Osnove programiranja

1. Osnovni elementi programiranja

2. JavaScript

3. Skoni okviri 4. Dogaaji 5. Varijable

6. Uvjetne strukture

7. Petlje

Program

- skup naredbi (instrukcija) koje su poredane po strogo odreenom redoslijedu i koje nakon izvravanja daju nekakav rezultat.

Je li taj rezultat onakav kakav smo oekivali ovisi o tome koliko smo uspjeno shvatili, razradili i napisali na program.

Vrlo je vano shvatiti da se svaki ozbiljniji program sastoji od tri gotovo potpuno odvojena dijela:

1. unosa podataka za obradu 2. obrade unesenih podataka

3. prikaza rezultata.

Promjenom redoslijeda ovih dijelova programa promijenit ete i njegov rezultat!

Jednostavnim rjenikom, to znai da ne moete na poetku programa "popisati potrebne formule", pa onda "uvrstiti brojeve" kao to to radite npr. u matematici.

Naredba

Definirali smo program kao skup naredbi. To znai da je naredba osnovni element svakog programa.

Nizanjem naredbi u odreenom redoslijedu dobivamo program. Svaka izostavljena naredba ili naredba postavljena na neko drugo mjesto u programu promijenit e rezultat programa.

Programski jezik

dovoljno je rei da je programski jezik umjetno kreiran jezik pomou kojeg programer pie program (programira).

Kao to je osobi koja razumije jedino engleski jezik potrebno neto objasniti na tom jeziku, tako i s raunalom treba komunicirati na jeziku koji ono razumije.

To nije ba jednostavno, jer znamo da raunalo razumije samo jedinice i nule. Sreom postoje ljudi koji su taj problem uspjeno rijeili razvijanjem tzv. programa prevoditelja.

JavaScript

Veliki broj primjera, dokumentacije i svega drugog eza og za Ja aS ript oete ai a stranicama:

http://www.w3schools.com/ http://www.gamelan.com http://www.tizag.com/javascriptT/ http://homepage.ntlworld.com/kayseycarvey/

http://www.gamelan.com/http://www.tizag.com/javascriptT/

JavaScript

O jekt o orje tira skript i jezik spe ijal o os ilje za korite je po ou e pregled ika da i ui ili e stra i e to di a i iji .

U et uti Ja aS ript kod u e stra i e o oguuje pro je u izgleda web stranice u potpunosti, od promjene boje teksta, pro je e oja do padajuih iz or ika i ogo ie .

Ja aS ript je klije tski jezik, to z ai da se s a ak ija dogaa a klijentovoj (osoba koja pregledava stranicu) strani.

To z ai da za iz ra a je koda ije potre a ikak a ser erska tehnologija, odnosno kod JavaScripta se interpretira direkno od preglednika.

Ta i terak ija pregled ika i Ja aS ripta je razlog zato se Ja S ript koristi prilikom detekcija browsera, validacije formi i sl.

Ne optereuje dodat o ser er pa je ti e i koris iki doi ljaj eo ete eka je . S e se od ija u tre u. Ja aS ript reagira a

koris ike dogaaje kao to je pokret ia, tipko i e i sl. to daje jo jed u pose u pred ost Ja aS ripta ad o i i HTML-om.

Kompatibilnost Web preglednika:

Netscape 2+, Internet Explorer 3+, Opera 3+ i veina drugih modernih web preglednika podrava JavaScript. Svako novo izdanje najpopularnijih preglednika ima podrku za nove generacije JavScript koda. Problemi se mogu stvoriti jer JavaScript nije standardiziran kao HTML.

Razliiti web preglednici mogu razliito interpretirati JavaScript naredbe. Npr. Internet Explorer podrava metode i dogaaje koji nisu u skladu s web standardima. Samim tim skripte koje sadre takve nestandardne naredbe se ne mogu izvriti u web preglednicima koji potuju standarde.

Testiranje JavaScript aplikacija u to veem broju web preglednika je najei i najjednostavniji put do izrade aplikacije koja sigurno radi.

Prednosti JavaScripta

JavaScript je jednostavan do te mjere da ga neki autori opisuju kao puko proirenje HTML-a.

Moan i fleksibilan. Moda je ba zbog te jednostavnosti JavaScript moan i fleksibilan alat koji svoju primjenu ima ve u jednostavnim HTML stranicama. No to je tek poetak primjene. JavaScript danas svoju vrijednost dokazuje u kombinaciji s monim aplikacijama sa serverske strane (AJAX) ili u interakciji s brojnim aplikacijama s korisnike strane kao to je primjerice Flash.

Popularnost je jedno od najjaih oruja JavaScripta. Svi suvremeni Internet preglednici ga bez problema razumiju, a velika zajednica korisnika omoguava brz razvoj Internet aplikacija i pomo ukoliko vam zatreba.

Dostupnost je neupitna. Ukoliko naiete na stranicu koja ima dopadljivu JavaScript aplikaciju, jedino to trebate napraviti da biste vidjeli kd aplikacije, jest pogledati source view (View > Source). Taj JavaScript kd je dostupan svima, to je u potpunosti razliito od programskih jezika poput PHP-a ili Jave.

JavaScript je brz jer se kao i veina skriptnih jezika ita izravno red po red (i interpretira, a ne kompilira). Uz to, s obzirom da za svoje izvoenje JavaScript ne zahtijeva vezu sa serverom, provoenje JavaScript naredbi zapoinje odmah.

https://lms.carnet.hr/lms-fs/files/courses/20880/CMD_8891296_M/my_files/sadrzaj/lekcija1_uvod/04_js_i_alternative.htmhttps://lms.carnet.hr/lms-fs/files/courses/20880/CMD_8891296_M/my_files/sadrzaj/lekcija1_uvod/04_js_i_alternative.htm

Mane JavaScripta

JavaScript vam nee uspostaviti vezu sa serverom, nee vam promijeniti file na vaem raunalu i nee se ba dobro snalaziti s grafikom.

No, to su osobine koje uvjetuju sigurnost, brzinu i jednostavnost JavaScripta. Stoga ih ne treba gledati samo kao mane. Pogotovo to se JavaScript vrlo dobro nadopunjuje s alatima koji su specijalizirani za navedene poslove.

Prakti a pri je a JS

Padajui iz ror i i i druga a iga ijska rjee ja Rolover slike Web galerije Redirekcije Sigurnost Search engines I sl.

