,30 satiSvečano otvorenje Festivala: vRIsak u EPK (premijera)Voditelj: Vojo ŠiljakBrod Marina – Adamićev gat

20,30 satiKnjiga ispod čekića: Rade Šerbedžija, Stranac, izabrane pjesmeSudjeluju: Rade Šerbedžija (i jedna gitara), Nikola Petković, Drago GlamuzinaBrod Marina – Adamićev gat

22,00 sataVrisak Music: program na vinilima PločaKlub Tunel – Školjić 12

Petak, 3. 6.

18,30 satiBalkan Express: Dragan Velikić, IslednikSudjeluju: Dragan Velikić, Vojo ŠiljakEx libris – Riva Boduli 3b

19,30 satiKnjiga ispod čekića: Ivica Đikić, BearaSudjeluju: Ivica Đikić, Diana Matulić, Drago GlamuzinaEx libris – Riva Boduli 3b

20,30 satiEuropom u 30 knjiga: Christos Ikonomou (Grčka), Nešto će se dogoditi, vidjet ćešSudjeluju: Christos Ikonomou, Koraljka Crnković, Koraljka PenavinKlub Bačva – Dolac 8

22,00 sataVrisak Music: El Gadzé (Portugal)Klub Tunel – Školjić 12

Subota, 4. 6.

12,00 satiKnjiga ispod čekića: A. Saška Mutić, Dovoljno dobra Sudjeluju: A. Saška Mutić, Marina Vujčić, Željka Horvat ČečBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

18,30 satiKnjiga ispod čekića: Ivan Jozić, Muška svinjaSudjeluju: Ivan Jozić, Željka Horvat ČečBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,30 satiKnjiga ispod čekića: Marina Vujčić i Ivica Ivanišević, Otpusno pismoSudjeluju: Marina Vujčić, Ivica Ivanišević, Davor MandićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

20,30 satiKnjiga ispod čekića: Borivoj Radaković, Što će biti s nama Sudjeluju: Borivoj Radaković, Tomislav Brlek, Drago GlamuzinaBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

21,30 satiŠiri poeziju ne strah – večer čitanja poezije: Čitaju pjesnici iz Rijeke, Istre, LjubljaneModerira: Milan ZagoracBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

22,00 sataVrisak Music: Dr. Smeđi Šećer i Mr. S., Nacionalna klasa Klub Tunel – Školjić 12

Program Festivala 3

Ponedjeljak, 6. 6.

18,00 sati

Vrisak Junior: Corina Ana Penić, Viktor i tajna družina Gromovi i Emica Calogjera Rogić, urednica serijala o Tomu GatesuSudjeluju: Corina Ana Penić, Emica Calogjera RogićGradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6

18,30 sati

Predstavljanje Lumen bibliotekeSudjeluje: Ana BriškiBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,30 sati

Balkan Express: Jasmin Imamović, Slana zemljaSudjeluju: Jasmin Imamović, Julijana MatanovićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

21,00 sat

Rijeka piše: CKP – čitanje priča polaznika kreativnih radionica pisanja kratkih pričaModeriraju: Zoran Krušvar, Zoran ŽmirićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

22,00 sata

Vrisak Music: Otvoreni jam sessionKlub Tunel – Školjić 12

Utorak, 7. 6.

12,00 sati

Rijeka piše: Besplatna radionica pisanja kratke priče za studente Voditelj: Zoran ŽmirićMuzej djetinjstva – Ivana Grohovca 2

18,00 satiKatedra Čakavskoga sabora Grobnišćine; Poetsko-glazbena večer Moderira: Vlasta JuretićGradska knjižnica Rijeka, Središnji odjel Filodrammatica, dom lijepe književnosti – Korzo 28

18,00 satiBalkan Express: Velimir Ćurgus Kazimir, Muzej melanholijeSudjeluju: Velimir Ćurgus Kazimir, Ana Sofrenović, Zoran Hamović, Jelica NovakovićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,00 sati Knjiga ispod čekića: Ivana Bodrožić, RupaSudjeluju: Ivana Bodrožić, Diana Matulić, Drago GlamuzinaBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

20,00 satiEuropom u 30 knjiga: Monika Kompaníková (Slovačka), Peti brodSudjeluju: Monika Kompaníková, Maria Vuksanović Kursar, Stjepan RavićArt-kino Croatia, Atrij – Krešimirova 2

21,00 satKnjiga ispod čekića: Cindy Lynn Brown i Nikola Petković, Glasovi iz zone tišine / Voices from StillezoneSudjeluju: Maja Brala-Vukanović, Nikola PetkovićBook caffe Dnevni boravak - Ciottina ulica 12a

22,00 sataVrisak Music: Akustična svirka Klub Tunel – Školjić 12

4 Program Festivala

Srijeda, 8. 6.

18,00 satiKnjiga do knjige... dobra biblioteka! Predstavljanje biblioteke Europom u 30 knjigaSudjeluje: Ervin Felić Gradska knjižnica Rijeka, Središnji odjel Filodrammatica, dom lijepe književnosti – Korzo 28

18,00 sati Knjiga ispod čekića: Gordan Nuhanović, Piknik u stepi Sudjeluju: Gordan Nuhanović, Ivana ŽderićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,00 satiKnjiga ispod čekića: Edo Popović, Poglavnikov pudlSudjeluju: Edo Popović, Boris RašetaBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,00 satiKnjiga ispod čekića: Bekim Sejranović, Tvoj sin Huckleberry FinnSudjeluju: Bekim Sejranović, Drago GlamuzinaGradska knjižnica – Labin Rudarska 1/A, Labin

19,00 satiBalkan Express: Velimir Ćurgus Kazimir, Muzej melanholijeSudjeluju: Velimir Ćurgus Kazimir, Ana Sofrenović, Zoran HamovićSrpski kulturni centar – Maksimijanova 12, Pula

20,00 satiEuropom u 30 knjiga: Myrto Azina Chronidi (Cipar), EksperimentSudjeluju: Myrto Azina Chronidi, Nives Fabečić Bojić, Koraljka PenavinKlub Bačva – Dolac 8

21,00 satEuropom u 30 knjiga: Tõnu Õnnepalu (Estonija), Pogranični teritorijSudjeluju: Tõnu Õnnepalu, Ivana Šojat, Stjepan RavićKlub Bačva – Dolac 8

22,00 sataVrisak Music: Čupakabra (Miće Mace) & DJ Luna MoradoKlub Tunel – Školjić 12

Četvrtak, 9. 6.

18,00 satiBalkan Express: Ahmed Burić, Poezija i kolumne u tranziciji Sudjeluju: Ahmed Burić, Zoran SimićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,00 satiKnjiga ispod čekića: Daša Drndić, EEG Sudjeluju: Daša Drndić, Seid SerdarevićEx libris – Riva Boduli 3b

20,00 satiEuropom u 30 knjiga: Sjón (Island), Plava lisicaSudjeluju: Sjón, Tatjana Latinović, Sandra UkalovićKlub Bačva – Dolac 8

21,00 sat Vrisak Cinema: Emil Andreev (Bugarska), Staklena rijekaSudjeluju: Emil Andreev, Ana Vasung, Stjepan RavićKlub Bačva – Dolac 8

22,00 sataVrisak Music: Dr. Smeđi Šećer predstavlja YugođusKlub Tunel – Školjić 12

Program Festivala 5

Petak, 10. 6.

