UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKUDISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOM
BRODU
Nikolina Kolak
PIKOREVCISeminar iz predmeta Geografija
Mentor: mr. sc. Vladimir iri, prof. vii predava
Slavonski Brod, 2010.
SADRAJ1.
Uvod..................................................................................................................2
2. Geografski poloaj i
smjetaj.............................................................................3
3.
Reljef..................................................................................................................4
4.
Vode..................................................................................................................5
5.
Klima..................................................................................................................6
6.
Tlo......................................................................................................................7
7.
Stanovnitvo......................................................................................................8
8.
Gospodarstvo....................................................................................................9
9.
Kultura.............................................................................................................10
10. Zakljuak
.........................................................................................................11
11.
Literatura..........................................................................................................12
12.
Prilozi...............................................................................................................13
2
1. UVODPodruje Pikorevaca naseljeno je jo u predtursko doba,
vjerojatno u 13.stoljeu u vrijeme kada je u ovom kraju omoguen
opstanak stanovnitva i njegov privredni ivot. Stanovnici su ivjeli
na povienim mjestima ovog prostora, na svojim kuitima rasutim na
cijelom prostoru seoskog Sl.1. Stara kola atara. Bavili su se
poljoprivredom i stoarstvom, obraivali svoju i obaveznu
vlastelinovu zemlju. Zbog niskog plavljenog terena i manjih povrina
za obradu, stanovnici su se vie bavili stoarstvom, ribarstvom i
pelarstvom, a manje ratarstvom. Ovakvo podruje s puno plitkih,
muljevitih bara pogodovalo je Sl 2. Nova kola ribama, osobito
PIKORIMA (jedna vrsta ikova) kojima su odgovarale muljevite vode.
Po tim pikorima, vjerojatno u predtursko doba, selo je dobilo i
svoje dananje ime Pikorevci. Sve ove bare postojale su do
prokopavanja Kaznice (1905-1906) godine, a neke su se zadrale i
kasnije sve do 1940-1950 godine. Najvea bara Pikorevo, nalazila se
ispod okunica sjeverno od Novoperkovake ulice, dok je na kraju te
ulice za akovo bila bara Medenica i Berava, a sa desne strane Bile
ljive i Medvecica. U ulici za Budrovce, bila je s lijeve strane
bara amtakovica, a s desne strane Mrsulja. Tijekom vremena, poslije
prekopavanja kanala Kaznica i komasacije, te nove premjere zemljita
atara 1907-1921, i kopanja manjih kanala za odvod voda, a narucito
prekopavanjem velikog lateralnog kanala oko 1950 godine od ume
Makovac, ispod Gornjeg Polja i Novih Perkovaca do atara Stari
Perkovci, nestale su bare i vodoplavni tereni ovog podruja.
3
Sa isuivanjem zemljita nestale su i ribe pikori koji su lovljeni
sve do 1930-ih . Sl. 3. Dananji izgled sela
2. Geografski poloaj i smjetajPikorevci su mjesto koje se nalazi
u Hrvatskoj, u OsjekoBaranjskoj upaniji, na 4515'19" sjeverno od
ekvatora i . 1824'15" istono od poetnog meridijana. Selo pripada
geografskom prostoru Istone Hrvatske, njenom sredinjem dijelu, koje
geografski pripada prigorskom dijelu ovog prostora Sl. 4 Prikaz
upanije Podruje grada akova ( u koje ubrajamo i Pikorevce) sastoji
se od nekoliko prostornih cjelina. Pikorevci se nalaze u junom
dijelu, te tako predstavljaju granicu izmeu Osjeko- Baranjske i
Brodsko- Posavske upanije. akovo sa svojih osam naselja obuhvaa
prostor od 169, 59 m2 (4,1% upanije). Tablica br.1.