Povijest JavaScripta

Javascript je roen 1995. sa ciljem da se programerima koji ne koriste Javu i web dizajnerima prui jednostavan i moan skriptni jezik. Prvi internet preglednik koji je podravao JavaScript bio je Netscape Navigator 2.0

Prvotni naziv koji je tvorac JavaScripta - Netscape Communications Corporation - izabrao je bio LiveScript, no uslijed velike popularnosti Jave naziv je promijenjen u JavaScript.

http://en.wikipedia.org/wiki/Netscape_Communications_Corporation

Razlike Jave i JavaScripta

Java je objektno orijentirani programski jezik, izveden iz C i C++ jezika, a ije je raz oju aplika ija za siste e a rau al i rea a.

Aplika ija apisa a u Ja i pre osi a je iz eu raz ih stroj ih platfor i, to Ja u i i i spe ifi o .

U Ja u su ugrae i roj i sigur os i eha iz i: rau al a e orija ije izra o dostup a iti jed o Ja a progra u; s i ajt kodo i pre ese i reo pro jera aju se u ilju pro alae ja

eelje ih iz je a a putu od ser era do klije ta; o e ogue o je da progra -uljez kloniranjem klasa unese destruktivni

kod u program itd.

Poja o Ja e dolo je do z at og u aprijee ja ko u ika ije u I ter et s ijetu. Osi to su se ot orile ogu osti i terakti e ko u ika ije, i

e stra i e popri ile su di a i iji o lik.

Javascript je kompaktan i objektno baziran skriptni jezik za razvoj klijent-server Internet aplikacija.

Programski kod upisuje se direktno na HTML stra i u i o ogua a a izradu ser er-baziranih aplikacija.

Ja as ript podsjea a Ja u i podra a oge Javine izraze, sintaksu i konstrukciju kontrole toka. Ima mali broj tipova podataka:

u erike, oolea i stri g rijed osti. Podra a i fu k ije, ali ez pose ih zahtje a za deklariranjem.

Java JavaScript Prevodi se u kompajleru prije izvravanja Interpretira ga WWW ita ne kompajlira se

OOP jezik postoji podrka za objekte, klase, nasljeivanje Objekto baziran jezik koriste se ugraeni objekti

Apleti su odvojeni od HTML dokumenata (iz kojih se pozivaju) Integriran u HTML dokument

Varijable se moraju deklarirati (jaka tipizacija) Varijable se ne moraju deklarirati(slaba tipizacija)

Prevodi se u kompajleru prije izvravanja Interpretira ga WWW ita ne kompajlira se

DOM

Document Object Model je ok ir u koje se iz ra a

JavaScript. Rekli smo da je JavaScript objektno baziran. Raz isli o koji s e o jekti i e jed u e stra i u?

Web stranica sama po sebi je objekt napravljen od drugih o jekata kao to su for e, slike, ta li e i sl. For e su o jekti apra lje i od jo a jih o jekata kao to su polja za unos teksta, gumbi...

Svi navedeni objekti imaju neka svoja svojstva koji sa dodijelje i rijed osti a defi iraju oju o jekta, dui u i sl. Ja aS ript oe itati ta s ojst a i odifi irati ih ili oe reagirati a dogaaje koji se iz ra aju ad o jekti a. Skripta oe reagirati u klju o tre utku ili se sa ostal o pokrenuti.

DOM a o oguuje pristup o jekti a stra i e.

Vrste objekata

Prema postanku JavaScript objekti se dijele na etiri vrste: Objekte koje je definirao web preglednik. Primjer za takav

objekt je navigator objekt - koji opisuje osobine web preglednika. S obzirom da je taj objekt nastao jo dok je Netscape Navigator bio dominantan web preglednik, tvorac JavaScripta - Netscape Communication ga je nazvao navigator.

Objekte ugraene u JavaScript kao to je Date ili Number. Objekte koje su definirani putem HTML znakova. To su,

kako to se na strukturi DOMa moe vidjeti, gotovo svi HTML elementi; poevi od dokumenta, formi, linkova, tekst polja, pa sve prozora ili elija tablice.

Objekte koje smo sami definirali. Tvorba novog objekta se vri putem 'new' operatora.

Implementacija JavaScripta

DOM Document

Ja a ript se pie a isti ai kao i HTML u nekom text-editoru. Mi e o koristiti Dreamweaver zbog izvrsnog kode hinting-a i

oja ja koda po ou kojeg je lako uoiti razlike. J i ple e ta ija je rlo sli a pisa ju CSS a:

1. Direkt o u utar HTML doku e ta po ou taga ako skriptu pie o za jed u stra i u

2. Pisa je u ekster u datoteku sa asta ko .js ako e se skripta iz ra ati a ie stra i a

http://www.yourhtmlsource.com/stylesheets/introduction.html

Primjer 1. Pr i pri jer e o apisati direkt o u utar HTML-a Navedeni kod ispisuje Pozdrav svima! na ekran. script tag oz aa a da e o u sljedei liji a a pisati

skriptu. type atribut govori pregledniku o kojoj vrsti skrip og jezika je rije postoje i drugi, pr. VB ript .

Eksterne Skripte Da bi ubacili eksterni JS kod moramo kod pisati u posebnu

datoteku sa ekstenzijom, nastavkom .js BEZ script taga. U to sluaju pri jer1 i apisali sa o kao

document.write Pozdrav svima!" spremimo datoteku kao ekster i.js i po ee o sa HTML

dokumentom unutar taga

Najbolje je uvijek pisati eksterne JS datoteke. Prednost eksterne datoteke: - oe se koristiti a ie stra i a - jed o uita a skripta spre a se u pri re e i prostor a disku pa je time ubrzan proces pregledavanja stranica

Jo alo o pri jeru 1.

Poi je o sa ko trolira je objekta document koristei rite etodu da bi ispisali neki tekst u dokument. Da bi koristili objektove metode ili svojstva prvo pie o jego o i e, zatim toku i tada ime metode/svojstva.

Primjer2:

Primjetite da smo kod pisanja vrijednosti atributa koristili jednostruke navodnike. Ako se zabunom

apiu d ostruki dogodit e se greka!

Zadaci: 1. Ispisati na ekran: Pozdrav svima ja se zovem

Ime i Prezime

2. Ispisati na ekran gornju poruku u crvenoj boji Napomena

* da bi ispisali u crvenoj boji potrebno je koristiti tag

DOM Document

Vidjeli smo da je write() jedna od metoda koje se mogu koristiti sa objektom document.

Primjer upotrebe metode i osobine dokumenta:

do u e t. rite Ispii URL stra i e sa koje sa doao: + document.referrer + < r> ;

document.write - ispisuje na ekran poruku + spaja znakovne nizove document.referrer ispisuje adresu na kojoj smo

prethodno bili

Zadatak: Napra ite skriptu koja e ispisati podatke o aoj stra i i. I to tekst: Trae i poda i su: , naslov, URL, boju pozadine, boju teksta, boju

linkova, kd u kojem je stranica pisana i vrijeme

kada je stranica zadnji put izmijenjena.

