UNIVERZITET U TRAVNIKUEDUKACIJSKI FAKULTETSmjer: Razredna nastava

PEDAGOKO-PSIHOLOKA SLUBA U KOLISEMINARSKI RAD IZ PEDAGOGIJE

Predmetni nastavnik: Student:Doc. dr. Hazim Selimovi Edna eketa

Travnik, novembar, 2014.SADRAJUVOD...................................................................................................................3PEDAGOKO-PSIHOLOKA SLUBA........................................................4Pedagog u koli....................................................................................................9Psiholog u koli..................................................................................................10ZAKLJUAK....................................................................................................14LITERATURA..................................................................................................15

UVODPedagog i psiholog ine osnovu svake kole i predstavljaju vanu spona izmeu nastavnika, uenika i roditelja kao i uprave kole. Njihov posao je sloen poto je opseg njihovog rada obiman i podrazumJeva ukljuivanje i praenje gotovo svih aktivnosti u koli. Psiholog i pedagog su prve osobe koje nai aci upoznaju kada se upiu u prvi razred i tu su da im zajedno sa uiteljima i nastavnicima pomau tokom kolovanja. Rad psihologa i pedagoga je povezan i komplementaran ali to ne znai da neke poslove psihologa moe i treba da radi pedagog i obrnuto.

PEDAGOKO-PSIHOLOKA SLUBAPrije svega oni obavljaju sljedee poslove:1. Prijem i testiranje prvaka;2. Formiranje odjeljenja prvih razreda;3. Uestvovanje u izradi godinjeg programa rada kole;4. Uestvovanje u izradi kolskih programa;5. Savjetodavni rad sa uenicima;6. Savjetodavni rad sa roditeljima;7. Instruktivno-pedagoki rad sa nastavnicima;8. Profesionalna orijentacija uenika;9. Sprovoenje istraivanja obrazovno-vaspitne prakse;10. Analiza uspjeha i discipline i realizacije asova;11. Praenje optereenosti uenika;12. Tematska predavanja i radionice za uenike, roditelje i nastavnike;13. Uestvovanje u radu svih timova kole;14. Pregled pedagoke dokumentacije;15. Saradnja sa Centrom za socijalni rad, institutima, fakultetima i svim institucijama znaajnim za obrazovno-vaspitni rad.

Godinji plan rada pedagoko-psiholoke slube sainjen je u skladu sa Pravilnikom o programu rada strunih saradnika u srednjoj koli, kao i konkretnim potrebama kole.Stalni i periodini poslovi i zadaci grupisani su u est podruja rada:

Planiranje, programiranje, organizovanje i praenje obrazovno-vaspitnog rada: uee u izradi pojedinih djelova Godinjeg plana i programa rada kole; izrada godinjeg i mjesenih operativnih planova za rad Slube; uee u aktivnostima oko upisa i rasporeivanja uenika po odjeljenjima; uee u rjeavanju molbi uenika, prigovora (doseljenja, promjena obrazovnog profila, prigovora na ocjenu, na izreenu vaspitnu i disciplinsku mjeru i drugo); formiranje dosijea odjeljenja prvih razreda (priprema upitnika za uenike, njihove roditelje, anketiranje, testiranje, analiza dobijenih podataka, upoznavanje OS, OV, strunih aktiva i NV sa rezultatima testiranja i anketiranja); pedagoko-psiholoko instruktivni rad sa nastavnicima u toku planiranja njihovog rada i u toku realizacije svih oblika obrazovno-vaspitnog rada: obilazak nastave, OS-eva, dopunske i dodatne nastave, roditeljskih sastanaka; individualni i grupni rada sa nastavnicima bez poloenog strunog ispita; individualni i grupni rad sa nastavnicima bez prethodnog pedagoko-psiholokog obrazovanja; individualni i grupni rad sa nastavnicima koji su prvi put odjeljenske starjeine; planiranje i organizovanje predavanja strunih lica iz oblasti i prevencija mentalnog i fizikog zdravlja; planiranje obilazaka nastave sa ciljem praenja realizacije vaspitno-obrazovnih zadataka;

