PITANJA I ODGOVORI FI ESIF KREDITI ZA JAVNU RASVJETU1 PITANJA I ODGOVORI – FI ESIF KREDITI ZA JAVNU RASVJETU FOND: EFRR PRIORITETNA OS: 4.Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih

1

PITANJA I ODGOVORI – FI ESIF KREDITI ZA JAVNU RASVJETU

www.strukturnifondovi.hr

FOND: EFRR

PRIORITETNA OS: 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije

SPECIFIČNI CILJ: 4c4 „Povećanje učinkovitosti sustava javne rasvjete“

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, u svojstvu posredničkog tijela razine 1 (PT1), odgovara na pitanja tehničke prirode a HBOR na pitanja

vezana uz kreditiranje.

NAPOMENA:

*Dana 29. siječnja objavljen je novi Program kreditiranja ESIF Krediti za javnu rasvjetu na stranicama:

https://www.hbor.hr/wp-content/uploads/2018/06/ESIF-Krediti-za-javnu-rasvjetu_Program-kreditiranja_29.01.2019..pdf

Sukladno navedenom pitanja i odgovori pod rednim brojevima 1., 16., 26., 27., 36., 41., 45., 48., 50., 56. i 58. u dijelu koji se odnosi

na klasu bliještanja G4, unutar Pitanja i odgovori “ESIF Krediti za javnu rasvjetu”, više nisu aktualna.

VERZIJA: 1.

RB PITANJE: 2.7.2018. ODGOVOR: 4.7.2018.

1. Postroživanje uvjeta zasjenjenja (blještanja) sa G3 na G4

znači da postoji realna mogućnost da bi se inzistiranjem

na tom parametru došlo u situaciju da se dobar dio

postojeće rasvjete ne bi mogao zamijeniti s novom LED

U prilogu II Programa kreditiranja navode se minimalni tehnički

uvjeti kojih su se krajnji primatelji dužni pridržavati.

http://www.strukturnifondovi.hr/https://www.hbor.hr/wp-content/uploads/2018/06/ESIF-Krediti-za-javnu-rasvjetu_Program-kreditiranja_29.01.2019..pdf

2

rasvjetom bez ulaganja značajnih investicijskih sredstava

(primjer niskonaposnka mreža u vlasništvu HEP-a).

Predlažemo da se klasa blještanja sa G4 promijeni na G3

odnosno sa full cut-off na cut-off.

Svjesni smo da se uvjet ULOR=0% full cut-off (klasa bliještanja G4)

može pokazati kao neisplativ za specifične javne površine u pojedinim

JLS (parkovi i/ili šetnice), ali radi se o uvjetu koji doprinosi

smanjenju svjetlosnog onečišćenja odnosno njegovog štetnog

djelovanja na okoliš i prirodu, ljudsko zdravlje te sigurnost u

prometu.

Ukoliko se pridržavanje ovog minimalnog tehničkog uvjeta za te

specifične javne površine pokaže zaista kao neisplativ za pojedine JLS,

one su slobodne navedene dijelove izdvojiti iz projektnog

prijedloga i financirati ih iz drugih izvora, bez dovođenja u pitanje

prihvatljivosti i isplativosti obnove ostalih dijelova javne rasvjete za

koju cijena rasvjetnih tijela u standardu bliještanja G4 ne odstupa

značajno od nižih standarda.

Napominjemo, također da se maksimalno opravdani troškovi po novo

ugrađenom rasvjetnom tijelu ne smiju prelaziti 4.000,00 HRK (bez

PDV-a) ali da se trošak računa kao trošak ukupne investicije u

projektnu cjelinu podijeljen s ukupnim brojem rasvjetnih tijela u

projektnoj cjelini (i novo ugrađenih i postojećih na kojima se

zamjenjuje svjetiljka).

2. Boja svjetlosti klase P1 do P6: postavljeni uvjet zadire u

izbor tijela lokalne samouprave što je njima

„prihvatljiva“ temperatura bijele boje. Postavljeni uvjet

bi trebalo izmijeniti obzirom na situaciju da će se novo-

postavljena javna rasvjeta „šareniti“ u smislu da će dio

prometnica biti rasvijetljen na 3000K a dio na 4000K.

Obzirom da nema ni jedno stručno uporište za



Toplije boje (ispod 3000 K) su toplije, prirodnije boje s manjim

utjecajem na okoliš i manjim negativnim učinkom na zdravlje ljudi

i manji utjecaj na okoliš i čovjeka. Korištenje hladnijih boja (preko

3

propisivanje niže temperature bijele boje iz aspekata

nadležne norme HRN EN 13201, predlažemo da se

definira ≤ 4000K za sve klase prometnica. Na taj način

tijela lokalne samouprave imaju mogućnost odabrati što

je njima „prihvatljiva“ temperatura bijele boje. Uporište

za propisivanje temperature boje od 3000K nema stručno

uporište i uzrokuje tijekom eksploatacije veću potrošnju

od cca. 20%

4000 K) donosi izrazito negativni utjecaj na floru i faunu u jednom

segmentu. Povećanje potrošnje od 20% nije utemeljeno.

3. Postavljeni uvjet je djelomično dobro postavljen

(L80B10≥ 80.000 h). Smatramo da propisivanje kriterija

odabira u smislu L, B, F pogoduje samo određenim

proizvođačima svjetiljki. Predlažemo da se kriterij

promijeni na L80B10≥ 100.000 h s čime se osigurava

isporuka tehnološki najnaprednijih svjetiljki

U prilogu II, minimalne tehničke karakteristike energetski obnovljene

javne rasvjete, kao uvjet se navodi L80B10F10.

Zbog različitog označavanja kod različitih proizvođača, tim se

izričajem željela omogućiti uporaba svih oznaka koje zadovoljavaju

standardnu trajnost rasvjetnih tijela odnosno: ili L80B10F10 ili

L80B10 ili L80F10.

VERZIJA: 2.


4. Maksimalno opravdani troškovi po novougrađenom

rasvjetnom tijelu ne smiju prelaziti 4.000,00 kn – jeli to

cijena bez PDV-a?

Da. Cijena je bez PDV-a, odnosno trošak po rasvjetnom tijelu

projektne cjeline može biti najviše 4000.00,00 HRK bez PDV-a.

Trošak se računa kao trošak ukupne investicije u projektnu cjelinu

podijeljen s ukupnim brojem rasvjetnih tijela u projektnoj cjelini (i

novo ugrađenih i postojećih na kojima se zamjenjuje svjetiljka). Tako

izračunat trošak ne smije biti viši od 4.000,00 HRK bez PDV-a.

5. Da li je stup javne rasvjete opravdan trošak? Da li je to

obuhvaćeno pod "troškovi usluga, opreme i radova

Dodatni stupovi, kao i stupovi koji se moraju zamijeniti (zbog, na

primjer, novih svjetiljki koje nije moguće montirati na postojeće) jesu

prihvatljiv trošak

4

vezanih uz provedbu potrebnih korekcija radi usklađenja

s normiranim svjetlotehničkim vrijednostima"

6. Da li je pametna klupa opravdan trošak projekta? Pametna klupa nije opravdan trošak projekta.

7. Da li se 4.000,00 kn odnosi na cijenu svjetiljke ili na

omjer ukupnih troškova rekonstrukcije javne rasvjete i

broja novougrađenih svjetiljki?

Nije nužno da pojedino rasvjetno tijelo zadovoljava kriterij od

4.000,00 HRK (bez PDV-a). Trošak se računa kao trošak ukupne

investicije u projektnu cjelinu podijeljen s ukupnim brojem rasvjetnih

tijela u projektnoj cjelini (i novo ugrađenih i postojećih na kojima se

zamjenjuje svjetiljka). Tako izračunat trošak ne smije biti viši od

4.000,00 HRK bez PDV-a.

8. "Maksimalno opravdani troškovi po novougrađenom

rasvjetnom tijelu ne smiju prelaziti 4.000,00 HRK ili

7.500,00 HRK ako se ugrađuju tzv. sustavi off-grid, tj.

otočni rad pojedinog rasvjetnog tijela ili dijela sustava

javne rasvjete"

U programu kreditiranja ESIF Krediti za javnu rasvjetu u

Prilogu III, točki 2. kod određivanja referentne potrošnje

energije uz modeliranje na stanje rasvijetljenosti u skladu

s važećim svjetlotehničkim propisima definirano je:

1. „-referentni broj radnih sati sustava javne rasvjete

iznosi 4.100 h/god. (uz korištenje specifičnog

redukcijskog faktora za svaku zaokruženu projektnu

cjelinu prema najbližim eferentnim vrijednostima iznosa

1 ili 0,72 ili 0,65)“

Naša pretpostavka je da se specifični redukcijski faktor

računa prema nižem izrazu:

U prilogu III se nalazi preporučeni sadržaj dijelova dokumentacije o

nadmetanju za nabavu usluga izrade energetskog pregleda i glavnog

projekta.

Ovim se prilogom JLS-ovima željela pojednostaviti nabava usluga

izrade Glavnog projekta a tako i opreme koja je potrebna za povećanje

učinkovitosti sustava javne rasvjete, odnosno pružiti podrška u nabavi

energetski učinkovite i okolišno prihvatljive javne rasvjete, s opremom

koja osigurava trajnost i koju je jednostavno i povoljno održavati te

koja je dostupna kod velikog broja proizvođača.

Nastavno na navedeno JLS nisu obvezne pridržavati se svih uvjeta koji

su propisani u prilogu III, osim u onim dijelovima u kojima je jasno

navedena obveza (primjer se nalazi na stranici 9. Programa: „Glavni

projekt mora sadržavati poglavlje s nazivom „Proračun ušteda“…“

Razvrstavanje faktora korekcije na tri stupnja je navedeno u svrhu

ujednačenosti glavnih projekata i kao što je ranije napomenuto može

5

i da se potom na temelju dobivene vrijednosti odabire

najbliža od tri ponuđene vrijednosti (1 ili 0,72 ili 0,65) s

kojom se računa referentna potrošnja.