Napomena:

* Potre o je prije izrade zadatka apra iti e stra i u u kojoj je: pozadi ska oja uta, oja teksta r e a, apra iti li k a pr. google. o , posta iti aslo stra i e a Vje a.

Koju metodu smo koristili uz document objekt?

Koje podatke oe o pro jeriti po ou osobina objekta document?

to z ai + u Ja a riptu?

Zadatak: Napravite novu HTML stranicu kojoj je aslo ae i e i prezi e. Po ou J i osobine objekta document ispiite poruku a ekran: Naslov ove stranice je:

ko i ok iri

DOM Window O jekt i do je roditeljski o jekt s ih o jekata. Prikazuje prozor aeg e pregled ika i s e to se u utar jega alazi. toga i do o jekt o ogua a pristup s i o jekti a koji se nalaze unutar njega.

Veliko ogra ie je HTML-a je to je dizaj er sa HTML-o ogra ie sa o a jeda prozor za prikaz doku e ata. Ako i iz istog HTML-a htio poslati potvrdu korisniku da je neki tekst ispravno uee pr. u for i ili sli o to i zahtije alo mnogo posla.

a Ja a ripto je to prili o jed osta o iz esti. Ja a ript i a ogu ost da st ori ale dijaloge za ispis ili u os teksta koji su sadraje potpu o

eo is i od sadraja HTML doku e ta Najjed osta iji ai da se ispie kratka poruka

koris iku je korite je sko ih ok ira.

Alert() Pri jer ispisa teksta po ou alert etode alert("Kliknite na OK za nastavak.");

Primjetite da metoda alert() nema ime objekta ispred se e. Razlog za to je to pripada o jektu window, koji je osnovni objekt DOM-a i zato se uvijek podrazumijeva da je rije o to o jektu ako se ispred etode e navede naziv objekta.

) ai, pu o i e za alert etodu i ilo: window.alert("Kliknite na OK za nastavak.");

alert() metoda koristi se - da upozori koris ika a eto. Npr., na eto o u ese podatak u for u, pogrea

rezultat kalkulacije i sl...

Zadatak1: Ispisati: Pozdrav svima po ou alert okvira.

Zadatak2: Obavijestiti korisnika: a Pozadi ska oja ae str. je: I e aeg doku e ta je:

Alert etoda a o ogua a da poalje o poruku korisniku, ali ne i da preuzmemo odgovor

od njega.

Da i s o o oguili jed osta u i terak iju sa korisnikom, koristimo metodu prompt().

Pro pt st ara prozor u koje se alje poruka korisniku i formira se polje u koje koris ik oe unijeti proizvoljan tekst.

Primjer:

pro pt do ar da ! Kako ste da as? ;

Prompt()

Mogue je takoer predloiti vrijednost u tom polju, koju koris ik oe prih atiti ili ne.

Primjer:

pro pt "U esite Vae i e:", Gost" ;

Da bi iskoristili informaciju koju je korisnik napisao moramo metodu prompt() povezati sa drugom metodom ili varijablom*.

Primjer:

i e_koris ika = pro pt "U esite Vae i e:", Gost" ; document.write(ime_korisnika);

Napomena:

* it e kas ije detalj ije o ja je e

Primjer:

do u e t. rite Do rodoli, " ; i e_koris ika = pro pt "U esite Vae

ime:","Gost");

document. write(ime_korisnika);

document.write(" u svijet JavaScripta!");

do u e t. rite "

estita o

" ;

Kad i eljeli i u ese o i e ispisati a ekra u h1 tagu to moramo promijeniti u prethodnom kodu?

Zadatak: Pitati korisnika da unese svoje ime. Obavijestiti korisnika, njegovim imenom:

Drago a je da ste posjetili au stra icu. Nako to klik e OK, poja ljuje se poruka da unese prezime. Obavijestiti korisnika,

njegovim imenom i prezimenom, Nikad

eete otii sa ove stra i e JavaScript je poludio

Confirm()

Confirm metodu koristimo kada korisnik treba pot rditi ili prih atiti eto.

Kada se pojavi confirm okvir, korisnik treba klik uti ili a OK ili a Ca el da i nastavio rad.

Ako iza ere OK , o fir ok ir rati vrijednost true(potvrdio). Ako klikne na Cancel , raa false(nije potvrdio).

Npr. confirm( elite otii? );

JavaScript Event Handlers

Dogaaji

to su dogaaji? (Event Handlers)

Mali JavaScript kod koji se ne stavlja unutar taga ve direkno unutar HTML-a. Omoguuje hvatanje korisnikih dogaaja, kao to su:

- klik na gumb- prelazak mia preko linka- klikanje POALJI gumba u formi- Uitavanje stranice u preglednik i sl.

Dogaaj Odnosi se na: Pokrenut je kad:

onClick

Gumb, Dokument, Checkbox, Link, Radio gumb, Obrii i Poalji gumb

Korisnik klikne na objekt

onDblClick Document, LinkKorisnik dvostruko klikne na objekt

onMouseDownGumb, Document, Link

Korisnik stisne tipku mia

onMouseUpGumb, Document, Link

Korisnik pusti tipku mia

onMouseOver Slika, LinkKorisnik prijee kursorom mia preko objekta

Korisnik makne kursor

Ovo su samo od neki od dogaaja koje JavaScript podrava, za potpuniju sliku i detaljniji popis moete pogledati na stranici: http://help.dottoro.com/ljtdqwlx.php#mouseProps

Kako se koriste dogaaji?

Dogaaj se najee stavlja direktno unutar HTML taga na objekt s kojim elite raditi. Iza imena dogaaja slijedi JavaScript kod koji elite da se izvri kad se dogaaj ostvari.

Primjer1 - na submit gumbu:

Primjer2 na linku

Primjer3 na radio gumbima u formi

Zadaci1:1. Napravi link koji na prelazak mia

otvori alert okvir u kojem je upisano tvoje ime, prezime i razred.

2. Napravi link koji na prelazak miem mijenja pozadinsku boju na crvenu (#FF0000).

3. Napravi 1. i 2. zadatak sa onclick dogaajem

4. Napravi 1. i 2. zadatak sa ondblclick dogaajem

5. Napravi submit gumb koji e na klik promjeniti naslov dokumenta u Haha jesam te!

6. Napravi link koji e na dvostruki klik

Funkcije

Funkcija je dio JavaScript koda koji neprimjetno eka dok se ne pozove. Funkcije su jako dobra stvar kod nekih zadataka koje stalno treba ponavljati.