18,00 satiVrisak Junior: Robert Frank, Hej, ne želim odrastiGradska knjižnica Rijeka, Dječji odjel Stribor – Trg 128. brigade Hrvatske vojske 6

18,00 satiBalkan Express: Milorad Popović, Čovjek bez licaSudjeluju: Milorad Popović, Ahmed Burić, Seid SerdarevićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,00 satiVrisak Cinema: Dimitri Verhulst (Belgija), Nažalosnost stvariSudjeluju: Radovan Lučić, Stjepan Ravić Art-kino Croatia – Krešimirova 2

20,00 satiKnjiga ispod čekića: Delimir Rešicki, Lovci u snijeguSudjeluju: Delimir Rešicki, Seid SerdarevićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

21,00 satEuropom u 30 knjiga: Riikka Pulkkinen (Finska), IstinaSudjeluju: Riikka Pulkkinen, Boris Vidović, Stjepan RavićBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

23,00 sataVrisak Music: Čupakabra (Miće Mace) & Nino (Six Martinis), Smooth DiscoKlub ŽIVOT – Ružićeva 2

Subota, 11. 6.

12,00 satiRijeka piše: Milan Zagorac, Noina velika avanturaSudjeluju: Milan Zagorac, Iva Močibob, Gordana Brkić ŽagarBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

18,00 satiBalkan Express: Jurij Hudolin, Pastorak, Obijest Sudjeluju: Jurij Hudolin, Ivan Sršen, Željka Horvat ČečBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

19,00 satiKnjiga ispod čekića: Jurica Pavičić, Žena s drugog kataSudjeluju: Jurica Pavičić, Adriana PitešaBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

20,00 satiKnjiga ispod čekića: Drago Glamuzina, EverestSudjeluju: Drago Glamuzina, Delimir RešickiBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

21,30 satiRijeka piše: Ri-LitSudjeluju: Zoran Žmirić, Zoran Krušvar, Tea Tulić, Izet Medošević, Željka Horvat Čeč, Milan Zagorac, Enver Krivac, Igor BelešBook caffe Dnevni boravak – Ciottina ulica 12a

22,00 sataTrigon: Impulse festival + zatvaranje VriskaNemo Pub – Titov trg 2/bKlub Tunel – Školjić 12Klub ŽIVOT – Ružićeva 2

EUROPOM U 30 KNJIGA

Myrto Azina Chronidi (Nikozija, 1961.) ciparska je spisateljica koja je s nepunih šesnaest godina objavila svoju prvu knjigu Dnevnik 1974 (1977.). Kritika hvali njezin moderan i nekonvencionalan stil pisanja, a njezine kratke priče objavljene su u mnogim časopisima i dvjema nacionalnim antologijama. Roman Eksperiment (2009.) nagrađen je prestižnom Nagradom Europske unije za književnost. Pisan je na grčkom, a preveden na nekoliko jezika (njemački, češki, bugarski, rumunjski, engleski i srpski). M. A. Chronidi objavila je još dvije knjige: Patologija (1987.) i Rachel (1997.). Studirala je medicinu na Sveučilištu Friedrich Wilhelm u Bonnu te specijalizirala obiteljsku medicinu, a od 2007. godine radi u ciparskom Zavodu za javno zdravstvo.

Nives Fabečić Bojić (1973.) diplomirala je latinski i starogrčki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Dvije godine poslije završila je specijalistički studij novogrčkog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Patrasu (Grčka). Iskusna je prevoditeljica za engleski i novogrčki jezik. Radila je kao službena prevoditeljica i savjetnica za odnose s javnošću Veleposlanstva Grčke u Zagrebu (2001. – 2003.) te kao službena prevoditeljica hrvatskoga predsjednika za grčki jezik.

Myrto Azina Chronidi

Nives Fabečić Bojić

inozemni gosti

njihovi prevoditelji

8 EUROPOM U 30 KNJIGA

Christos Ikonomou (Atena, 1970.) odrastao je u Patrasu na Kreti. Objavio je tri zbirke kratkih priča: Žena na tračnicama (2003.), Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš (2010.) i Sve dobro donijet će more (2014.). Njegova druga zbirka, Nešto će se dogoditi, vidjet ćeš, osvojila je prestižnu Grčku državnu nagradu za najbolju knjigu godine i jedna je od najpopularnijih grčkih knjiga posljednjih godina u svijetu. Ikonomou je poznat kao vrstan pripovjedač i jedan je od najcjenjenijih suvremenih grčkih pisaca mlađe generacije. Radi kao novinar i prevoditelj.

Christos Ikonomou

Koraljka Crnković (Zagreb, 1970.) završila je starogrčki i latinski jezik na Sveučilištu u Zagrebu te novogrčki na Sveučilištu u Ateni. Prevela je mnoga djela od kojih su najvažnija: Bratoubojice i Pismo Grecu Nikosa Kazantzakisa, Kalimahov ljubavni epigram, Tko je otkrio Ameriku Hrise Spilioti, Prekrasna rijeka Vasilisa Vitsaksisa, Plautova Asinaria, Izabrana djela suvremene grčke književnosti, Mitološki atlas Grčke Pedra Ollale, Izabrane pjesme Harisa Vlavianosa. Autorica je prvog Novogrčko-hrvatskog rječnika. Radi kao profesorica grčkog i latinskog jezika u Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu te kao sudska tumačica i prevoditeljica za grčki i latinski jezik.

Koraljka Crnković

EUROPOM U 30 KNJIGA 9

Monika Kompaníková (Považská Bystrica, 1979.) poznata je slovačka spisateljica i likovna umjetnica. Završila je studij slikarstva na Likovnoj akademiji u Bratislavi, a svoja prva književna djela objavljuje u časopisima. Dobitnica je nagrade Ivan Krasko za zbirku kratkih priča Mjesto za samoću (2002.) kojom se pojavila na književnoj sceni, a 2011. osvojila je Anasoft litera, najprestižniju slovačku književnu nagradu, za svoj prvi roman Peti brod (2010.) koji je preveden na nekoliko jezika. Slovačka redateljica Iveta Grófová snimila je prema romanu istoimeni film u slovačko-češko-mađarskoj koprodukciji (2016.). Njezina djela prevedena su na njemački, arapski, poljski, turski, rumunjski, mađarski, bugarski, srpski i hrvatski jezik. Trenutačno živi i radi u Pezinoku.

Monika Kompaníková

Maria Vuksanović Kursar (Bratislava, 1973.) diplomirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Komenský u Bratislavi slovački jezik i književnost te francuski jezik i književnost. Poslijediplomski doktorski studij književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je 2006. Viša je lektorica slovačkoga jezika na Katedri za slovački jezik i književnost pri Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Sa slovačkoga jezika prevodi od 1993., osim brojnih stručnih i znanstvenih tekstova na hrvatski je jezik prevela i više slovačkih književnih djela (romana i kraće proze). Suautorica je prvoga slovačko-hrvatskoga / hrvatsko-slovačkoga rječnika s gramatikom.

