OSNOVE SEMIOTIKE Dio prvi Semiotika - znanost o znakovnim sustavima (može se ticati jezika, vizualne stvarnosti, glazbe itd.)

Mit o Hermesu

- vadimo ga iz Hermesovih himni - Hermes je grčki bog trgovine ali i tumač - Hermeneutika - bliska filozofiji - najpoznatije postignuće je da je on prevodio ono što su bogovi s Olimpa poručivali

ljudima Znak

- označitelj - ono što možemo perceptivno uhvatiti (npr. krava) - označen - neki smisao

Egzistencijalni prostor

- neposrednim okolišem - međuljudskom komunikacijom - kozmosom

Svaka građevina komunicira s 1 i 2, a neke i s 3 Grčki filozof Platon

- tip - pojedinačan - ektip - pojam - arhetip - neopisiv

Platon: "Bogovi su arhetipski, bave se arhetipovima"

- bogovi su arhetipski proces s kojima Hermes komunicira

- čovjek pojedinačno je tip, ljudi su ektip - puruska je arhetipski čovjek, ima unutarnje mjere, omjere i razmjere koji su savršeni

Hipoteza: Ako su bogovi arhetipovi, arhetip je princip koji vezuje (povezuje stvari) Hermesu se pripisuju brojevi, jezik, glazbene ljestvice Savršeni niz (Fibbonnacijev) 1, 1, 2, 3, 5, 6, 13, 21... Teorijski

- bogovi - teoretičari (arhetipovi) - vide stvar - ljudi - praktični (tipovi) - semiotičari - bave se ektipovima

Jezik pripada ektipovima, ektipovi su spona između arhetipa i tipa. Hermes je tijekom stoljeća imao različite identitete

- Hermes je kornjača - lira (Helis lira, grč. helone - kornjača) - Analogija - stanje jednakosti između prividno nejednakih stvari. - pr. 2/3 = 8/13

- izomorfizam - dijelovi jednog sklopa prizivaju dijelove drugog - označeno i označitelj se moraju poklapati - unutarnje i vanjsko, primjer odjeća - Hermes ukida razliku između označitelja i označenog - Sofoklo - pastirska igra "Tragači"

Helone: grč. Kornjača Helusus: grč. Zvučnost ta dva pojma dolaze u dodir.

- metafora: pretpostavlja transfer značenja s jednog fenomena na drugi - izomorfizam - transfer između pojma i pojma - metafora - transfer između slike i slike - mimesis - naslijediti, označiti, izmjeriti - mimetički se povezuju one slike, objekti, stvari koje imaju iste mjere - mimesis je u svom izvornom značenju bio arhetipski - transfer sa pojma na sliku - transfer sa slike na pojam

Vanda Božičević "Riječ i slika"

- semantička rjetkoća - glagol biti - Assanti - jest

- pojam reprezentacije - reprezentirati - ponoviti ono što već od prije postoji - ekspresija - obrnuto od reprezentacije

- mitski - mitos → reprezentiraju pravila - logički - logos → od prije - etički - etos → iskaz koji ima svoje značenje u svojoj vlastitoj formi

logički - po zakonima glagola biti pokušavamo dosegnuti istinu A=A B=B A≠B

- nerazdvojenost unutrašnjeg i vanjskog - semiotika, grč. Sema = znak, pečat, dokaz - semaio = zapovjediti - mimetički otisci

Podjela vizualnih znakova

- indeksni znakovi - ikonički znakovi - simbolički znakovi

znak povezuje cijelu klasu pojava

- retorika - logička disciplina, vuče korijene iz antike, disciplina pravilnog govorenja - logički nastavak pojave znaka

- retoričari se ponajprije nalaze u samom jeziku - svaki likovni izričaj je neka vrsta retoričkog izražaja - slika ne može lagati, svaka slika jest ili teži da bude istinita - svaka slika se može smatrati tekstom, a taj tekst je govor o nekakvoj realnosti - krive

mogu biti samo naše interpretacije slike - gramatika vizualnog jezika nije logička

- komplementarnost i isključivanje - u vizualnom univerzumu postoje samo komplementarne stvari - komplementarnost znači kontekst - "Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu - da bi bila figura, mora biti pozadina

Demetrije - grč. retoričar - "Ruka je cjelina zato što se sastoji od dijelova koji su i sami cjeline" - da bi postojale cjeline, mora postojati i dio Alberti: "Dobra slika je poput ljudskog tijela" - ljudsko tijelo objašnjava na način sličan Aristotelovom → čovjek, arhitektura, priroda i njegova djela. Vermeer: u svojim slikama stavlja znak za prirodno stanje → prozori

Reklama "Panzani" kuhinjskih proizvoda Viktor Papanek - promovirao ideju ekološkog dizajna Enformel - bez formata, pao na 2 elementa

- slika sama po sebi ima svoj oblik, format - pokušaj rađenja kompozicije

- minimalizam

U potrazi za tim da se isključi formalnost, umjetnici su isprobavali razne varijante:

- apsolutno otvoreno, npr. (kocka) - apsolutno zatvoreno, npr. Duchampova fontana, ready-made

Kurzivnost i rekurzivnost

- kurzivni sklopovi - ne može se izvaditi niti jedan dio, jer ne vrijedi onda više - npr. rekurzivni sklop bi bio - Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu - osnovna razlika između kurziva i rekurziva je da kurziv ima samo jedan izvod, dok

rekurziv ima minimalno dva koja postoje u istom vremenu - rekurzija može postojati ne samo između pozitiva i negativa, već između dijela i

cjeline Pitagora - veliki filozof - "Spoznat ćeš koliko je ljudskoj prirodi moguće da cijela priroda imitira samu sebe." Leonardo da Vinci - ilustracija Vitruvija

Bilo koje ponavljanje forme unutar forme je rekurzija.

Dio drugi - mi smo bića koja označavaju stvarnost - mi živimo u svijetu oznaka za stvari - homosiglifica → onaj koji označava stvari - dominacija jezika → zašto živimo u svijetu dominantnog jezika - zašto zamjenjujemo stvarnost jezikom? - dokumentarni film zamjenjuje stvarnost - stvarnost je apsolutno kontinuirana, nema prekida → kontinuitet - kada smo dio kontinuiranog, tada ne vidimo promjenu (npr. rast djeteta) - kada smo dio stvarnosti, najteže je uočiti što stvarnost jest, ona je promjenjiva i

nepromjenjiva Klasifikacija prostora Što znači klasificirati prostor

- određivanje elemenata - određivanje njihovih mjesta

Kod reprezentacije

- re-semantizacija prostora (novo označavanje, novo traženje mjesta) - svaki medij resemantizira stvarnost - jezik je također medij koji resemantizira stvarnost → svi mediji su nastali po uzoru na

jezik - mi možemo putem jezika rekonstruirati stvarnost

Kontinuitet se pretvara u ova dva pojma:

- linearnost - kauzalitet - jezik se događa linearno i kazualno

- Konstrukcija → simulira kontinuitet - povijest → koncept vrlo širokih pojmova - stid se pojavljuje kada smo mi u mogućnosti vidjeti sebe iz drugog kuta - jezik je mogućnost da konceptualiziramo sebe i svoj položaj u svijetu u suradnji s

nekim - jezik nam daje mogućnost da spoznajemo samoga sebe → jezikom možemo odraziti

sebe - jezik jest na neki način naš odraz u ogledalu - kipar Pigmalion zaljubljuje se u svoju skulpturu, a Narcis u samoga sebe

- gnoti sendon (spoznaj samog sebe) → spoznaj, met. izmjeri - čemu služi umjetnost, nego da vidimo svijet očima drugih - putem religije isto možemo izvaditi sebe iz sebe, samo je pitanje koji dio - mi cijelo vrijeme prevodimo ono što je nama neraspoznatljivo - mi se bavimo preimenovanjem stvarnosti - Bachelard - grad je jedini pejsaž stvoren od čovjeka - grad možemo shvatiti kao tekst - naš jezik je konstrukcija, putem našeg jezika dajemo lik cijeloj stvarnosti

- epos je najbliži prirodi → Grci su definirali epos kao riječ koja značenje nalazi u vlastitoj formi

- forma grčkog heksametra - pentagram - u staro doba se smatralo da arhitekturu treba smatrati na takav način da se nikako ne

izbjegavaju stepenice - mitska supstanca - molitva je jedan od načina prelaska epske riječi u mitsku riječ - vjera u postojanje Isusa i B.D. Marije - za ikonopisca je ikona bila epska riječ - mitska istinitost ikone ovisi o njezinoj nepromjenjivosti - protestanti su odbacili mit o Crkvi - mitski obrasci naracije → svako reklamiranje i svaka religija počivaju na istim

obrascima - prvi logotip su smislili kršćani - riba - Krista možemo shvatiti kao svojevrsni brand - kada stvaramo brand → mora biti jedinstvena pojava - mit o identitetu - identitet kupca je posljedica kupljene robe - identitet robe, crkvenog proizvoda, povezuje prošlost i budućnost - sadašnjost je samo tranzitno područje - brand dolazi iz prošlosti i ide u budućnost - prodaja mitske naracije → svako reklamiranje proizlazi iz mitske naracije - epos, mitos - trač i mit → obje varijante funkcioniraju na bazi da je istinit - logos → logička riječ, to je također mit o istini, ali se odvija u sadašnjosti, riječ koja

počiva na zakonima razuma - logička riječ je princip linearnosti i kauzaliteta

- reklama ima denotaciju, ne i konotaciju - fotografija i film → vrste paradigmi - matematika i logika - sustav filma i sustav logike, pokušavaju stvoriti idealni sustav koji bi imao samo

denotacije, a ne i konotacije - matematika i logika → bave se formalnim sistemima; formalni sustav počiva na

aksiomima i teoremima koji unutar sebe moraju biti koegzistentni - Gedel Echer Bach, knjiga - Formalni sustav može postati jedino ako pređe u fraktalnu organizaciju, ali onda više

nije logički već epski "Anatomija moći", John Keneth Galbright:

1. kondigna moć (npr. batina) 2. kompenzacijska moć (npr. novac) 3. kondicionirajuća moć (npr. vjera - da vas uvjeri da je to što radite dobro)

- odnos međusobne kompenzacije - govor je jezik u upotrebi → praktični jezik, jezik prakse - jezik je sustav artikuliranih oblika koji imaju simboličku funkciju; jezik je uvijek

zajednički, društveni - znanje je sustav općih uvjerenja

- znanstvena paradigma - pozitivistička paradigma - znanje je sustav koncepata o stvarnosti - misao je doživljaj smisla - smisao je doživljaj cjeline, cjelovitosti - govor je materijalizacija misli - jezik je između govora i misli - misao → arhetip - govor → tip - estetički fenomen - jezik → ektip - arhitektura i dizajn → ektip - mi se bavimo ektipskom djelatnošću - jezik i govor su organski vezani - nemoguće je izgovoriti ono što nismo u stanju misliti - govor je sadržajniji od svakog jezika, jezik je opsežniji od svakog govora

2 vrste govora:

- sa sakralnim konotacijama - sa profanim konotacijama

Dio treći Standard - može biti dogovoran, a može biti stvarnost Platon - dijalog "Kratil" koji govori o jeziku. Unutar toga dijaloga se pojavljuju dvije teze o značenju jezika:

- značenja riječi su proizvod dogovora - imenodavac je dao istinita imena stvarima

Konstruktivizam i realizam - poezija koja bi se trebala baviti imenima stvari bi trebala rukovati stvarnim jezikom.

- stvarno ime ne bi opisivalo nego stvaralo "Kratil" → opis → relativnost "Kratil" → kreacija → apsolutno → čestice

- ako je jezik opis, sve je relativno - ako je jezik kreacija, sve je apsolutno - "Neke čestice jezika su stvarne, a neke apsolutne" - Platno

α, A, B, → čestice / znakovi koji imaju karakter stvarne pojave

- potraga za stvarnošću Noam Chomsky - jedan od 5 najjačih semiotičara na svijetu

- transformacijska gramatika → stvarni znakovi i stvarne veze s kojima dolazimo na svijet

- izomorfizam → strukture kada se poklope su iste ili slične - etimologija → porijeklo riječi

Savršeni jezik može biti na razini etimologije ili transformacijske gramatike. - osnova, a iz nje proizlazi deformacija ili otisak

medij → sredstvo izražavanja Medij je ono što iskustvo koje prelazi u spoznaju - to je upravo ono što osigurava znakove od kojih se sastoji spoznaja.

- mediji nam osiguravaju kvalitetu, odnosno karakter, identitet znakova → jedna od glavnih karakteristika je da je prevediv

- glazba nije jezik → znakovi po kojima glazba operira nemaju denotaciju - kontrapunkt → akord se slaže po vertikali

Svaki novi medij za svoj sadržaj uzima prethodne medije. Film za prethodne medije uzima fotografiju, književnost knjigu, teatar itd.

- ono što je radnja u književnosti, u glazbi je melodija - radnja je linearna kao i melodija, ali može imati različite provedbe - kontrapunkt se bazira na jednoj temi

Motaža → stvaranje kontinuiteta iz diskontinuiranih elemenata 2 osnovne montaže:

- kurzivna → linearna (radnja, melodija) - kadar, čestica, odnos - rekurzivna → najčešće se vidi u slikarstvu i arhitekturi

Kurziv → počinje sa stanjem mirovanja, onda nastupa poremećaj, pa novo stanje mirovanja. Jedan Krećanin kaže da svi Krećani lažu → rekurziv, i ovo i ono u isto vrijeme.

- Pravni sustav, kao ni ništa u našem sustavu, ne može biti rekurzivan. - Rekurzija je legitimna na razini forme, na razini strukture, na razini odnosa elemenata

koji postoje ili dolaze u istom trenutku.

- cjelina → pojava odnosa, odnosno čestica i kadrova koje prikazuje - kurziv ide od nepoznatih dijelova prema poznatoj cjelini, dok rekurziv ide od poznatih

dijelova prema nepoznatoj cjelini - montažna cjelina, matična cjelina - svaka montaža nalikuje kubističkoj slici

Dio četvrti - dominacija jezika - stvarnost = kontinuitet → bez promjena

Klasifikacija prostora

- određivanje elemanata - određivanje njihovih mjesta: resemantizacija prostora

Životinje izjednačavaju broj glasova s brojem pojmova, dok ljudi govore o onome što nije ovdje i sada (uprisutnjavanje onog što je bilo ili će biti)

Kontinuitet: linearnost + kauzalitet = konstrukcija (simulira kontinuitet) = povijest Stid se javlja kad se čovjek vidi tuđim očima Jezik: mogućnost da vidimo, konceptualiziramo sebe u odnosu na druge Čovjek se opisuje:

- jezikom - mjerenjem (u odnosu na nešto, mjera je čovjek) - religijom (čovjek je što želi biti)

Grad je jedini pejzaž stvoren od čovjeka Identitet svake stvari u prirodi jednak je procesu njenog nastanka (Demetrije) Svojstva znakova: epska

- priroda, poezija, zlatni rez, mantre, stvaralačka riječ mitska

- koja posreduje istinu koja se dogodila (Djevica Marija, ikona), mitski jezik ne varira (mitski obrasci naracije: mit o kvaliteti i identitetu) * riba (ihtis) - Isus

logička - osvjedočenja. sadašnji mit. riječ koja počiva na zakonima razuma

Jezik je sustav artikuliranih simbola koji imaju simboličku vrijednost. Jezik ima socijalnu kategoriju. "Misao je doživljaj smisla." Misao / Jezik / Govor Arhetip / Ektip / Tip Film: Kurzivni medij Slika: Rekurzivni medij Kadar sužava ili proširuje prostor. Znak uvijek označava kontekst u kojem jest i obratno. Znak

- označitelj - perceptivni sloj, boja, linija (fizički označitelj), motiv (jezički označitelj) - označeno - virtualni sloj, značenje