Funkcija se ne izvrava pri uitavanju stranice zato svaka funkcija mora biti u dijelu stranice.

Sintaksa

Funkciju definiramo sa kljunom rijei function i dodjeljujemo joj neko ime. Zatim, unutar vitiastih zagrada, piemo Javascript naredbe koje e ta funkcija izvriti kada bude pozvana.

function ime(){

Naredbe koje e se izvriti}

Funkciju pozivamo njenim imenom, moemo joj, a i ne moramo dodijeliti neku vrijednost(parametar).

Kako imenovati funkciju?

Funkcije obavljaju neki posao. Prema tome, u ime funkcije dobro je ukljuiti glagol koji ukratko i na najbolji nain opisuje njeno djelovanje.

Primjeri dobrih imena: ispisujeDatum obradjujeIme zbrajaBrojeve pokreceRacun

Ime funkcije obino zapoinje glagolom iza kojeg slijedi jedna ili vie imenica koje poinju velikim slovom. Ovo pravilo imenovanja nije obavezno ali je preporuljivo radi lake itljivosti.

Primjer:

function popUp(){alert("Ovo je alert okvir koji smo

pokrenuli klikom na link");}

Otvori alert okvir

Zadaci2

1. Promijeniti zadatke od 1-6 tako da koriste funkcije!

2. Napraviti gumb koji e na klik promjeniti pozadinsku boju dokumenta, te obavijesti korisnika o tome.

3. Napraviti 2. zadatak koristei dogaaje a)onMouseDown

b) onMouseUpc) onMouseOut

Zadaci3napomena: za kreiranje gumba koristite tag

npr. Klikni me

1. Napravi gumb koji na klik mia obavijesti korisnika koji je naslov dokumenta.

2. Napravi gumb koji na prijelaz mia preko gumba obavijesti korisnika koji je URL dokumenta.

3. Napravi gumb koji na dvostruki klik mia obavijesti korisnika koja je pozadinska boja dokumenta.

4. Napravi gumb koji prilikom odlaska mia obavijesti korisnika koji je naslov documenta i koja je boja teksta u

5. Napravi gumb koji kada korisnik pusti tipku mia promjeni naslov dokumenta u Ovo je 5. zadatak .

6. Napravi gumb koji kada korisnik prijee preko gumba promjeni pozadinsku boju dokumenta u ljubiastu .

7. Napisati u HTML bilo koju reenicu.Napravi gumb koji na klik mijenja boju teksta na crvenu, a boju pozadine na utu.

8. Napravi link koji e na dvostruki klik obavijestiti korisnika koji je naslov dokumenta, promjeniti boju posjeenih linkova na zelenu i postaviti naslov

Koritenje dva dogaaja.Primjer1:

Prijei miem preko mene

Zadaci 4

1. Napravi link koji e kad mi doe na njega promijeniti boju u crvenu i izbaciti aler okvir Opasna boja, a kad mi sie sa linka boja se postavlja na poetnu.

2. Napraviti gumb koji e na klik mia promjeniti boju pozadine na plavu i postaviti naslov dokumenta na Plavi dokument, a na dvostruki klik mia promjeniti boju pozadine na utu i postaviti naslov dokumenta na uti dokument.

3. Napravi link koji e na klik otvoriti

Otvaranje novog prozora

Otvori novi prozor

function OtvoriProzor(){

open();}

Argumenti open() metode

open() naredba prima 4 vrijednosti:open('URL', 'IME', 'POSTAVKE',

'ZAMJENA'); URL je putanja do stranice koju elimo

otvoriti u novom prozoru IME: specizira ime prozora koji se tek

otvorio POSTAVKE: doputa postavljenje

vrijednosti atributa kao to su: width, height, scrollbar, location bar, stauts bar itd. ZAMJENA: Boolean vrijednost.

Lista vanijih postavki

height: visina prozora u pixelima. width: irina prozora u pixelima location: provjerava da li postoji location

bar menubar: navigacijska traka scrollbars: traka za skrolanje status: statusna traka toolbar: alatna traka resizable: omoguuje da novi prozor bude

promjenjive veliine. Ako nije definirana ova vrijednost standardno je da prozor onda ne moe mijenjati veliinu

fullscreen: da li je prozor otvoren preko cijelog ekrana.

Primjer:Otvori novi prozor

function OtvoriProzor(){

open('dobrodosli.html','dobrodoli');

}

Otvara novi prozor i u njemu stranicu

dobrodosli.html

function OtvoriProzor(){ open(dobrodosli.html, dobrodosli',width=300,height=200);}

Ovaj primjer otvara novi prozor dimenzija 300 pixela irine i 200 pixela visine.

Pripazite na nain pisanja ovih postavki!! width i height zatvoreni su u jednostrukim

navodnicima bez razmaka i nema navodnika oko brojanih vrijednosti.

Primjer:

function OtvoriProzor(){ open(dobrodosli.html, dobrodosli', 'width=300,height=200,menubar=yes,status=yes, location=yes,toolbar=yes,scrollbars=yes');

}

Primjer:

Zadaci 5

1. Napraviti link koji e otvoriti novi prozor sa sljedeim postavkama: 400 x 200 pixela, ima scroll bar, ima menu bar.

2. Koja je metoda za otvaranje prozora? to mislite koja e biti za zatvaranje prozora?

3. Napravi link koji e otvoriti postojeu stranicu u novom prozoru, a na toj stranici je link za zatvaranje tog prozora.

Zadaci 61. Napravi gumb koji na dvostruki klik otvara

novi prozor i u njemu google.com.2. Napravi gumb koji na klik mia postavlja

status Odlazite?3. Napravi galeriju slika (slike na

ozana.pgsri.hr). Kad korisnik klikne na malu sliicu, otvara mu se prozor sa velikom slikom, prozor je dimenzija slike! Prozor sa velikom slikom zatvara se tako da korisnik klikne bilo gdje na velikoj slici.

Primjer.- elimo napraviti 10 gumba koji na klik mia promijene boju pozadine u 10 razliitih boja.

Kako bi to napravili?

Prosljeivanje vrijednosti funkciji

Da ne bi morali pisati 10 razliitih funkcija, puno koda i velika mogunost pogreke u pisanju, lako proslijedimo vrijednost funkciji. Tako emo prethodni primjer rijeiti proslijedivi vrijednost boje u funkciju PromjenaBoje().

Otvoriti 10_boja.html!

1. Napraviti 5 gumba koji mijenjaju naslov dokumenta. Zadatak napraviti prosljeivanjem vrijednosti u funkciju.

2. Napraviti 6 poveznica koje na klik otvaraju stranice google.com, facebook.com, twitter.com, net.hr, monitor.hr, novatv.hr u novom prozoru.