Maria Vuksanović Kursar

10 EUROPOM U 30 KNJIGA

Tõnu Õnnepalu (Talin, 1962.) jedan je od najcjenjenijih i najpoznatijih suvremenih estonskih autora. Velik dio svog opusa objavio je pod dva pseudonima, Emil Tode i Anton Nigov. Javio se najprije kao pjesnik, sa zbirkom pjesama Kuća pokraj rijeke 1985. godine, nakon čega je objavio još nekoliko zapaženih zbirki, među kojima su Itaka (1988.) i U ovoj zemlji (1990.). Njegov prvi roman Pogranični teritorij donosi mu veliku naklonost književne javnosti i najprestižnije regionalno književno priznanje, Nagradu baltičke skupine udruženja zemalja. Do danas, to je najprevođenije djelo na estonskom jeziku. Nastavlja objavljivati romane i pjesničke zbirke, preveo je na estonski djela Alberta Camusa, Françoisa Mauriaca, Charlesa Baudelairea i Marcela Prousta, a 2006. izabran je za najboljeg estonskog autora od osamostaljenja Republike Estonije.

Tõnu Õnnepalu

Ivana ŠojatIvana Šojat (Osijek, 1971.) već se petnaest godina bavi književnim prevođenjem s francuskog i engleskog jezika te je dosad prevela više od pedeset naslova. Kao pjesnikinja, esejistica, prozaistica i romansijerka iza sebe ima dvanaest ukoričenih naslova: četiri zbirke poezije, zbirku eseja, tri zbirke novela te četiri romana. Godine 2010. njezin roman Unterstadt ovjenčan je čak četirima književnim nagradama, a dvije godine poslije dramatiziran je i premijerno izveden u HNK-u u Osijeku. Od 2003. članica je Društva hrvatskih književnika, a od 2010. i članica Hrvatskog društva pisaca.

EUROPOM U 30 KNJIGA 11

Riikka Pulkkinen (1980., Tampere) studirala je književnost i filozofiju na Sveučilištu u Helsinkiju. Svoj književni prvijenac, roman Granica (Raja), objavila je 2006. godine. Knjiga je postigla iznimno velik uspjeh u Finskoj: bila je najprodavanija debitantska knjiga 2006. i dobila je čak dva ugledna finska književna priznanja: nagradu Kaarle i nagradu Laila Hirvisaari, a prema njoj je snimljena i uspješna finska mini TV serija. Prevedena je na devet jezika. Njezin drugi roman, Istina (Totta, 2010.), postigao je još veći međunarodni uspjeh, osiguravši joj mjesto među najvažnijim suvremenim finskim piscima. Knjiga je prevedena na čak 17 jezika, među ostalim i na hrvatski. Treći roman, Stranac (Vieras), objavila je 2012. godine.

Boris Vidović rođen je 1961. u Zagrebu, a već gotovo polovicu svog životnog vijeka proveo je u Finskoj. Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je magistrirao književnost na Sveučilištu u Helsinkiju. Prevodio je s engleskoga i talijanskoga, a trenutačno prevodi uglavnom s finskoga. Među njegovim važnijim prijevodima u posljednjih desetak godina jesu sljedeći: Arto Paasilinna, Dražesno kolektivno samoubojstvo (Hurmaava joukkoitsemurha, 2007.), Kari Hotakainen, Srčani udari (Sydänkohtauksia, 2008.), Sofi Oksanen, Čišćenje (Puhdistus, 2011.), Kari Hotakainen, Riječ božja (Jumalan sana, 2014.), Sofi Oksanen, Kad su golubice nestale (Kun kyyhkyset katosivat, 2015.), Pasi Ilmari Jääskeläinen, Lumikko ja yhdeksän muuta (roman, Agora, Zrenjanin, Srbija, u tisku).

Riikka Pulkkinen

Boris Vidović

12 EUROPOM U 30 KNJIGA

Sjón (1962.), punim imenom Sigurjón Birgir Sigurðsson, slavni je islandski prozaist, pjesnik i tekstopisac. Rođen je u Reykjaviku gdje je već s petnaest godina objavio prvu zbirku poezije Vizije. Jedan je od pokretača moderne islandske kulturne scene i jedan od osnivača neonadrealističke grupe Meduza. Napisao je sedam romana od kojih je najpoznatiji Plava lisica (2003.) koji je osvojio prestižnu Književnu nagradu Nordijskog vijeća 2005. godine. Posljednji roman Mjesečev kamen – dječak koji to nikad nije bio (2013.) osvojio je sve književne nagrade na Islandu. Sjónova poezija prevedena je na dvadesetak jezika. Suradnja s redateljem Larsom von Trierom na filmu Ples u tami donijela mu je nominaciju za Oscar. Sjón je predsjednik islandskog PEN-a, a trenutačno živi i radi u Reykjaviku.

Sjón

Tatjana LatinovićTatjana Latinović živi u Reykjaviku od 1994. godine. Diplomirala je engleski i njemački na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te islandski jezik na Sveučilištu u Reykjaviku. Angažirana je na području spolne ravnopravnosti i prava manjina. Sa svojim je kolegicama 2003. godine osnovala W.O.M.E.N., organizaciju za imigrantkinje na Islandu, danas jednu od politički najaktivnijih takvih udruženja u zemlji. Prevodi s islandskog na hrvatski i srpski. Dosad je prevela djela sljedećih autora: Andri Snær Magnason, Sigurbjörg Þrastardóttir, Bjarni Bjarnason, Huldar Breiðfjörð, Arnaldur Indriðason.

Biblioteka Europom u 30 knjiga

Biblioteka Europom u 30 knjiga 13

Ahmed Burić (Sarajevo, 1967.) bosanskohercegovački je književnik i novinar. Objavio je pjesničke zbirke Bog tranzicije (2004.) i Posljednje suze nafte i krvi (2010.), a izbor kolumni pisanih od 2009. do 2015. godine objavio je u zbirci Od Ivana do Azize (2015.) Sudjelovao je i u nekoliko filmskih projekata kao scenarist i glumac. Živi i radi u Sarajevu, prevodi sa slovenskog, član je benda Kablovi, a javnosti je poznat kao novinar BH Dana i kolumnist portala radiosarajevo.ba.

Velimir Ćurgus Kazimir (1948.) direktor je Medijskog arhiva Ebart konsalting i autor desetak knjiga proze i eseja o kulturi i kulturnoj politici, prevedenih na nekoliko svjetskih jezika. Bio je pokretač izdavaštva i urednik u Istraživačko-izdavačkom centru Omladine Srbije u Beogradu, a potom novinar i urednik kulturne rubrike u Politici. Jedan je od osnivača Nezavisnog udruženja novinara Srbije. Priredio je više knjiga o odnosu medija, politike i kulture. Dobitnik je Međunarodne nagrade za esej časopisa Lettre International u Weimaru, 2000. godine. U Rijeci predstavlja zbirku Muzej melanholije.

Jurij Hudolin (Ljubljana, 1973.) slovenski je pjesnik, pisac, prevoditelj i kolumnist. Već je sa svojom prvom zbirkom Če je laž kralj (Ako je laž kralj, 1991.) stekao status jednog od najistaknutijih pjesnika generacije. Na hrvatski mu je dosad prevedena zbirka pjesama Govori žena (2001.) i roman Pastorak (2012.). Objavio je i zbirku kolumni Pusti ti to (2004.) te još tri romana: Obijest (2005.), Vrvohodec (2011.) i Ingrid Rosenfeld (2013.), od kojih je potonji ušao u uži izbor za slovensku Nagradu Kresnik 2014. godine. Preveo je niz djela hrvatskih autora na slovenski.

