Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:1 Printano:20.01.17. 12:26:45 Printao: arel

�

PGŽ

� ������ »����« ������� Š��� ���� � � � � ���������� ����� ��Ž�� ���� �

� ������ ���� �� ���Š�� ���� � � � � ������������� ����� ���� � �

���� ����� ����� ����

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:2-3 Printano:20.01.17. 12:26:40 Printao: arel

� �

Lani je na prometnica-ma Primorsko-goran-ske županije smrtnostradalo 17 osoba.

Tamna strana prometnestatistike za 2016. godinu jevrlo zanimljiva, a kad sepodvuče crta vidljivo je danema pravila. Od ukupno17 smrtno stradalih na ces-tama u Primorsko-goran-skoj županiji, osmero ih jepoginulo u dva kobna mje-seca. Srpanj, rujan, listopad

i studeni ostali su bez žr ta-va. Gotovo je nevjerojatnoda je srpanj prošao bez naj-težih posljedica jer se radi oturističkoj sezoni, ljetnojšpici kad su ceste prepune.Očigledno više nema pravi-la. Nitko ne pamti srpanjbez poginulih.

Koliko je srpanj bio poziti-van, toliko je kolovoz bio ne-gativan. Živote su izgubiledvije vozačice, mopedist ipješakinja. Niti jedna nesreća

nije povezana s turističkomsezonom. Mladi mopedist jepoginuo u Dolincima iznadCrikvenice. Jedna vozačica jepoginula rano ujutro na Šku -rinjskoj cesti u sudaru s ka-mionom. Druga vozačica jepoginula usred noći iznadstadiona Kantrida. Pješakinjaje izgubila život na Šetalištumaršala Tita u Lovranu. U pr-vih pola godine poginulo jeosmero sudionika u prometu,od čega troje pješaka, troje

4 ������� ��� ���� ���������������� ����� �������� �

Od 17 smrtnostradalih,osmero je

pješaka.Uglavnom starijedobi

, vozača i dvoje putnika.Prosinac je odnio pet živo -

ta. Četvero starijih pješaka ijedan biciklist. Dvoje je umr-lo naknadno. Dvije smrti za-bilježene su na pješačkomprijelazu. Jedan pješak jestradao na zebri, na pješač -

kom prijelazu u Mihanoviće-voj ulici u Rijeci. Dva tjednanakon nesreća na Podhumu,ozljedama je podlegao 76-godišnji biciklist. U Malin-skoj je smrtno stradao 82-godišnji pješak. Na Novojcesti u Opatiji smrtno je stra-dala 81-godišnja pješakinja.U Ulici Nikole Tesle u Rijeci,na pješačkom, teško je stra-dao 82-godišnji pješak i na-kon tri dana podlegao ozlje-

dama.Pro šla godina pokazala se

kobnom za pješake. Od 17poginulih, čak osmero su pje-šaci. Uglavnom starije ži vo t n edobi. Preklani je život izgubi-lo četvero pješaka, a 2014. go-dine sedmero.

Pozitivno je što je nakondugo godina zaustavljenostradavanje vozača na dva ko-tača. Tek jedna smrt na mo-pedu. Preklani je smrtno stra-

dalo šest vozača mopeda imotocikala, a godinu priječak devet. Život je u 2016. go-dini izgubilo petero vozača,dvoje putnika i biciklist.

Po broju poginulih, 2016.godina je potpuno identičnaprethodnoj. Posljednje dvijegodine puno su sigurnije od2014. godine, kada je život nacestama koje pokriva Policij-ska uprava primorsko-goran-ska ostavilo čak 28 ljudi.

������ ������� ���Š���

CRNA STATISTIKA VIŠE OD POLOVINEŽRTAVA NA PROMETNICAMA U PGŽ-uSTRADALO U SAMO DVA MJESECA

Srpanj bezsmr tnostradalih

,

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:4-5 Printano:20.01.17. 12:26:34 Printao: arel

� �

������� ������ ��Š�Č� �������� � ������� Š���

17 ��ž� ������đ��

Treća na listin a j u g ro ženijihškola jecr ikvenička

Vladimira Nazora,a slijede školaMilana Brozovićau Kastvu i IveTijardovića uDe l n i c a m a

�����������Ć ������� �

,

������Ž������������� ��������� ��������Č�� �Č�����

blizini osnovnih škola na po-dručju Primorsko – g o ra n s k ežupanije u zadnjih pet godi-na« koju je izradio Kvarner-CAD Matulji 2015. godine.

Analiziralo se ukupno 30škola. Iz analize su isključeneškole bez prometnih nesreća,škole u kojima je bilo jakomalo prometnih nesreća kojenisu vezane uz djecu, nisu napješačkim prijelazima, nisuozlijeđeni pješaci već putnici.Tako je isključeno 13 osnov-nih škola u manjim mjestima.Kod osam škola nije bilo pro-metnih nesreća (Brod Mora-vice, Jelenje – Dra žice, Klana,Kraljevica, Maria MartinolićaMali Lošinj, Drage GervaisaBre šca, Mrkopalj, Dr. JosipaPančića - Bribir). Kod pet ško -la nije bilo prometnih nesre-ća vezanih uz pješake odnos-no djecu (Hreljin, Frane Petri-ća Cres, I.G. Kovačića Delni-ce, Fran Krsto Frankopan Krki Rudolfa Strohala Lokve).

������ !�đ� � �"�� ��š�

Prometni elaborat sastojise od dva osnovna dijela. Prvidio je osvrt na stanje sigurno-sti prometa na prilazima os-novnih škola, a drugi dio sukonkretna prometna rješenjas elementima eventualihmanjih građevinskih rješenjaza dvije škole najviših nega-tivnih pondera. Analiza nudipoželjni redoslijed interven-cija. Prometni elaborat bi tre-bao biti polazište "Programasanacije opasnih mjesta s di-namikom rješavanja u bu-dućnosti". Drugi dio nudi no-

va prometna rješenja za dvijen a j u g ro ženije škole: RikardaKatalinića Jeretova u Opatiji iDr. Andrije Mohorovičića uMa t u l j i m a .

Elaborat je uočio da putevido škola nisu uvijek i najsi-gurniji, da često najkraći pu-tevi do škola ne sadrže pje-šačke prijelaze ili nisu dovolj-no zaštićeni. Parkirališta uzškole bi trebala imati namje-nu dovoza djece do škole i is-

krcavanja, te čekanje djecepred školom i njihov ukrcaj,no takva parkirališta uglav-nom nisu projektirana za tak-vu namjenu.