3. Promjeniti 2. zadatak tako da je novotvoreni prozor dimenzija

Zadaci 7

Napomena: Zadatke rijeiti prosljeivanjem vrijednosti funkciji

Varijable

Varijable se pojavljuju u svakom programskom jeziku. Varijable oe o opisati kao posude u kojima

spremamo informacije s kojima JavaScript barata.

Moe o ih defi irati kao roja e rijed osti ili kao tekst(string).

Primjer iz matematike: x=5. x je ime varijable kojoj je dodijeljena vrijednost 5. Ili z = x+yi, varijabli z dodijeljen je izraz x+yi. U JavaScriptu nije potrebno deklarirati kojeg je tipa

varijabla, dovoljno je samo napisati ime varijable i rijed ost, pri deklarira ju arija le sto se koristi

klju a rije var, no ona nam nije neophodna.

Deklaracija varijabli

Deklaracija varijabli se u Ja a riptu ri izrazo : var imeVarijable;

Iako Ja a ript prih aa ie alter ati ih ai a t or e arija le, a o aj ai oete iti sigur i da ste kvalitetno deklarirali varijablu.

Uz to, koristei izraz var ispred imena varijable ed oj e o ste az aili da je to pr i put da se ta arija la koristi u to progra u, to oe u elike

olakati s alae je u progra u.

var imeVarijable;

Ispred i e a arija le alazi se klju a rije ar, a sa a arija la naziva se imeVarijable. Ovom linijom koda nismo dodijelili varijabli nakakvu vrijednost.

Pridruiva je vrijed osti varijabli se oe apra iti u isto redu kada se varijabla deklarira:

var imeVarijable = 3;

ili to oe iti od oje o: var imeVarijable;

imeVarijable = 3;

Znak = se koristi za dodjeljivanje vrijednosti.

Znak = e z ai kao u ate ati i da su te d ije stra e jed ake. = u progra ira ju oz aa a da s o rijed ost sa lije e stra e

pripremili da postane jednaka vrijednosti sa desne strane jed akosti. Krae ree o: o o to je a lije oj stra i postaje jed ako desnoj.

Primjer

var ojeI e=Oza a; // znakovni niz (string) Znakovni nizovi moraju biti napisani unutar navidnika

var muskarac = false; // Logika rijed ost Boolea true ili false) var godine = 30; //Nu erika rijed ost

Broj mora biti napisan bez razmaka.

Za sve varijable nije potrebno navoditi kojeg je tipa jer Ja a ript prepoz aje i sa ostal o odreuje kojeg je tipa varijabla prema vrijednosti koju smo joj dodijelili stri g, u erika, logika i sl.

Pravila za imenovanje varijabli

I e varijable ora zapoi jati slovo . I e varijable oe sadravati brojeve. Ime varijable ne smije imati razmake ili bilo

kakve druge specijalne znakove

JavaScript je case sensitive tako da varijabla: npr. auto razliita je od varijable Auto Uobiaje o je: prvo slovo u imenu pisati malim slovom ako i e varijable i a vie rijei pisati ih spoje o pri

e u se stavi veliko poet o slovo druge rijei kao introTxt (camelback stil pisanja)

Lokalne varijable

Varijabla koja je deklarirana u JavaScript funkciji zove se LOKALNA. Pristup toj varijabli

ima samo ta funkcija. Lokalne varijable

oe o azi ati ak i isti i e i a jer se samo koriste u funkciji u kojoj je deklarirana.

Lokal e arija le udu u ite e kad skripta izae iz fu k ije.

Globalne varijable

Varijabla koja je deklarirana izvan funkcije naziva se GLOBALNA. Pristup toj varijabli imaju

sve skripte i sve funkcije web stranice. Globalne

arija le udu u ite e kad ugasi o e stranicu.

to e iti ispisa o a ekra ? var moj_film = "Godfather";

document.write Moj ajdrai fil je: moj_fil );

to e iti ispisa o a ekra ? var moj_film = "Godfather";

document.write Moj ajdrai fil je: + moj_film);

+ operator

Koristi o ga u d ije razliite situa ije + se koristi za z raja je u erikih rijed osti + se koristi za sastavljanje vrijednosti kod (stringova) nizova

teksta

Primjer1:

ar i e= Petar ar prezi e= Petri

do u e t. rite i e+ +prezi e ;

Primjer2:

ar txt ="eli a rei"; var txt2="dobar dan"; var txt3=txt1+txt2; document.write(txt3);

1. Deklarirajte arija le za sljedee: Broj godina osobe, Plaa zaposle ika, Broj rijei u

rije iku, Slovo abecede. 2. U zadatku1 varijablama redom dodijeliti

vrijednosti: 24, 5500, 80000, A.

3. Ispisati na ekran vrijednosti varijabli!

4. Deklarirati varijable: prvaRijec, drugaRijec,

trecaRijec, cetvrtaRijec i dodijeliti im redom

rijed osti: O a , ree i a je , ispisa a spaja je , arija li

. Ispisati arija le iz zadatka u jed oj ree i i.

Zadaci

Arit etiki operatori Arit etiki operatori slue za iz oe je opera ija ad

vrijednostima varijabli. Recimo da nam varijabla y

ima vrijednost 5.

Operator Opis Primjer Rezultat

+ Zbrajanje x=y+2 x=7

- Oduzimanje x=y-2 x=3

* M oe je x=y*2 x=10

/ Dijeljenje x=y/2 x=2.5

% Modul (ostatak pri dijeljenju) x=y%2 x=1

++ Po ea je i kre e ta ija y++ 6

-- Smanjenje (dekrementacija) y-- 4

Kolike su vrijednosti varijabli e, f i g? var a = 4;

var b = 6;

var c = 10;

var d = 3;

Kolike su vrijednosti varijabli a i b? var a = 34 % 16;

var b = 64 % 8;

Kolike su vrijednosti varijabli a i b? var a = 5; var b = 10;

a++; b--;

var e = a + b + c;

var f = b - c + a;

var g = b + b / d;

1. Deklarirati dvije varijable: a i b, te im dodijeliti

vrijednosti 7 i 2. Ispisati na ekran vrijednosti:

a+b, a-b, b-a, a*b, a/b, b/a, a%b, a++, b++, a--,

b--.

. Traiti od koris ika da u ese roja. Ispisati rijed osti z roja, razlike i u oka u ese ih

brojeva.

. to se dogodilo?

Zadaci

Napo e a: Ako z raja o z ako i iz stri g i roj rezultat e iti z ako i iz

(string).