Balkan Express

Balkan Express 15

Jasmin Imamović (Brčko, 1957.), književnik, pravnik i gradonačelnik Tuzle. Objavio je romane Ubijanje smrti, Besmrtni jeleni, Obožavatelj trena, Molim te zapiši i Slana zemlja, više eseja, kratkih priča, radiodrama… Njegove knjige i priče nagrađivane su i prevedene na više stranih jezika. Gradonačelnik je Tuzle od 2001. godine, poznat po kreativnim projektima, poput Slanih jezera, Biznis inovacionog centra, obnove i efikasnog korištenja kulturno-istorijskog naslijeđa i gradnje mnogih objekata koji su potpuno preporodili Tuzlu. Imamović je osnivač književnih susreta Cum grano salis i Nagrade Meša Selimović.

Milorad Popović (Lipa Cucka kod Cetinja, 1957.) crnogorski je književnik. Objavio je zbirke poezije, među ostalim, Sa trga glodara (1981.), Nesigurna zemlja (2005.), Raskršća (2008.) te knjige eseja Crnogorsko pitanje (1999.), Njegoš i crnogorska nacija (2011.)... Poezija i eseji prevedeni su mu na desetak jezika. Dobitnik je više nagrada za književnost; za roman Karnera 2013. godine nagrađen je Nagradom Jutarnjeg lista i Nagradom Meša Selimović. Svoj drugi roman Čovjek bez lica objavio je 2016.

Dragan Velikić (Beograd, 1953.) odrastao je u Puli, a svjetsku književnost diplomirao je na beogradskom Filološkom fakultetu. Autor je brojnih hvaljenih romana kao što su Danteov trg, Via Pula, Astragan, Bonavia, Slučaj Bremen, Hamsin 51, a djela su mu prevedena na petnaestak jezika. Romanom Ruski prozor osvojio je NIN-ovu nagradu 2007. godine, koju ponovno dobiva za roman Islednik 2015. godine, postavši time jedini suvremeni pisac koji je NIN-ovu nagradu dobio dva puta.

Balkan Express

KNJIGA ISPOD ČEKIĆA

DOMAĆI GOSTI FESTIVALA

KNJIGA ISPOD ČEKIĆA 17

Ivana Bodrožić (Vukovar, 1982.) diplomirala je hrvatski jezik i književnost te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za zbirku poezije Prvi korak u tamu dobila je nagradu Goran za mlade pjesnike. Za istu zbirku dobiva nagradu Matice hrvatske Kvirin. Njezin prvi roman Hotel Zagorje (2010.), između ostalog, nagrađen je i Kiklopom za najbolje prozno djelo godine te se prema njemu priprema scenarij za film. Godine 2012. objavljuje zbirku pjesama Prijelaz za divlje životinje. Pjesme su joj ušle u antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa Miroslava Mićanovića. Za zbirku 100% pamuk dobila je Nagradu Edo Budiša za najbolju zbirku priča 2014. godine. Posljednji roman Rupa objavila je 2016. godine.

Daša Drndić (Zagreb, 1946.) studirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu.  Doktorirala je na Sveučilištu u Rijeci gdje je na Odsjeku za anglistiku predavala modernu britansku književnost i kreativno pisanje. Radila je u izdavaštvu, predavala engleski jezik, radila kao dramaturg i prevodila. Piše prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i radiodrame. Od proznih djela dosad je objavila Put do subote (1982.), Kamen s neba (1984.), Marija Częstohowska još uvijek roni

suze ili Umiranje u Torontu (1997.), Canzone di guerra (1998.), Totenwande (2000.), Doppelgänger (2002.), Leica format (2003.), After Eight (2005.), Feministički rukopis ili politička parabola (2006.), April u Berlinu (2009.), Belladonna (2012.) i EEG (2016.). Za svoj roman Sonnenschein 2007. godine dobila je Nagradu Fran Galović i Kiklop. Dobitnica je nagrade Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja za 2013. i međunarodne književne nagrade Prozart 2014.

Ivica Ðikić (Tomislavgrad, 1977.) bio je novinar i urednik Feral Tribunea, potom je radio kao glavni urednik riječkog Novog lista, a od 2010. glavni je urednik tjednika Novosti. Autor je dviju knjiga iz područja publicistike: Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (2004.) i Gotovina, stvarnost i mit (2010. s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem). Za roman Cirkus Columbia (2003.), prema kojem je oskarovac Danis Tanović snimio istoimeni film, primio je Nagradu Meša Selimović. Godine 2007. objavio je zbirku priča Ništa sljezove boje (2007.), a 2011. kriminalistički roman Sanjao sam slonove (2011.) koji je osvojio književnu nagradu tportala za roman godine. Nakon toga objavio je zbirku pjesama Ostatak svijeta (2012.) i „ljubavni roman“ Ponavljanje  (2014.). Romani su mu prevedeni na španjolski, njemački i talijanski. Na Vrisku predstavlja svoj dokumentarni roman Beara (2016.).

18 KNJIGA ISPOD ČEKIĆA

Drago Glamuzina rođen je u Vrgorcu 1967. g. Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao novinar u dnevnom listu Vjesnik i urednik u news-magazinu Nacional. Od 2003. do 2011. glavni je urednik u izdavačkoj kući Profil, a od 2011. glavni urednik u izdavačkoj kući V.B.Z. Objavio je knjige pjesama Mesari (2001.), roman Tri (2008.), knjigu pjesama Je li to sve (2009.) te knjigu izabranih pjesama s fotografijama Stanka Abadžića Sami u toj šumi (2011.) i Everest (2016.). Za zbirku Mesari dobio je

nagradu Vladimir Nazor za knjigu godine i Kvirinovu nagradu za najbolju knjigu pjesama, a za roman Tri dobio je nagradu tportala za najbolji roman 2008. u Hrvatskoj. Djela su mu prevedena na njemački, makedonski i slovenski jezik.

Ivica Ivanišević (Split, 1964.) diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao novinar i urednik radio je u više listova, najdulje u političko-satiričkom tjedniku Feral Tribune i književnom časopisu Torpedo. Urednik je kulture u Slobodnoj Dalmaciji te surađuje na brojnim filmskim i televizijskim produkcijama. Objavio je životopis Miljenka Smoje Smoje – biografija (2004.), zbirku eseja posvećenu povijesti, estetici i sociologiji stripa Sto mu jelenskih rogova (2004.), zbirku drama Krovna udruga i druge drame (2005.) s Antom Tomićem te epistolarni roman Otpusno pismo (2016.) s Marinom Vujčić.

Ivan Jozić (1981., Zenica) za svoje je pripovijetke nagrađivan na više domaćih i regionalnih natječaja te uvrštavan u više antologija i publikacija (prvonagrađena priča na natječaju Aquarius Recordsa; natječaj MasterCard Broda kulture; zbornici Record Stories, Lijepe priče Ede Budiše, Krom i pakao...). Godine 2016. izašla mu je zbirka kratkih priča Muška svinja koju predstavlja na Vrisku. Živi i radi u Zagrebu.

