Click here to load reader

OSNOVE EKONOMIJE 1 - · PDF filegradovi bili politike organizacije i tvorili samostalne države to je politika ekonomija oznaavala skup pravila o ekonomskoj aktivnosti u nekoj državi

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of OSNOVE EKONOMIJE 1 - · PDF filegradovi bili politike organizacije i tvorili samostalne...

  • www.referada.hr

    OSNOVE

    EKONOMIJE 1

    http://www.referada.hr/
  • www.referada.hr

    Bok,

    Drago nam je to si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji e ti

    pomoi u uenju!

    Materijali koje si skinuo/la s nae stranice nisu nae autorsko djelo,

    ve samo saeti prikazi obvezne literature koji slue za ponavljanje

    gradiva.

    P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,

    ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.

    Takoer, kako bismo to prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,

    poaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici

    ([email protected]).

    elimo ti puno sree s uenjem!

    http://www.referada.hr/mailto:[email protected]
  • www.referada.hr

    1. OSNOVE EKONOMIJE EKONOMIJA VS EKONOMIKA

    Ekonomija i ekonomika nisu identini pojmovi. Ekonomija je iri a ekonomika ui pojam.

    EKONOMIJA

    Termin ekonomija potjee od grkih rijei oikos (kua, domainstvo) i nomos (zakon, pravilo o upravljanju). Iz tih rijei nastala je starogrka rije oikonomos to bi u slobodnom prijevodu znailo skup pravila i vjetina upravljanja domainstvom.

    Suprotno oikonomji postojala je hrematistika koja je oznaavala vjetinu trgovanja i bogaenja

    POLITIKA EKONOMIJA

    Termin je izveden iz rijei oikos, nomos i polis (grad) . Kako su u staroj Grkoj gradovi bili politike organizacije i tvorili samostalne drave to je politika ekonomija oznaavala skup pravila o ekonomskoj aktivnosti u nekoj dravi.

    U tom znaenju se politika ekonomija prvi puta pojavljuje 1615. u knjizi Rasprava o politikoj ekonomiji francuskog merkantiliste Antoina Montchretiena.

    Kao posebna disciplina poela se predavati na europskim sveuilitima u 18.stoljeu ONA PORED ZAKONA MATERIJALNE PROIZVODNJE PROUAVA I DRUTVENE ODNOSE

    DEFINICIJA EKONOMIJE KAO ZNANOSTI

    Ekonomija je podruje drutvene znanosti koja prouava 1. proizvodnju i ponudu, 2. raspodjelu, 3. razmjenu, 4. razmjenu i potronju materijalnih dobara i usluga u 5. odreenom vremenu, 6. prostoru i 7. drutvu.

    NE BRKATI JU S POLITIKOM EKONOMIJOM I EKONOMIKOM

    EKONOMIJA KAO VJETINA

    Ekonomija je takoer vjetina pomou koje gospodarski subjekti - pojedinci, kuanstva, poduzea ili drava proizvode, pribavljaju i troe materijalna dobra i usluge.

    Promatra se ekonomija kao znanost tada je rije teorijskoj ekonomiji, a kada se promatra kao vjetina tada je rije o primjenjenoj ekonomiji.

    POZITIVNA EKONOMIJA

    Pozitivna ekonomija istrauje funkcionalne i kauzalne odnose izmeu ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima. Ona prouava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu.

    http://www.referada.hr/
  • www.referada.hr

    Primjer: Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17 % radne snage

    NORMATIVNA EKONOMIJA

    Normativna ekonomija sadri prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujui ih s odreenih etikih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti.

    Primjer: Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politiki neprihvatljiva pa politika zapoljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike

    EKONOMIKA

    Ekonomika prouava kako ljudi alociraju i koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje dobara kojima zadovoljavaju svoje potrebe

    Iz definicije ekonomike izvode se dva glavna zakljuka : 1. dobra su rijetka, 2. drutvo svoja dobra mora efikasno koristiti

    Rijetkost i efikasnost su temelji ekonomike

    PODJELA EKONOMIKE

    Ekonomika se dijeli na mikroekonomiku i na makroekonomiku

    MIKROEKONOMIKA

    Mikroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje mikroekonomskih subjekata pojedinaca, kuanstava, poduzea i privrednih grana.

    Osniva mikroekonomike je Adam Smith (1723 1790) koji je 1776. objavio Bogatstvo naroda, svojevrsnu ekonomsku Bibliju u kojoj je objasnio funkcioniranje trine ekonomije.

    MAKROEKONOMIKA

    Makroekonomika je grana ekonomike koja prouava ponaanje i funkcioniranje privrede kao cjeline.

    Osniva makroekonomike je John Maynard Keynes (1883 1946) koji je 1936. objavio djelo Opa teorija zaposlenosti, kamate i novca gdje su dani temelji makroekonomike.

    Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na djelovanju trita makroekonomika se zasniva na dravnoj regulativi privrede.

    JEDINSTVO MIKRO I MAKROEKONOMIKE

    Mikroekonomika i makroekonomika nisu meusobno razdvojene ekonomske discpline. One se meusobno nadopunjavaju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata dogaa u makroekonomskom okruenju.

    Mikroekonomika pretpostavlja makroekonomiku kao i obrnuto

    RIJETKOST

    http://www.referada.hr/
  • www.referada.hr

    Rijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer izmeu elja i potreba s jedne strane i mogunosti njihovog zadovoljenja s druge.