Uee u realizaciji sadraja nastavnog plana i programa: uee u realizaciji pojedinih sadraja rada na OS-ovima, roditeljskim sastancima kao i obezbjeivanje predavaa- voditelja razgovora iz oblasti fizikog i mentalnog zdravlja, organizovanje i voenje radionica iz oblasti bolesti zavisnosti, SIDA-e, humanizacije odnosa meu polovima savremenih metoda uenja, osnova lijepog ponaanja i slino; individualni i grupni rad sa nastavnicima pri izradi pojedinih sadraja programa nastave kao i njihovo upuivanje u nove savremene metode izvoenja nastave; informisanje strunih organa o rezultatima svojih ispitivanja i zapaanja u cilju racionalnijeg rjeavanja problema; priprema tema za struno usavravanje profesora iz oblasti ivotnih kriza, profesionalne orijentacije unapreivanja ocjenjiavnja uenika, osavremenjivanja dodatnih oblika rada; uee u didaktiko-metodikom i psiholoko-pedagokom pripremanju nastavnika za polaganje strunog ispita (kroz kontinuirani individualni i grupni rad); obuka grupe OS za radioniarski rad sa uenicima na OS-u u cilju unapreivanja mentalnog zdravlja; obilazak nastave;

Rad sa uenicima: psiholoko-savjetodavni rad sa uenicima (u zavisnosti od karaktera problema- tekoe i stepena izraenosti rad e se odvijati individualno ili grupno, periodino ili u kontinuitetu tokom cijele kolske godine); uee u otkrivanju talentovanih uenika, preporuka za uee u IS Petnica i drugim oblicima dodatnog rada sa uenicima; realizacija sadraja iz oblasti profesionalnog informisanja, savjetovanja i preorijentisanja; praenje rada uenikog parlamenta;

Rad sa roditeljima: kontinuirani rad sa roditeljima (individualni, sa malim grupama, preko roditeljskih sastanaka u smislu edukativnog i savjetodavnog rada); uee u pedagoko-psiholokom obrazovanju roditelja obezbjeivanjem i organizovanjem kvalitetnih predavaa iz oblasti mentalno-higijenske zatite; uee u optim roditeljskim sastancima; prisustvo odjeljenskim roditeljskim sastancima (po potrebi) a naroito kod odjeljenskih starjeina poetnika; uee u radu savjeta roditelja;

Analitiko-istraivaki rad: ispitivanje poetne motivacije za obrazovni profil uenika prvih razreda i prikupljanje podataka preko upitnika za uenike i roditelje u cilju formiranja uenikih dosijea odjeljenja; ispitivanje intelektualnih sposobnosti uenika prvih razreda; ispitivanje profesionalnih interesovanja i elja uenika zavrnih razreda za nastavak kolovanja ili ulazak u svijet rada- pojedinano i grupno; uee u analizi uspjeha i drugih korelata u odreenim periodima kolske godine (u saradnji sa strunim vjeima i pomonicima direktora); uee u ispitivanjima iji nosioci su institucije ili pojedinci van njih, a iji smo mi kao kola dio uzorka; istraivanje o tehnikama i metodama uenja naih uenika (sa ciljem upoznavanja uenika sa savremenim metodama uenja kao to je formiranje individualnog naina uenja, mapiranje uma i dr.); istraivanje o razlozima izostajanja sa nastave; istraivanje odnosa uenik-nastavnik (anketiranje, analiza, prezentacija, sa obavezom adekvatnog povratnog informisanja ponaosob uprave, nastavnika i uenika); izrada novog materijala o ivotnim krizama za nastavniko vijee; osmiljavanje i realizacija aktivnosti za lanove nastavnikog vijea u cilju prevazilaenja stresogenih efekata posla i jaanje kohezije lanova nastavnikog vijea, na inicijativu i u saradnji sa pomonikom direktora;