Projektom će biti predviđena rasvjeta s regulacijom za

koju će kod proračuna potrošnje i ušteda biti potrebno

koristiti specifični redukcijski faktor. Napominjemo da se

u slučaju 10 % smanjenja potrošnje energije zbog

korištenja sustava regulacije, kao faktor redukcije treba

odabrati „1“ jer je bliži broju 0,9 od ostalih ponuđenih

vrijednosti (0,72 i 0,65) i proračunata ušteda bi se u

potpunosti zanemarila, čime se ne dobiva prava slika o

dostignutim vrijednostima uštede.

Smije li se koristiti faktor dobiven preko prije navedenog

izraza ili se moraju koristiti samo tri predložene

vrijednosti?

se koristiti stvarni faktor korekcije ili se stvarni izračunati faktor

korekcije zaokružuje na najbližu od ponuđenih tri vrijednosti.

9. 2.„-pretpostavljene vrijednosti za gubitke u

transformatoru i prigušnici su 25% za stare živine žarulje,

19% za metal halogene i natrijeve te 4% gubici u

transformatoru prilikom korištenja LED rasvjete“

Budući da će projektom zamjenska rasvjeta biti

predviđena s LED tehnologijom i svjetiljkama za koje je

poznata ukupna snaga (snaga LED modula i predspojne

naprave), odnosno već su uračunati stvarni gubici,

pretpostavljamo da je kod proračuna snage nove

instalacije za potrebe proračuna uštede dovoljno koristiti



projekta.









6

snagu svjetiljke bez 4% gubitka, kako se gubici ne bi dva

puta iskazivali. Molimo potvrdu



Razvrstavanje faktora korekcije na tri stupnja je navedeno u svrhu

ujednačenosti glavnih projekata i kao što je ranije napomenuto može

se koristiti stvarni faktor korekcije ili se stvarni izračunati faktor

korekcije zaokružuje na najbližu od ponuđenih tri vrijednosti.

VERZIJA: 3.


10. Nije jasna definicija „važećih svjetlotehničkih propisa“.

Naime jedini važeći svjetlotehnički propis u RH jest

Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11).

Predmetna norma HRN EN 13201-2:2016 je isključivo

preporuka u Republici Hrvatskoj, odnosno nije

ozakonjena ili uvjetovana.

Prema članku 24. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN

114/11) kod planiranja, gradnje, održavanja i rekonstrukcije rasvjete

potrebno je izabrati tehnička rješenja i uvažavati dostignuća i rješenja

kojima se osigurava da rasvjeta bude izvedena prema hrvatskim

normama iz područja rasvjete, da se koriste energetski učinkovita

rješenja u skladu sa člankom 9. Zakona, te da parametri rasvijetljenosti

ne prelaze granične vrijednosti propisane Zakonom i provedbenim

propisom Zakona, osim ukoliko je za pojedine vrste rasvjete ovim

Zakonom propisano drukčije. Nadalje, kako se u projektima

povećanja energetske učinkovitosti rasvjete radi o rekonstrukciji

rasvjete te prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i

radovima (NN 112/2017) propisano je izvođenje bez građevinske

dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Iz navedenog proizlazi

potreba za glavnim projektom koji se izrađuje u skladu sa

hrvatskim normama, gdje je HRN 13201-2:2016 Cestovna

rasvjeta jedina važeća u segmentu svjetlotehnike.

11. Opis Programa u cijelosti ne odgovara Cilju financijskog

instrumenta, a to je ostvarenje energetskih ušteda u

sustavima javne rasvjete. Naime Programom je praktički

Norma proizlazi iz Priloga II Programa kreditiranja u kojem se navode

minimalni tehnički uvjeti kojih su se krajnji primatelji dužni

pridržavati

7

uvjetovano proširenje sustava tj. dopunjavanje

(dodavanje) novih svjetiljki/potrošača električne energije

u dijelovima sustava u kojima trenutno nije zadovoljena

norma HRN EN 13201-2:2016, uz uvjet da se na svakom

mjernom mjestu (programom definirano kao projektna

cjelina) mora postići minimalna energetska ušteda od

50%. Ovim uvjetima Programa velika većina JLS morati

će povećati svoje operativne izdatke i plan proračuna za

2019- 2029 što nema baš nekog smisla niti je realno za

očekivati.

Sugerira se izbacivanje uvjeta dostizanja norme HRN EN

13201-2:2016 iz Programa ali uz definiranje obveze

izrade Projekta rekonstrukcije u dvije faze (opisano kao

u modelu Projektiraj i gradi) kojim bi se kvantificirali

potrebni radovi i oprema za dostizanje norme u fazi II. Na

ovaj način rekonstrukcijom tj. provedbom faze I osigurati

će se ostvarivanje energetskih/troškovnih ušteda iz kojih

će JLS moći financirati kreditni dug/anuitet tijekom

trajanja kredita (iz smanjenja operativnih troškova).

Spomenutom se normom ne samo jamči rasvijetljenost javnih površina

u skladu s važećom normom (objašnjeno u odgovoru na pitanje 10.),

nego je postavljanje te norme kao uvjeta prihvatljivosti u skladu i s

javnim pozivima za poticanje energetske obnove javne rasvjete koji su

raspisivani od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od

2012. do 2015. godine.

12. Predlaže se dodavanje u tekstu dodanih troškova kao

prihvatljivih (trošak Glavnog projekta). Sukladno

Programu HBOR-a trošak izrade projektne

dokumentacije nije prihvatljiv trošak. U sklopu EU

projekta „XXXXX“), institucija „YYYY“ je izradila

dokumentaciju za provedbu

rekonstrukcije/modernizacije sustava javne rasvjete po

modelu Projektiraj i gradi. Pripadajuća DoN izrađena je

Ovim Programom Kreditiranja isto nije prihvatljivo.

8

na bazi jedinstvenog postupka nabave za projektiranje i

modernizaciju JR. Bilo bi neophodno trošak Glavnog

projekta koji će se fakturirati od 1.7.2018. (definirani

datum prihvatljivosti troškova – poglavlje 9. Programa)

definira kao prihvatljiv trošak. Trebalo bi ovim

Programom omogućiti prijavu tj predaju zahtjeva za

kredit i onim JLS koji nemaju GP te da se isti obvežu da

dostave GP npr. najkasnije 3 mjeseca od predaje Zahtjeva

za kredit.

U sklopu projekta „XXXX“ za sve JLS, osim detaljnih

energetskih pregleda sustava javne rasvjete, izrađeni su i

Akcijski planovima rekonstrukcije sustava JR. U njima,

osim što je definiran i optimalan način financiranja

rekonstrukcije, navode se svi relevantni financijski i

energetski pokazatelji rekonstrukcije (obuhvat, uštede,

kapitalni trošak, isplativost i dr.). Predlažemo da se u

sklopu programa dopusti prijava tj predaja zahtjeva za

kredit temeljem detaljnog energetskog pregleda i

Akcijskog plana.

13. Programom se ostvarenje uvjeta >50% ušteda energije

dokazuje se Izvješćem o provedenom stručnom nadzoru.

Stručni tehnički nadzor u Završnom izvješću samo

utvrđuje da su se ugrađena oprema i radovi odradili u

skladu sa Glavnim projektom. Završno izvješće nije niti

može biti dokaz ostvarenih projektiranih energetskih

ušteda.

Temeljem važećeg Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i

verifikaciju ušteda energije (NN 71/15) predložen je jednostavni i

unificirani način proračuna. Složeniji načini dokazivanja ušteda su

primjereni složenijim modelima financiranja. Dodavanje zapisnika o

provedenom mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda predstavljalo bi

dodatno administrativno opterećenje za JLS i za sustav upravljanja, bez

dodatne vrijednosti u smislu relevantnosti provjere.

9

Preporučamo da se u sklopu ovog Programa u potpunosti

preuzme navedena obveza dokazivanja garantiranih

energetskih ušteda uz obvezu izrade Izvješća o

provedenom stručnom nadzoru.

14. Potrebno je definirati po kojoj normi točno se utvrđuju

energetski razredi

Ovim se zahtjevom prati logika Uredbe Uredba (EU) 2017/1369

Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira

za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage

Direktive 2010/30/EU

15. Predlaže se definiranje dva osnovna razreda za svjetiljke

korištene rasvjetljavanju Mi P kategorija prometnica na

način da se za P dopuštaju i niže vrijednosni tipa. 80

lm/W.

S obzirom da se radi o kreditima i poticanju, odluka je nadležnog

ministarstva da se potiče nadstandard opreme za koju se može

očekivati da će biti standard u trenutku otplate kredita

16. ULOR=0%. full cut-off (klasa bliještanja min. G4 – HRN

EN 13201 Annex A):

Potrebno je izmijeniti ovaj uvjet jer se isti teško može

doseći na sustavima javne rasvjete koji se služe

postojećim HEP stupovima u kojima se često nalazi

razmak stupova veći od 33m – ovim uvjetom

onemogućilo bi se rekonstruiranje takvih dionica (u

projektu ih u općinama ima i do 70% - podatak temeljen

energetskim pregledima)








prometu.






10








zamjenjuje svjetiljka)

17. Životni vijek svjetiljke: 80.000 h uz uvjet L80B10F10:

Kod većine proizvođača isti kriterij kvalitete je definiran

kao 100.000 sati uz L80B10 ili bolje, ali ne poznajemo

ovih F10. Potrebno korigirati sukladno.

U prilogu II, propisane su minimalne obvezne tehničke karakteristike

energetski obnovljene javne rasvjete, a kao uvjet se navodi

L80B10F10.




L80B10 ili L80F10.