A. Saška Mutić rođena je 1970. u Zagrebu. Seli iz Zagreba 1995. u raznim smjerovima, ali Zagreb ostaje simbol doma i mladosti. Sada živi u Rijeci. U Americi, gdje je diplomirala fotografiju, živjela je u dva navrata. Afirmirala se u području dizajna, fotografije i vizualnih umjetnosti; izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj, Italiji i Americi. Članica je HDLU-a, konstantno radi na vlastitim projektima, a u posljednjih pet godina, u suradnji s Festivalom Opatija, snima uglavnom teatar i koncertna događanja. Njezini su radovi objavljivani u stručnim fotografskim časopisima, a objavila je i vlastitu knjigu fotografija pod nazivom First Memories te roman Dovoljno dobra 2016. godine.

KNJIGA ISPOD ČEKIĆA 19

Gordan Nuhanović rođen je 1968. godine u Vinkovcima. Devedesetih je radio kao novinar u Globusu, Slobodnoj Dalmaciji, Danasu i Jutarnjem listu. Zbirku kratkih priča Liga za opstanak objavio 2001. Nagrađen je „Ivanom i Josipom Kozarcem“ za prvijenac te nagradom „Slavić“ DHK za najbolju prvu knjigu u 2001. godini, a zbirka je uvrštena i među pet najboljih proznih knjiga 2001. godine u izboru Jutarnjeg lista. Objavio je zbirku priča Bitka za svakog čovjeka (2002.), romane Posljednji dani panka (2006.), Vjerojatno zauvijek (2009.), Agenti kulture (2013.), te putopisne priče Piknik u stepi (2015.). Knjige su mu prevođene na engleski i češki. Trenutno živi i radi u Zagrebu.

Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu gdje i danas živi. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist (Slobodna Dalmacija, Vijenac, Zarez, Jutarnji list), za svoj rad dobio je ugledna hrvatska priznanja za novinarstvo i kritiku. Objavio je 1997. socijalni triler Ovce od gipsa, po kojem je snimljen film Svjedoci Vinka Brešana. Pavičić je za scenarij nagrađen Velikom zlatnom arenom festivala u Puli. Objavio je romane: Nedjeljni prijatelj (2000.), Minuta 88 (2002.), Kuća njene majke (2005.), Crvenkapica (2006.), Žena s drugog kata (2015.), te zbirke priča Patrola na cesti (2008.), po kojoj je i snimljena kriminalistička serija, i Brod u dvorištu (2013.). Djela su mu prevedena na engleski, njemački, ruski, talijanski, bugarski.

Edo Popović (Livno, 1957.) studirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu komparativnu književnost i hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Sredinom osamdesetih bio je jedan od pokretača i urednika književnog časopisa Quorum. Knjigom Ponoćni boogie (1987.), koja je doživjela i drugo nadopunjeno izdanje, stekao je status kultnog autora koji potvrđuje i danas. Objavio je više od deset romana (Mjesečev meridijan, 2015., Poglavnikov pudl, 2016.), knjiga priča, novela i putopisa. U suradnji s ilustratorom Igorom Hofbauerom objavio je cikluse svojih kratkih priča. Djela su mu prevedena na desetke jezika.

Nikola Petković (1962.) književnik, književni kritičar, sveučilišni profesor, esejist, publicist i prevoditelj. Redoviti je profesor na Odsjeku za kulturalne studije i Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Znanstvene i stručne radove, poeziju, prozu i književnu kritiku objavljivao i objavljuje u mnogim domaćim i inozemnim zbornicima, listovima, časopisima. Redoviti je kolumnist riječkog Novog lista. Dobitnik je brojnih nagrada za stvaralačko pisanje. Predsjednik je Hrvatskog društva pisaca.

20 KNJIGA ISPOD ČEKIĆA

Borivoj Radaković (Zemun, 1951.) mediteransko je (zadarsko) djetinjstvo zamijenio kontinentalnim (zagrebačkim) životom. Završio je studij jugoslavenskih jezika i književnosti te komparativne književnosti. Objavio je romane Sjaj epohe (1990.), Virusi (2005.) i Što će biti s nama (2015.), pripovijetke Ne, to nisam ja (1999.) i Porno (2002.), knjigu eseja Sredina naprijed (2003.). Napisao je uspješno izvedene drame, poput Dobro došli u plavi pakao (1994.), Miss nebodera za miss svijeta (1998.), Kaj sad? (2002.), Breza (2010.), Amateri (2010.), Grupa (2013.), Dobitnik (2015.). Objavio je antologiju lezbijske poezije Dvije (1994.), s Mattom Thorneom i Tonyjem Whiteom uredio je zbirku priča suvremenih britanskih i hrvatskih prozaika Croatian Nights

te s Arsenom Oremovićem zbirku priča o rock and rollu Zvučni zid (2009.). Usto valja istaknuti i konceptualni rad Visitor’s Book (2005.).

Bekim Sejranović rođen je 1972. u Brčkom. Nakon završene Srednje pomorske škole u Rijeci jednu godinu studira na riječkom Pomorskom fakultetu, no potom odustaje od sna da postane pomorac te na tamošnjem Filozofskom fakultetu počinje studirati književnost. Seli se 1993. u Oslo, na čijem je Povijesno-filozofskom fakultetu 1999. magistrirao južnoslavenske književnosti. Na istom fakultetu radio je kao lektor i predavao južnoslavenske književnosti, jezike i prevođenje. Radi kao sudski tumač i književni prevoditelj, predaje norveški za strance te piše i objavljuje vlastitu prozu: zbirka priča Fasung (2002.), romani Nigdje, niotkuda (2008.), Ljepši kraj (2010.), Sandale (2013.), Tvoj sin Huckleberry Finn (2015.). Djela su mu prevedena na norveški, engleski, slovenski, makedonski, njemački, češki, talijanski i poljski. Od svibnja 2015. godine živi i radi u Zagrebu.

Delimir Rešicki rođen je 1960. u Osijeku, gdje je završio studij kroatistike. Poeziju, prozu, književnu kritiku i medijsku publicistiku i esejistiku započeo je objavljivati početkom osamdesetih godina u svim važnijim hrvatskim časopisima, a djela su mu prevedena na mnoge europske jezike. Uređivao je novine i časopise Ten, Osječki tjednik, Heroina Nova, Književna revija, Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir. Iznimno bogat opus donio mu je brojne nagrade, među ostalim Kiklop (2005.) i Nagradu sv. Kvirin za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu (2015.). Urednik je u dnevnim novinama Glas Slavonije. U okviru nakladničke kuće Fraktura uređuje pjesničku biblioteku Fraktali. Na Vrisku predstavlja zbirku poezije Lovci u snijegu (2015.). Živi u Osijeku.

KNJIGA ISPOD ČEKIĆA 21

Rade Šerbedžija rođen je u Buniću kod Korenice 1946. godine. Poznati je filmski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1969. godine te je vrlo brzo angažiran u kazalištu Gavella. Nagrađivan je za umjetničko stvaralaštvo, a zapažen je i kao recitator i izvođač balada i šansona. Objavio je tri zbirke pjesama Promjenljivi (1987.), Crno, crveno (1989.), Prijatelj ga kaže više ne poznaje (1997.) te knjigu autobiografskih zapisa Do posljednjeg daha (2005.). Bio je predavač scenskog govora i glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te izvanredni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Pokrenuo je kazalište Ullysses na Brijunima, a od 2010. u Rijeci predaje na poslijediplomskom studiju glume. Na Vrisku predstavlja svoju novu zbirku pjesama Stranac.