Primjer:

http://www.w3schools.com/js/tryit.asp?filena

me=tryjs_variables

http://www.w3schools.com/js/tryit.asp?filename=tryjs_variableshttp://www.w3schools.com/js/tryit.asp?filename=tryjs_variables

Mogu osti ?!? var numVrijednost = +txtVrijednost;

var numVrijednost = txtVrijednost - 0;

var numVrijednost = txtVrijednost * 1;

var numVrijednost = txtVrijednost / 1;

var numVrijednost = Number(txtVrijednost);

var numVrijednost = parseFloat(txtVrijednost,10);

var numVrijednost = parseInt(txtVrijednost,10);

ParseInt

parseInt() funkcija prima vrijednost stringa a raa roja u rijed ost!!

parseInt(string, radix); Parametar radix koristi o kada eli o aglasiti o

koje je roje o susta u rije. Od os o Ja a ript i terpretira radix para etar a sljedei

ai : Ako stri g poi je sa " x - radix je 16

(heksadecimalni)

Ako stri g poi je sa " - radix is 8 (oktalni). Ako stri g poi je sa ilo kojo drugo rijed osti

radix je 10 (decimalni) i nije ga potrebno navoditi.

Primjer

parseI t " 10 parseInt("10.33") 10 parseInt("40 years") 40 parseInt("He was 40") NaN (Not a number) parseInt("10",10) 10 parseInt("010") 8 parseInt("10",8) 8 parseInt("0x10") 16 parseInt("10",16) 16

Number

var broj = Number(vrijednost); Pozivanje Number() funkcije za pretvorbu tekst

polja u roj je ajsporiji ai od s ih prethod o a ede ih ai a. )ato jer za tu ko erziju

potrebno je pozivati funkciju da obavi zadatak

umjesto da se pretvorba obavi direktno.

Velika pred ost o e etode je zato to je lako uolji o to J kod radi i e postoji ogu ost pogreke u tu ae ju. Pa ako kod ije teak ovo je najbolja metoda za koristiti u pretvorbi.

Primjer Forma

Napisati u HTML-u sljedei kod:

Rezultat je:

Napisati Ja as ript kod a odgo arajue jesto:

function Izracunaj(){

a=document.getElementById("PrviBroj").value;

b=document.getElementById("DrugiBroj").value;

a=Number(a);

b=Number(b);

zbroj=a+b;

document.getElementById("Rezultat").value=zbroj;

}

Zadaci

1. Napra i skriptu koja trai od koris ika da u ese roja: a, i . Ispii a ekra rezultat for ule:

n*((a+b)%2)

2. Napra i for u sa d a tekstual a polja. Ispii u tree tekstual o polje u oak ta d a roja, a u et rto tekstual o polje ispii odulo ta d a roja.

3. Napravi formu sa dva tekstualna polja. U prvo

tekstualno polje korisnik upisuje svoje ime, a u

drugo svoje prezime. Skripta ispisuje na ekran

Do rodoli I e Prezi e!

4. Napii skriptu koja trai od koris ika da u ese roja pute for e. kripta rau a a + i

ispisuje rezultat na ekran.

5. Promijeni 4. zadatak tako da rezultat bude

ispisan u polje forme.

6. Napraviti tekstualno polje i gumb. U

tekstualno polje korisnik unosi web adresu, a

klik na gumb otvara tu adresu u novom

prozoru.

5. Napraviti tekstualno polje i gumb. U tekstualno polje

korisnik unosi vrijednost boje, a klik na gumb

postavalja tu boju kao pozadinsku boju stranice.

. Napra iti . zadatak tako da koris ik oe oda rati eli li pro ije iti oju pozadi e ili oju teksta.

7. Napraviti dva tekstualna polja u koja korisnik unosi

elje u iri u i isi u ekra a, a a klik gu a elii a prozora se pro ije i a u ese e

vrijednosti.

Napomena: za 7. otvoriti DOM.ppt. Zadatak testirati u

IE!

Operatori dodjele

Recimo da je x=10 i y=5

Operator Primjer Rezultat Krae pie o:

= x=y x=5

+= x=x+y x=15 x+=y

-= x=x-y x=5 x-=y

*= x=x*y x=50 x*=y

/= x=x/y x=2 x/=y

%= x=x%y x=0 x%=y

JavaScript operatori

Aritmetiki operatori Arit etiki operatori slue za izvoe je opera ija ad

vrijednostima varijabli. Recimo da nam varijabla y

ima vrijednost 5.

Operator Opis Primjer Rezultat

+ Zbrajanje x=y+2 x=7

- Oduzimanje x=y-2 x=3

* M oe je x=y*2 x=10

/ Dijeljenje x=y/2 x=2.5

% Modul (ostatak pri dijeljenju) x=y%2 x=1

++ Povea je i kre e ta ija y++ 6

-- Smanjenje (dekrementacija) y-- 4

Operatori dodjele

Recimo da je x=10 i y=5

Operator Primjer Rezultat Krae piemo:

= x=y x=5

+= x=x+y x=15 x+=y

-= x=x-y x=5 x-=y

*= x=x*y x=50 x*=y

/= x=x/y x=2 x/=y

%= x=x%y x=0 x%=y

Usporedni operatori: Recimo da je x=5

Operator Opis Primjer

== Je jednako x==8 netono x==5 tono

=== Je tono jednako x===5 tono x==="5" netono

!= Nije jednako x!=8 tono > Je vee od x>8 netono < Je manje od x= Je vee ili jednako od x>=8 netono

Logiki operatori Recimo da je x=6 i y=3

Operator Opis Primjer

&& i (x < 10 && y > 1) tono || ili (x==2 || y==5) netono ! ne !(x==y) tono

Uvjetni operatori

JavaScript ima operatore koji dodijeljuju vrijednost varijabli na temelju nekog uvjeta

Sintaksa imeVarijable=(uvijet)?vrijednost1:vrijednost2

Primjer pozPoruka= titla=="prof" ? "Dragi profesore : "Dragi

ue ie";

Ako varijabla posjetitelj i a vrijed ost prof tada e vrijednost varijable pozdravnaPoruka biti Dragi profesore i ae e iti Dragi ue ie.

IF grananje

IF gra a je je jed o od ajee korite ih naredbi u JavaScriptu, a i mnogim drugim

programskim jezicima.

If grananje je jed osta a logiki sklop za do oe je odluka.

Sintaksa: if (uvjet){

napravi to i to

}

if kao klju a rije o og grananja web pregledniku govori:

ukoliko je o o to je iz eu zagrada istinito) -> iz ri ared e u utar itiastih zagrada {}.

Ako nije istina -> e pregled ik e preskoiti taj dio i nastaviti pro oe je koda koji slijedi nakon grananja.

Primjer Napisati skriptu koja trai od koris ika da u esu d a roja, a

ukoliko su ti roje i jed aki o a ijesti koris ika U ee i roje i su jed aki .

var a=prompt ("Unesi prvi broj: ");

var b= prompt("Unesi drugi broj: ");

if (a==b){

alert "U ee i roje i su jed aki!" ; }

if... else

if... else ared a je proire je if ared e koji se defi ira to e z iti ukoliko je t rd ja u zagradama neistinita.

Sintaksa if (uvjet) {

napravi to i to;

}

else{

napravi ono;

}

Primjer Napisati skriptu koja trai od koris ika da u esu d a roja,

skripta provjerava da li su ti brojevi jednaki, a zatim obavijesti

korisnika o tome.

var a=prompt ("Unesi prvi broj: ");

var b= prompt("Unesi drugi broj: ");

if (a==b){

alert "U ee i roje i su jed aki!" ; }

else{

alert "U ee i roje i su razliiti!" ; }

Primjer1.

var odgovor = confirm( Razu ije li pojam arija le? ); if (odgovor) {

alert Bra o! Moe uiti dalje ; }

else{

alert Mora po o iti gradi o ; }

Primjer 2.

var n = prompt("Unesi broj: ");

if ((n%2)==0){

alert Broj je paran!"); }

else {

alert Broj je neparan!"); }

Pri jer . to e iti ispisa o u alert ok iru? var a = 40;

var b = 60;

if (!(a > b)) {

alert )dra o! ; }

else {

alert Do ie ja ; }

Primjer4. var pime = navigator.appName;

if (pime == "Microsoft Internet Explorer") {

window.location="explorer_verzija.html";

}

else {

window.location="netscape_verzija.html";

}

if... else if..else if... else if... else naredba je kombinacija if i else naredbe. Ona

zapravo - u sluaju da prvi uvjet nije istinit, provjerava drugi uvjet na potpuno jednak nain.

if (uvjet1) {

napravi to i to;

}

else if (uvjet2){

Napravi to i to - ako nije prvi

uvjet zadovoljen

}

else{

napravi ono;

}

Primjer5. var n = prompt("Unesi broj: ");

if (n < 20 || n > 50) {

document.write("Kvadrat broja je: " + n*n);

} else{

alert "Broj ora iti a ji od ili ei od 5 !" ; }

Primjer 6 var god = prompt("Unesi broj godina: ");

if (god>12 && god

Zadaci 1. kripta pita koris ika da li u se s ia fil Pla et aj u a . Ako

koris ik pot rdi, skripta o a ijesti Bra o s iaju ti se klasi i , ako koris ik od a i t rd ju skripta o a ijesti Vi ste ie za oder u te atiku .

2. Napisati skriptu koja trai koris ika da u ese roj, a ako toga o a ijesti koris ika da li je u ee i roj poziti a ili egati a .

3. Napisati skriptu koja promjeni pozadinsku boju stranice i to u rozu ako se

koristi IE, maslinastu ako se koristi Firefox.

4. Napisati skriptu koja trai od koris ika da u tesktual o polje for e u ese roj s ojih godi a. Ako je taj roj a ji od 9 o a ijesti koris ika Vi ste

kolara , ako je roj ei o a ijesti Teko je iti odrastao

Objekt Date i String

Da i koristili rije e i datu sa koris ikog rau ala koristi o Ja as ript Date o jekt.

O jekt Date se ra a pre a satu a rau alu koris ika. toga, ukoliko je sat a rau alu pogre o a jete , to a oe pore etiti rad skripte.

Objekt Date

Metode

Metoda Opis

getDay() raa roja o da u tjed u [ , 6]

getDate() raa roja o da u jese u

getMonth() raa roja o jese [ , ]

getFullYear() raa tekuu godi u et eroz a e kasti roj

getHours() raa sate 4

getMinutes() raa i ute 6

getSeconds() raa seku de 6

getMilliseconds() raa iliseku de

Primjeri

Sa: var datum = new Date(); Deklariramo varijablu datum u koju e se oitati da a ji datu iz koris iko a rau ala.

Sa: var sati = datum.getHours(); Deklariramo varijablu sati u koju se oita a koliko je sati a koris iko o rau alu.

Sa: var godina = datum.getFullYear(); Deklariramo varijablu godina u koju se oita a koja je godi a a koris iko o rau alu.

Zadaci 1. Napii skriptu koja pro jera a ako je ie od h ispisuje poruku Do ra

eer , a ako je a je ispisuje Do ar da

2. Napii skriptu koja pro jera a sate i ispisuje odgo arajuu poruku. - Ako je a je od h ispisuje Do ro jutro - Ako je ie od h, a a je od h ispisuje Do ar da - Ako je ie od h ispisuje Vrije e je za od or

3. Napii skriptu koja ispisuje da , jese i godi u, te ako su da i/ili jese jed oz a e kasti roj dodaje ispred roja. Npr. 22.01.2020.

4. Napii skriptu koja ispisuje da , jese i godi u, te tekstual o ispie dan u tjednu, te ako su dan i/ili mjesec jednoznamenkasti broj dodaje ispred roja. npr. Ponedjeljak, 22.10.2020.

5. Napisati skriptu koja trai od koris ika da u tekstual o polje for e upie godi u s og roe ja, te o is o o to e ot ara o u e stra i u.

- Ako korisnik ima manje od 12 godina otvara: http://www.igre123.net/

- Ako koris ik i a ie od godi a, a a je od 8 ot ara: http://www.teen385.com/

- Ako koris ik i a ie od 8 godi a ot ara: http:// .posao.hr/

6. Napisati skriptu koja daje koris iku ogu ost oda ira kao a sli i. Nakon odabira korisniku se datum ispisuje na ekran u odabranom

obliku!

7. Napisati skriptu koja trai od korisnika da u tekstualno polje forme upie godinu svog roenja, te ovisno o tome ispisuje na ekran.

Ako korisnik ima manje od 14 godina : "Ti ide u osnovnu kolu"

Ako korisnik ima vie od 14 godina, a manje od 18 : "Ti ide u srednju kolu"

Ako korisnik ima vie od 18 godina otvara mu se pitanje "Da li studira?" Ako odgovori potvrdno ispisuje se na ekran "Ti si student" u spurotnom se ispisuje "Ti si radnik!".

8. Napii skriptu koja pita korisnika da odabere eli li datum prikazati:

u standardnom obliku (Npr. 22.01.2020) uz datum dodatno pie dan u tjednu (Npr.Ponedjeljak,

22.10.2020.)

uz datum dodatno pie sat i minute (Npr. 19:02, 22.10.2020.)

Objekt String

Objekt string koristimo pri radu s tekstom.

Najee korite e etode i oso i e stri g o jekta odnose se a trae je odree ih z ako a, ko i a ija z ako a ili jere je dui e teksta.

Te ogu osti se izda o koriste pri validaciji formi. Npr, ukoliko adresa e-pote e a znak @ i . i/ili nema

aj a je est z ako a e oe iti alja a te stoga ee o dopustiti sla je tak ih podataka.

Metoda Opis

indexOf() Vraa poloaj pr og poja lji a ja odree og z aka u stri gu. Ako ga e ae, raa rijed ost -1.

match() Trai odree u ko i a iju z ako a u stri gu. Ako ju e ae

raa rijed ost ull.

replace() Mijenja znak unutar stringa. Ili mijenja string sa zadanim stringom.

search() Trai odree z ak u stri gu. Ako ga e ae, raa rijed ost -1.

substr() Izd aja zada i roj z ako a iz stri ga poe i od zada og poetka.

Svojstvo Opis

length Vraa roj z ako a u stri gu.

prototype O ogua a doda a je etoda i oso i a o jektu.

Primjeri

var txt= Pozdra sivma! ; var duljinaTeksta =txt.length;

document.write(duljinaTeksta);

var txt= Pozdra s i a! ; document.write(txt.indexOf("d") + "");

document.write(txt.indexOf s i a" + "< r />");

document.write(txt.indexOf i a" ;

Mogu osti urei a ja teksta po ou Javascripta:

http://www.w3schools.com/jsref/tryit.asp?file

name=tryjsref_str_style

Valjana email adresa:

http://www.w3schools.com/jsref/tryit.asp?filename=tryjsref_str_stylehttp://www.w3schools.com/jsref/tryit.asp?filename=tryjsref_str_style

Zadaci 1. Napisati skriptu koja trai od koris ika da pute for e u ese

svoje ime i prezime. Skripta provjerava da li je korisnik dobro

popunio podatke. Ako nije obavijesti ga Morate popu iti podatke . Ako ispu i a ekra se ispie poruka I e Prezi e, h ala! Ugoda da !

2. Dopu iti . zadatak traei od koris ika da u ese e-mail adresu. kripta pro jera a da li je adresa dua od 6 z ako a, ako ije ispisuje se poruka E- ail adresa ije alja a!

3. Dopuniti 2. tako da skripta provjerava postoji li @ znak.

4. Dopuniti 3. tako da skripta provjerava da li je znak @ na tocnoj

poziciji(min 3 znaka moraju biti prije unaka @).

5. Dopuniti 4. tako da skripta provjerava postoji li .

6. Dopuniti 5. tako da skripta provjerava da li iza znaka . postoje

min 2 znaka.

7. Dopuniti 4. tako da skripta provjerava da li se znak @ nalazi

ispred znaka .

SWITCH

Zadatak 1

Napii skriptu koja e pitati posjetitelje da ocjene ljepotu dana ocjenom od 1 do 7. Za

svaku o je u skripta daje odgovor: Da as va je da za roj koji je upisao !

Switch sintaksa

switch(n){ case 1: napravi to i to; break; case 2: napravi to i to; break; default: kod koji e se izvriti ako nije izvren uvjet ili

}

Zadatak 1 - switch var ocjena = prompt("Ocijeni ljepotu dana ocjenom od 1 do 7");

switch(ocjena){

case"1": alert("Danas vam je dan za 1");

break;

case"2: alert("Danas vam je dan za 2"); break;

case"3": alert("Danas vam je dan za 3");

break;

case"4": alert("Danas vam je dan za 4");

break;

case"5": alert("Danas vam je dan za 5");

break;

case"6": alert("Danas vam je dan za 6");

break;

case"7": alert("Danas vam je dan za 7");

break;

default: alert("Programiranje je zakon");

}

Zadaci:

. Napii skriptu koja ovis o o da u u tjed u ispisuje poruku: Ako je petak ispie Jeeej apoko petak Ako je su ota ispie Veeras ideeeem vaaan! Ako je edjelja ispie pava ijeli da ! Ako je rad i da ispie Kad e taj petak!

. Napii skriptu koja ispisuje da , jese i godi u, te tekstual o ispie dan u tjednu.

. Napii skriptu koja ispisuje da , jese i godi u, te tekstual o ispie tekui jese . Npr. . Oujak, .

. . Napii skriptu koja pita koris ika da upie ajdrau oju rve a/zele a/plava/uta/ r a/ ijela . Ovis o o to e koju oju

upie u tu oju se pro ije i pozadi ska oja 5. Dopuni 4. zadatak tako da se boja teksta promijeni u kontrastnu boju

u odnosu na odabranu pozadinsku boju.

Petlje

esto a je potre o istu ared u ili grupu ared i iz ra ati ei roj puta ili s e dok je eka t rd ja isti ita. U tak i sluaje i a

koristimo petlje. Petlje imaju sposobnost da

istu radnju ponavljaju dok je neki uvjet

zadovoljen.

Postoje for, for... in, while i do... while petlje.

to se to u for petlji zbiva?

Sintaksa for petlje izgleda ovako: for (poet i izraz; u jet; pro je a rijed osti)

{

naredbe;

}

Dakle, u for petlji postoje tri parametra koji su od oje i toko sa zarezo .

Inicijalizacija

uvjet

Blok naredbi

DA

NE

Izlaz iz petlje

Promjena vrijednosti

Primjer

for(br_ponavljanja=1; br_ponavljanja

Primjer

Poetni izraz - pridodaje varijabli br_ponavljanja vrijednost 1.

Uvjet. - U drugom parametru postavljamo uvjet

(br_ponavljanja

Primjeri

1 . for (i=0;i

2. for (i = 1; i

. Koliko puta e se sljedea skripta iz riti? for (a = 0; a

Zadaci

1. Napii skriptu koja rau a arit etiku sredi u roje a koje je korisnik upisao u prompt okvira.

2. Pro ije i . zadatak tako da koris ik sa odredi koliko e brojeva unosit.

3. Napisati skriptu koja ispisuje ta li u oe ja od do s brojem koji korisnik odabere.

4. Napii skriptu koja rau a su u roje a koje koris ik u ese. Koris ik odluuje koliko roje a u osi.

5. Napii skriptu koja ispisuje a ekra rijed ost pr ih Celzijevih stupnjeva u Fahrenheit. Formula za pretvaranje C u F je F = (9/5 * C) + 32

6. Promijeni 5. zadatak tako da skripta pita korisnika u kojem raspo u eli ko erziju.