Sl. 5. Pikorevci u Hrvatskoj 4
Sl.6. Prikaz sela iz zraka
3. ReljefReljef Pikorevaca, kao i ireg prostora Osjeko-
baranjske upanije pripada njegovu jugozapadnom prigorskom dijelu,
koji je drugaijih prirodnogeografskih obiljeja u odnosu na ostala
podruja upanije. To je prostor koji najveim dijelom pripada
prostoru akovakog ravnjaka, dok vei dio sela pripada niim
ravniarskim dijelovima Bi-bosutske nizine. Tablica br. 2.
akovaki ravnjak je lesni plato koji pripada u vie i ocjeditije
prostore, a koji se izdiu iznad okolnog nizinskog reljefa. akovaki
ravnjak je trokutastog oblika, duine 35km, prosjene irine vie od
15m i prosjene visine 111m. Na taj nain on za 10-20m nadvisuje
okolne nizine. U cijelosti je izgaen od prapora, debljine od 15-24
m, a podlogu mu ine pleistocenski movarni i stariji neogenski
sedimenti (gline, pijesci, lapori). Ravnjak je sa svih strana omeen
rasjedima koji se gibao i u najmlaoj geolokoj prolosti. Na
nestabilnoj mladoj podlozi, konano izdignutoj u razdoblju
nasipavanja prapora, tekuice su stvorile dananje blago valovito
povrje. Dio Pikorevaca koji pripada Bi- bosutskoj nizini jo je nii
i vlaniji prostor. Na junom dijelu Bi- bosutske nizine, prirodni
uvijeti zadrali su se i danas, te je na tektoski nestabilnoj osnovi
stvoren specifian umskomovarni prostor.
5
4. VodePikorevci prema teritorijalnim osnovama za upravljanje
vodama ustrojstvu vodnog gospodarstva, pripada vodnom podruju sliva
Save. Selo se nalazi na slivnom podruju Vodnogospodarske ispostave
Bi- Bosut- Vinkovci, u slivu Zapadnog lateralnog kanala koji utjee
u rijeku Savu i vodotoka Bi, pritoka rijeke Bosut koji odvodi vodu
takoer u rijeku Savu. Glavni odvodi za vodu ovoga podruja su kanali
Joava i Kaznica u slivu vodotoka Bi, pritoci rijeke Bosut, koji
odvode vodu s Pikorevaca.
Sl. 7. Umjetno jezero u Pikorevcima U hidrogeolokom pogledu,
veliki dio Bi- Bosutskog polja prekriven je kvartnim naslagama.
Openito se moe rei da se na podruju istone Slavonije na kojem se
nalazi Bi- Bosutsko polje nalaze iskljuivo kvartne naslage1 i zbog
toga je ovo prostorno podruje pretvoreno u blago valoviti teren,
uglavnom u ravnicu.
Sl. 8, 9 Kaznica1
naslage najmlaeg geolokog perioda po svom nastanku
6
5. KlimaKlimatske osobine pikorevakog prostora dio su ukupnih
klimatskih obiljeja ireg prostora upanije, ali i ukupnog prostora
Istone Hrvatske. Na cjelokupnom, irem prostoru prevladava umjereno
kontinentalna klima, koja se u skladu s prostornim poloajem javlja
u cirkulacijskom pojasu umjerenih irina, gdje su promjene vremena
este i intenzivne. Ovakav tip klime oznaava umjereno toplu, kinu
klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih irina. Osnovne
osobine ovog tipa klime su srednje mjesene temperature vie od 10 C,
tijekom vie od etiri mjeseca godinje, srednje temperature
najtoplijeg mjeseca ispod 22 C, te srednje temperature najhladnijeg
mjeseca izmeu -3C i +18 C, te prosjena godinja koliina oborina od
700-800m. Tablica br.3.
Broj dana s jakim vjetrom godinje iznosi u prosjeku oko 4 dana,a
broj dana s olujnim vjetrom u prosjeku godinje iznosi 0,4 dana.