18. Svjetlotehnički proračun kojeg treba priložiti prilikom

projektiranja, ali i nakon ugradnje novih svjetiljki na

području zahvata mora odgovarati zadanim

svjetlotehničkim parametrima s rješenjem koje mora biti

takvo da se zadovolje kriteriji rasvijetljenosti i

jednolikosti uz poštivanje zona rasvijetljenosti u skladu s

normom HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta.

Odstupanje od norme, odnosno maksimalne vrijednosti

rasvijetljenosti i jednolikosti, može iznositi najviše 30%.

– ovo ograničenje jednolikosti je veliki problem i tu će

Norma proizlazi iz Priloga II Programa kreditiranja u kojem se navode

minimalni tehnički uvjeti kojih su se krajnji primatelji dužni

pridržavati

Nadalje, Normom HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta propisane

su minimalne vrijednosti rasvijetljenosti i jednolikosti. Ovim

kriterijem se postavlja i gornja granica, odnosno maksimalne

vrijednosti zbog osiguranja optimalne potrošnje električne

energije i količine svjetlosnog onečišćenja. Maksimalne vrijednosti

iznose 130% minimalnih vrijednosti propisanih normom.

Navedeno se odnosi na kriterij rasvijetljenosti te ukoliko postoji

zadovoljavanje barem jednog kriterija jednolikosti – opće ili srednje.

11

većina proizvođača svjetiljki imati problem jer se

svjetiljke idu preko tih jednolikosti.









Zakonom propisano drukčije. Nadalje, kako se u projektima povećanja

energetske učinkovitosti rasvjete radi o rekonstrukciji rasvjete te

prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

(NN 112/2017) propisano je izvođenje bez građevinske dozvole, a u

skladu s glavnim projektom. Iz navedenog proizlazi potreba za

glavnim projektom koji se izrađuje u skladu sa hrvatskim normama,

gdje je HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta jedina važeća u

segmentu svjetlotehnike.

Normom HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta propisane su

minimalne vrijednosti rasvijetljenosti i jednolikosti. Ovim kriterijem

se postavlja i gornja granica, odnosno maksimalne vrijednosti zbog

osiguranja optimalne potrošnje električne energije i količine

svjetlosnog onečišćenja. Maksimalne vrijednosti iznose 130%

minimalnih vrijednosti propisanih normom. Navedeno se odnosi na

kriterij rasvijetljenosti te ukoliko postoji zadovoljavanje barem jednog

kriterija jednolikosti – opće ili srednje

19. Predlažemo da se prihvati i desetogodišnje razdoblje jer

je isto definirano kao obaveza iz Akcijskog plana koji se

Kako bi JLS mogle donijeti informirane odluke, energetski pregled

mora sadržavati, između ostalog, poglavlje o ciljanoj potrošnji i

troškovima javne rasvjete na završetku trogodišnjeg razdoblja.

12

donosi na temelju Zakona o zaštiti od svjetlosnog

onečišćenja (NN 114/11).

Trogodišnje razdoblje je zadovoljavajuće jer je trogodišnje razdoblje

standardno razdoblje za akcijske planove. Ali, krajnji primatelj koji to

želi može proširiti razdoblje na 10. godina (iako to nije obvezno).



projekta.










projekt mora sadržavati poglavlje s nazivom „Proračun ušteda“…

20. U Prilogu III, u točki 2. Glavni projekt obnove javne

rasvjete u dijelu teksta referentni broj radnih sati sustava

javne rasvjete iznosi 4.100 h/god. (uz korištenje

specifičnog redukcijskog faktora za svaku

zaokruženu projektnu cjelinu prema najbližim

referentnim vrijednostima iznosa 1 ili 0,72 ili 0,65) –

poboldano je potrebno dodatno objasniti poboldano

Navedeno je u skladu s Pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i

verifikaciju ušteda energije (NN 71/15).

Molimo obratite pažnju i na odgovor na pitanje broj. 8.



projekta.

13







Nastavno na navedeno JLS nisu obvezne pridržavati se svim uvjetima

koji su propisani u prilogu III, osim u onim dijelovima u kojima je

jasno navedena obveza (primjer se nalazi na stranici 9. Programa:

„Glavni projekt mora sadržavati poglavlje s nazivom „Proračun

ušteda“…“

21. U Prilogu III, u točki 2. Glavni projekt obnove javne

rasvjete preporuka je izbaciti:

svjetlotehnički proračun kojeg treba priložiti prilikom

projektiranja, ali i nakon ugradnje novih svjetiljki na

području zahvata mora odgovarati zadanim

svjetlotehničkim parametrima s rješenjem koje mora biti

takvo da se zadovolje kriteriji rasvijetljenosti i

jednolikosti uz poštivanje zona rasvijetljenosti u skladu s

normom HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta.

Odstupanje od norme, odnosno maksimalne vrijednosti

rasvijetljenosti i jednolikosti, može iznositi najviše 30%.

Norma proizlazi iz Priloga II Programa kreditiranja u kojem se

navode minimalni tehnički uvjeti kojih su se krajnji primatelji

dužni pridržavati

Nadalje, Normom HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta propisane

su minimalne vrijednosti rasvijetljenosti i jednolikosti. Ovim


vrijednosti zbog osiguranja optimalne potrošnje električne

energije i količine svjetlosnog onečišćenja. Maksimalne vrijednosti

iznose 130% minimalnih vrijednosti propisanih normom.

Navedeno se odnosi na kriterij rasvijetljenosti te ukoliko postoji

zadovoljavanje barem jednog kriterija jednolikosti – opće ili srednje.





14













22. U Programu bi se naglasak trebao staviti na faktor ušteda

energija tj. povrat investicije. Ako se već moraju

definirati Tehničke specifikacije moraju biti neutralne.

Najveći problem predstavlja ograničenje jednolikosti

definirano normom HRN EN 13210:2-2016 poradi kojih

će se značajno reducirati potencijalni broj prijava tj.

korisnika financijskog instrumenta.

Norma proizlazi iz Priloga II Programa kreditiranja u kojem se

navode minimalni tehnički uvjeti kojih su se krajnji primatelji

dužni pridržavati.

Financijski učinak, odnosno povrat investicije nije sadržan u svrsi i

cilju ovog programa, a cilj je da obnovljena odnosno rekonstruirana

rasvjeta propisno rasvjetljuje javne površine uz minimalno potrebnu

potrošnju električne energije i sa što manjim štetnim utjecajem na

okoliš.








15











minimalne vrijednosti rasvijetljenosti i jednolikosti. Ovim


vrijednosti zbog osiguranja optimalne potrošnje električne energije i

količine svjetlosnog onečišćenja. Maksimalne vrijednosti iznose

130% minimalnih vrijednosti propisanih normom. Navedeno se

odnosi na kriterij rasvijetljenosti te ukoliko postoji zadovoljavanje

barem jednog kriterija jednolikosti – opće ili srednje.

VERZIJA: 4.


23. Dali se osim modernizacije (zamjene svjetiljki) i

ugradnje RF antenica kao prilagodbe za pametni sustav

upravljanja javnom rasvjetom, prihvatljivim troškom u

korištenju ESIF kredita smatra i opremanje preostalih

2100 rasvjetnih tijela sa opremom za pametno

upravljanje rasvjetom?

Ugradnja opreme koja služi za regulaciju sustava (pa tako i opreme

koja povezuje trošila s centralnim sustavom upravljanja) je prihvatljiv

trošak, ali prijavitelj pri tome mora uzeti u obzir i druge uvjete.

Projekt mora rezultirati minimalnim zahtijevanim smanjenjem

potrošnje energije na cijeloj projektnoj cjelini koja je obuhvat projekta

(50% u odnosu na referentnu potrošnju), a u tom slučaju projektna

16

cjelina obuhvaća i rasvjetna tijela koja se zamjenjuju i rasvjetna tijela

kojima se samo ugrađuje oprema za opravljanje.

(primjer: na 100 rasvjetnih tijela se ugrađuju „RF antenice“ a 100

rasvjetnih tijela se potpuno zamjenjuje na projektnoj cjelini od 200

rasvjetnih tijela potrošnja energije se mora smanjiti za barem 50%, a

cijeli projekt ne smije koštati više od 4.000X200=800.000kn)

Troškovi po rasvjetnom tijelu ne smiju prelaziti 4000kn/svjetiljci

VERZIJA: 5.


24. Da li se navedeni iznos od 4.000,00 HRK opravdanih

troškova po novo ugrađenom rasvjetnom tijelu odnosi na

iznos troškova prije izračuna PDV-a ili sa uključenim

PDV-om? - Bez PDV-a.

Iznos od 4.000,00 HRK je iznos bez PDV-a.

Napomena: trošak se računa kao trošak ukupne investicije u projektnu

cjelinu (bez PDV-a) podijeljen s ukupnim brojem rasvjetnih tijela u



25. U Prilogu II, Minimalne tehničke karakteristike

energetski obnovljene javne rasvjete, navodi se: "Životni

vijek svjetiljke ≥80.000 h uz uvjet L80B10F10" kao

jedan od minimalnih uvjeta za odabir opreme.

Da li bi iskaz životnog vijeka primijenjenih rasvjetnih

tijela u Glavnog projektu i popratnoj specifikaciji istog uz

uvjet u "L80B10" bio prepreka za odobravanje kredita

našem naručitelju a prema Vašem "Programu kreditiranja

ESIF Krediti za javnu rasvjetu"?

Naime, provjerom kataloške dokumentacije više

renomiranih proizvođača rasvjetnih tijela, iskaz životnog

U prilogu II, propisane su minimalne obvezne tehničke karakteristike

energetski obnovljene javne rasvjete, a kao uvjet se navodi

L80B10F10.




L80B10 ili L80F10.

17

vijeka svjetiljke uz navedeni uvjet tipa "L80B10F10"

nismo pronašli kod niti jednog renomiranog proizvođača.