    Dobra koja su rijetka nazivaju se ekonomskim dobrima. Dobra kojih ima u izobilju nazivaju se neekonomskim ili slobodnim dobrima.

    Ekonomska dobra imaju cijenu za razliku od slobodnih dobara koja su besplatna Ekonomika prouava samo ekonomska dobra

    RIJETKOST VS SIROMATVO

    Ne smiju se brkati rijetkost i siromatvo. I bogati mogu eljeti vie no to imaju. Isto tako i mala koliina neeg ne znai da je ono rijetko. Dobro mora biti i eljeno

    IZBOR

    Rijetkost prisiljava ljude da ine izbor. Kada je dobro rijetko ljudi moraju initi izbor izmeu korisnog i manje korisnog.Oni se suoavaju s trade-offom: da li zadovoljiti vie jednu potrebu odnosno zadovoljiti manje drugu potrebu

    OPORTUNITETNI TROKOVI

    Izabravi jednu od dvaju mogunosti rtvovali smo onu proputenu. Vrijednost rtvovanog dobra ili usluge naziva se oportunitetnim trokom.

    PRIMJER OPORTUNITETNOG TROKA (1)

    Trokovi studija u USA 1993. su iznosili 12000 $ godinje ukljuujui izdatke na kolarinu, knjige i putovanje. U ovaj iznos nisu ukljueni oportunitetni trokovi jer je student radeu na poslovima SSS umjesto studiranja mogao zaraditi 16000 $. Proputena zarada od 16000 $ je oportunitetni troak studiranja.

    Stvarni trokovi studija jedne godine iznose ne 12 ve 28 tisua $ ako se ukljue i oportunitetni trokovi.

    PRIMJER OPORTUNITETNOG TROKA (2)

    Problem: Vlasnik tvrtke treba zaposliti nekoliko menadera. Pretpostavimo da svaki menader ima vremena za samo jedan zadatak. Vrijednost zadatka A je 100000$, zadatka B 75000 $ i zadatka C 50000 $. Vlasnik tvrtke zapoljava dvojicu menadera na poslovima A i B. Koliki je oportunitetni troak zadatka B ?

    Odgovor: Radei posao B menader je rtvovao posao C ija je vrijednost 50000 $. Toliki su i oportunitetni trokovi posla B.

    TEMELJNA PITANJA EKONOMSKE ORGANIZACIJE

    Tko, to i koliko proizvoditi ? Kako proizvoditi ?

    http://www.referada.hr/
  • www.referada.hr

    Za koga proizvoditi ? Gdje proizvoditi? Kada proizvoditi ? Iz kojih motiva proizvoditi? Kakav je pravni, ekonomski i politiki sustav ? Koliki su trokovi proizvodnje, prodajna cijena i profit ?

    NEKI TEORIJSKI I POLITIKI PROBLEMI (1)

    problem ekonomiziranja i optimalizacije proizvodnje unutar danih tehnolokih i institucionalnih okvira

    problem uspostavljanja parcijalne i ope ravnotee problem izbora kriterija raspodjele problem izbora ciljeva ekonomskog razvoja i sredstava njihovog ostvarivanja problem upravljanja ekonomskim sustavom

    NEKI TEORIJSKI I POLITIKI PROBLEMI (2)

    problem izbora temeljne proizvodne jedinice i oblika ekonomske organizacije drutva problem objanjenja vrijednosti i cijena pojedinih dobara i usluga problem nesklada izmeu oskudnosti resursa i ljudskih potreba problem alokacije rijetkih resursa

    NEKI TEORIJSKI I POLITIKI PROBLEMI (3)

    Problemi odnosa izmeu realnog i monetarnog sektora ekonomije problem ekonomskih odnosa izmeu pojedinih drava problem poveanja proizvodnje, zaposlenosti i ivotnog standarda problem odnosa trita i dravne regulacije problem odnosa irih drutvenih vrednota prema ekonomskim vrednotama

    EKONOMSKI SUSTAVI

    TRINI NAREDBODAVNI MJEOVITI TRINI SUSTAV

    Sustav temeljen na privatnom vlasnitvu i privatnom poduzetnitvu

    http://www.referada.hr/
  • www.referada.hr

    Sustav u kojem pojedinci slobodno donose odluke to e proizvoditi ili kupovati Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem se dobiva i gubi Sustav zasnovan na naelu laissez faire (lese fer)

    NAREDBODAVNI SUSTAV

    Drava donosi sve vanije odluke o proizvodnji i potronji Sustav zasnovan na dravnom vlasnitvu, dravnom poduzetnitvu, centralizaciji odluivanja, subordinaciji i planiranju.

    MJEOVITI SUSTAV

    Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi ukljuivao pozitivne elemente i jednog i drugog

    Mjeoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje trini mehanizam unutar institucionalnog okvira kojeg odreuje drava

    Mjeoviti sustav privreivanja je dominantan sustav privreivanja danas u svijetu jer isti modeli privreivanja bilo trini bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji.

    FAKTORI PROIZVODNJE

    Da bi se moglo proizvoditi moraju prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. One se nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste za proizvodnju outputa.

    Faktori proizvodnje su : a) rad

    b) kapital c) zemlja

    GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI (1)

    Budui su proizvodni faktori ogranieni drutvo se suoava sa svojom granicom proizvodnih mogunosti (PPF).

    PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog drutva moe proizvesti s postojeim proizvodnim kapacitetima

    Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse to znai da je poveanje proizvo