Meutim, zabiljeena je i pojava da se broj dana s jakim vjetrom
poveava, dok se za broj dana s olujnim vjetrom moe konstatirati da
ima i godina kad se pojava vjetra takvog intenziteta ni ne
registrira. Meteoroloke pojave magle i mraza vezane su za hladniji
dio godine i vane su za odvijanje pojedinih djelatnosti u prostoru,
osobito poljoprivrede. Meutim, pojave mraza su vrlo tetne za
poljoprivredu osobito ako se pojave u vegetacijskom razdoblju.
7
6. TloPedoloka obiljeja podruja Pikorevaca dio su pedolokih
osobina ireg prostora. Razliite pedoloke jedinice nastale pod
utjecajem reljefa, te specifinih vodnih prilika u odreenim
klimatskim uvjetima, te Sl 10 Oranice tako utjecali na postanak i
rasprostranjenost
pojedinih vrsta tala. Pikorevci se nalaze jednim dijelom na
akovakoj nizini, a drugim dijelom na nizini Pobosuja. Na takvom
podruju razlikuju se mnoge pedoloke jedinice u kojima uglavnom
prevladavaju automorfna tla, nastala na lesu i njemu slinim
sedimentima, koja su zavsino od reljefne ralanjenosti ( akovaki
ravnjak, podruja na kontaktu ravnjaka i nizina u Povuju i
Pobosuju), uglavnom pod oranicama, vonjacima, livadama i umama. Tla
nastala na holocenskim stijenama (lesu i glini), rasprostranjena su
na niim i vlanijim podrujima ( Povuje i Pobosuje), a pripadaju
hidromorfnim tlima. S obzirom na prirodnogeografske osobine
prostora, te pitomi reljef i prapornu osnovu, nastao je i specifian
vegetacijski pokrov. Budui da je prostor zbog pogodnih
prirodnogeografskih osobina bio rano naseljen, to je i prirodni
vegetacijski pokrov, sastavljen od prirodnih uma hrasta, graba i
brijesta gotovo nestao, a preostale su tek manje i izdvojene umske
povrine i usamljeni gajevi. Pod utjecajem agrarnog iskoritavanja,
na itavom ravnjaku prevladava otvoren poljoprivredni kraj, preteito
pod itnicama.
Sl. 11. ume
Sl. 12. Oranice s vonjacima
8
7. StanovnitvoPrema posljednjem popisu stanovnitva obavljenom
2001. godine,u
Pikorevcima ivi 1944 stanovnika u priblino 500 kuanstava.
Tablica br. 4
Iz pokazatelja je vidljivo da se u posljednjem meupopisnom
razdoblju stanovnitvo u Pikorevcima povealo. To je dijelom
posljedica i povoljnog geoprometnog poloaja, budui da se nalazi uz
upanijski cestovni pravac Osijekakovo- Vrpolje. Takoer se moe rei
da je na takav rezultat imao utjecaj i povoljan poloaj sela u
odnosu na grad akovo. Zbog svih prilika, u selu se snano razvija i
poduzetnitvo. U ratnom i poslijeratnom razdoblju, u selo se
doseljavaju stanovnici iz ratom zahvaenih podruja i iz susjedne
drave BiH. Tablica br. 5
9
8. GospodarstvoPoto Pikorevci pripadaju opini akovo, po svim
brojkama se ne odvaja se od njega, pa tako ni u analizama u
gospodarstvu. Tako je prema podacima Ureda dravne uprave u
Osjeko-baranjskoj upaniji, na podruju Grada akova je 2001. godine u
gospodarstvu bilo evidentirano 244 poslovna subjekta u kojima je
bilo 4 587 zaposlenih. Po brojnim analizama, vidljivo je da je po
broju poslovnih subjekata najzastupljenija trgovina, a po broju
zaposlenih preraivaka industrija. U strukturi su zastupljene sve
gospodarske djelatnosti, pa se moe rei da je gospodarstvo
heterogeno.