Marina Vujčić (Trogir, 1966.) diplomirala je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je 1998. godine knjigu za djecu Bijeg uz brijeg te roman Tuđi život 2010. godine. U 2014. godini objavljuje zbirku drama Umri ženski i roman A onda je Božo krenuo ispočetka koji je 2015. godine ušao u uži izbor od četiri hrvatska naslova nominirana za Europsku nagradu za književnost. Iste godine izlazi joj roman Mogla sam to biti ja, a na natječaju V.B.Z.-a i Tisak medije romanom Susjed osvaja nagradu za najbolji neobjavljeni roman 2015. Zajedno s Ivicom Ivaniševićem 2016. objavila je knjigu Otpusno pismo. Živi i radi u Zagrebu.

Milan Zagorac (1976.) urednik je i autor iz Rijeke. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Od 1997. do danas aktivno djeluje kao urednik, najprije u Rivalu, zatim u Adamiću, u Izdavačkome centru Rijeka i Studiju TiM. Objavio je romane: Želiš li pogledati sunce u ponoć? (2002.), Jeste li kupili direktoru parkerice? (2006.), Spojene vožnje (2011.) i Vražji prolaz (2013.). Roman Dan velikih valova (2001.) objavio je u koautorstvu s Mladenom Uremom i Goranom Ušljebrkom, a Janko Polić Kamov, njegovo i naše doba 2010. s Mladenom Uremom. Vodi blog Aksiomatični Milan, sudionik je Ri Lita te jedan od osnivača Književnosti uživo. Roman za djecu Noina velika avantura objavio je 2016.

22 Rijeka piše Ri Lit

Ri Lit je neformalna književna skupina koju čine riječki autori povezani u cilju reafirmacije beletrističkih vrijednosti, promocije i pojačane konzumacije književnog stvaralaštva. Prvi javni zajednički nastup održali su u riječkoj

dvorani Filodrammatica, u siječnju 2013. godine, a zbog velikog interesa riječke publike i sjajne posjećenosti manifestacije, počeli su osvajati nacionalne pozornice – od Zagreba do Vukovara. Do sada su održali desetak nastupa.

Ri Lit je proteklih godina pod zajedničkim nazivnikom okupio dvoznamenkasti broj kvalitetnih riječkih autora. To su: Alen Kapidžić, Bojan Mušćet, Davor Mandić, Enver Krivac, Igor Beleš, Igor Večerina, Izet Medošević, Kristina Posilović, Milan Zagorac, Moris Mateljan, Robert Vrbnjak, Tea Tulić, Vlado Simcich Vava, Zoran Krušvar, Zoran Žmirić i Željka Horvat Čeč.

FOTOGRAFIJE: CARMELA ŽMIRIĆ

Rijeka piše Ri Lit

Rijeka piše Ri Lit 23

Skupina se od inicijalnog okupljanja širi, a postav koji nastupa na središnjoj riječkoj književnoj manifestaciji Noć velikog čitanja mijenja se svake godine, odnosno dopunjava novim autorima. I prije samog inicijalnog okupljanja, većina autora svojim je književnim radovima i aktivnostima bila prepoznata izvan lokalnih i nacionalnih granica. Ujedinila ih je želja za održavanjem vrijednosti recepcije literature i razumijevanje važnosti njene promocije. Svim članovima Ri Lita svojstven je sličan svjetonazor koji uključuje, povezuje i uvijek nastoji dati najbolje od sebe, svjetonazor po kojem je umjetnost, u ovom slučaju književnost, nezamjenjivo važan segment društva i odgovornost je svakog književnog autora njegovati njenu trajnost. Javni nastupi, koji uključuju čitanje radova, služe popularizaciji književnosti i poticanju zatomljene svijesti o važnosti i vrijednosti literature.

Iako je prvotno okupljanje Ri Lita bilo zamišljeno kao svojevrsni off projekt bez namjere za literarnim ujedinjavanjem, zahvaljujući iznimno dobroj posjećenosti i prihvaćenosti manifestacije Noć velikog čitanja autori su se odlučili za zajednički tiskani samizdat, objavljen 2014. godine povodom Druge noći čitanja, a čiji je urednik također i član skupine, Milan Zagorac, inače dugogodišnji urednik u ICR-u.

Ri Lit iskoračuje iz utabanih staza onog što mislimo kad kažemo književna scena, čitanje, promocija knjige. Taj iskorak je trajna igra s čitateljem koji je potaknut da aktivno sudjeluje sa svojim piscima u životu ne samo onoga što nazivamo kultura nego i kritičkom promišljanju o društvu. Ukratko, književnost je itekako živa.

Rijeka piše Ri Lit

JuniorVrisak

Robert Frank riječki je novinar (pisao za Novi list) i autor knjige za mlade Hej, ne želim odrasti.

Hej, ne želim odrasti priča je o djevojčici koja prolazi najosjetljiviji period svoga života u kojem mora spoznati što je zapravo prijateljstvo, a što je izdaja i kako prihvatiti one koji su drugačiji. No spoznat će i što je ljubav i što je za ljubav najvažnije.

Corina Ana Penić diplomirala je biologiju na PMF-u u Zagrebu. Radi kao profesorica u školi. Igra se i istražuje sebe i svijet pišući crtice, priče, bajke i romane te sudjelujući na alternativnim poetskim okupljanjima. Objavila je romane Ljubičaste močvare i Viktor i tajna družina Gromovi.

Viktor i tajna družina Gromovi napet je kriminalistički dječji roman koji u sebi nosi sve odlike romana koji će i suvremena djeca rado čitati; glavni su likovi djeca koja osnivaju tajnu družinu u pokušaju da razriješe misterij koji se događa u njihovu kvartu. Svojim „petljanjem“ u poslove odraslih, neobična družina upast će u neočekivano opasnu avanturu, ali će i pomoći u detektivskom rješavanju zločina.

Robert Frank: Hej, ne želim odrasti

Corina Ana Penić: Viktor i tajna družina Gromovi

Književnost za mlade

FOTOGRAFIJE: CARMELA ŽMIRIĆ

Vrisak Cinema

Naziv filma: Nažalosnost stvari (De helaasheid der dingen) Redatelj: Felix van Groeningen Scenaristi: Felix van Groeningen i Christophe Dirickx (prema romanu Dimitrija Verhulsta) Glumci: Kenneth Vanbaeden, Valentijin Dhaenens Zemlja: Belgija Godina: 2009. Trajanje: 1h i 48 min

Emil Andreev (Lom, 1956.), bugarski dramaturg i romanopisac, završio je studij engleskog jezika i književnosti, a radio je kao profesor, urednik te lektor na Teološkom fakultetu u Sofiji. Već svojim prvim romanom Staklena rijeka iz 2004. godine osvaja naklonost publike i kritičara. Roman je dobio nagradu Zaklade Vik za najbolji bugarski roman godine, kao i nagradu čitatelja u istoj kategoriji, te je još uvijek jedan od najprodavanijih romana u Bugarskoj. Filmska inačica romana snimljena je 2010. godine (Staklenata reka), u režiji Stanimira Trifonova, s Natalijom Dontchevom i Stefanom Valdobrevom u glavnim ulogama.

