Click here to load reader

OSTATAK I VIJESTI TROJICE ANĐELA - · PDF fileHans K. LaRondelle SAŽETAK Ostatak i vijesti trojice anđela U središtu pozornosti svih biblijskih proročanstava i cijele povijesti

  • View
    214

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of OSTATAK I VIJESTI TROJICE ANĐELA - · PDF fileHans K. LaRondelle SAŽETAK Ostatak i vijesti...

  • 41

    UDK: 231.7:260.1Pregledni lanak

    Pripremljen u rujnu 2003.

    OSTATAK I VIJESTI TROJICE ANELA

    Hans K. LaRondelle

    SAETAKOstatak i vijesti trojice anela

    U sreditu pozornosti svih biblijskih proroanstava i cijele povijesti spasenja nalazi se uspo-stavljanje Bojeg kraljevstva na Zemlji. Sveto pismo zapoinje sa stvorenim i izgubljenim ra-jem (Post 13) i u Novome zavjetu zavrava s obnovljenim rajem (Otk 21; 22). Izbor Izraela kao Bojeg naroda Saveza nije bio sam sebi cilj, ve od Boga odreeni nain da se pred dru-gim narodima uspostavi vidljivi znak pravde i mira budueg Bojeg kraljevstva. Krist je narod novog Saveza, svoju Crkvu, uio moliti: Doi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji! (Mt 6,10) Time je apostolska evaneoska vijest dobila svoju apokaliptiku perspektivu u temeljnom kontinuitetu Bojeg saveza sa starim Izraelom.Skromno pojavljivanje Isusa iz Nazareta kao Mesije, najavljenog u proroanstvima, do-velo je do odluujue prekretnice u Izraelovoj povijesti otkupljenja, do kljunog i zavr-nog ispita vjere toga naroda i njegove odanosti Savezu s Bogom. Dok su etiri evanelja usredotoena na Mesijin ivot, smrt i uskrsnue, Ivanovo Otkrivenje usredotoeno je na dovretak Njegove misije kao suca i obnovitelja u posljednje vrijeme. U posljednjoj knjizi Biblije susreu se sve ostale biblijske knjige i u njoj nalaze svoje konano slavno ispunje-nje. Stoga pravo razumijevanje proroanstava o Crkvi i posljednjem vremenu mora biti utemeljeno na odgovornoj egzegezi teoloke sri i knjievnog sredita Ivanove apokalip-se, Otkrivenja 1214. U ovoj nerazdvojnoj cjelini apokaliptikog otkrivenja mileritski pokret i poslije Crkva adventista sedmoga dana nalaze svoje teoloke korijene i zadau. U sreditu pozornosti adventnog buenja, prije i nakon 1844. godine, bila su proroanstva o posljednjem vremenu iz Daniela i Otkrivenja. Upravo su zahvaljujui ovim proroanstvima pioniri Crkve adventista sedmoga dana poeli razvijati teoloku samosvijest kao novi pokret u kranskoj povijesti. Vjerujui da su posebno izabrani narod, sami su na sebe primijenili izraze Crkva ostatka, Boji narod ostatka ili jednostavno Ostatak. Ovim oznakama izra-avali su svoje uvjerenje da su doista zavrni segment Crkve, proreen u Otkrivenju 12.

    Kljune rijei: Ostatak; Kranska-crkva; Kraljevstvo-nebesko; Boji-narod-Izrael; Adven-tno-buenje

    Hans K. LaRondelle: Ostatak i vijesti trojice anela - Biblijski pogledi, 13 (1), 41-77 (2005.)

  • 42

    SADRAJ I. Pojam ostatka u Starome zavjetu A. Uloga Izraela B. Ostatak Izraela 1. Povijesni ostatak 2. Vjerni ostatak 3. Eshatoloki ostatak II. Novozavjetni pojam ostatka: Novi Izrael III. Otpad Crkve u proroanstvu A. Pavlova vremenska odrednica za pojavu antikrista B. Vjersko obiljeje Pavlovog antikrista IV. Ostatak u posljednje vrijeme A. Starozavjetna proroanstva i novozavjetno ispunjenje B. Danielovo vrijeme svretka V. Vijesti trojice anela: Boja poruka za posljednje vrijeme A. Dramatian opis posljednjeg vremena u Otkrivenju 10 B. Vijest prvog anela (Otk 14,6.7) C. Vijest drugog anela (Otk 14,8) D. Vijest treeg anela (Otk 14,9-11) E. Obeanje sveope Pedesetnice (Otk 18,1-8) VI. Povijesni pregled A. Valdenzi i pretee reformatora B. Luther, Calvin i Zwingli C. Anabaptisti D. Puritanci E. Njemaki pijetistiki pokret F. Metodistiki pokret G. Mileritsko oivljavanje adventne nade H. Adventistiko stajalite 1. Vijest prvog anela 2. Vijest drugog anela 3. Vijest treeg anela VII. Adventisti sedmoga dana i Crkva ostatka VIII. Literatura