Sl 13. Struktura gospodarstva prema zaposlenima Na podruju grada
akova, Pikorevci se izdvajaju od ostalih sela po razvoju preraivaje
industrije i graevinarstva. Neke od poslovnih objekata u
Pikorevcima su i : Kera- Kamex, Karat Mandari ped, Klesarija Uzelac
i mnoge druge.
Sl. 14. 10
9. Kultura
Okosnicu drutvnih dogaanja u Pikorevcima ine Pikorevaki sokaci-
folklorna manifestacija koja okuplja goste iz cijelog svijeta. Bilo
je tu folklornih skupina iz Austrije, Maarske, Italije, Meksika,
BiH, ali i iz Hrvatske, koji uz domaine (kud Zora) naprave zabavu
koja potraje tri dana. Uz druenje i pokoju aicu vie, zabavljaju se
i domaini i gosti. Sva tri dana obiljeena su nastupima folklornih
skupina, te nastupima tamburakih sastava. Zadnji dan obiljeava
sveana povorka u kojoj se pojedinano predstavljaju svi sudionici
manifestacije. Sl br. 15,16,17,18,19,20- Pikorevaki sokaci Osnovna
kola osnovana je 1808.god.,te je bila smjetena u malu prizemnu
zgradu pokritu trskom,koja se nalazila na mjestu sadanje kolske
zgrade. Ova kola imala je do 1905.god. jedan odjel za etiri
razreda.Do je sa nova dvije konca kolska uionice 1904.god. zgradai
dva podignuta jednokatnica
stana.Broj djece iz godine u godinu sve vie raste. Ali od 2005.
godine, broj uenika redovito pada, pa tako kola danas broji 274
uenika.
11
Sl. br 21. O.. Matija Gubec, Pikorevci
10.
Zakljuak
Podruje Pikorevaca naseljeno je jo u predtursko doba, vjerojatno
u 13.stoljeu u vrijeme kada je u ovom kraju omoguen opstanak
stanovnitva i njegov privredni ivot. Otada se umnoge promjenilo.
Pikorevci su mjesto koje se nalazi u Hrvatskoj, u Osjeko-Baranjskoj
upaniji, na 4515'19" sjeverno od ekvatora i 1824'15" istono od
poetnog meridijana. Selo pripada geografskom prostoru Istone
Hrvatske, njenom sredinjem dijelu, koje geografski pripada
prigorskom dijelu ovog prostora. Prema posljednjem popisu
stanovnitva obavljenom 2001. godine,u Pikorevcima ivi 1944
stanovnika u priblino 500 kuanstava. Klimatske osobine pikorevakog
prostora dio su ukupnih klimatskih obiljeja ireg prostora upanije,
ali i ukupnog prostora Istone Hrvatske. Na cjelokupnoom, irem
prostoru prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se u skladu
s prostornim poloajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih
irina, gdje su promjene vremena este i intenzivne.
Sl. 22 Zrani prikaz sela
12
11.
Literatura
Centar za znanstveni rad Vinkovci, 1976. Zbornik akovtine.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb.
http://hem.passagen.se/djakovstina/povijest.htm J. Ergoti, 1996.,
Spomen knjiga monografija DVD Pikorevci. Dobrovoljno vatrogasno
drutvo Pikorevci. akovo Skupina autora, 1945.- 2007. Spomenica O..
Matija Gubec Pikorevci Skupina autora, 1975. Geografija Hrvatske 3.
kolska knjiga. Zagreb. Zavod za prostorno planiranje, d.d. 2006.
Prostorni plan ureenja grada akova
13
12.
Prilozi
Kratki film: "Razglednica Pikorevaca" Fotografije: Nikolina
Kolak Glazba: Zlatni dukati Uredila: Nikolina Kolak
Kratki film 2: " Pikorevci iz zraka" Fotografije: Josip Sudi
Glazba: Miroslav koro Uredila: Nikolina Kolak
14