Dimitri Verhulst (1972.) rođen je u Aalstu u Belgiji. Na književnoj sceni javio se zbirkom priča o svojoj mladosti 1999. godine (De kamer hiernaast), ali je pozornost privukao svojim romanima, od kojih su najpoznatiji Problemski hotel (2003.) i Nažalosnost stvari (2006.). Potonji je osvojio nekoliko nagrada te je prema njemu 2009. godine snimljen film (De helaasheid der dingen), redatelja Felixa van Groeningena i scenarista Christophea Dirickxa, koji je osvojio nagrade na nekoliko prestižnih filmskih festivala, među ostalima: na filmskim festivalima u Cannesu i Ostendu te na međunarodnim filmskim festivalima u Istanbulu i Varšavi.

Naziv filma: Staklena rijeka (Staklenata reka) Redatelj: Stanimir Trifonov Scenarist: Stanimir Trifonov (prema romanu Emila Andreeva) Glumci: Natalia Dontcheva, Stefan Valdobrev Zemlja: Bugarska Godina: 2010. Trajanje: 1h i 40 min

27

MALA GALERIJA PROŠLOGODIŠNJEG Vriska

FOTOGRAFIJE: CARMELA ŽMIRIĆ

28 Vrisak Music

Vrisak Music

Rinoma, mlad i perspektivan producent iz Vodnjana, karijeru je započeo sredinom 2000-ih. Tijekom rada na svojim samostalnim projektima fokus je usmjerio na alternativnu glazbu, chill, trap, electronic beats i trip-hop. Na njegovu Soundcloud profilu dostupna su dva njegova EP izdanja, We Can Fly i MOONLIGHT.

Pero Despero zaljubljenik je u alternativnu glazbu. Kao sedamnaestogodišnjak poduzima prve korake u DJ-iranju na indie/alternativnim slušaonicama u Karlovcu (caffe bar Cohiba, caffe bar Knjige i kava). Od osamnaeste godine živi i studira u Rijeci gdje je rezident u klubovima Place, KUNS i Nemo Pub. Otvaranjem kluba Život postaje stalni rezident kluba. Godine 2015. postaje član kolektiva Six Martinis. Njegovi setovi protežu se od indieja, R’n’B-ja, pa sve do plesnog IDM-a.

Di.Merkl pseudonim je Dina Merkla, koji je rođen i živi u Rijeci. Na elektroničkoj sceni prepoznatljiv je po spoju housea, techna, te eklektičnih nu-disco i elektroničkih ritmova. Rezident je kultnog Six Martinis audio-vizualnog koncepta, te novog riječkog klupskog događanja Tipsy. Uskoro možemo očekivati i prvo EP izdanje ovog mladog riječkog glazbenika.

Festival knjiga s glazbenom podlogom

Vrisak Music 29

El Gadzé, dinamični DJ set iz Lisabona koji podsjeća na vruću šalicu čaja koja može biti vrlo uzbudljiva ili jako opuštajuća (ili oboje u isto vrijeme!), uz zvukove raznolikih žanrova poput gypsy breakz, circus/cabaret, reggae/dub, afrobeat, balkan-ska / future funk, chill out / soundscapes i mnogih drugih na jednosmjernom putovanju bez odredišta!

G. Smeđi Šećer, nepatvoreni vinilni DJ koji od 2007. podastire riječke plesne podije uzavrelim funkom, soulom i dancefloor jazzom. Ne uzima zarobljenike u svom eklektičnom freestyle predstavljanju tvrdih i sinkopiranih ritmova, a tome ste dosada mogli svjedočiti u svim riječkim klubovima, regionalnim žurkama i festivalima uključujući i sijaset žurki po Zagrebu i Ljubljani, u suradnji sa Zelenim Soncem (Lj) i Chakkinom Sobom (Zg). Jedan je od rijetkih eksperata za raritetni yugo: funk/soul/jazz/disco u regiji, koji pritom koristi samo originalne medije isprešane za uporabu na plesnim podijima.

Čupakabra je polovica riječkog elektroničkog kolektiva Miće Mace koji se sastoji od dvije usidjelice koje su odlučile izaći iz ormara u nedostatku »čudnovate« i »nesvrstane« glazbe u svojem rodnom gradu. Čupakabra je poznata po svom umijeću potpunog rasplesavanja i najdrvenijih nožica kroz dobar house i indie elektroniku. Njen primarni alat je računalo, a odabir pjesama i energije je ono što radi groove i drži je na životu.

Luna Morado vrti mestizo, multikulturalnu fuziju raznih tradicionalnih i urbanih stilova kao što su gipsy, flamenco, rumba, cumbia, salsa, reggae, ska, hip-hop i reggaeton. Kao pionir mestizo zvuka na ovim prostorima gostovala je na brojnim glazbenim eventima u Hrvatskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini (Seasplash, Soča i Una Riversplash, Gipsy Jungle events, Urban Gipsy Sound events, Favela Blast Off, Trn fest). Bila je članica kolektiva Gipsy Jungle iz Ljubljane te jedan od rezident DJ-a ljubljanskog etnokluba Zlati Zob.

Nino Bellen aktivni je član poznatog riječkog kolektiva Six Martinis, multimedijskog glazbenog programa koji promovira queer party kulturu. Redovito nastupa u poznatim klubovima kao što su Molekula, Discordia, Crkva, Hartera itd. Trenutačno je jedan od rijetkih izvođača riječke scene dublje uključenih u deep house glazbu. Uz DJ rad, Bellen radi i kao glazbeni producent.

Vrisak Music

Festival autora sa službenim after party programom

DISPuT ● Dubrava 37 ● 10 040 Zagreb ● 01/2949-921, 01/2949-920 ● disput@disput.hr ● www.disput.hr

DuŠEVIĆ & KRŠOVNIK ● M. Baraca 7 ● 51000 Rijeka ● 051/343-164, 051/343-223 ● dusevic-krsovnik@ri.t-com.hr ● www.dusevic-krsovnik.hr

FRAKTuRA ● Bregovita 7, Ivanec Bistranski P. P. 102 ● 10290 Zaprešić ● 01/3357-863, 01/3358-320 ● fraktura@fraktura.hr ● www.fraktura.hr

HENA COMM. ● Horvaćanska 65 ● 10000 Zagreb ● 01/3750-206, 01/3756-037 ● hena-com@hena-com.hr ● www.hena-com.hr

LEO COMMERCE ● Dobriše Cesarića 32 ● 51 000 Rijeka ● 051/625-910, 051/625-640 ● leo-commerce@ri.t-com.hr ● www.leo.hr

MOZAIK KNJIGA ● Karlovačka cesta 24 A ● 10 020 Zagreb ● 01/6315-211, 01/6315-222 ● info@mozaik-knjiga.hr ● www.mozaik-knjiga.hr

NAKLADA JESENSKI I TuRK ● Sokolgradska 58 ● 10 000 Zagreb ● 01/3845-051, 01/3845-049 ● jesenski-turk@jesenski-turk.hr ● www.jesenski-turk.hr