Ostali poslovi: Odravanje seminara o ocjenjivanju u saradnji sa internim i eksternim trenerom, i formiranje pravilnika o ocjenjivanju; Formiranje tima nastavnika iz svih grupa predmeta za pomo uenicima sa negativnim ocjenama; Organizovanje radionice za podizanje nivoa tolerancije, razumjevanja i komunikacionih vjetina za nastavnike, uenike i roditelje; U saradnji sa nastavnikim veem korigovanje kodeksa ponaanja nastavnika; uee u radu strunih organa kole; saradnja sa strunim institucijama (obrazovnim, zdravstvenim, socijalnim, MUP-om i drugo); voenje dokumentacije o radu; priprema za rad; realizacija neplaniranih poslova i zadataka;

Pedagog u koli Pedagozi su strunjaci koji se baveodgojem. Pedagozi mogu raditi u kolama, vrtiima, domovima za nezbrinutu djecu, uenikim domovima. Najvei broj pedagoga radi u kolama, u kojima su oni osnovni struni suradnici.Rad pedagoga u koli moemo podijeliti na vie podruja: planiranje i programiranje, rad sa uenicima, rad s uiteljima te rad s roditeljima. Planiranje i programiranje ukljuuje planiranje vlastita strunog usavravanja i strunog usavravanja uitelja, sudjelovanje u izradbi godinjeg plana i programa kole te planiranje rada i sudjelovanje u radu uiteljskog vijea. U ovim djelatnostima pedagog surauje s ravnateljem kole i ostalim strunim suradnicima (psiholog, defektolog). Pedagog, u suradnji s lokalnim zavodom za zapoljavanje, izrauje plan i program za profesionalno informiranje. Plan rada s djecom s tekoama u razvoju i plan rada s darovitom djecom pedagog izrauje u suradnji sa psihologom i defektologom, ako ih u koli ima. Pedagog izrauje plan zdravstvene, socijalne i ekoloke zatite uenika u suradnji sa kolskom ambulantom. Zadatak je pedagoga i izradba plana kulturne i javne djelatnosti kole te sreivanje pedagoke dokumentacije. Pedagog organizira i provodi ispitivanje zrelosti za upis u prvi razred, organizira uenike radionice i dodatnu nastavu, organizira edukativna i odgojna predavanja za uenike, a neka sam i odri. Pedagozi provode dio profesionalnog informiranja u suradnji sa Zavodom za zapoljavanje (ankete Zavoda za zapoljavanje), daje informacije o programima srednjih kola (pedagozi osnovnih kola), odnosno programima fakulteta (pedagozi u srednjim kolama). U strunom timu sa psihologom i defektologom provode programe za djecu s tekoama u razvoju, a u suradnji sa psihologom provode programe za darovitu djecu.Pedagozi u radu s uiteljima provjeravaju realizaciju rada uitelja (nazonost na nastavi, realizaciju planova i programa i sl.). Pedagozi analiziraju rezultate kole na podrujima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl. Organiziraju istraivaki rad u kolama i struno usavravanje uitelja, kao i odgojna i edukativna predavanja za roditelje. Pedagozi u domovima za djecu zadueni su za odgojni rad s djecom i roditeljima te pomau u uenju djeci s tekoama. Posebno podruje je andragogija, znanost o odgoju odraslih. Strunjaci koji se specijaliziraju za rad u andragogiji rade u zatvorima, domovima umirovljenika i ustanovama za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju odraslih.

Psiholog u koli to je kolska psihologija? to je posao kolskog psihologa? Bavi li se kolski psiholog samo uenicima ili je tu i za potrebe nastavnika odnosno: tko su korisnici kolskog psihologa? Ta i slina pitanja jo uvijek su nejasna, kako samim uenicima, tako i kolskom osoblju (direktorima, nastavnicima), roditeljima, pa i ponekim studentima psihologije.Prije nego krenemo s konkretnim temama s podruja kolske psihologije, bilo bi dobro dati odgovore na navedena pitanja.kolsku psihologiju nije lako jasno i saeto definirati. Ukratko, ona je psiholoka disciplina koja koristi saznanja i metode iz ostalih disciplina psihologije u kontekstu kole i kolovanja. Psiholog koji radi u koli mora baratati znanjima i vjetinama s podruja motivacije, savjetovanja, psihologije uenja i pouavanja, klinike psihologije i slino.to je, dakle, posao kolskog psihologa i tko su njegovi korisnici? U osnovnoj koli, psiholog obavlja posao strunog suradnika, dok u srednjoj koli, osim strunog suradnika, moe biti i profesor. Ovdje emo se bazirati na ulogu koju psiholog ima u osnovnim kolama. Teite rada i najei korisnici kolskog psihologa su prije svega uenici. Rad s uiteljima, nastavnicima i roditeljima takoer je uobiajen, ali on se ponajprije odvija u funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje uenikovih potreba i ponaanja te djelotvorniji rad s njima. Drugim rijeima, privatni problemi uitelja, nastavnika ili roditelja, primjerice, nisu podruje rada kolskog psihologa. On zbog svoje dobre volje moe pomoi u suoavanju s tim problemima i njihovom rjeavanju, meutim, njegov posao zapoinje tek kada oni na neki nain utjeu na dijete, uenika, i njegovo kolovanje.Primjer radnih zadataka kolskog psihologa u neposrednom radu s uenicima jest da prepoznaje individualne potrebe uenika, te, u skladu s time, provodi individualna i grupna savjetovanja[1]. On obavlja psiholoku procjenu uenikovih mogunosti, osobito kao lan Povjerenstva za procjenu psihofizike spremnosti za polazak djeteta u osnovnu kolu[2], ali i kasnije tijekom kolovanja (npr. u sluaju kolskog neuspjeha ili procjene darovitosti).

kolski psiholog takoer dijagnosticira specifine potekoe u uenju (neuinkovite ili neprimjerene strategije uenja, probleme s panjom i koncentracijom, planiranje vremena, motivaciju, ispitnu anksioznost[3]i sl.) i pomae uenicima u postizanju boljeg kolskog uspjeha, ali isto tako prepoznaje i darovite uenike i razvija programe za poticanje njihovih sposobnosti. On prepoznaje potekoe u ponaanju i vrnjakim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske potekoe i pomae uenicima da ih prevladaju.kolski psiholog takoer razvija i putem radionica provodi programe prevencije nepoeljnih oblika ponaanja (npr. meuvrnjakog nasilja), programe za jaanje samopouzdanja, samopotovanja, sigurnosti, razvijanje kreativnosti, uenje socijalnih vjetina, itd. Ti programi namijenjeni su svim uenicima u koli, a osobito uenicima rizinih skupina.Rizinim skupinama smatra se uenike koji posjeduju osobine za koje se pokazalo da pogoduju nastanku problema na spomenutim podrujima. Od nedavno su u nae kole eksperimentalno uvedeni meupredmetni programi graanskog i zdravstvenog odgoja ije provoenje takoer moe biti dio posla kolskog psihologa. On moe pomoi nastavnicima u pripremi i provedbi takvih programa.Ne samo da psiholog ima iskustva u nainu rada koji ti programi zahtijevaju, nego su i teme tih programa nerijetko vezane za psihologiju (nenasilno rjeavanje sukoba, razvoj identiteta, suzbijanje predrasuda, promicanje ravnopravnosti spolova i sl.). Osim toga, kolski psiholog provodi psiholoke krizne intervencije, to znai da reagira kada se u koli dogode sukobi ili nasilje, ali i kada se dogode ozbiljniji traumatski dogaaji poput smrti blieg lana obitelji nekog uenika, samoubojstva, tekih prometnih i drugih nesrea i slino.U radu s roditeljima, kolski psiholog kroz savjetovanje i edukativna predavanja na roditeljskim sastancima pomae roditeljima prepoznati i razumjeti razvojne i individualne potrebe uenika i reagirati u skladu s njima, tj. pomae im poticati razvoj djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovom uspjenom obrazovanju.Edukativna predavanja mogu se organizirati, primjerice, pri prelasku djece iz razredne (prva 4 razreda) u predmetnu nastavu (od 5. do 8. razreda) kako bi se i roditeljima pojasnilo da e se, izmeu ostalog, nain rada promijeniti, a obaveze djeteta poveati, te da u skladu s time prue podrku djetetu i pripreme ga kako bi se ono uspjeno suoilo s poveanim zahtjevima koji se pred njega stavljaju. kolski psiholog takoer pomae roditeljima da razviju potrebne vjetine i nain komunikacije kako bi to mogli uiniti, a pomae i uspostavljanju kontakata s vanjskim institucijama koje su moda potrebne djetetu (npr. poliklinike za rehabilitaciju sluanja i govora, centri za socijalnu skrb i sl.).U radu s uiteljima i nastavnicima, kolski psiholog ne radi savjetovalini rad, kao s uenicima i roditeljima, nego se oblik suradnje naziva konzultativnim radom. Zadaa psihologa je pomagatiu prepoznavanju razvojnih i individualnih potreba uenika, poduavati uitelje i nastavnike razumijevanju tih potreba i kako reagirati u skladu s njima, te poticati toleranciju na razliitost meu uenicima.On pomae nastavnicima identificirati tekoe u razrednoj klimi, uspjenosti i nainu rada, pomae im razviti strategije za rjeavanje tih tekoa, te promovira razliite metode rada koje potiu kreativnost i sudjelovanje nastavnika i uenika zajedno (timski rad, projektna nastava i sl.). kolski psiholog promovira i razliite suvremene metode praenja i provjere znanja uenika.Osim rada s navedenim korisnicima, kolski psiholog ima zadatak raditi na sebi u smislu strunog usavravanja, rada na istraivanjima i slino. Osim toga, obavlja jo neke dodatne poslove kao to su voenje dokumentacije, pisanje izvjea te pripremanje i organizacija psiho-kutka.Kako i zato posjetiti kolskog psihologa?Prava svrha susreta bila bi negdje izmeu kroz ugodnu atmosferu i pozitivan kontakt promovirati poeljna ponaanja, poduavati, motivirati, rjeavati tekoe.Kod kolskog psihologa uenici dolaze samostalno, na inicijativu nastavnika ili roditelja, a moe ih i sam psiholog pozvati. Dok neki uenici taj susret doivljavaju kao kaznu i znak da su u neemu pogrijeili, drugi ga doivljavaju kao zabavu i ugodno druenje. Prava svrha susreta bila bi negdje izmeu kroz ugodnu atmosferu i pozitivan kontakt promovirati poeljna ponaanja, poduavati, motivirati, rjeavati tekoe. Razlozi zbog kojih uenici dolaze obino su emocionalni, obiteljski i/ili osobni problemi. Takoer se javljaju zbog pubertetskih problema, problema u odnosima s drugima, bilo uenicima ili nastavnicima, i problema u komunikaciji.Ako uenik sam ne potrai pomo za suoavanje s problemom i njegovo rjeavanje, ti problemi poinju utjecati na njegovo ponaanje tako da uzrokuju probleme u ponaanju (verbalno/fiziko nasilje, ometanje sata, neopravdani izostanci s nastave) ili potekoe u uenju i savladavanju gradiva, zbog ega ih onda netko drugi uputi kolskom psihologu.Osim emocionalnih problemai problema u odnosu s drugima, u podlozi problema u uenju mogu biti i neke specifine potekoe kao to su disleksija, disgrafija, sniene intelektualne sposobnosti, pa i neka zdravstvena stanja kao to je, primjerice, petit mal epilepsija. Potreba korisnika je da kolski psiholog prepozna potekou o kojoj se radi.On to ini kroz primjenu odgovarajuih psiholokih upitnika i testova, tj. psihodijagnostikih sredstava, te razgovor i opaanje. U skladu sa svojim zakljucima kolski psiholog preporuuje daljnje odgojne i obrazovne postupke za odreeno dijete, te prua podrku i pomo u svladavanju potekoa.Zakljuno moemo rei da je cilj rada kolskog psihologa razviti obrazovanje usmjereno na uenika i njegov razvoj osnovnih sposobnosti koje omoguavaju cjeloivotno uenje. Takoer cilj je pomoi uenicima, nastavnicima i roditeljima da razviju svoje potencijale i odre psiholoko zdravlje.

ZAKLJUAK Prolo je dosta godina od kada su nae osnovne kole irom otvorile vrata pedagoko-psiholokoj slubi koja je svojom upornocu ostala u koli i tako zapoela sloeni rad, istovremeno osporavana, kritikovana, ali i hvaljena.Prilikom izrade i oblikovanja svojih planova rada, pedagog i psliholog koriste plan i program strune slube Osnovne kole. Ova sluba je zainteresovana za sva podruja rada u koli ali se, iz objektivnih razloga, postie razlicit uspjeh u animiranju pojedinih djelatnosti.Pored obavljanja rutinskih poslova (planiranje i programiranje, instruktivni rad, vrednovanje rada) pedagoko-psiholoka sluba se javlja i kao istraiva i analizator u kolektivu. Problematiku istraivanja i analize biramo sami, zavisno od uoenih, prioritetnih problema koji zahtjevaju da budu istraeni i analizirani. Pedagoko-psiholoka sluba ispituje predznanje djece koja treba da pou u prvi razred, zatim, na osnovu dobijenih rezultata, struktuira odjeljenja uzimajuci u obzir sve neophodne elemente za pravilan i ujednaen raspored uenika po odjeljenjima. Efekti ovakvog naina rada vidljivi su tek nakon nekoliko godina. Saradnja direktora i pedagoko-psiholoke slube ogleda se u svim poslovima koji se odvijaju u okviru kole. Veoma je bitno da napomenemo i to da sluba daje vanu podrku i strunu pomo djeci sa posebnim potrebama. Zakljuujemo da je psiholoko-pedagoka sluba kole neophodna i da i dalje treba razvijati njen rad i usavravati ga raznovrsnim programskim sadrajima. Strunom usavravanju je i do sada pedagoko-psiholoka sluba posveivala veliku panju, kako individualno, tako i grupno, putem seminara i razlicitih edukacija a istiemo da to treba da bude preokupacija i nadalje, jer samo blagovremene informacije mogu biti od koristi. Sigurni smo da samo radna, odgovorna i saradnika kultura na kojoj se termelji rad slube moe doprinjeti uspjenom rjeavanju mnogih dilema i problema u koli.

LITERATURA

1. Basariek, S. (1869.): Uzgoj posluha. U: Napredak, X, 18-19, 273.-277., 289.-294.2. Been, A., Bosanac, G., Klari, I., Poljak, V., Popovi, N., oljan, N. (1989.): Inovacije u osnovnom obrazovanju, kolske novine, Zagreb.3. Dumbovi, I. (1979.): Milka Pogai: Drutveni i pedagoki rad, kolske novine, Zagreb.4. Giron, M. (1988.): kolski pedagog i inovacije, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka.5. Gruden, Z. (2006.): Dijete kola roditelj, Medicinska naklada, Zagreb.6. Juri, V. (2004.): Metodika rada kolskoga pedagoga, kolska knjiga, Zagreb.7. Prof. dr. Mirha ehovi, Osnovi ope, razvojne i pedagoke psihologije, Tuzla, 2007.

2