Mišljenja smo da bi navođenje životnog vijeka u ovoj

formi moglo bi biti smetnja u postupku javne nabave u

smislu Članka 210. Stavak 1. Zakona o javnoj nabavi

(Narodne novine 120/16).

26. U Prilogu II, "Minimalne tehničke karakteristike

energetski obnovljene javne rasvjete", između ostalog

navode se uvjeti: ULOR=0%.

Da li bi primjena dekorativnih rasvjetnih tijela u užem

centru gradu, šetnicama i parkovima sa ULOR>0% bila

prepreka pri odobravanje kredita našem naručitelju

prema Vašem "Programu kreditiranja ESIF Krediti za

javnu rasvjetu"?

Uvjet ULOR=0% ostaje kao neophodan uvjet. Navedeni minimalni

tehnički uvjeti osiguravaju minimalnu razinu svjetlosnog onečišćenja

zbog cilja promicanja najviših standarda očuvanja okoliša (i od

svjetlosnog onečišćenja). Osvjetljavanje određenih vrsta površina s

uvjetom G4 potencijalno je granično isplativo, ali prioritet ostaje

sigurnost, zaštita okoliša i energetska učinkovitost. Ukoliko se uvjet od

G4 za te specifične javne površine pokaže zaista neisplativ za pojedine

JLS, one su slobodne navedene dijelove izdvojiti iz projektnog


prihvatljivosti ostalih dijelova javne rasvjete.

VERZIJA: 6.


27. Zanima da li Tehnički uvjeti na opremu navedeni u

Prilogu II i Prilogu III Programa imaju jednaku težinu

kod vrednovanja projekta?

Tehnički uvjeti na opremu iz Priloga II te uvjeti na

svjetlotehnički proračun iz Priloga III rezultiraju

primjenom skupljih tipova svjetiljaka cestovne rasvjete

opremljenih lećama relativno širokog usmjeravanja

svjetlosnog toka što je neprimjereno uvjetima koji

vladaju na prometnicama na našem području.








prometu.

18

Primjeri:

- U Prilogu II, navodite uvjet „klasa bliještanja

minimalno G4 prema HRN EN 13201 Annex A“

Ovaj uvjet direktno uvjetuje svjetiljku s optikom širokog

rasprostiranja svjetla što nije primjereno uvjetima na

našim lokalnim prometnicama. Također svjetiljke širokih

optika, na uskim prometnicama, pretjerano osvjetljavaju

okolne površine što dovodi do toga da su potrebne

svjetiljke veće snage kako bi se zadovoljili traženi uvjeti

s optikama koje zadovoljavaju G4 klasu.

Uvjet za svjetlotehničke proračune, koji je naveden u

Vašem programu gdje navodite da „Odstupanje od

norme, odnosno maksimalne vrijednosti rasvijetljenosti i

jednolikosti, može iznositi najviše 30%.", uzrokuje

jednake posljedice kao i prije navedeno: korištenje

svjetiljaka veće snage s optikama koje široko

raspodjeljuju svjetlosni tok izvora

U vezi navedenih stavki zanima me bi li se za projekt

naručen za financiranje preko ESIF kredita za javnu

rasvjetu moglo isključiti gore navedene uvjete (G4 i

ograničenje jednolikosti).













zamjenjuje svjetiljka)Prema članku 24. Zakona o zaštiti od svjetlosnog

onečišćenja (NN 114/11) kod planiranja, gradnje, održavanja i

rekonstrukcije rasvjete potrebno je izabrati tehnička rješenja i

uvažavati dostignuća i rješenja kojima se osigurava da rasvjeta bude

izvedena prema hrvatskim normama iz područja rasvjete, da se koriste

energetski učinkovita rješenja u skladu sa člankom 9. Zakona, te da

parametri rasvijetljenosti ne prelaze granične vrijednosti propisane

Zakonom i provedbenim propisom Zakona, osim ukoliko je za

pojedine vrste rasvjete ovim Zakonom propisano drukčije. Nadalje,

kako se u projektima povećanja energetske učinkovitosti rasvjete radi

o rekonstrukciji rasvjete te prema Pravilniku o jednostavnim i drugim

građevinama i radovima (NN 112/2017) propisano je izvođenje bez

građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Iz navedenog

proizlazi potreba za glavnim projektom koji se izrađuje u skladu sa

19

hrvatskim normama, gdje je HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta

jedina važeća u segmentu svjetlotehnike.


minimalne vrijednosti rasvijetljenosti i jednolikosti. Ovim kriterijem

se postavlja i gornja granica, odnosno maksimalne vrijednosti zbog

osiguranja optimalne potrošnje električne energije i količine

svjetlosnog onečišćenja. Maksimalne vrijednosti iznose 130%

minimalnih vrijednosti propisanih normom. Navedeno se odnosi na

kriterij rasvijetljenosti te ukoliko postoji zadovoljavanje barem jednog

kriterija jednolikosti – opće ili srednje.

28. Da li su uvjeti navedeni u stavci „Tehničke karakteristike

opreme“ iz Priloga III nužni uvjeti pri izboru opreme?

Neki od uvjeta navedenih u stavci „Tehničke

karakteristike opreme“ iz Priloga III, kao npr.

„omogućeno otvaranje kućišta svjetiljke i izmjena

napajanja i LED modula bez dodatnih alata, izravno na

stupu rasvjete uz sigurnosni automatski prekidač za

beznaponsko stanje izmjenjivih dijelova svjetiljki“ i

„Svjetiljke moraju biti predviđene da bez smetnji i

kvarova rade na temperaturi okoline : od -30 do +40 °C“

uvjetuju korištenje najskupljih modela iz kataloga svih

proizvođača rasvjete.



projekta, kojem je intencija da se jedinicama lokalne samouprave

omogući jednostavnija izrada projektnog zadataka za nabavu glavnog

projekta obnove sustava javne rasvjete, i to tako da nabavljani glavni

projekt jamči obnovljenu javnu rasvjetu koja zadovoljava minimalne

tehničke kriterije (iz Priloga II) i da se omogući trajna rasvjeta s

minimalnim troškovima održavanja u vrijeme otplate kredita.





ušteda“…“

29. Dali se kod definicije „maksimalno opravdani troškovi

po novougrađenom rasvjetnom tijelu ne smiju prelaziti

4.000,00 HRK“ ovaj iznos odnosi na iznos sa ili bez


Napomena: trošak se računa kao trošak ukupne investicije u projektnu

cjelinu (bez PDV-a) podijeljen s ukupnim brojem rasvjetnih tijela u

20

PDV-a, dali je to maksimalni iznos za prosječnu

vrijednost svih rasvjetnih tijela ili pojedinačni trošak po

rasvjetnom tijelu ne smije prijeći navedeni iznos?

Kako u većini starih gradskih ili mjesnih jezgri postoje

svjetiljke tipa i oblika „ferala“ najčešće JLS traže da se

taj dizajn ispoštuje i kod novih LED svjetiljki.

Takve nove LED svjetiljke ponekad premašuju navedeni

iznos od 4.000 HRK. Od odgovora na ovo pitanje ovisi

dali u projekte mogu biti ubačena i ovakva rasvjetna tijela

kojim bi se ispoštovao zahtjev investitora da se i stare

jezgre gradova i mjesta ovim načinom financiranja uvrste

u program obnove.



Cilj ovog FI je podupiranje energetski učinkovite i okolišno

prihvatljive javne rasvjete a nabava „ferala“ čiji trošak prelazi

maksimalni iznos od 4.000 HRK bez PDV-a (kada se on računa na gore

naveden način) nije prihvatljiv jer cilj ovog FI nije pružiti podršku

ugradnji „dekorativne“ rasvjete.

30. Da li je asimetrična distribucija svjetlosti uvjet ili samo

preporuka ?



projekta.

Jasno je da asimetrična distribucija svjetlosti nije potrebna na svim

rasvjetnim tijelima ( i na njima naravno nije nužna) ali je prihvatljiv

trošak na onim tijelima gdje je potrebna.







21





ušteda“…“

VERZIJA: 7.


31. Da li je navedeni iznos sa uključenim PDV-om ili bez

njega


32. Da li je navedeni iznos prosjek po jednoj svjetiljci

obzirom da za pojedine pozicije modernizacije javne

rasvjete sukladno HRN normama su potrebne svjetiljke

većih snaga i vezano s tim većih cijene a za neke pozicije

obrnuto, te da se cijene po pojedinoj svjetiljci kreću od

1.800,00 do 5.500,00 kn u ovisnosti o svjetlotehničkim

parametrima koje trebaju ostvariti.

Da, trošak se računa kao trošak ukupne investicije u projektnu cjelinu

(bez PDV-a) podijeljen s ukupnim brojem rasvjetnih tijela u projektnoj

cjelini (i novo ugrađenih i postojećih na kojima se zamjenjuje

svjetiljka)

33. Molim da nam odgovorite da li ukoliko u projektu se

primjene svjetiljke sa optikom izvedenom sa

visokokvalitetnim aluminijskim odsijačima da li će

projekt biti prihvatljiv budući iste imaju također niz

prednosti u pogledu održavanja, bliještanja, starenja

leća....

Ukoliko navedene svjetiljke zadovoljavaju minimalne tehničke

karakteristike svjetiljki, da, s napomenom da prosječan trošak

svjetiljke ne prelazi od 4.000,00 HRK bez PDV-a.

34. Molim da nam odgovorite da li je moguće koristiti u

projektu svjetiljke koje imaju samo regulaciju sa

određivanjem središnjeg vremena noći, ili svjetiljke sa

DALI sučeljem i pripremom za ugradnju adresabilnog

Moguće je koristiti navedene svjetiljke ukoliko zadovoljavaju

minimalne tehničke karakteristike svjetiljki

22

kontrolera za centralno upravljanje svjetlosnim tokom

svjetiljke.