NAKLADA LJEVAK ● Ulica grada Vukovara 271/12 ● 10000 Zagreb ● 01/4804-021 ● prodaja@naklada-ljevak.hr ● www.ljevak.hr

NAKLADA uLIKS ● Cavalsko 17 ● 51 000 Rijeka ● 051/648-069, 051/648-068 ● uliks@email.t-com.hr ● www.naklada-uliks.hr

NAŠA DJECA ● Remetinečka 135 ● 10 020 Zagreb ● 01/6539-688, 01/6539-697 ● info@nasa-djeca-tiskara.hr ● www.nasa-djeca-tiskara.hr

PLANETOPIJA ● Ilica 70 ● 10 000 Zagreb ● 01/4851-557, 01/4883-371 ● planetopija@planetopija.hr ● www.planetopija.hr

PROFIL KNJIGA ● Kaptol 25 ● 10 000 Zagreb ● profil.blog@profil.hr ● www.profil-mozaik.hr

SANDORF ●  Severinska 30 ● 10110 Zagreb ● 01/7898-457 ● contact@sandorf.hr ● www.sandorf.hr

ŠKOLSKA KNJIGA ● Masarykova 28 ● 10 000 Zagreb ● 01/4830-511 ● press@skolskaknjiga.hr ● www.skolskaknjiga.hr

V.B.Z. ● Velikopoljska 12 ● 10010 Zagreb ● 01/6235-419, 01/6235-418 ● info@vbz.hr ● www.vbz.hr

VEBLE COMMERCE ● Kraljevićeva 5 ● 10 000 Zagreb ● 01/2316-885, 01/2332-486 ● veble-commerce@zg.t-com.hr ● www.veble.hr

ZAGREBAČKA NAKLADA ● Balokovićeva 17 ● 10 000 Zagreb ● 01/6603-674, 01/6632-659 ● kontakt@zg-naklada.hr ● www.wp.zg-naklada.hr

ZNANJE ● Mandićeva ulica 2 ● 10 000 Zagreb ● 01/3689-534, 01/3689-531 ● znanje@znanje.hr ● www.znanje.hr

30 Popis nakladnika vRIsak 2016.

nakladnikaPopis

Popis nakladnika vRIsak 2016. 31

Stručna knjigaWILEY www.wiley.comELSEVIER www.elsevier.comPEARSON www.pearson.comTAYLOR&FRANCIS www.taylorandfrancis.comOXFORD uNIVERSITY PRESS global.oup.com/academicCAMBRIDGE uNIVERSITY PRESS www.cambridge.orgSPRINGERwww.springer.com

Strana knjigaTASCHEN www.taschen.comPENGuIN www.penguin.comHARPERCOLLINS www.harpercollins.comLONELY PLANET www.lonelyplanet.comRANDOM HOuSE www.randomhouse.comMICHELIN www.michelintravel.com

UdžbeniciCAMBRIDGE uNIVERSITY PRESS www.cambridge.orgCENGAGE Learning, NGL.cengage.comCORNELSEN www.cornelsen.deEDILINGuA www.edilingua.itELI www.elionline.comEDELSA www.edelsa.es

32 Tko je tko?

Tko je tko?Organizatori:Udruga kulture vRIsakv|b|z d.o.o., Zagreb

Pokrovitelji:Grad RijekaHGK – Zajednica nakladnika i knjižaraMinistarstvo kulture RHProgram Kreativna Europa Europske unijeSrpski kulturni centar u IstriSrpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ RijekaTradukiVeleposlanstvo Republike Finske

Sponzori:ArsKopijaDemian vinaJadran hoteliJamnica d.d.KanaanKlub TunelKupole.hrMeridijan putovanjaZnanjeŽivot

Prijatelji vRIska:Art-kino CroatiaBistro MornarBook caffe Dnevni boravakBrod MarinaBrasserie ASEx librisGradska knjižnica Rijeka – Središnji odjel Filodrammatica, dom lijepe književnostiGradska knjižnica Rijeka – Dječji odjel StriborHAVCImpulse festivalKlub BačvaUdruga regionalni info centar za mlade Rijeka – UMKI ESN RijekaV.B.Z. knjižara Rijeka

Medijski pokrovitelji:Novi listHrvatski radio – Radio RijekaMojaRijekaRadio KorzoTotalni FM RijekaKanal RI

GlobusJutarnji listModerna vremena InfoHrvatski radio 2. programNacionaltportalTV IstraRegional ExpressPročitaj to

Programski odbor 9. riječkog sajma knjiga i festivala autora:Zoran Žmirić, Zoran Krušvar, Nikola Petković, Edi Jurković, Vlado Simcich Vava, Bojan Mušćet, Željka Horvat Čeč, Drago Glamuzina, Zoran Simić

Projekt Europom u 30 knjiga:Sandra Ukalović, Nataša Barta Paripović, Stjepan Ravić, Koraljka Penavin, Ervin Felić

Voditelji festivala:Zoran Simić (direktor),Drago Glamuzina (umjetnički direktor),Marija Bošnjak (izvršna organizatorica)

Voditelji sajma:Ljiljana Fabris, Robert Šepac

Marketing & odnosi s javnošću:Nataša Barta Paripović, Irena Španić, Vanja Zubović

Vizualni identitet:Boris Malešević / Studio Designsystem

DTP:Siniša Mazulović

Hospitality, koordinacija programa:Marija Bošnjak, Irena Španić, Anamarija Lugović, Ervin Felić

Webmaster sajma:Mina Žunac

Službeni fotograf vRIska:Carmela Žmirić

Produkcija radio i TV spotova:Vlado Simcich Vava (glazba),Surogat tim Rijeka (vokali, dobre ideje, završna produkcija),Igor Crnković (hvala na brzoj reakciji)

Voditelj tehnike:Alen Bačić

Posebne zahvale na svekolikoj potpori:Book caffe Dnevni boravak, Rijeka;Antikvarijat Ex libris, Rijeka; Botel Marina, Rijeka;Klub Bačva, Rijeka;Gradska knjižnica Rijeka – Središnji odjel Filodrammatica, dom lijepe književnosti;Gradska knjižnica Rijeka – Dječji odjel Stribor; Krešimir Dolenčić, Vojo Šiljak,Marko Rogić, Ivana Katalinić, Mario Rogić, Zoran Stevanović,Verena Tibljaš, Željko Međimorec, Andrej Kušeta, Željka Horvat Čeč, Vlado Matijašić, Milorad Stanić, Bistro Mornar, Rijeka;Restoran Brasserie As, Rijeka; Studio Designsystem, Zagreb; Linda Golik, Zoran Luštica, Martina Fućak, Vlado Simcich Vava,Surogat tim Rijeka i Zoran Medved osobno,Goran Ušljebrka, Kruno Perinić, Pjer Orlić i ekipa s Radio Korza, Zoran Žmirić, Zoran Krušvar i kolege s portala MojaRijeka, Ivana iz Mornara, Alen Čemeljić...

Izdavač:v|b|z

Za izdavača:Mladen Zatezalo

Urednica:Marija Bošnjak

organizatori

pokrovitelji

prijatelji vRIska

sponzori

medijski pokrovitelji

Zajednica nakladnika i knjižara

u žarištu Europom u 30 knjigaBalkan ExpressKnjiga ispod čekićaRijeka pišeVrisak JuniorVrisak CinemaVrisak Music