    Hans K. LaRondelle: Ostatak i vijesti trojice anela - Biblijski pogledi, 13 (1), 41-77 (2005.)

  • 43

    I. Pojam ostatka u Starome zavjetu

    Ostatak se nikako ne moe razumjeti odvojeno od jasnog opisa tijela kojemu pripada. Pre-ma tome, ovo razmatranje mora zapoeti prouavanjem posebne uloge i funkcije Izraela onako kako je prikazana u Starome zavjetu.

    A. Uloga IzraelaUloga Izraela bila je odreena vjerskom naravi i teolokim znaenjem imena Izrael u

    Starome zavjetu. Ime Izrael rabi se u dvostrukom znaenju: s jedne strane to je ime naroda ili etnike zajednice, a s druge strane odnosi se na Jahvin narod kao vjersku zajednicu. Od samog poetka ime Izrael u Starome zavjetu nosi vjersko obiljeje, tumai se onako kako ga je sam Bog objasnio patrijarhu Jakovu nakon to je ovaj ustrajno molio Boga za blagoslov: Vie se nee zvati Jakov, nego Izrael, jer si se hrabro borio i s Bogom i s ljudima, i nadvladao si. (Post 32,28; 35,9.10; Ho 12,3.4) Tako se pokazalo da je ime Izrael boanskog podrijetla. Ono je sim-boliki prikazivalo Jakovljev novi duhovni odnos s Bogom i pokazivalo da se Jakov pomirio s Bogom zahvaljujui Njegovoj milosti. Poto je dobio oprost, Jakovljevo je ime koje je pod-sjealo na njegov grijeh, promijenjeno u ime koje podsjea na njegovu pobjedu (Patrijarsi i proroci, str. 158). Ukratko, od samog poetka, ime Izrael simboliki prikazuje osobni odnos pomirenja s Bogom.

    Sveto podrijetlo ovog imena koje prikazuje uzvienije zvanje nalazimo u cijelom Starome zavjetu. Preko proroka Hoee Bog podsjea na Jakovljevu borbu s Jahvom kao primjer koji bi morala slijediti otpala izraelska plemena koja su se vie uzdala u ratne konje Asirije i Egipta: Ti se dakle Bogu svojemu vrati, uvaj ljubav i pravednost i u Boga se svoga uzdaj svagda! (Ho 12,7; vidi rr. 4-7; 14,1-3) Drugim rijeima, svi Izraelci moraju traiti isti vjerski susret s Bogom i isto iskustvo preobraenja kakvo je stekao Jakov, da bi mogli biti svjetlo svijetu i primiti blagoslove Saveza.

    Boju namjeru s Izraelom saeto je izrazio Mojsije kad je rekao Faraonu: Ovako kae Jahve: Izrael je moj prvoroenac. Traim od tebe da mi pusti sina da mi iskae tovanje. (Izl 4,22.23) Izraelska su plemena bila pozvana da ukau tovanje Gospodinu Bogu u skladu s Nje-govom otkrivenom voljom. Izrael se razlikovao od svih ostalih naroda ne zbog svojih posebnih etnikih, moralnih ili politikih kvaliteta, ve zato to ga je Bog izabrao da primi ispunjenje Njegovih obeanja koja je dao patrijarsima (Pnz 7,6-9). Bog je izbavio Izraela iz ropstva u Egip-tu da bi ga na poseban nain povezao sa sobom: Vi ste vidjeli to sam uinio Egipanima; kako sam vas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo. Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i drali moj Savez, vi ete mi biti predraga svojina mimo sve narode ta moj je sav svijet! vi ete mi biti kraljevstvo sveenika, narod svet. (Izl 19,4-6)

    Izraelci su bili izabrani i izbavljeni iz Egipta Bojom rukom da bi postali sveti narod, od-vojeni da dre Boji savez i da budu sveenici ili posrednici izmeu Boga i neznaboakih na-roda. Izrael je ujedno bio spaen milou od smrtnog neprijatelja na Boju slavu i za spasenje drugih naroda. Ponovljeni zakon ui da je svrha izbora Izraela bila duboka religijska zadaa. Na Boje spasiteljsko djelo trebali su odgovoriti kao sinovi Jahve, Boga svoga (Pnz 14,1),

    Hans K. LaRondelle: Ostatak i vijesti trojice anela - Biblijski pogledi, 13 (1), 41-77 (2005.)

  • 44

    ljubiti Boga svog Saveza s potpuno posveenim srcem (Pnz 6,5), dragovoljno Ga sluati (rr. 6,6-9.18) i sluiti jedino Njemu (rr. 6,13-15). U tom vjerskom smislu Izrael je bio pozvan da se oslobodi idolopoklonstva, da bude potpuno i sav predan (tmm) Gospodinu Bogu svojemu (Pnz 18,13 a; takoer 13,1-5; Izl 20,1-3). Da bismo razumjeli izbor Izraela, od izuzetne je vanosti da shvatimo kako boanska milost ima prednost pred moralnom poslunou. Moj-sije je objasnio: Pozor, Izraele, i sluaj! Danas si postao narodom Jahve, Boga svoga, zato sluaj glas Jahve, Boga svoga, i vri zapovijedi njegove i zakone njegove koje ti danas nareujem. (Pnz 27,9.10)

    Nakon izlaska Izrael je bio mnogo vie od etnike zajednice; bio je prvenstveno otkupljeni narod, vjerska zajednica koja je svoje jedinstvo i zadau nala u boanskom otkrivenju Jahve, utjelovljenom u Tori. Boja osobna rije i aktivnost uzdigli su Izraela na razinu zajednice ili skupa (qahal) tovatelja koji svoje znanje o spasenju i posveenju trebaju dijeliti s ostatkom ovjeanstva.

    Kod ekema je Joua zajedno s Izraelom obnovio odluku da e u svim buduim narata-jima tovati iskljuivo Jahvu. U ovoj obnovi Saveza Izrael se obvezao da e obnoviti svoje srce i reformirati svoj ivot u skladu s otkrivenom voljom svojeg Otkupitelja-Boga: Sluit emo Jahvi, Bogu svojemu, i glas njegov sluati. (J 24,24) Izrael je svoj Savez s Bogom stalno ob-navljao svetim liturgijama za godinjih blagdana u Bojem Svetitu. Tako su vjerske svetkovine neprestano pozivale Izraelce da se vrate Savezu s Bogom i oive svoje sudjelovanje u otkuplje-nju i slobodi izlaska.

    Knjiga Psalama rabi ime Izrael vie od pedeset puta za skup koji iskazuje tovanje Jahvi u jeruzalemskom hramu (Ps 147,19.20; 148,14; 149,2). Psalmi pokazuju da je izraelska religija utemeljena na Mojsijevoj Tori. Ove pjesme ne samo da podsjeaju na Boja otkupiteljska djela u prolosti, ve takoer ue Izrael da je slavljenje Gospodina zbog svih Njegovih blagoslova sr Izraelova poziva i izbora (Ps 103). Psalmisti nisu slavili Jeruzalem, Davida ni Izrael, ve Izrae-lovog Boga kao Stvoritelja i Otkupitelja Izraela. On je izabrao brdo Sion za zemaljsko sredite svojeg sveopeg kraljevstva (Ps 2; 87).

    Ezekiel izjavljuje: Ovako govori Jahve Gospod: Ovo je Jeruzalem! Postavih ga u sredite narod, okruih ga zemljama! (Ez 5,5) Izraelsko bogotovlje u osnovi je bilo nadahnuto na-dom u dolazak Mesije ili Kralja-Sveenika koji e ispuniti Boja obeanja Abrahamu i njego-vim sinovima, obeanja koja se odnose na spasenje svijeta: Sva plemena na zemlji tobom e se blagoslivljati. (Post 12,3; Gal 3,8)

    Najvea je tenja Izraelovih psalama da svi ljudi priznaju Jahvinu vlast: Sve to god die, Jahvu neka slavi! Aleluja! (Ps 150,5) Veliki povijesni psalmi (77; 78; 105; 106; 107) pokazuju Izraelu da je njegova povijest najveim dijelom niz propusta da na odgovarajui nain odgo-vori na Boje spasiteljske pozive. Ezekiel pred otpalim Jeruzalemom uzd

Search related