35. Molim da nam odgovorite da li pod sigurnosnim

automatskim prekidačem za beznaponsko stanje

izmjenjivih dijelova svjetiljki podrazumijevate

sigurnosnu mehaničku sklopku (konektor) koja

automatski prilikom otvaranja kućišta isključuje

napajanje

Uvjet sigurnosnog prekidača podrazumijeva sva rješenja koja

automatski prilikom otvaranja kućišta isključuju napajanje.

VERZIJA: 8.


36. ULOR=0%. full cut-off (klasa bliještanja min. G4 – HRN

EN 13201 Annex A);

Norma HRN EN 13201-2:2016 u Annexu A daje

informativan pregled “klasa bliještanja” koje je ovisno o

stvarnoj situaciji moguće primijeniti. Annex A je

informativnog a ne normativnog karaktera, što znači da

nije obvezan za primjenu. prema dosadašnjim iskustvima

klasa bliještanja G3 HRN EN 13201-2 Annex A koja

zadovoljava ULOR 0-2,5% (Cut-off) je sasvim dovoljan

parametra za svjetiljku i zadovoljit će veće udaljenosti

između stupova (35-40 m), dok za G4 bliještanje (uža

distribucija svjetla) neće biti moguće zadovoljiti

svjetlotehničke proračune za tipičnu konfiguraciju cesta,

naročit u u manjim općinama. Nadalje, ovim se

parametrom povećava mogućnost dodavanja dodatnih

stupova sad dodatnom svjetiljkom da bi se zadovoljila








prometu.








23

norma G4 distribucija je valjana za geometriju ceste koja

je omjer razmaka između stupova I visine stupa oko 3,5.

tipičan omjer razmaka između stupova I visinu stupa za

većinu općina I betonske stupove je 4,5 do 5.

U okviru točke 7. Norme EN 13201-2 preporuča se

uporaba navedenog zahtjeva u situacijama primjene

rasvjetnih tijela u ruralnim I sububrbanim područjima što

znači da zahtjev nije isključivo primjenjiv u svakom

slučaju.

37. U prilogu III točka 2. pod tehničke karakteristike stoji:

„omogućeno otvaranje kućišta svjetiljke i izmjena

napajanja i LED modula bez dodatnih alata, izravno na

stupu rasvjete uz sigurnosni automatski prekidač za

beznaponsko stanje izmjenjivih dijelova svjetiljki.“

Zahtjev nije izvediv i nepotreban je jer je jednostavnije

zamijeniti LED rasvjetno tijelo I instalirati novo.

Svjetiljka koja nije ispravna nosi se u o ovlašteni servis

na popravaka. Iz siguronosnih razloga, ne praktičnosti

(servise je u korpi na 8 metara ili na stupu sa kopčama) a

I tehničke nekompetentnosti mislimo da je kvalitetnije I

sigurnije servisirati opremu u ovlaštenom servisu.

predlažemo izmjenu “za vrijeme trajanja ugovora

neispravna oprema se servisira u ovlaštenom servisu.

zamjena na terenu s ispravnom svjetiljkom”. Troškove

snosi održavanje sustava javne savjete.



projekta.











Napominjemo kako navedeni uvjet otvaranja kućišta osigurava

smanjene troškove održavanja JLS-ovima, također iskustava poziva za

24

sufinanciranje obnove javne rasvjete iz nacionalnih sredstava te

ostalim modelima financiranja koji se koriste u Republici Hrvatskoj

pokazalo da je kvaliteta kućišta ključni element u cijeni održavanja

novih sustava javne rasvjete.

38. Pod postotni iznos ušteda energija isporučene

projektnim cjelinama javne rasvjete poslije energetske

obnove više od 50%

Smatramo da zahtjev nije izvediv s obzirom na stvarno

stanje na terenu i ulicama pri postupcima modernizacije

javne rasvjete što se i vi vidi iz energetskih pregleda

općina. Navedeni zahtjev je moguće ispuniti u slučaju

zamjene svjetiljki primjenom modela „“1 za 1“ uz

uključenu zamjenu svih rasvjetnih tijela na određenoj

lokaciji. Naime, ukoliko se ušteda energije ostvaruje

zamjenom samo određenog dijela rasvjetnih tijela na

lokaciji nije moguće postići zahtijevanu razinu uštede,

osim u slučaju da je omogućena verifikacija mjerenjima

samo zamijenjenih rasvjetnih tijela, što je praktično

neizvedivo.

Potrebno je uključiti zamjenu svjetiljki jedan za jedan, a

ukoliko se uspostavlja rasvjeta i na neiskorištenoj

infrastrukturi (stupovi) navedeni postotak uštede može

postati upitan zbog dodatnih svjetiljki koje treba

postaviti.

U prilogu III, točka 2. „Glavni projekt obnove javne rasvjete“ definiran

je način izračuna uštede energije. Potrebno je koristiti Pravilnik o

sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije

(Narodne novine, broj 71/2015) u kojem se definiraju matematičke

međuovisnosti i referentne vrijednosti.

Nadalje, u pozivu je jasno definirano da je u proračun potrebno

uključiti i faktor simulacije čime se u obzir uzima i postojeće stanje

zadovoljavanja svjetlotehničkih uvjeta rasvjete (stranica 1. Programa,

fusnota broj 2. koja daje definiciju referentne potrošnje energije: „u

slučaju da područje rasvjetljavanja nije rasvijetljeno u skladu s

važećim svjetlotehničkim propisima, prihvatljivo je referentnu

potrošnju korigirati na način da se referentna potrošnja modelira kao

potrošnja energije za rasvjetljavanje područja postojećom

tehnologijom rasvjete, ali u skladu s važećim svjetlotehničkim

propisima“

Što se tiče mogućnosti financiranja rasvjete bez izrade glavnog

projekta i zadovoljavanja svjetlotehničkih uvjeta navedeno nije

moguće Prema članku 24. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

(NN 114/11) kod planiranja, gradnje, održavanja i rekonstrukcije

rasvjete potrebno je izabrati tehnička rješenja i uvažavati dostignuća i

rješenja kojima se osigurava da rasvjeta bude izvedena prema

hrvatskim normama iz područja rasvjete, da se koriste energetski

25

Nadalje, može se desiti da će biti potrebno uspostaviti

neiskorištenu infrastrukturu je se neće moći zadovoljiti

svjetlotehničke karakteristike rasvijetljenosti ako nisu

uspostavljena sva rasvjetna tijela i na neiskorištenoj

infrastrukturi (stupovi koji sada nisu pod rasvjetom).

Uz navedeno može se Naručitelju (JLS) preporučiti

zamjena jedan za jedan, ali se mora izraditi

svjetlotehnički proračun koji se preporukama dogradnje

zadovoljava sve svjetoltehničke parametre i osta se

ugraditi u budućnosti.

učinkovita rješenja u skladu sa člankom 9. Zakona, te da parametri

rasvijetljenosti ne prelaze granične vrijednosti propisane Zakonom i

provedbenim propisom Zakona, osim ukoliko je za pojedine vrste

rasvjete ovim Zakonom propisano drukčije. Nadalje, kako se u

projektima povećanja energetske učinkovitosti rasvjete radi o

rekonstrukciji rasvjete te prema Pravilniku o jednostavnim i drugim

građevinama i radovima (NN 112/2017) propisano je izvođenje bez

građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Iz navedenog

proizlazi potreba za glavnim projektom koji se izrađuje u skladu sa

hrvatskim normama, gdje je HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta

jedina važeća u segmentu svjetlotehnike.

VERZIJA: 9.

RB PITANJA: 03.08.2018. do 11.09.2018 ODGOVOR: 13.09.2018

39. Dali je moguće organizriati sastanak s tehničkim timom

kako ne bi došlo do kolizije između pravnih i tehničkih

zahtjeva?

Nije moguće održati bilateralne sastanke, pa ni multilateralne, koji ne

bi osigurali jednak pristup svim potencijalnim korisnicima i

proizvođačima opreme

40. Odstupanje od norme, odnosno maksimalne vrijednosti

rasvijetljenosti i jednolikosti može iznositi najviše 30%.

Molimo da se izostavi jednolikost rasvijetljenosti iz

ograničenja nivo

Pitanje jednolikost je odgovoreno u odgovoru na pitanje broj 18.

41. Klasom bliještanja min G4. ograničuje se izbor optika

svjetiljke na manje od 30% tržišno dostupnih opcija te

otežava postizanje energetske učinkovitosti. Molimo da

se zahtjev ublaži na “min G3”

Pitanje klase bliještanja G4 je odgovoreno u odgovoru na pitanje broj

1

26

42. Životni vijek svjetiljke >=80.000 h uz uvjet

L80B10F10: molimo da se radni vijek svjetiljke veže uz

L80F10.

Pitanje oznake trajnosti je odgovoreno u odgovoru na pitanje broj 25.

43. Napajanje svjetiljke 100-250V AC. Svjetiljke za Eu

tržište opremljene su standardno napajanjima ulazne

tolerancije napona */-20% odnosno cca 184-277VAC.

Nema potrebe da se napajanja prilagođuju naponima

vaneuropskih distributivnih mreža. Molimo da se raspon

napajanja svjetiljki uskladi s uvjetima ne europskih

energetskim mrežama

Pitanje napajanja svjetiljke, kao uvjet koji se nalazi u prilogu III

odgovoreno je u odgovoru na pitanje broj 28.

44. 4

4

.

U skladu s važećom normom HRN EN 13201-2:2016,

mjerodavni kriterij za ocjenu bliještanja je faktor TI

(relativan porast praga). Norma HRN EN 13201-2:2016

u Aneksu A daje informativni pregled G* klasa

bliještanja. Ovaj Aneks A informativnog je karaktera i

primjenjuje se u situacijama gdje nije moguće izračunati

TI. Da li je G* klasa iznad TI uvjeta?

