SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

NASTAVNIČKI MODUL

ESTETIKA – UVOD

(priprema za izvođenje sata)

Studentica: Kristina Lekić

Studij: 2.godina diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i filozofije

Kolegij: Metodika nastave filozofije I

Nositelj kolegija: dr.sc. Aleksandra Golubović

Rijeka, 2016.

NASTAVNI PREDMET: Filozofija

NASTAVNA CJELINA: Estetika

NASTAVNA JEDINICA: Uvod u estetiku

TIP NASTAVNOG SATA: obrada novog nastavnog sadržaja

CILJ NASTAVNOG SATA I ISHODI NASTAVNOG SATA:

Obrazovni nastavni ishodi:

Od učenika se očekuje da će biti sposobni usvojiti znanje o pojmovima umjetničke

ljepote i ukusa, znati ih definirati te uočiti razlike između ta dva termina. Očekuje se

da će moći usustaviti filozofske misli velikih filozofa koji su se bavili estetikom, u

prvome redu Kanta i Humea, te moći usporediti i analizirati njihove temeljne estetičke

ideje. U konačnici, očekue se da će učenici biti sposobni samostalno definirati pojam

estetike te nabrojati kojim se pitanjima područje estetike bavi.

Funkcionalni nastavni ishod:

Očekuje se da će učenici biti sposobni dati samostalnu prosudbu o problematici

obrađenoj na nastavnome satu. Očekuje se da će razviti kritičko i filozofsko mišljenje

te biti sposobni samostalnom traženju i domišljanju odgovora i izvođenja zaključaka.

Učenici će moći artikulirati svoje stavove te ih usporediti sa stavovima spominjanih

filozofa.

Odgojni zadatak:

Očekuje se da će učenici osvijestiti praktičnu primjenu filozofskih misli u

svakodnevnom životu, te će uočiti važnost kritičkog pristupa različitim ustaljenim i

propisanim vrijednostima (u ovome slučaju, vrijednosti umjetničkih djela propisane kritikom).

Očekuje se da će učenici u svojem radu i aktivnostima biti samostalni.

NASTAVNE METODE:

a) usmeno izlaganje

c) metoda razgovora

OBLICI RADA:

- frontalni

- individualni

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA (MEDIJI U NASTAVI):

Udžbenik: B. Kalin, Povijest filozofije, ŠK, Zagreb, 1994., ploča, kreda

KORELACIJA S DRUGIM PREDMETIMA: likovna umjetnost, povijest likovne

umjetnosti

LITERATURA:

Na koju upućujemo učenike

B. Kalin, Povijest filozofije, ŠK, Zagreb, 1994..

Izvori kojima se služi profesor:

a) stručna:

B. Kalin, Povijest filozofije, ŠK, Zagreb, 1994.

b) metodička:

B.Kalin, Povijest filozofije- priručnik za nastavnike, ŠK, Zagreb, 2007.

Marinković, J. Metodika nastave filozofije, ŠK, Zagreb, 2008.

GLOBALNA STRUKTURA SATA:

b) UVODNI DIO (5 minuta)

- motivacija pitanjima o lijepome i ružnome

-uvođenje svakodnevnog životnog iskustva u nastavu

-najava obrade nastavne jedinice

c) OBRADA NOVOG GRADIVA (35 minuta)

- objašnjavanje pojmova lijepog i ukusa te razlike među njima

-prikaz osnovnih estetičkih misli najvažnijih filozofa estetike

-rasprava o odnosu kritike i pitanja lijepog (Je li sve što je potvrđeno kao vrijedno od strane

kritičara umjetnosti ujedno i lijepo?)

-rasprava o ukusu (Imamo li svi jednak ukus? Je li ukus subjektivan ili objektivan?)

d) ZAVRŠNI DIO SATA (5 minuta)

Sustavni pregled naučenog na satu:

- ponavljanje

- sinteza

- aktualizacija teme

ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA

b) UVODNI DIO (5 minuta)

Motivacija:

Učenicima postavljam sljedeća pitanja: Što bi za vas značili pojmovi lijepog i ružnog? Je li

sve svima nama jednako lijepo i jednako ružno? Tko određuje što je lijepo, a što ružno? Na

temelju čega netko to određuje? Učenici na ta pitanja odgovaraju, samostalno dolaze do

zaključka da umjetnički kritičari propisuju pravila ljepote, iako nam ne mora uvijek biti lijepo

ono što kritika pripisuje vrijednost.