Škola s vrlo velikim brojemprometnih nesreća je OŠ Ri -kard Katalinić Jeretova u Opa-tiji, orijentirana pretežito naNovu cestu. Ukupni ponderje 1.353, zbog jedne poginuleosobe koja sama nosi ponder1.000. No, i bez nje ponder353 bi svrstao opatijsku školuvisoko na ljestvici. Prva slje-deća škola sa visokim ukup-nim ponderom je OŠ Dr An-drije Mohorovičić u Matulji-ma (ponder 394). Za te dvijeosnovne škole izrađena su

Tijekom 2015. godineizrađen je elaborat»Analiza prometnoopasnih pješačkih pri-

jelaza u neposrednoj blizinidviju osnovnih škola na po-dručju Grada Rijeke s izra-dom cjelovitog rješenja zaizabrane lokacije«. Elaboratje izradio Promet milenijumiz Rijeke. Prvi elaborat je ini-cirao da ista firma 2016. godi-ne izradi elaborat kojim bi seobuhvatile sve osnovne školena području Primorsko-go-ranske županije izvan Rijeke.U elaboratu »Analiza promet-no opasnih pješačkih prijela-za u neposrednoj blizini os-novnih škola na području Pri-morsko-goranske županije, sizradom rješenja za dvijenajopasnije lokacije«, kojipotpisuje Milivoj Benigar, jeprimijenjena slična tehnolo-gija i način rada kao u pretho-dnom elaboratu. Za rad naelaboratu korištena je »Anali-za prometno opasnih pješač-kih prijelaza u neposrednoj

36�#��ć % ���"&��'�

��� ����ć���� �� š����

Pod povećalom se našlo 30 osnovnih škola i osnovnih glazbenih škola iz-

van Rijeke. Bakar, Hreljin, Brod Moravice, Vladimira Nazora Crikvenica,

Zvonka Cara Crikvenica, Frane Petrića Cres

Čavle, Petra Zrinskog Čabra, I.G. Kovačića iz Delnica, glazbena škola Ive

Tijardovića iz Delnica, Frana Krste Frankopana iz Broda na Kupi, Ivanke

Trohar iz Fužina

Jelenje – Dražice iz Dražica, Milan Brozović iz Kastva,

Klana, Kraljevica, Fran Krsto Frankopan iz Lokva,

Rudolfa Strohala iz Lokva, Viktora Cara Emina iz Lovrana

Maria MArtinolića iz Malog Lošinja, OGŠ Josipa Kašmana iz Malog Loši-

nja, Dr. Andrije Mohorovičića iz Matulja,

Drago Gervaisa iz Jurdana, Mrkopalj, Dr Josipa Pančića iz Bribira, Jurja

Klovića iz Triblja, Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog, Rikarda Katali-

nića Opatija i Ivana Rabljanina Rab.

� ��� ������ � ! ��"#�ć�

U susjedstvu 14 najugroženijih škola na područ-

ju Primorsko-goranske županije u posljednjih pet

godina dogodilo se 145 nesreća. Opatija je na pr-

vom mjestu s 22 nesreće. slijedi matuljska škola s

21 nesrećom, obje crikveničke škole sa po 18 nes-

reća, delnička 16, kastavska 13... Po broju nesre-

ća na pješačkim prijelazima prednjači škola Zvon-

ka Cara s deset nesreća, druga na listi je delnička

škola s pet nesreća na zebri. Po naletima na pješa-

ke neslavna prva je opatijska škola s pet naleta,

druga matuljska s četiri, a dvije crikveničke škole

imaju pet naleta na pješake u susjedstvu škola.

Lakše je ozlijeđeno 37, a teže 17 sudionika u pro-

metu u susjedstvu škola.

nova prometna rješenja či-jom realizacijom bi se trebalaunaprijediti sigurnost djece.Škole sa vrlo visokim ponde-rima koje slijede su škole Vla-dimira Nazora u Crikvenici(ponder 256), Milana Brozo-vića u Kastvu (ponder 251) iIve Tijardovića u Delnicama(ponder 234).

���(�� ��& '�#�

Novo prometno rješenje uokr uženju OŠ Rikarda Katali-nića Jeretova u Opatiji predvi-

đa smanjivanje volumenaprometa na Novoj cesti krozOpatiju, rekonstrukciju ras-kr ižja na Novoj cesti i Ulicimaršala Tita u Opatiji, prim-jenu mjera zaštite djece naNovoj cesti u Opatiji u bliziniškole. Nova cesta kroz Opatijuima promet 12.400 vozi-la/PGDP (prosječni godišnjednevni promet). Samo auto-ceste odnosno prometni-ce/obilaznice oko i unutarčetiri najveća hrvatska gradaimaju veći volumen prometa

od Nove ceste u Opatiji. NaNovoj cesti predlaže se prelo-ciranje pješačkog prijelaza iznepreglednog zavoja na pre-glednu poziciju, onemoguća-vanje pretrčavanja Nove cestei odgovarajuća zaštita novogprijelaza, uz niz popratnihmjera povećanja sigurnosti.

Škola i dječji vrtić u Matulji-ma oslonjeni su na produženiTrg maršala Tita, na jedno odnajlošijih prometnih rješenja

s re d i šta općinskih središtau županiji (uz ono u Višk ov u ) .

Novim prometnim rješenjemza okruženje OŠ Dr. AndrijaMohorovičić u Matuljima rje-šavaju se raskrižja i dionicadržavne ceste kroz središteMatulja. Predlaže se malokr užno raskrižje na spoju Tr-ga maršala Tita i Kastavskeceste. Predlaže se i rekon-strukcija raskrižja Trga mar-šala Tita i Ulice Milana Frlanate raskrižja Frlanove i Laginji-ne ulice. Istovremeno se rje-šavaju pješački prijelazi i zaš-tita djece na tim prijelazima.

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:6-7 Printano:20.01.17. 12:26:23 Printao: arel

� �

ZAVOD ZA HITNU MEDICINU PGŽ OBILJEŽIO SVOJ DAN

�������� ����� ������������ �� ������

27 ����ć� ������������ �� ������

postave Crikvenica – 2.761,Krk – 2.680 te Opatija s 2.507hitnih intervencija na terenu.

Na j v i še intervencija je, oče-kivano, bilo tijekom ljetne se-zone, pri čemu je rekordanmjesec bio srpanj s gotovo tritisuće hitnoća na područjucijele županije. Ambulantnihpregleda u prostorima za rea-nimaciju bilo je nešto manjenego u 2015. godini, oko 15 ipol tisuća, pri čemu ih je naj-više bilo u ispostavi Mali Lo-šinj – 3.260 pregleda. Slijediispostave Rab s gotovo tri ti-suće pregleda, Delnice suimale nešto više od dvije tisu-će pregleda, Rijeka nešto is-pod dvije tisuće te Krk s neštoviše od tisuću i pol ambulan-tnih pregleda.

�� ���� �� !���

U svibnju 2016. godine us-postavljen je hitni prijevoz ži-votno ugroženih pacijenatazračnim putem, koji se oba-vlja helikopterima MORH-alociranim u bazi u zračnoj lu-ci Rijeka na Krku. Medicinskidio tima daje sanitetska služ-ba HV-a, a riječki timovi Za-voda preuzimaju pacijente iprevoze ih dalje do KBC-a Ri-jeka. Evidentirana su 243 le-

ta.Inače, Zavod za hitnu me-

dicinu Primorsko-goranskežupanije je tijekom 2016. go-dine nabavio 14 vozila. Nikadtoliko. Primorsko-goranskažupanija, kao osnivač Zavo-da, je prepoznala potrebu i is-financirala nabavu svih vozi-la. Četiri vozila su financiranaiz sredstava za decentralizira-ne funkcije u zdravstvu, a de-set vozila iz proračunskihsredstava županije. Investici-ja je vrijedna 5,6 milijuna ku-na. Inače Primorsko-goran-ska županija je u nepunih petgodina za potrebe Zavoda na-bavila 36 vozila za hitnu me-dicinu, što je gotovo komple-tan vozni park Zavoda Pri-morsko-goranske žu p a n i j e,koji raspolaže s 44 vozila.

Pored standardnih vozilaza hitnu medicinu, Zavod jenabavio i vozila koja predsta-vljaju nadstandard, ali koja supotrebna prvenstveno zbogzemljopisnih specifičnosti ze-leno-plave županije. Zavod zahitnu medicinu Primorsko-goranske županije ima jediniu Hrvatskoj takva vozila.

Terensko vozilo za rad uzimskim uvjetima (snijeg, led,jaki vjetar) potrebno je u si-

��� ����� ��� �

Godina2016.ostat će

zapamćena porekordima. Uzrekordan brojinter vencija,nabavljen je irekordan brojvozila u jednojgodini

,

pečeri Zavoda na intervencijuupućuju uvijek vozilo koje jenajbliže mjestu nesreće, neo-visno o tome kojoj ispostavito vozilo pripada. Više ne po-stoje stroge granice ispostava,kao nekad. Osim toga, ustro-jen je i sustav preuzimanjapacijenata, što je posebno ko-risno za otočke ispostave, jerje cilj da otočki timovi čimmanje izbivaju sa svog otoka.

Zavod za hitnu medicinuPrimorsko-goranske županijeje 2015. godine, kao prvi u Hr-vatskoj, uspostavio sustavupravljanja kvalitetom sukla-dan međunarodnoj normiISO 9001. Sustav se i daljeu n a p re đ u j e.

Tijekom protekle godineZavod je obavio više od 27 ti-suća hitnih intervencija naterenu, što je rekordan broj,od ustrojavanja županijskogZavoda. Uvjerljivo najvećibroj intervencija bio je u Rije-ci – 13.760, a potom slijede is-

Zavod za hitnu medici-nu Primorsko-goran-ske županije obilježioje svoj dan i 123. go-

dišnjica obavljanja djelatno-sti hitne medicine na po-dručju Primorsko-goranskežupanije. Rođendan i obljet-nica bili su povod za pogledu proteklu godinu u kojoj jebilo puno posla za djelatnikeZa vo d a .

Zavod za hitnu medicinuPrimorsko-goranske županijeje javna zdravstvena ustanovau kojoj je zaposleno 240 dje-latnika. Većina djelatnikasmještena je u Rijeci, gdje senalazi i sjedište ustanove iMedicinska prijavno-dojavnajedinica, a značajan dio zapo-slenika raspoređen je u devetvanjskih ispostava. Od vanj-skih ispostava četiri su naotocima (Rab, Krk, Cres i Lo-šinj), tri su ispostave u Gor-skom kotaru (Delnice, Vrbov-sko i Prezid), a na obali su is-postave u Opatiji i Crikvenici.

"�!��� ���#�$��������

Medicinska prijavno-do-javna jedinica (MPDJ) je srcecijelog sustava. Zaprima pozi-ve za hitnim intervencijamaiz cijele županije, a onda dis-

240%��&����'�

�������� �� ������ ����ć�

Drugo vozilo izvan standarda je zapravo prikolica odnosno

Jedinica za velike nesreće. Prikolica će biti prijeko potrebna u

svakoj eventualnoj velikoj, masovnoj, nesreći, tj. nesreći s ve-

likim brojem ozlijeđenih osoba. Prednost prikolice je u tome

što se njome može na mjesto nesreće u kratkom vremenu do-

premiti velike količine opreme, potrebne za zbrinjavanje unes-

rećenih (različita sredstva za imobilizaciju, lijekovi, infuzije,

zavojni materijal, medicinski kisik...

Prikolica može samostalno raditi duže vrijeme, i u svim vre-

menskim uvjetima, jer ima svoj agregat, akumulator, reflekto-

re za rad noću i drugo. U planu je nabaviti još i šatore za tri-

jažu ozlijeđenih osoba, za svaku od četiri trijažne kategorije

po jedan šator.

– Želja svih nas je da se ova prikolica nikad ne upotrijebi u

stvarnosti, nego samo za redovito uvježbavanje na zajedničkim

vježbama svih žurnih službi u Centru za obuku interventnih

službi PGŽ-a u Šapjanama. No, s njenom nabavom možemo us-

tvrditi kako je Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske žu-

panije spreman za masovne nesreće, kaže ravnatelj Vukobrat.

– Ali ne samo zbog nabave ove prikolice nego i zbog činje-

nice da je znatan broj djelatnika Zavoda uspješno završio i je-

dan vrlo zahtjevan tečaj za rad u velikim nesrećama, tečaj

CRO MRMI (Medical Response to Major Incidents).

tuacijama kad se standard-nim vozilom ne može doći dopacijenta prije nego što prođeralica. Vozilo je opremljenosvom potrebnom medicin-skom opremom, kao i svako

standardno vozilo. Po dolas-ku na cestu koja je očišćena iosposobljena za promet, pa-cijenta preuzima standardnovozilo za daljnji transport ubolnicu.

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:8-9 Printano:20.01.17. 12:26:17 Printao: arel

� �

prometa, s najvećim udjelomu cestovnom segmentu.

Radni dio obilježila su broj-na izlaganja iz područja prim-jene računalnih programa naraznim inženjerskim i planer-skim projektima cestovne in-frastrukture i suprastrukture.Generalno, segmentiranje tzv.Inteligentnih transportnih sus-tava(ITS) distribuirano je naslijedeće korisničke skupine:prijevozničke tvrtke (fleet ma-nagement), komunalna druš-tva, službe sigurnosti i kontroleprometa, urbanističke institu-cije, turističke zajednice...

Plenarni dio konferencijerealiziran je prezentacijom če-trdesetak radova iz ši ro k o gspektra tehnologije i logistikecestovnog, željezničkog, po-morskog i zračnog prometa.

Segment prometne sigurnostibio je, kao i uvijek, u fokusu in-teresa stručnjaka, znanstveni-ka, autora projekata, komerci-jalnih izlagatelja, kao i nazoč-nog auditorija. Okruglim sto-lom na temu Osobe s invalidi-tetom u prometu i stručnomekskurzijom u Sloveniju zatvo-ren je programski okvir još je -dne uspješnice najstarijeg me-đunarodnog skupa o promet-nim sustavima u Hrvatskoj.

��������� �����

U sekciji cestovnog prome-ta mogu se izdvojiti neki oddvadesetak naslova: UtjecajGPS pozicioniranja na kvali-tetu primjene ITS-a, Analizastabla kvara sustava ventilaci-je u cestovnim tunelima, Po-vremeni cestovni prijevoz

putnika u funkciji turizma-problemi i izazovi u praksi,Utjecaj ergonomije sjedala nap o g re ške mladih vozača utehnici vožnje i sigurnost uprometu, Ekološki aspektisustava dinamičke promjeneusmjerenja prometnih trakau gradovima ...

Pozvano predavanje održa-no je na temu uloge Inovacij-skog centra Nikola Tesla(ICENT) u razvoju hrvatskoggospodarstva s posebnim osvr-tom na transportne sustave

(Nedjeljko Perić). Promet je ods t ra t e ške važnosti za ekonomi-ju svake nacije diljem svijeta. Utom kontekstu ICENT je u svo-joj organizacijskoj strukturi us-trojio Institut za transportnesustave čiji će rad biti usmjerenna razvoj i primjenu energetskiučinkovitih i ekološko prihva-tljivih prijevoznih sredstava.

Predviđeno je djelovanječetiri laboratorija. U područjuprometne tehnologije i sigur-nosti, vodeću ulogu imat ćeLaboratorij za analizu i upra-vljanje prometom. Aktualniizazovi fokusirani su na: auto-nomna vozila, nadzor pro-metnica, detekciju i rekon-strukciju incidentnih situacija(senzori u infrastrukturi i vozi-lima), sigurnosne inspekcije,sustave pomoći vozaču, razvoj

namjenskih senzora (npr. pa-metne kamere), razvoj meto-da i uređaja za neinvazivno is-pitivanje materijala, porazdi-jeljeno i adaptivno upravljanjeprometom, modeliranje i si-muliranje prometnih tokova.

�� ������ �������������

Drugi laboratorij bit će na-mijenjen izučavanju integrira-nih sustava vozila. Ideja je u po-vezivanju električnih, računal-nih, mehaničkih i mehatronič-kih segmenata u usklađeni, si-gurni i energetski učinkovitikompleks. Djelatnost ovog la-boratorija obuhvaćat će istraži-vačko-inovacijska područjakao što su: energetski optimal-no upravljanje momentom po-gonskih elektromotora raznih

36. ���������� �

Segmentp ro m e t n esigur nosti

bio je, kao iuvijek, u fokusui n t e re s astr učnjaka,z n a n s t ve n i k a ,autora projekata,k o m e rc i j a l n i hizlagatelja, kao in a zo č n o gauditor ija

,

ZNANSTVENO STRUČNI SKUP O PROMETNIMSUSTAVIMA »AUTOMATIZACIJA U PROMETU«

����������� � ������������� �� �������� ������������!��"�Š��# ��$ ���

smještajnih konfiguracija, raz-voj sustava upravljanja dinami-kom vozila, razvoj sklopovske iprogramske podrške za priku-pljanje i obradu signala sa sen-zora za potrebe vizualizacije iupravljanje vozilom, razvoj al-goritama upravljanja spremni-cima energije u vozilima, teperspektive dinamičkog upra-vljanja skupinom vozila. U La-boratoriju za pogonske sustavepredviđeno je istraživanje, pro-jektiranje, modeliranje, opti-miranje i ispitivanje kompo-nenti elektromotornih pogonai naprednih sustava za upra-vljanje prijevoznim sredstvima.Razvoj metoda mjerenja i dija-gnostike kvarova pogonskihagregata također je u program-skom opusu ovog laboratorija.

Osnivanje Instituta za tran-

sportne sustave odgovor je napotrebu kreiranja novih orga-nizacijskih formi učinkovitijegtransfera znanstvenih rezulta-ta iz akademske/istraži va č k ezajednice u gospodarstvo. Zaodrživi razvoj ICENT-a bit ćenužna snažna internacionali-zacija kroz umrežavanje sasrodnim svjetskim institucija-ma. Očekuje se da će budućizaposlenici biti pretežito mla-di, kreativni i perspektivni vi-sokoobrazovani stručnjaci izpodručja STEM. Inovacijskicentar predstavlja ključnu ka-riku vrijednosnog lanca: znan-stvena istraživanjainovacije -proizvodno procesne inkuba-cije, što predstavlja temeljstvaranja proizvoda i usluga vi-soke dodane vrijednosti u po-dručju prometnih tehnologija.

4%�&��������� �����

��š� ����� �� ������� ����Č���Ć

Trideset i šesti znan-stveno stručni skup oprometnim sustavi-ma s međunarodnim

sudjelovanjem »Automatiza-cija u prometu« održan je naVe l e u č i l i štu Hrvatsko zagorjeu Krapini uz brojne supokro-vitelje. Organizator skupaKoREMA (Hrvatsko društ vozakomunikacije, računar-stvo, elektroniku, mjerenje iautomatiku) i ovom je prili-kom dosegao visoke standar-de u prezentaciji integralneprimjene računalnih tehno-logija, te menadžmenta stra-tegija za povećenje sigurnos-ti i učinkovitosti svih grana

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:10-11 Printano:20.01.17. 12:26:12 Printao: arel

�� ��

���� �� ������������� Ž������ � ������

�������� ���� � ���������� �������� ������������������

nito i u središtima svih urba-nih područja. Primarno, tre-balo bi ažurirati broj i raz-mještaj propisanih lokacija zaparkiranje vozila radi opskrbesukladno utvrđenim potreba-ma, dakle provesti ukidanjemadekvatnih lokacija i usposta-viti nova mjesta za dostavu.

����������� ������ �

Analize su pokazale i da jemoguća primjena naprednihrješenja iz područja IT tehno-logije i web aplikacija za pra-ćenje i plansko korištenjeparkirnih mjesta dostave ro-be, primjerice automatskadetekcija i praćenje zauzetos-ti parkirnog mjesta dostave,mogućnost rezervacije putemweb aplikacije, kontrole iden-titeta korisnika parkirnogmjesta i sl.

Drugi rad je Vizija budućegjavnog prijevoza putnika ri-ječke aglomeracije. Konceptaktiviranja alternativnih mo-daliteta javnog putničkih ser-visa obrazložen je prezentaci-jom rada pod naslovom Mo-deliranje prometne potražnjeu javnom prijevozu putnika(JGP) grada Rijeke (Hrvoje

Baričević, Željko Smojver, Ro-bert Mrvčić) Konstatirano jeda je Grad Rijeka s gravitiraju-ćim prigradskim naseljimaprimjer prezagušene urbanestrukture s gotovo permanen-tnim vršnim opterećenjem.Budući odabir oblika JGP te-meljno je pitanje u planiranjudogradnje postojećeg ili iz-gradnje novog oblika kombi-niranog ustroja. Naime, prije-vozni modaliteti ne determi-niraju samo tehnološke, ope-racijske i mrežne značajkesustava. Oni profiliraju ulogukoju sustav javnog prijevozaima ili će imati u životu grada,gospodarskim aktivnostima,k u l t u ro l o škim, sociološkim,ekološkim i drugim paradig-mama. Postojeći autobusniprijevoz rezultat je prethod-nog višegodišnjeg opred-jeljenja iako svjetski i europ-ski trendovi ukazuju na po-trebu za prometno tehnološ-kim promjenama. Že l j ez n i č k ipodsustav u funkciji alterna-tivnog modaliteta JGP Rijekeima perspektivno značenje.Hipotetski, uvođenje gradskeželjeznice na liniji Škrljevo -Rijeka - Jurdani (kao stare

ideje zapisane u svim dosa-dašnjim GUP-ovima) mogućeje provesti etapno uz pretpos-tavku temeljitog analiziranjaelementarnih parametaraprocesa JGP-a na užem i ši-rem području grada Rijeke.

!"�����č� �� ��"�$

Nadalje, topografske, geo-mor fološke i druge karakte-ristike istočnog dijela gradaRijeke ukazuju na staru idejuuvođenje trsatske uspinjačeili žičare. Osim stambeno-re-zidencijalne zone, broju pu-tovanja kumulativno trebapridodati permanentno po-većanje korisnika Sveučiliš-nog kampusa, poslovnih sa-držaja, turističku, izletničku ihodočasničku potražnju, tesportske, kulturne i gospo-darske (sajamske) manifesta-cije. U kontekstu integriranjapodsustava JGP-a u gradu Ri-jeci i gravitirajućem akvatori-ju, morski medij uvijek ima

%"$��� ��%&'�( ) "�$�(� ��š�% %�$���ć������� ���� �������� ����� �

Analiziranjek va l i t e t eži vo t a

urbanih sredina ukontekstuopsluži va n j ap ro m e t n i mkapacitetima jeuniverzalni ivišeslojni problem ičesto je temabrojnih znanstvenostručnih skupova op ro m e t n i msustavima

,

��š� ����� �� ������� ����Č���Ć

Tradicionalno, na sva-koj KoREMA-i prezen-tirane su teme s po-dručja Primorsko-go-

ranske županije. Analiziranjekvalitete života urbanih sredi-na u kontekstu opsluži va n j aprometnim kapacitetima jeuniverzalni i višeslojni pro-blem i često je tema brojnihznanstveno stručnih skupovao prometnim sustavima. Nitiovo g o d i šnja KoREMA nije bi-la iznimka, te je prezentiranomoguće budućeg rješenje zagrad Rijeku i gravitirajući tzv.riječki prsten.

Dva su rada izazvala pozor-nost. Jedan rad nosi naziv:Praćenje i plansko korištenjeparkirnih mjesta dostave uurbanim središtima, a drugi:Vizije budućeg javnog prije-

voza putnika riječke aglome-ra c i j e.

Praćenje i plansko koriš-tenje parkirnih mjesta dosta-ve u urbanim središtima (Ro-bert Maršanić, Danijel Frka,Ljudevit Krpan) analizirano jena primjeru grada Rijeke, usklopu projekta SMILE, fi-nanciranog od strane EU.

Ustanovljeno je da je uspr-kos označenim parkirnimmjestima za vozila opskrbe iodgovarajućoj prometnoj si-gnalizaciji, više od polovicetakvih parkirnih mjesta ne-propisno zauzeto. Također,često su vozila opskrbe zaus-tavljena/parkirana izvan le-galiziranih mjesta, te izvandozvoljenog vremena opskr-be i to u središtu gradanaglavnim prometnim koridori-ma, što izravno utječe na pro-točnost. Dobiveni rezultati is-t ra živanja koje je proveo Po-morski fakultet u Rijeci u ciljupraćenja parkirnih mjesta op-skrbe ukazuju da je sustavdostave u središte grada Rije-ke moguće poboljšati.

Potencijalno unapređenjetemelji se na činjenici da jebroj propisanih lokacija zaparkiranje vozila radi opskrbenedovoljan. Također se učes-talo koriste neadekvatne lo-kacije gdje je zausta-vljanje/parkiranje zakonomzabranjeno (autobusne pos-taje, ugibališta i kolničke tra-ke). Istodobno se pokazalo dadostava u periodu od 7:00 do9:00 i od 14:00 do 16:00 satipredstavlja dodatno optere-ćenje za dinamičko odvijanjeprometa u gradskom središ-tu. Predmetnim projektompredviđeno je niz mjera i pre-poruka kojima bi se unaprije-dio sustav dostave, ali opće-

������� �����������

Logična je uspostava cen-

tralnog mjesta za dostavu na

području pješačkih zona sre-

dišta grada, odakle bi se roba

mogla dalje razvoziti manjim

vozilima. Također, optimizi-

rati vrijeme dostave i ostale

uvjete s obzirom na odredbe

Zakona o sigurnosti prometa

na cestama i Odluke o parki-

ranju vozila radi opskrbe na

području grada Rijeke. Na-

dalje, utvrditi pogodnosti i

predložiti mjere za promi-

canje opskrbe uporabom

eko-vozila, posebno onih vo-

zila koja kao pogonsko gorivo

koriste stlačeni prirodni plin

ili elektro pogon. U tom slu-

čaju, može se dodatno anali-

zirati angažiranje specijalizi-

rane tvrtke koja obavlja dos-

tavu u urbanim središtima.

svoj potencijal kojim moženadopuniti sustav javnogputničkog servisa, poglavitou interakciji s turističko – re -kreativnim sadržajima. Pod-sjetnik je to na davnu povijestorganiziranja javnog prijevo-za putnika u riječkom prio-balju redovnom prugom sOpatijom i istarskom oba-lom. Postizanje višeg stupnjakor ištenja masovnog javnogprijevoza eksplicitno trebapotaknuti izgradnja intermo-dalnih terminala (autobus-automobil-vlak- brod). Razli-čiti javni prijevozni modalite-ti na taj bi način bili dostup-niji i privlačniji širem krugupotencijalnih korisnika, kaošto je to razvidno u svim raz-vijenim gradovima i država -ma. Predlaže se algori-tam/model integracije svihoblika javnog putničkog ser-visa s jedinstvenom organiza-cijom, objedinjenom napla-tom, integriranim voznim re-

dom i sve to podržano jedin-stvenom IT nadgradnjom.Opravdanost ovog projektatemelji se na promicanju tzv.urbane mobilnosti zapisaneu novoj Strategiji prometnograzvoja RH, kao i dokumenti-ma svih relevantnih EU insti-tucija. Konferencija o pro-metnim sustavima Automati-zacija u prometu permanen-tno slijedi trag razvitka logis-tičke i sigurnosne podrške napodručju cestovnog i drugihgrana prometa. Naglaša vava žnost specijalističke teh-ničke infrastrukture u institu-tima, državnim tijelima,gradskim službama, projek-tantskim kućama, prijevoz-nim subjektima i dr. Planskonadziranje i dinamičko, inte-raktivno upravljanje tran-sportnim resursima, kao i po-stupna automatizacija kre-tanja prijevoznih entiteta po-staje realna vizija budućegsofisticiranog prometa.

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:12-13 Printano:20.01.17. 12:26:07 Printao: arel

�� ��

13 ������ ���� »������ ��� ��� ž����«PLAN I PROGRAM RADA ŽUPANIJSKOG SAVJETA ZASIGURNOST PROMETA NA CESTAMA

����Ž������ ����������������� � ������� �����

stvo mora, prometa i infras-trukture - inspekcija cestov-nog prometa i cesta, Hrvatskiautoklub Rijeka, Centar za vo-zila Hrvatske Nastavni Zavodza javno zdravstvo PGŽ, Za-vod za hitnu medicinu PGŽ teŽupanijski savjet za sigurnostprometa na cestama PGŽ.

Drugu sigurnosnu aktivnostkoja se temelji na saniranjuopasnih cestovnih mjesta čestoje moguće provesti vrlo malimili čak neznatnim ulaganjima.Za ovu aktivnost potrebno jeanalizirati prometno opasnepješačke prijelaza u neposred-noj blizini područnih osnovnihškola na širem riječkom po-dručju, nakon čega će se napra-viti cjelovito rješenje za dvijenajopasnije lokacije. Slijediprojekt nadogradnje postoje-ćeg programa primjene GIStehnologije određivanja mjestaprometnih nesreća, a potomanaliza lokacija za budućakr užna raskrižja prije i nakonizgradnje s tim da bi prikupljenipodaci ukazali koliko su kružnaraskr ižja doprinijela unapre-đenju sigurnosti prometa. Pro-gram mjerenja hrapavosti kol-ničke površine u zonama pove-ćanog rizika za sigurnost pro-meta i analiza utjecaja na sigur-nost u prometu dat će detaljnui realnu analizu te podatke o to-me koliko stanje kolnika utječena sigurnost prometa. Hvatlji-vost kolničke površine je uz br-zinu kretanja jedan od najvaž-nijih elemenata za osigura-vanje zaustavnog puta vozilapri nailasku na pješački prijelazili raskrižje uz vrijeme reakcije

u prometu je Autoklub Rijeka,a nositelj programa Sigurnona dva kotača je PU primor-sko-goranska. Kako bi djelat-nici svih žurnih službi kojisudjeluju u postupku spaša-vanja i zbrinjavanja sudionikaprometne nesreće dobiliodređena znanja iz hitne me-dicine provodi se edukacijavatrogasaca, policajaca, GSS-a i ostalih za pružanje prvepomoći na mjestu prometnenezgode. Tako su obučeni zaosnovno održavanje života saili bez uporabe automatskogvanjskog defibrilatora, pos-tupke imobilizacije, zausta-vljanja krvarenja, pravilnogskidanja kacige s glave ozlije-đenih i druge postupke jer jepoznato da u trenucima kadaje život ugrožen sekunde mo-gu odlučivati o preži v l j a va n j u .

�� !� " � ����

U okviru informiranja ip ro m i d žbe o prometnim rizi-cima i opasnostima već tri-naestu godinu Županijskisavjet kroz financijsko-izda-vačku suradnju s Autoklu-bom Rijeka zajednički izdaječasopis o kulturi i sigurnostiprometa Žmigavac koji sedistribuira kao prilog riječkogdnevnog lista po cijeloj Hr-vatskoj pa je njegov dosegp re šao županijske okvire. Tačinjenica utjecala je na njego-vu prepoznatljivost na nacio-nalnoj razini, kao i na poku-šaje izdavanja sličnih prilogau drugim sredinama.

Također se snimaju i konti-nuirano prikazuju video-spo-

vozača i samu reakciju vozila.Namjerava se provesti i mje-renje brzine kretanja vozila naciljanim lokacijama kao što suškole, pješački prijelazi izvanzona raskrižja, opasni zavoji,raskr ižja i druga mjesta što ćepokazati detaljnu i realnu slikubrzine kretanja vozila na timmjestima. Drugi cilj programaje izraditi plan mjera uređenjaza tipske lokacije koje bi pokri-vale područje od signalizacijedo mjera smirivanja prometa.

�"�������#��������

����

Vrlo važne i iznimno us-pješne preventivno-edukativ-ne akcije provode se već duginiz godina i s najmlađim su-dionicima u prometu, a po-sebna se pozornost posvećujes re d n j o školcima koji u toj do-bi polažu vozački ispit, a čine inajbrojniju populaciju kodvozača mopeda i motocikla. Idalje će se provoditi preven-tivni projekt Prvi koraci u pro-metu s ciljem obučavanja iupoznavanja prvašića svih os-novnih škola PGŽ-a s temelj-nim prometnim pravilima ipropisima uz usvajanje pozi-tivnog ponašanja na cestama.Slijedi akcija formiranja i obu-čavanja školskih prometnihjedinica u osnovnim školamaširom Županije te akcija Mo-tociklom u život koja se pro-vodi od 2005. na Automoto-dromu Grobnik. Akcije Sigur-no u prometu i Sigurno nadva kotača Županijski savjetprovodi kao podupiratelj jerizvorni nositelj akcije Sigurno

me i obrazovanje, osobitoobrazovanje o cestovnoj si-gurnosti u predškolskim usta-novama i osnovnim školama.Slijede programi osposoblja-vanja vozača, polaganje vo-začkih ispita i izdavanje vo-začkih dozvola, programiusavršavanja vožnje, kontrolai programi za smanjenje al-kohola u prometu, nadaljesustav zdravstvenih pregledavozača, sustav prometnihpravila i provođenje zakona,te osobine cesta i vozila i nakraju prateće reklame i pro-midžbe svega navedenoga.

Kako bi sve predviđene ak-tivnosti doprinijele smanjenjunesreća sa smrtonosnim i teš-

kim posljedicama za vozače,njihove suputnike te sve ostalesudionike u prometu, nužno jeobuhvatiti sve glavne čimbeni-ke problema te dugoročno pro-vesti sveobuhvatnu akciju. Žu-panijski savjet posebnu pažnjuje posvetio prošlogodišnjim is-kustvima i započetim aktivnos-tima koje se kontinuirano nas-tavljaju, a Plan i Program radasadrži niz postojećih i novihaktivnosti. A cijeli konceptnamjeravaju provesti kroz petnačina djelovanja. Prvo je iz-vješćivanje i analiziranje pro-blema sigurnosti u prometu,potom izrada rješenja uočenihproblema sigurnosti u prome-tu putem stručnih elaborata,projekata i studija, a slijediedukacija i osposobljavanjedjece i mladih vozača i drugihsudionika u prometu te infor-miranje i promidžba o promet-nim rizicima i opasnostima i nakraju posebne mjere i akcije.

Što se tiče prvog način dje-lovanja za njegovu realizacijupobrinut će se brojni nositeljii to: Policijska uprava PGŽ,Hrvatska gospodarska komo-ra, Županijska komora Rijekaputem Udruženja javnih pri-jevoznika, Hrvatske ceste, Au-tocesta Rijeka – Zagreb, Župa -nijska uprava za ceste, Bina Is-tra, Rijeka-promet, Ministar-

����� ���� �

Županijskisavjetnaglasak

daje nap re ve n t i v n eaktivnosti ikontinuirano ihprovodi većgodinama

,

����� Ž����Ć

Sigurnost u prometu je-dna je od ključnihodrednica cestovnogprometa na kojoj se te-

melji i ovogodišnji Plan i Pro-gram rada Županijskog savje-ta za sigurnost prometa nacestama Primorsko-goranskežupanije. Kao i prethodnihgodina riječ je o zahtjevnomkonceptu za čiju je realizacijupredviđeno 245 tisuća kuna.Glavni izvor financiranja činesredstva osigurana u Proraču-nu Primorsko-goranske žu-panije i to u okviru Upravnogodjela za pomorsko dobro,promet i veze u iznosu od 195tisuća kuna, a preostali iznospokušat će se realizirati fi-nancijskom potporom zatra-ženom od Nacionalnog pro-grama sigurnosti cestovnogprometa Republike Hrvatske.

Neosporna je činjenica da jerizik u suvremenom načinu ži-vota najveći u cestovnom pro-metu u kojem sudjeluje prak-tički svaki čovjek, a zbog sve vi-

tovi i radio poruke te promi-džbeni materijali za najugro-ženije skupine sudionika uprometu koju čine pješaci,prvenstveno osobe treće ži-votne dobi te za vozače mo-peda i motocikla. Da bi se sveuspješno etabliralo potrebnesu posebne mjere i akcije kojese svode na informiranje vo-zača o negativnom utjecaju(pre)visoke brzine vozila. Sav-jetovanje i usklađivanje pre-ventivnih aktivnosti sigurno-sti prometa na cestama pro-vodit će se razmjenom iskus-tava, informacija i ideja, zaje-dničkim radnim sastancima,stručnim skupovima i okru-glim stolovima. Preko Hrvat-skog zavoda za zaštitu zdra-vlja radnika i sigurnost na ra-du inicirat će se informatičkou m re žavanje ordinacija me-dicine rada, što će omogućitikontrolu pregleda vozača i nj-ihovih nalaza, a to se poseb-no odnosi na osobe sasmanjenim sposobnostimavo žnje (slabovidne, nekon-trolirane dijabetičare, psihija-trijske i neurološke bolesnikei ostale). I na kraju u suradnjis MUP-om te lokalnom sa-moupravom pratit će se pos-tojeća i potencijalna opasnamjesta što će se pokušatiukloniti kroz projekte Progra-ma nacionalne sigurnostiprometa, a na prometno op-terećenim pravcima (Jadran-ska magistrala...) predviđa seizgradnja sabirnih cestastambenih naselja kako bi sesmanjio broj priključaka i pri-laza državnim cestama.

šeg stupnja motorizacije doga-đaju se nesreće u kojima nemi-novno ima i ljudskih žr tava.Stupanj cestovno-prometnesigurnosti određeni je pokaza-telj prometne kulture, ali iodraz složenosti svih odnosa udr uštvu. Stoga je prevencijacestovno-prometnih nezgodavrlo kompleksna djelatnost. Utoj je djelatnosti bitno pozna-vanje uzroka nezgoda, načinapovećanja sigurnosti i načinautjecaja na sudionike u prome-tu da bi se preventivno djelova-lo. Upravo na to stavlja nagla-sak Županijski savjet, a takveaktivnosti kontinuirano provo-di već godinama, uključujućisve glavne sudionike u tom po-dručju te koristeći političke,ekonomske, socijalne, pravne iznanstvene snage da bi se pos-tigla maksimalna podrška zaprevladavanje lošeg stanja si-gurnosti prometa na cestama.

�� ���� �%�����

Dugoročni pristup provodise koordinirano u područji-ma prometa, obrazovanja,zakonodavstva i zdravstva.Brojni su načini djelovanja, aodnose se na školske progra-

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:14-15 Printano:20.01.17. 12:26:01 Printao: arel

�� ��

���� � �������������

U 220 nesrećaza vrijemen ovo g o d i šnjih

praznika 1973godine, uHrvatskoj jesmrtno stradalo27 osoba, što jedanas nezamislivo

pjele teške tjelesne ozljede...Među smrtno nastradalima

najviše je vozača i pješaka, po14, zatim jedanaest suvozačai dvoje djece (od 7 i 14 godi-na). Najčešći uzroci su preve-lika brzina, nepoštivanja pra-va prvenstva, pješačka nepaž-nja i uživanje alkohola...

����� �������

Najopasnija prometnica ugradu je Bulevar Marxa i En-gelsa (danas Zvonimirova),gdje je prošle godine život iz-gubilo šest ljudi, a 19 ih jeoboreno.« (Novi list, 10. sije-čanj 1973.)

Razlika između kapitaliz-ma i komunizma je u tomešto u kapitalizmu napredujusposobni, a u komunizmupodobni. Najbolji primjer to-ga je Kuba, gdje su i danas ufunkciji automobili iz predre-volucionarnog vremena, da-kle s kraja pedesetih godinaXX. stoljeća. U Jugoslaviji jesituacija bila vrlo slična Sov-jetskom Savezu, Kini, IstočnojNjemačkoj i Kubi, uz jednu

veliku razliku. Hrvatska jeimala veliki broj radnika uinozemstvu, koji su se u, npr.Imotski, vraćali s novim Mer-cedesima i time potkopovaliposve neefikasan ekonomskisustav. No, 1973., hrvatskoproljeće je bilo ugušeno, pa seneefikasan sustav mogao po-

svetiti sporom napredku. Jošprije nekoliko godina imatinovac nije značilo i moguć-nost kupnje automobila. Isti-na, novac je bio i ostao os-novni preduvjet za dolazakdo kola, ali o njemu nije is-ključivo ovisilo kad će kupacmoći doći do automobila, dali će biti u mogućnosti da na-bavi baš onaj tip koji je nau-mio, odnosno kad to želi. Sla-ba i dosta nerazvijena doma-ća proizvodnja osobnih vozi-la i također limitiran uvoz go-dinama su činili svoje pa sečesto na automobile i nakon,do prekjučer, svemogućih de-viznih uplata moralo čekatimjesecima... (Novi list, 13.-14.siječanj 1973.)

Naravno, Rijeka je uvijekimala poseban položaj u Ju-goslaviji, bila je mezimicaodređenih struktura koje suželjele kontrolirati sve što sedogađa u zemlji.

No, postojao je jedan pro-blem – nije se moglo kontroli-rati nepredvidljive događaje!A njih uvijek ima!

����ć� � ��š�ć���

»U utorak ujutro, nešto po-slije šest sati, na cesti Ljublja-na-Rijeka kod mjesta Jušići,dogodila se prometna nezgo-da, koja je, zahvaljujući nizusretnih okolnosti, završila bezljudskih žrtava i težih poslje-dica, ali uz veliku materijalnuštetu. Nezgoda se dogodila utrenutku kad je auto-cisternas prikolicom koparske regis-tracije KP 167-60, s 31.000 li-tara benzina super, u trenut-ku dok se kretala iz pravcaIlirske Bistrice u pravcu Rije-ke, sletjela s ceste u provalijuduboku pet metara. ...Premaizjavi vozača Jadrana Zidara

do nezgode je došlo u trenut-ku kad je auto-cisterni u sus-ret naišlo neidentificiranoputničko vozilo s jakim osvje-tljenjem, koje je na trenutakzaslijepilo vozača, pa mu jena mokroj i klizavoj cesti natrenutak popustila pažnja, štoje bilo kobno.« (Novi list, 17.siječanj 1973.)

Ukupno je 31.000 litarabenzina iscurila iz oštećenecisterne. Ta cesta, koju su sa-gradili Talijani 1934. godine,povodom desetogodišnjice»povratka« Rijeke »matici do-movini Italiji«, bila je prva as-faltirana cesta na ovim pros-torima (jer Kraljevina Jugosla-vija nije imala ni metra asfal-tiranih cesta sve do svoje pro-pasti). Bila je

opasna kad je bila sagrađe-na, ali je bila još opasnija uzloše održavanje, četrdeset go-dina kasnije.

Što se tiče mogućnosti ta-dašnjih, prosječnih, automo-bila, one su bile između lošegi mizernog, no to nitko nijeprimjećivao, jer je sve bilo ta-

ko. "Odlučeno je koji modeliFIAT-a će se moći kupovatikod nas s konsignacije Crve-ne zastave. To su novi FIAT127, svi modeli FIAT-a 124 iFIAT 128 sport kupe... FIAT127 je zbog svoje veličine i ci-jene veoma zanimljiv za našetržište. Osnovne karakteristi-ke vozila su zapremina 903ccm, a razvija kod 6000 okre-taja u minuti 47 KS. Maksi-malna brzina mu je 147 kmna sat, a potrošnja benzinakreće se od 6-11 litara na 100km, zavisno od načina vož-nje."(Novi list, 25. siječnja1973.)

�� ������� ��� ����

Ipak, svjetlo na kraju tunelase naziralo, a to je bila auto-cesta Rijeka – Zagreb, pro-metnica koja je od Hrvatskenapravila državu, a od turiz-ma ozbiljan posao. No, tada jeto malo škr ipalo.

»Od Rijeke do Zagreba, ninajbolji vozač danas ne možestići za manje od tri sata,osim ako nije voljan staviti na

����� ��� �� č�"��� "������ ������š� ���� Ž�����Č� �� ����Č�� ������ ������� �

6���#� ������� $%&'(� #���š����������������,

���������� ��������� ������

To što je onda bilo puno manje (izrazito ružnih i nesigur-

nih, ali crvenih) automobila nego danas, ne znači da se i on-

da moglo parkirati u gradu. Bajke o nekakvom »zlatnom do-

bu« sedamdesetih godina samo su otužne pričice senilne go-

spode, jer već krajem tog desetljeća nema struje, nema kave,

nema benzina, nema žileta... Čak nema ni mobitela, no to je

posve druga priča! Dakle, nije bilo ni parkinga – iako nije bilo

ni automobila.

»Koliko je u Rijeci teško naći mjesto za parkiranje znaju ne

samo vozači, već i oni koji nemaju kola. Otići kolima u grad u

toku jutra postala je prava muka. Mjesta nema ni na obali, ni

u Starom gradu. Svaki dan je sve teže, a kakva će tek gužva

biti ljeti kad se u gradu nađu mnogobrojni turisti. Sad se već

parkiraju kola po pločnicima i drugim zabranjenim mjestima

te ne pomaže mnogo ni pauk koji odnosi krivo parkirane au-

tomobile. Što da se radi?...

...Frane Mičetić, pomorac, Draga: »Kad god dolazim iz

Drage kolima u grad, teško nalazim mjesto za parkiranje. Je-

dini su izlaz garaže na kat. U svijetu svaka robna kuća ima

svoje parkiralište za kupce, a u centru nema besplatnih par-

kirališta.« (Novi list, 23. siječnja 1973.)

kocku život. U špicama vož-nja traje i znatno dulje... Utakvim prilikama gotovo kaoutopija zvuči uvjeravanjestručnjaka da ćemo, u dogle-

dno vrijeme, na toj relaciji vo-ziti tek nešto više od sat vre-mena, dakle otprilike onolikokoliko je ponekad treba da sekolima ili autobusom stigne sPećina do Zameta, ili s Trsatado Kantride.

Koncept budućeg projekta,što ga nudi Rijeka i njena pri-vreda na čelu s lukom, uklju-čuje četiri osnovne promet-nice: auto-cestu od Kvarner-skog zaljeva do mađarskegranice, tzv. Ravničarsku želj -ezničku prugu do Zagreba,naftovod od Bakra do Siska sodvojkom prema Mađarskoj iplovni put koji bi nastao po-vezivanjem Save i Dunavakanalom od Vukovara doŠamca. U svakom slučajunajrealnije šanse da ugledasvjetlost danas ima auto-ces-ta, ako ni zbog čega drugogazato što je dobrim dijelomveć izgrađena." (24.-25. ožu-jak 1973.)

Mo žemo registrirati da je1973. u riječku luku uplovioprvi kontejnerski brod koji jeJugolinija uzela u najam za li-niju Rijeka-New York. Brod jeimao nosivost 256 standard-nih kontejnera (!). Kontejner-ski brod koji je uplovio u ri-ječku luku, krajem prosinca2016. godine, imao je jedva14.000 kontejnera! Stvari idupolako naprijed – ali idu. Sa-mo Rijeka ide natrag...

Svi mi volimo idealizi-rati našu mladost,zbog aktualne senil-nosti vlastite zrele do-

bi, ali i godina kad smo tekupoznavali svijet, intelek-tualno i seksualno. Sjećamse Rijeke iz »ludih sedamde-setih«; kao beskrajno prlja-vog grada, kroz koji se valja-la cijela Europa - preko sre-dišta Sušaka prema jugu - iznalo je biti određenih zas-toja, zbog besmislenih turis-tičkih kolona! No, nova1973. započela je puno goreod takvih sveprisutnih gnja-va ža – pravim ratnimstanjem!

»U 220 prometnih nesrećado kojih je došlo u Hrvatskojza vrijeme novogodišnjihpraznika, 27 osoba je smrtnostradalo, 73 su teže ili lakšeozlijeđene, a oko 500 vozila jeoštećeno. To je tamna stranan ovo g o d i šnjih blagdana kojanije poštedjela gotovo niti je-dan dio republike, ali koja jenajteže pogodila Zagreb, ukojem je registrirano 105 nes-reća s velikim brojeme ozlije-đenih putnika i oštećenih

vozila. Kasno večeras su če-

tiri osobe izgubile život u di-rektnom sudaru, a tri su težeozlijeđene.«(Novi list, 03. si-ječnja 1973.)

����� )* ��#��� + )$ ����

Ovo su nevjerojatne broj-ke, obzirom da je broj auto-mobila bio neusporedivomanji no što je to danas, dasu automobili bili puno spo-riji, a ceste puno loši j e.Upravo zbog svega ovogbrojke su neprihvatljive, jerpokazuju svu problematič-nost sustava koji će se kojugodinu kasnije urušiti. Vrlološa sigurnost na cestamaodraz je strukture društva, ukojem je sigurnost bila veza-na uz - boju auotomobila.Naime, u Jugoslaviji broj secrvenih automobila kretaoizmeđu 50 i 65 posto. Neznam koliko bilo koja bojapomaže prilikom sudara, nocrvena je imala neku prigu-šenu privlačnost...

»Četrdeset i jedna osoba iz-gubila je život u prošloj 1972.godini na cestama koje kon-trolira Stanica za sigurnostsaobraćaja na putovima u Ri-jeci. U odnosu na godinu1971., kad su smrtno stradale34 osobe, povećanje je osjet-no. Inače na našim se cesta-ma dogodilo 5260 prometnihnesreća i nezgoda. U odnosuna 1971., kad je registrirano4897 nezgoda, nisu nastaleneke velike razlike. Ipak, nagliporast broja motornih vozila,kao i veliki promet turističkihvozila bili su glavni uzroci daje broj nezgoda u prošloj go-dini porastao. Među 5260nesreća i nezgoda zabilježenoje 513 teških i 4747 lakše nara-vi. Ozlijeđeno je čak 695 oso-ba od kog su broja 332 pretr-

Izdanje za:01-Novi list 18.01.17. Prilog Zmigavac_NL Str:16 Printano:20.01.17. 12:25:54 Printao: arel

��

Hrvatski nogometni klubRijeka i Autoklub Rije-ka započeli su surad-nju u sklopu akcije »Zajednosmo Rijeka«. Autoklub Rijekabit će na raspolaganju nogo-metnom klubu sa svojom sta-nicom za tehnički pregled naPreluku i svim uslugama kojeRiječanima nudi već sedamdesetljeća. Zanimljivo je da suimenjaci i vršnjaci, osnovanisu 1946. godine. U goste Auto-klubu stigli su direktor HNKRijeke Vlado Čohar te igrači

Josip Mišić i Stefan Ristovski.– Na ših 16 tisuća članova,

uglavnom stanovnika Rijeke,uglavnom navijaju za HNK Ri-jeku. I jedni i drugi smo diogradske priče i to je razlog zaš-to surađujemo. I mi i nogomet-ni klub smo posvećeni sportu ipromicanju kulture. Svatko usvom segmentu djelovanja, miu autosportu, a HNK Rijeka unogometu, istaknuo je tajnikAutokluba Rijeka dr. Mile Perićna druženju ispred sjedišta Au-tokluba na Dolcu.

HNK RIJEKA I AUTOKLUB RIJEKA PONOVNO PARTNERI

�������� ����Š�� ��

� ��Š����

Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska županija,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko

Lisac, Nada Milošević, Mile Perić,

Boris Skeledžić i Tomislav Šepić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Vedran Karuza, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak:

Grafički Zavod Hrvatske d.o.o.,

Zagreb

Dosad seuplatnicedobivalo na

kućne adrese, štose nije pokazaloefikasnim

������ �� ���� ������ �� ����� ���������

���� �� ����� ���� � ��

�����Ž��� ��������

���� ������� �im

pr essum

,

Od prvog dana 2017.godine i stupanjana snagu novih za-kona koji su dio poreznereforme, vlasnici motor-nih vozila godišnji porezna cestovna motorna vozi-la plaćaju prilikom regis-tracije u stanicama za teh-nički pregled. Dosad seporez plaćao temeljemrješenja porezne upravekoje je stizalo na kućnuadresu. Bez plaćanja pore-za nema produženja regis-tracije automobila i moto-cikla. Na novine u pla-ćanju poreza na vozilaodlučilo se zbog slabe na-plate poreza. Neslužbeno

doznajemo da je naplatabila na razini 40 posto. Nasvoje su došle lokalne je-dinice, kojima je i dosadišao prihod od tog poreza.Osigurat će si stopostotniprihod od poreza koji subrojni vlasnici vozila iz-b j e g a va l i .

Kod cijena nema novina.I dalje se porez plaća pre-ma snazi motora izraženoju kilovatima i prema staro-sti vozila, kategorije i izno-si nisu se mijenjali. Primje-rice, za najčešću kategorijuautomobila od 70 do 100kW snage plaćat će se 600kuna za auto star do dvijegodine, 500 za auto od 2 do5 godina starosti, a 400 zaauto od 5 do 10 godina sta-rosti. Za aute starije od de-setljeća porez se i dalje ne-će plaćati.

Podsjetimo da je vozilonemoguće registirati i akonisu plaćene kazne za pro-metne prekrša j e.

18.01.17. Prilog Zmigavac_NL_118.01.17. Prilog Zmigavac_NL_2-318.01.17. Prilog Zmigavac_NL_4-518.01.17. Prilog Zmigavac_NL_6-718.01.17. Prilog Zmigavac_NL_8-918.01.17. Prilog Zmigavac_NL_10-1118.01.17. Prilog Zmigavac_NL_12-1318.01.17. Prilog Zmigavac_NL_14-1518.01.17. Prilog Zmigavac_NL_16