Također da li je predviđeno korištenje G klasa ili G*

klasa koje se navode u normi HRN EN 13201.

Napominjemo da metodologija nije jednaka jer G klase

koriste vrijednosti izračuna u točki osi kuta dok G*

koristi prosječnu vrijednost polja između dvije osi

kutova.

Između G i G* nema razlike kad se usporede njihove tablice,

odnosno nema nikakve razlike u vrijednosti jačine svjetlosti za

pojedini G odnosno G*, jedino što se oznaka G odnosi na stariju

normu (HRN 13201:2-2003), a G* na noviju normu (HRN 13201:2-

2015), ali u natječajima i praksi je uvriježena oznaka G. Što se tiče

komentara da Svjetiljke više G* klase imaju užu raspodjelu svjetlosti

te zahtijevaju veću instaliranu snagu on djelomično stoji. Odnosno

ovisi o situaciji i svjetiljci.

27

Svjetiljke više G* klase imaju užu raspodjelu svjetlosti

te zahtijevaju veću instaliranu snagu što je u suprotnosti

sa politikom smanjenja emisije štetnih plinova i što

dovodi do većeg svjetlosnog onečišćenja. Za izračun

svjetlosnog onečišćenja potrebno je uzeti u obzir i

refleksiju od kolnika koja je gotovo linearno zavisna s

povećanjem instalirane snage.

Napominjemo da su G* klase mjerodavne za bliještanje

i kao ograničenje neugodnog bliještanja, odnosno kao

kontrola “nametljive” svjetlosti, a ne kao mjerna

jedinica svjetlosnog onečišćenja.

Nastavno na norme G* klase definirane su normom EN

13201-2:2015 dok su G norme definirane u EN 13201-

2:2003.

Stupanjem na snagu norme EN 13201-2:2015 G norme

su zastarjele.

45. 4

5

.

G* klase moguće je ispravno primijeniti, odnosno imaju

smisao, u koliko su sve instalirane svjetiljke ispravno

montirane u potpunoj 0 – odnosno ako je optički blok

potpuno horizontalan. Prilikom svakog i najmanjeg

pomaka osi instalirane svjetiljke G* klase u naravi imaju

druge vrijednosti. Svjetiljka instalirana na 2o koje

Navedena problematika je točna i jasno je da je nemoguće osigurati

traženu točnost u dijelu slučajeva. Prilikom ocjene zadovoljavanja

ugradnje svjetiljki prema projektnoj dokumentaciji koristit će se

Izvješće o provedenom stručnom nadzoru.

28

ljudsko oko ne može prepoznati automatski ispada iz

klase G4 ili G*4. Molimo Vas da nam razjasnite

metodologiju podešavanja svjetiljki na terenu u

apsolutnoj nuli za svjetiljke koje imaju mogućnost

podešenja 10. Na žalost i taj 10 radi razliku apsolutne 0

u točki kuta mjerenja ili u polju mjerenja.

46. 4

6

.

U slućajevima gdje prometnica klase M5 ili M6,

odnosno P klasa ulazi u prometnicu više M klase

dolazimo do situacije miješanja temperature boja

svjetiljaka. U tom slućaju potrebno je radi vizualnog

konfora koristiti 3000 K i za prometnice više M klase

gdje također imamo porast snage svjetiljaka. Što je visa

temperature boje svjetlosti to su LED izvori efikasniji

zbog same metodologije proizvodnje LED izvora.

U potpunosti je točno da više temperature imaju višu učinkovitost,

iako se ta razlika sve više smanjuje. Ipak, ovdje je potrebno u obzir

uzeti i druge utjecaja poput zaštite okoliša i negativni utjecaj viših

temperatura svjetlosti na floru i faunu. Dosadašnja praksa je da se

ugrađuju LED izvori svijetlosti maksimalne temperature boje 4000 K,

sa naznakom konstantnog smanjenja temperature boje.

47. 4

7

.

Programski paket Relux izračunava koristi G vrijednosti

dok programski paket Dialux koristi G* vrijednosti. Da

li je Dialux sukladno tome jedini mjerodavni paket?

Moguće je koristiti sve programske pakete te G i G* klasifikaciju.

48. 4

8

.

Tehnički gledano, uključivanje klase G3 u prihvatljive

svjetiljke tehnički se ne kosi sa zahtjevom ULOR 0%

(full cut off) s kojim se u slučaju rasvjete prometnica svi

slažemo. Svjetiljke prelaze iz klase G4 u klasu G3 u

slučaju zahtjevnijih geometrija postojećih stupova javne

Ovdje se prije svega mislilo na sigurnost u prometu smanjenjem

nepotrebnog bliještanja. Provedeni proračuni pokazuju da postoje

slučajevi gdje je navedeno moguće, kao i slučajevi gdje navedeno

nije moguće.

29

rasvjete kada je potrebno osigurati pravilne

svjetlotehničke parametre na prometnicama gdje su

stupovi rijeđe postavljeni ili fizički niži nego što bi bilo

poželjno. U slučajevima prikladnih geometrija, u

svakom slučaju podržavamo zahtjev da se svjetiljke

isporučuju u G4 klasi. Na žalost, to u mnogim

situacijama na terenu neće biti moguće.

49. 4

9

.

S obzirom na prelazak na LED tehnologiju, kvalitetne

cestovne svjetiljke redovito ravnomjernošću nadmašuju

130% normativnog minimuma koji je definiran u doba

konvencionalne rasvjete kada je bilo tehnološki teže

postići visoke ravnomjernosti rasvjete. Slažemo se da se

zahtjev za minimalnu ravnomjernost ne bi smio podizati

iznad normativnog minimuma, pogotovo ne 130%, ali

smatramo da se na ovom dijelu ne treba definirati

maksimum ravnomjernosti jer je ravnomjernost ionako

fizički ograničena na 100% a svako približavanje toj

brojci povoljno je u odnosu na sigurnost rasvjete i ne

remeti energetsku, ekološku i ekonomsku učinkovitost.

Mislimo da je navedeni zahtjev potrebno preformulirati

u smislu da se propisani minimum ravnomjernosti ne

smije dizati iznad normativnog minimuma ili iznad

130% normativnog minimuma, dok dobavljačima ne

treba onemogućavati veće približavanje fizičkom

maksimumu ravnomjernosti kakvo je uobičajeno kod

LED tehnologije cestovnih svjetiljki


30

50. 5

0

.

Potraživanje uvjeta zasjenjena s predloženih G3 na G4

postoji realna mogućnost da bi se došlo u situaciju da se

dobar dio postojeće cestovne rasvjete (koja je postavljen

na stupovima NN mreže vlasništvu HEP) ne bi mogao

zamijeniti s novom LED rasvjetom bez ulaganja velikih

investicijskih sredstava u postojeću mrežu (čiji je

vlasnik HEP) ili novu mrežu koja bi ekskluzivno služila

za potrebe javne rasvjete: naime prosječni razmak među

stupovima NN mreže u vlasništvu HEP iznosi i do 35-

40 m. Strože zasjenjenje (G4 u odnosu na G3)

podrazumijeva i uži kut rezanja svjetla čime se nadležna

norma (prvenstveno jednolikost rasvijetljenosti) može

zadovoljiti samo s gušćim rasporedom rasvjetnih

stupova. Ako je riječ o rasvjetnoj konfiguraciji u kojoj je

ipak moguće odbiti zadovoljavajuće vrijednosti prema

HRN EN 13201 uz zasjenjenje G4 u pravilu nam trebaju

svjetiljke i do 20-3'% veće instalirane snage od situacije

kada treba zadovoljiti G3 što za posljedicu ima veću

emisiju CO2 za isti postotak. Isto povlači povećanje

potrošnje u fazi eksploatacije javne rasvjete, a samim

tim i povećanje financijskih troškova električne

energije. Smatramo neprihvatljivim propisivanje

tehničkog uvjeta koje povećava emisiju CO2 bez

ikakvog tehničkog uporišta. Kriva pretpostavaka

smanjenja svjetlosnim zagađenjem se ne bi smjela

supstituirati većim zagađenjem CO2.

31

51. 5

1

.

Referenca na: boja svjetlosti (CCT);

o 4000 K za klase prometnice M1 do M4;

o 3000 K za parkove, šetnice, uži centar grada i

slično i za klase prometnice M5 do M6 i P1 do

P6;

Pitanje: Postavljeni uvjet zadire u izbor tijela lokalne

samouprave što je njima „prihvatljiva“ temperatura

bijele boje. postavljeni uvjet bi trebalo izmijeniti s

obzirom na situaciju da novo postavljena javna rasvjeta

neće biti uniformirana u smislu da će dio prometnica biti

rasvijetljen na 3.000 K a dio na 4.000 K. Svakako se

ponavlja pitanje kako projektirate cestovne klase C

(konfliktne zone)? Kako nema stručno uporište za

propisivanje niže temperature bijele boje iz aspekta

nadležne norme HRN EN 13201:20156, predlažemo da

se definira boja svjetlosti od maksimalno 4.000 K za sve

klase prometnica. tako tijela lokalne samouprave imaju

mogućnost odabrati što je njima prihvatljivo. Važno je

napomenuti da su svjetiljke boje svjetlosti 3000 K u

pravilu 20% veće od instalirane snage (jer su manje

efikasne od svjetiljki boje svjetlosti 4000K) što za

posljedicu ima veću emisiju CO2 za isti postotak. Isto

povlači povećanje potrošnje u fazi eksploatacije javne

rasvjete, a samim tim i povećanje financijskih troškova

električne energije.

Pitanje boje svjetlosti je odgovoreno u odgovoru na pitanje broj 2.

32

52. 5

2

.