Najava obrade nastavne jedinice:

Nakon učeničkih odgovora, koristim njihove misli kako bih najavila nastavnu jedinicu uvoda

u estetiku: Sličnu intuiciju imali su filozofi koji su se bavili pitanjima lijepog i ukusa, a

filozofska disciplina kojoj su pripadali, a koja se ovim pitanjima bavi, naziva se estetika. Na

današnjem ćemo satu obraditi uvod u estetiku te ćemo vidjeti čime se točno estetika bavi.

b) OBRADA NOVOG GRADIVA (35 minuta)

Usmeno izlaganje:

Učenicima objašnjavam tumačenja pojedinih filozofa o definiciji pojmova lijepog i pojma

ukusa (naglasak na Kanta i Humea). Nakon definiranja ovih pojmova, učenicima tumačim

razliku između tih pojmova, što je ključno u estetičkoj misli. Učenici pojmove i definicije

zapisuju u svoje bilježnice. Učenicima postavljam pitanje o vrijednosti nekih njima poznatih

umjetničkih djela (Pablo Piccasso) te ih navodim da uoče razliku između vlastitog ukusa i

kritičke misli o vrijednosti tih djela: Znate li za Piccassove slike Guernica i Gospođice iz

Avignona? Što mislite o njima? Sviđaju li vam se? Što kritka kaže o tim djelima? Slažete li se

s ocjenom kritike o vrijednosti tih umjetničkih djela? Obrazložite svoj odgovor. Time učenici

razvijaju kritičko mišljenje i propitkuju uvriježene stavove u povijesti umjetnosti. Učenici

samostalno dolaze do zaključka da se njihovi stavovi razilaze od stavova kritike te smatraju

da je ukus subjektivan i da se razlikuje od pojedinca do pojedinca. Ovakve stavove koristim

kako bih prikazala oprečne stavove u filozofiji estetike, a koji se tiču pitanja: Je li ukus

subjektivan ili objektivan?.Imamo li svi jednak ukus za određene stvari? Može li nama kritika

propisati kakav je ukus dobar, a kakav nije? Može li se ukus naučiti ili izvježbati? Tumačenje

se bazira na Humea koji je tvrdio da je ljepota u oku promatrača i Kanta prema kojem je

ljepota univerzalno vrijedna, tj. nužno vrijedi za svih jednako jer svi imamo jednak kognitivni

aparat koji percipira umjetničko djelo i šalje signale ugode pri percipiranju lijepog objekta.

Nakon ovih filozofskih okvira, učenike uvodim u raspravu o odnosu kritke i ljepoga,

subjektivnog i objektivnog u području umjetnosti te prave vrijednosti nekoga umjetničkoga

djela. Nakon rasprave, zaključujemo sat.

d) ZAVRŠNI DIO SATA: (5 minuta)

Sinteza i zaključak:

Obradu nastavne jedinice uvod u estetiku zaključujem: Zahvaljujući vašoj odličnoj suradnji

danas smu upoznali glavne filozofske misli o filozofiji estetike. Njihova su filozofska stajališta

i danas izuzetno inspirativna, a kao što ste mogli i sami zaključiti, konsenzusa, odnosno,

slaganja oko određenih estetičkih pitanja nema ni u suvremenosti. Stoga su pitanja lijepog i

ukusa te odnosa subjetivnog doživljaja djela i vrijednosti djela koje propisuje kritika i danas

neodgovorena te su predmet raspave i suvremenih filozofa. Na sljedećem satu usmjerit ćemo

se na estetičku misao filozofa kojeg smo već spominjali, a on je Hume.

Sada ćemo zajedno ponoviti naučeno.

ESTETIKA – UVOD

- ljepota : ukus

- umjetnička vrijednost djela

- pitanje institucije – Što kritičari kažu o umjetnosti?

- Kritika VS. vlastiti ukus?

- Hume: ljepota je u oku promatrača

- Kant: ljepota je univerzalno valjana

PLAN PLOČE