Referenca na: životni vijek svjetiljke: 80.000 h uz

uvjet L80B10F10;

Životni vijek se ranije definirao uz uvjet npr. L80F10

dok se u novije vrijeme životni vijek definira uz uvjet

L80B10. Koliko smo upućeni u nijednom trenutku nije

bilo preklapanja dva navedene uvjeta odnosno

L80B10F10 pa je takvu svjetiljku praktički nemoguće

pronaći. Molimo da se uvjet preformulira na npr.

L80B10 kako se svjetiljke uobičajeno formuliraju u

zadnje vrijeme.

Pitanje uvjeta L80B10F10 je odgovoreno u odgovoru na pitanje broj

3.

53. 5

3

.

Referenca Prilog III: svjetlotehnički proračun kojeg

treba priložiti prilikom projektiranja, ali i nakon

ugradnje novih svjetiljki na području zahvata mora

odgovarati zadanim svjetlotehničkim parametrima s

rješenjem koje mora biti takvo da se zadovolje kriteriji

rasvijetljenosti i jednolikosti uz poštivanje zona

rasvijetljenosti u skladu s normom HRN 13201-2:2016

Cestovna rasvjeta. Odstupanje od norme, odnosno

maksimalne vrijednosti rasvijetljenosti i jednolikosti,

može iznositi najviše 30%.

Pitanje: Iz tehničkih razloga nema smisla niti

opravdanog razloga ograničavati jednolikosti u odnosu

na normirane vrijednosti. ograničavanje gornje granice

jednolikosti na nivo 30% preko normiranih vrijednosti


Također, skrećemo pažnju na odgovor na pitanje broj 9.

33

apsolutno nema opravdanog razloga jer je stupanj

napretka tehnologije optike LED svjetlosnih izvora.

Jednolikost (opća Uo i uzdužna UI) izravno doprinosi

sigurnosti kretanja rasvijetljenom površinom I nema

negativne utjecaje na potrošnju električne energije.

Suvrenemene LED svjetiljke tehnološki postižu više

stupnjeve jednolikosti od normirane vrijednosti

zahvaljujući napretku tehnologije I time doprinose

osnovnoj funkciji rasvjete odnosno sigurnosti kretanje

ne remeteći ni jednu drugu karakteristiku.

ograničavanjem poželjnog faktora kvalitete rasvjete

nepotrebno se eliminiraju iz nadmetanja upravo

najkvalitetnija I najsuvremenija rasvjetna rješenja.

Predlažemo da se izostavi jednolikost rasvijetljenosti

(opća Uo i uzdužna UI) iz ograničenja gornjeg

postignuto nivoa.

54. 5

4

.

Referenca: Prilog III, svjetlotehnički proračun se mora

izvršiti u standardiziranom široko dostupnim softverskim

paketima, a uz ostalo zahtijevano, potrebno je prikazati i

sljedeće:

o ulazni parametri za proračun: faktor održavanja

0,8 i obloga ceste R3, q0=0,07, nagib svjetiljke

0°

o potrebno je priložiti izvadak iz projekta ili

energetskog pregleda gdje je određena klasa

prometnice za koju se izrađuje svjetlotehnički

Skrećemo pažnju na odgovor na pitanje broj 9.

34

proračun, ili priložiti prikazanu metodologiju

izračuna klase pojedinačne prometnice u skladu

sa standardnom HRN EN 13201-2:2016.

Smatramo da je izbor odnosno određivanje obloge ceste

predmet iskustva I odgovornosti ovlaštenog inženjera

elektrotehnike koji je u zakonskom smislu jedini stručan

za izradu projekta javne rasvjete. propisivanjem

navedenog uvjeta u paušalnom smislu može dovesti do

nezadovoljavajućih svjetlotehničkih vrijednosti koje bi

se dobile navedenim proračunom (pre-dimenzionirana

ili pod-dimenzionirana rasvjeta). Nadalje faktor

održavanja od 0.8 je primjenjiv na svjetiljke koje

nemaju kompenzaciju starenja izvora svjetlosti

(svjetiljke bez funkcije konstantnog svjetlosnog toka) pa

je u tehničkom smislu diskutabilno može li isti propisati

paušalno bez detaljnije analize svjetiljke s kojom bi se

radio projekt javne rasvjete. predlažemo da se navedi

uvjeti izbace odnosno preformuliraju tako da se ostavi

samo uvjet da nagib svjetiljki mora bi 0 stupnjeva te da

je faktor održavanja 0,8 ako je riječ o svjetiljci koja

nema kompenzaciju starenja izvora svjetlosti (svjetiljke

bez funkcije konstantnog svjetlosnog toka) odnosno 0.9

ako je riječ o svjetiljki koja ima kompenzaciju starenja

izvora svjetlosti. Mišljenja smo da je u određenom

dijelu energetskih pregleda klasa prometnice krivo

određena jer u zakonom smislu ovlaštena osoba koja

provodi energetske preglede ne mora nužno biti

35

ovlašteni projektant (koji je u zakonskom smislu jedini

stručan za izradu projekta javne rasvjete). Predlažemo

da se zahtjev preformulira tako da se prilaže samo

metodologija izračuna klase pojedinačne vrste

prometnice u skladu s normom HRN EN 13201:2016

55. 5

5

.

Tehničke karakteristike opreme:

napajanje svjetiljke 100-250V AC, 50 Hz uz THD

15% kod nazivnog napona mreže 220-240V i

opterećenje 70-100%

omogućeno otvaranje kućišta svjetiljke i izmjena

napajanja i LED modula bez dodatnih alata,

izravno na stupu rasvjete uz sigurnosni

automatski prekidač za beznaponsko stanje

izmjenjivih dijelova svjetiljki.

Svjetiljke koje se projektom predviđaju u

potpunosti moraju biti opremljene za montažu uz

mogućnost za izravnu montažu na stup ili na

lučnu/ravnu konzolu, s dovoljnom duljinom kabla

za spajanje na strujni izvod i sustav upravljanja te

sa standardnim spojnim elementima i s po potrebi

podesivim nagibom svjetiljki -15° + 15° u oba

načina montaže

Svjetiljke moraju biti predviđene da bez smetnji i

kvarova rade na temperaturi okoline : od -30 do

+40 °C

Skrećemo pažnju na odgovor na pitanje broj 9.

36

Mrežnim pravilima distribucijskog sustava (NN

74/2018), čl 19. su definirani naponski nivoi koji su

distribucijskoj mreži na niskom naponu iznosi o,4 KV. Iz

navedenog slijedi da je nazivni napon u RH 230V. Osim

nazivnog napomena mrežnim pravilima je definirano I

odstupanje od nazivnog napona na NN vodove te isti

iznose +/- 8% pa se može definirati napajanje svjetiljke u

rasponu od 211 V do 250 V nije primjenjiv za RH.

Predlažemo da se navedeni uvjet izbaci ili preformulira

tako da je primjenjiv za područje RH. Inzistiranjem za

izvedbom svjetiljki gdje je omogućeno otvaranje kućišta

svjetiljke i izmjena napajanja i LED modula a bez

dodatnih alata, izravno na stupu rasvjete uz sigurnosni

automatski prekidač za beznaponsko stanje izmjenjivih

dijelova svjetiljki povećava investiciju za red veličine

cca. 30-50%. S obzirom na to da navedeni uvjet ne

pridonosi smanjenju svjetlosno onečišćenje a niti

smanjenu onečišćenjem s CO2 predlažemo da se

navedeni uvjet izbaci.

Uvjetima je zatraženo da svjetiljke koji se predviđaju

projektom moraju biti isporučene “s dovoljnom duljinom

kabla za spajanje na strujni izvodi i sustav upravljanja”.

smatramo navedeni uvjet diskriminatornim i u

određenom smislu tehnički neispravnim jer instalaciju

javne rasvjete čine napojni NN vod s kojeg se uz pomoć

izoliranih strujnih stezaljki i priključnog kabela svjetiljka

spaja s mrežnim naponom. Prilikom montaže svjetiljki

dio predmetnih radova je u svakom smislu i izvedba spoja

37

svjetiljke s NN vodom te sustavom upravljanja ako je isti

izveden pilot kabelom. projektant u projektnu /

troškovniku definira s kojim kabelom, na koji način i u

kojoj dužini se navedeni spoj izvod. smatramo navedeni

uvjet suvišnim.

Uvjetima je također zatraženo da svjetiljke moraju biti

predviđene da bez smetnji i kvarova rade na temperaturi

okoline: od -30 do +40 C. Miljenja smo da je

temperaturno područje rada postavljeno tehnički preoštro

te da se navedeni kriterij ambijentalne temperature

ublažiti na do +35 C.

VERZIJA: 10.

RB PITANJA: 21.8.2018. do 01.10.2018. ODGOVOR: 5.10.2018.

56. U odgovorima na sva pitanja vezana za G4 klasu navodite

kako slijedi:

“…radi se o uvjetu koji doprinosi smanjenju svjetlosnog

onečišćenja odnosno njegovog štetnog djelovanja na

okoliš I prirodu, ljudsko zdravlje te sigurnost u prometu.”

Molimo Vas da nam znanstveno obrazložite navedeni

navod te navedete stručnu literature i izvore informacija

na kojima temeljite Vaš odgovor. Molimo Vas da nam i

stručno dokažete da veća instalirana snaga nema veću

refleksiju od kolnika u nebo te da ista nema učinak većeg

svjetlosnog onečišćenja.

Zahvaljujemo na pitanju, ali institut pitanja i odgovora je namijenjen

tome da se prijaviteljima pomogne u dizajniranju prijave i u tom smislu

odgovara se samo na pitanja koja pojašnjavaju kriterije, izvor podataka

i navođenje referenci ne doprinosi olakšavanju prijave i projektiranju

energetski učinkovite rasvjete te u tom smislu ne smatramo da je

primjereno da se na to pitanje odgovara

Što se tiče konkretnih pitanja o klasi bliještanja molimo vas da

pogledate druge odgovore.

38

U slučaju da smatrate da je moguće istom snagom ispuniti

uvijete norme HRN EN 13201 sa svjetiljkama niže i više

G* (ne G) klase molimo Vas da nam dostavite primjer

takvog proračuna kako bi pokušali oboriti Vašu tezu s

alternativnim rasvjetnim tijelima, odnosno kako bi

pokušali na realnom primjeru dokazati naše stajalište.

57. Skupina pitanja iz dopisa pristigla 11. rujna 2018.

godine koja se tiču klase bliještanja, temperature

svjetla, jednolikosti rasvjetljavanja, klase prometnice

i trajnosti;

Klasa bliještanja:

Tehničkim kriterijima je propisan uvjet klase bliještanja

koja odgovara potpuno zasjenjenim svjetiljkama. Između

G i G* nema razlike kad se usporede njihove tablice,

odnosno nema nikakve razlike u vrijednosti jačine

svjetlosti za pojedini G odnosno G*, jedino što se oznaka

G odnosi na stariju normu (HRN 13201:2-2003), a G* na

noviju normu (HRN 13201:2-2015), ali u natječajima i

praksi je uvriježena oznaka G. Što se tiče komentara da

Svjetiljke više G* klase imaju užu raspodjelu svjetlosti te

zahtijevaju veću instaliranu snagu on djelomično stoji.

Odnosno ovisi o situaciji i svjetiljci. Kako različiti

programski alati koriste različite oznake, moguće je

koristiti sve programske pakete te G i G* klasifikaciju.

Dodatno, tehničkim kriterijem želi se povećati sigurnost

u prometu. U sklopu Obzor 2020 projekta pod nazivom

Premium Light Pro napravljen je vodič za zelenu javnu

Skupni odgovor nalazi se OVDJE

39

nabavu LED javne rasvjete na razini EU. Jedan od

kriterija koji je obrađivan je i bliještanje, gdje se također

preporuča G4 klasa kao minimum.

Temperatura svjetla

Uvjetom temperature boje želi spriječiti korištenje

hladnijih boja (preko 4000 K) zbog izrazito negativnog

utjecaja na floru i faunu u jednom segment, odnosno

osigurati toplije boje (ispod 3000 K) u parkovima,

šetnicama i sporim rezidencijalnim zonama jer su toplije

boje prirodnije i imanju manji utjecaj na okoliš i čovjeka.

Navedene temperature boje predstavljaju dosadašnju

praksu u provedenim natječajima (prosjek). Svjesni smo

da niže temperature boje povećavaju potrošnju energije,

ali ekološka rasvjeta mora uzeti u obzir i utjecaj na okoliš.

Nacrt novog Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

definira čak i niže temperature boja. Tako se za cestovnu

rasvjetu definira maksimalna vrijednost od 2700 K, dok

za dekorativnu i krajobraznu rasvjetu ta maksimalna

vrijednost iznosi 2200 K.

Životni vijek

Kod navođenja životnog vijeka svjetiljke omogućena je

uporaba svih oznaka koje zadovoljavaju standardnu

trajnost rasvjetnih tijela odnosno: ili L80B10F10 ili

L80B10 ili L80F10.

Tehničke karakteristike potpadaju pod prilog III. U

prilogu III se nalaze preporučeni sadržaj dijelova

40

dokumentacije o nadmetanju za nabavu usluga izrade

energetskog pregleda i glavnog projekta, kojem je

intencija da se jedinicama lokalne samouprave omogući

jednostavnija izrada projektnog zadataka za nabavu

glavnog projekta obnove sustava javne rasvjete, i to tako

da nabavljani glavni projekt jamči obnovljenu javnu

rasvjetu koja zadovoljava minimalne tehničke kriterije (iz

Priloga II) i da se omogući trajna rasvjeta s minimalnim

troškovima održavanja u vrijeme otplate kredita.

Nastavno na navedeno JLS nisu obvezne pridržavati se

svim uvjetima koji su propisani u prilogu III, osim u

onim dijelovima u kojima je jasno navedena obveza

(primjer se nalazi na stranici 9. Programa: „Glavni

projekt mora sadržavati poglavlje s nazivom „Proračun

ušteda“...“

Rasvijetljenost i jednolikost

Normom HRN 13201-2:2016 Cestovna rasvjeta

propisane su minimalne vrijednosti rasvijetljenosti i

jednolikosti. Ovim kriterijem se postavlja i gornja

granica, odnosno maksimalne vrijednosti zbog osiguranja

optimalne potrošnje električne energije i

količine svjetlosnog onečišćenja.

Maksimalne vrijednosti iznose 130% minimalnih

vrijednosti propisanih normom. Navedeno se odnosi na

kriterij rasvijetljenosti te ukoliko postoji zadovoljavanje

barem jednog kriterija jednolikosti – opće ili srednje. Kao

predložak za navedeno ograničenje preuzete su srednje

41

vrijednosti iz Nacrta prijedloga uredbe o standardima

upravljanja rasvijetljenošću s konačnim prijedlogom

uredbe.

Klasa prometnice

Kroz navođenje ulaznih parametara za proračun (faktor

održavanja 0,8 i obloga ceste R3, q0=0,07, nagib

svjetiljke 0°) definiran je standardizirani pristup

svjetlotehničkom proračunu koji olakšava i kasniju

evaluaciju pristiglih projekata. Kod određivanja klase

prometnice potrebno je priložiti izvadak iz projekta ili

energetskog pregleda gdje je određena klasa prometnice

za koju se izrađuje svjetlotehnički proračun, ili priložiti

prikazanu metodologiju izračuna klase pojedinačne

prometnice u skladu sa standardnom HRN EN 13201-

2:2016. Navedenim uvjetima se prihvaćaju svi dokazi

klase prometnice koji su izrađeni od strane ovlaštenih

projektanata.

58. Izazov s kojim se susreće većina inženjera projektanata

koji rade svjetlotehničke proračune je slijedeći:

Važeća norma HR EN 13201-2:2015 ne poznaje faktor

G4, te ukoliko se očekuje da projekt bude izrađen u

skladu s važećim normama, nažalost nije moguće

zadovoljiti propisane uvjete natječaja.

Ukoliko se prilikom sastavljanja uvjeta natječaja mislilo

na faktor G* (a ne G), u prvoj rečenici Aneksa A norme

HR EN 13201-2:2015, navedeno je da se faktor G*

Tehničkim kriterijima je propisan uvjet klase bliještanja koja odgovara

potpuno zasjenjenim svjetiljkama. Između G i G* nema razlike kad se

usporede njihove tablice, odnosno nema nikakve razlike u vrijednosti

jačine svjetlosti za pojedini G odnosno G*, jedino što se oznaka G

odnosi na stariju normu (HRN 13201:2-2003), a G* na noviju normu

(HRN 13201:2-2015), ali u natječajima i praksi je uvriježena oznaka

G. Kako različiti programski alati koriste različite oznake, moguće je

koristiti sve programske pakete te G i G* klasifikaciju. Dodatno,

tehničkim kriterijem želi se povećati sigurnost u prometu.

42

koristi u onim slučajevima kada nije moguće izračunati

faktor TI. Također u istom Aneksu, navedeni su i

pojedinačni slučajevi prometnih situacija i dane su

preporuke za korištenje svjetiljki s određenim

ograničenjima vezano uz faktor G*. Nažalost faktor G*

se računa na drugi način od G faktora, te direktna

usporedba nije moguća.

Iz teksta navedenog Aneksa također je jasno vidljivo da

faktor G* ne može biti ograničavajući faktor za sve

prometne i rasvjetne situacije, bez obzira na

konfiguraciju prometnica i namjenu vanjskog prostora, te

da je osim greške u navođenju zastarjelog faktora (G

umjesto G*), napravljena i vrlo vjerojatno nenamjerna

greška generaliziranja svih prometnih situacija.

VERZIJA: 11.

RB PITANJA: 5.10.2018.-30.11.2018. ODGOVOR: 30.11.2018.

59. S obzirom da smo izradili projekt modernizacije javne

rasvjete jednog JLS-a, koji je usklađen sa Minimalnim

tehničkim karakteristikama energetski obnovljene javne

rasvjete (Prilog II) te se sada razmatra opcija ESIF

kreditiranja potrebna nam je jedno pojašnjenje u vezi

izrade dijela projekta koji se naziva "Proračun ušteda".

S obzirom da nam se projekt sastoji od više zasebnih

projektnih cjelina (više OMM) da li je u poglavlju

"Proračun ušteda" potrebno izračunavati i izraziti

podatke za svako pojedino OMM, ili je moguće

U Programu kreditiranja, u poglavlju u kojem se navode kriteriji

prihvatljivosti pojedinog projekta, nalazi se kriterij koji glasi da je

projekt prihvatljiv ukoliko: „mjere energetske obnove u projektnim

cjelinama javne rasvjete predviđaju smanjenje potrošnje energije od

najmanje 50% u odnosu na postojeće stanje, odnosno u odnosu na

referentu isporučenu energiju“

Skrećemo pažnju kako se referentnom potrošnjom energije smatra

prosječna potrošnja električne energije za rasvjetljavanje područja

43

promatrati zonu zahvata koja uključuje više OMM kao

jednu cjelinu? Drugim riječima cjelina je cijeli JLS.

Da li se smanjenje godišnje utrošene električne energije

može prikazati za cijeli obuhvat projekta ili se mora

prikazati zasebno za svaku projektnu cjelinu?

projektne cjeline u referentnom razdoblju

Documents

PITANJA I ODGOVORI FI ESIF KREDITI ZA JAVNU RASVJETU1 PITANJA I ODGOVORI – FI ESIF KREDITI ZA JAVNU RASVJETU FOND: EFRR PRIORITETNA OS: 4.Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih