UNIVERZITET U TUZLIMAINSKI FAKULTETMAINSKI ELEMENTI II

Pitanja i odgovori za prvu pracijalu

Student : Asistent : Huskanovi Amer Mujanovi Enes,dipl.ing.ma.1) ta su spojnice i koji je osnovni zadatak spojnica ?Spojnice imaju zadatak da spajaju dva saosna iii priblino saosna obrtnamainska elementa radi prenoenja obrtnih momenata. Najee se koristeza spajanje vratila, a u manjoj mjeri lananika, remenica, zupanika i drugihobrtnih prenosnikih elemenata sa vratilima.2) Osnovna podjela spojnica ?Osnovna podjela je izvrena prema rastavljivosti vezeu toku rada : na nerastavljive spojnice namijenjene ostvarivanju veze kojase u toku rada ne mogu razdvojiti i rastavijive spojnice koje se u toku radamogu rastaviti .3) Krute spojnice ?Dijelovi spojnice obrazuju vrstu nepokretnu vezu, koja omoguuje da sespojeni prenosniki elementi kinematiki i statiki ponaaju kao jedinstvena cjelina.Krute spojnice treba primjenjivati samo u konstrukcijama u kojima se moe obezbijediti saosnost svih oslonaca ili za spajanje drugih i elastinih vratila. Krute spojnice se odlikuju najjednostavnijom konstrukcijom, najmanjim dimenzijama, velikom pouzdanou i jednostavnim odravanjem ueksploataciji.4) Spojnice sa naglavkom (SKF) ?Spojnice sa naglavkom SKF ima tanku unutranju ahuru,jednodjelnu i nerazrezanu, i debeli naglavak.Neznatna koninost na ahuri spolja,a u naglavku iznutra omoguava da se pri navlaenju naglavka ahura deformie i pripija uz krajeve vratila,koji su cilindrini, i tako proizvode jak otpor klizanja,dovoljan za prenoenje obrtnog momenta sa vratila na vratilo.Ova spojnica je prosta i laka,zauzima malo mjesta,nema dijelova koji stre,omoguava postizanje aksijalnosti , vratilo nema naroiti ureaj i injektor,sklapanje se mora vriti sa mnogo tanosti uz pomo kontrolnih kljueva.5) Spojnice sa obodima ?Spojnice sa obodima moe imati ili zasebne obode ili su joj obodi iskovani izjedna sa vratilom,susjedni obodi vezuju se nizom zavrtnja.Zasebni obodi koji su mahoom od livenog gvoa,privruju se klinovima za vratilo ili se nabijaju pod pritiskom u vruem ili hladnom stanju pomou prese,no i tada se esto , radi sigurnosti, stavljaju klinovi bez nagiba , po izvrenom nabijanju obodi se definitivno obrade tano upravo na osu vratila.Obrtni moment prenosi se bilo podeenim zavrtnjima izloenim smicanju,bilo otporom protiv klizanja,izazvanim dodirnih povrina oboda.6) ta su dilatacione spojnice ?Dilatacione spojnice omoguavaju spajanje dugakih vratila koja se znatno izduuju zbog zagrijavanja, kao i vratila elektromotora,koja aksijalno osciluju zbog oscilovanja ankera.7) ta su elastino, a ta zglavkaste spojnice ?Elastine spojnice izravnavaju male netanosti u sklapanju susjednih vratila i priguuju promjene obrtnog momenta i udare,proizvedene u radu.Ovakva sposobnost spojnice postie se upotrebom elastinih posrednika :bilo koe,gume ili plastine mase u vidu valjaka,ahura,traka,lamela,bilo opruga raznovrsnog tipa; moe se pitanje relativne pokretljivosti rijeiti i kinematski :npr.primjenom zubaca ili zglavaka.8) Perifleks spojnice ?Spojnica sa elastinim vjencom ima dva oboda koja se obuhvaenaelastinim vijencom. Najee je vijenac od gume, ojaane pletenicama odsintetikih, pamunih iii drugih vlakana, koji su napregnuli na istezanje poddejstvom obrtnog momenta. Otporom klizanja izmeu dodirnih povrinaoboda i vijenca prenosi se obrtni moment. Pritisak koji je potreban ostvaruje se pomou prstenova pritisnutih vijcima uz obode. Proklizivanje oboda na mjestu dodira sa elastinim vijencom to jest izvlaenje ivica razrezanog elastinog vijenca iz njihovih leita pod dejstvom centrifugalne sile kao I razaranjem elastinog vijenca, ograniava radnu sposobnost spojnice.9) Eupeks spojnica ?Ova spojnica sastoji se najee od dvodjelnog oboda 1 sa kandama smjetenim u odgovarajua leita u obodu 2. Leta obrazuju rasporeeni uloci od gume, koe iii plastine mase postavljeni u ljebove na glavini i vijencu oboda. Zamjena elastinih uloaka bez aksijalnog pomjeranja glavina mogua je kod dvodjelnih konstrukcija oboda. Uloci su izloeni savijanju, povrinskom pritisku i smicanju, pri prenoenju obrtnog momenta. Ove spojnice odlikuju se jednostavnom ugradnjom i zamjenom uloaka,konstrukcijom, velikom progresivno rastuom krutou i aksijalnimpomjeranjima spojenih dijelova, koje je ogranieno pritiskom izmeu uloaka i kandi. 10) ta je elastina spojnica (BIBY) i prikazati izgled elastine spojnice ? Elastina spojnica sa trakom sastoji se od dvije jednake cjeline glavine sa spoljanim ozubljenjem, u ijim je meuzubljima talasalasta traka od elika za opruge, koja spaja obode.Ukupna duina opruge, radi jednostavnije ugradnje dijeli se na est do dvanaest dijelova.

11) Ukljune i iskljune spojnice ?Razlikuju se dvije vrste iskljunih odnosno ukljunih spojnica: Spojnice pomou kojih se uvijek moe jedno vratilo iskljuiti, a ukljuivanje vratila je mogue jedino za vrijeme mirovanja ; Spojnice pomou kojih se vratila mogu ukljuivati i iskljuivati i za vrijeme obrtanja.Za ukljuivanje i iskljuivanje spojnica obje grupe potrebni su naroiti ureaji.Ovi ureaji mogu biti po nainu djelovanja : mehaniki,pneumatski,hidraulini i elektrini.12) Frikcione spojnice, podjela frikcionih spojnica ?Ukljuivanje odnosno iskljuivanje vratila za vrijeme rada i pod optereenjem omoguuju frikcione spojnice pa se zato one gotovo redovno upotrebljavaju u mainstvu.Podjela frikcionih spojnica je : Frikciona spojnica sa ravnom dodirnom povrinom; Frikciona spojnica sa oprugama; Elektromagnetna frikciona spojnica sa lamelama; Frikciona spojnica sa koninom dodirnom povrinom; Frikciona spojnica sa cilindrinim dodirnim povrinama; Zupasto-frikciona spojnica;13) Automatske spojnice ?Automatske spojnice imaju razliite namjene.Spojnice sigurnosti imaju zadatak da sprijee lomljenje elemenata nekog mehanizma koje bi moglo biti prouzrokovano iznenadnim preoptereenjem ili udarom.Tada ovakve spojnice prekidaju vezu vratila kidanjem sigurnosnog elementa ili klizanjem dodirnih elemenata i na taj nain onemoguuju kvarove.14) Definicija leaja ?Dakle leaj je pokretni spoj dva ili vie dijelova rnaine i slui za prenoenje optereenja,oslanjanje ili voenje drugih dijelova maine.15) Podjela leajeva prema pravcu djelovanja sile ? radijalna, kada sila uglavnorn djeluje upravno na osu dodirnih povrina; aksijalna, kada sila uglavnom djeluje uzdu osa dodlrnlh povrina i radiaksijalna,kade istovremeno djeluju uzdune I poprijene sile na dodirne povrine.16) Podmazivanje leaja ?Kada bi rukavac pri obrtanju bio u neposrednom dodiru sa posteljicom leita,javljalo bi se jako trenje na dodirnoj povrini,trenje bi prouzrokovalo znatne gubitke energije,tetno zagrijavanje i habanje metalnih dijelova.Da bi se ove nezgode ublaile,potrebno je da dodirne povrine budu podmazane tj.posteljica odvojena slojem maziva od rukavca.17) Vrste trenja u leajevima ?Uglavnom postoje tri vrste trenja u leajima : trenje suvih povrina, trenje poluokvaenih povrina i trenje okvaenih povrina.18) Koja maziva se koriste za leajeve (nabrojati) ?Tekua ulja,kruta maziva,vjetake mase sa kliznim sposobnostima i mjeavine vrstih maziva sa uljima ili mastima.19) ta je viskoznost,jedinica za viskoznost ?Viskoznost je unutranji otpor ulja, koji se suprostavlja meusobnom pomjeranju njegovih djelia, i mijenja se sa temperaturom.Jedinica viskoznosti je .

20) Podjela pritiska u sloju maziva pri kretanju tijela udesno (slika) ?

Pritisak je na nivou a ravan nuli pa polazei odatle on raste,ukoliko se smanjuje presjek procjepa u koji se ulje potiskuje usljed kretanja tijela (1) da bi neposredno prije ivice b dostigao najveu pozitivnu vrijednost, pa odmah zatim opao, na ivice b,do izvjesne vrijednosti koja se praktino ne mjenja od b do c.Od mjesta c do mjesta d presjek procjepa se poveava pritisak u sloju ulja opada,postaje ak i negativan i najzad je ponovno ravan nuli u takki d.

21) Podjela pritiska u kliznom leaju (slika) ?

22) Zagrijavnje leaja ?Prilikom obrtanja rukavca u posteljici leite se zagrijava zbog trenja.Toplota, proizvedena trenjem u sloju maziva ili na dodirnim povrinama,dijelom ide na povienje temperature leita, a dijelom se prenosi na okolinu provoenjem i zraenjem (prirodno hlaenje leaja).23) Konstrukcija radijalnih leaja ? Radijalni leaji izrauju se kao leaji povezani direktno sa konstrukcijama maina. Montani, stojei ili prorubni,leaji koji su direktno povezani sa konstrukcijama maina koji su kovanjem ili lijevanjem dodani ili privareni kao dio sklopa. Montani leaji se montiraju kao mainski dijeiovi mainskih konstrukcija dok se prirubni leaji ugrauju kao posebne mainske grupe.

24) Konstrukcija aksijalnih leaja ? Za male aksijalne sile dovoljno je da rukavac ima sa jedne ili sa obje strane naslone sa kojima se oslanja na bone strane leine posteljice.Ovaj leaj moe da radi samo u podruju mjeovitog trenja, poto se tekue trenje ne moe postii zbog nedostataka uljnog klina. Iz ovih razloga moe se neznatno opteretiti i upotrebljava se samo u odreene svrhe. Za male aksijalne sile u izradi alatnih maina upotrebljavaju se klizni prstenovi od kojih se dva spajaju u jeden lezaj,jeden je opremljen ekscentrinom utorom za razvoenje maziva a drugi provrtima za svornjake.25) ta je dinamika mo noenja leaja,izraz za dinamiku mo noenja leaja ?Dinamika mo noenja (C) je ono maksimalno optereenje koje neko leite moe da izdri radei 500 asova pri broju obrtaja 33,3 na minut, ili , drukije izraeno, ono maksimalno optereenje pri kome leite - mirno optereeno i besprijekorno ugraeno izdrava .26) ta je statika mo noenja leaja ?Statika mo noenja (Co) je ono maksimalno optereenje koje leite moe da nosi pri kome plastine deformacije putanja kotrljanja i kotrljajnog tijela ne prelaze 0,01 % prenika kotrljajnog tijela.27) Vrste leajeva ?Prema pravcu djelovanja sila razlikuju se aksijalni leaji, radijalni leaji i kuglino radijalni leaji, za radijalno i aksijalno optereenje. Prema oblicima kotrljajnih tijela koji mogu biti cilindrini, sferni, konini,igliasti, valjani sa lunom izvodnicom, leaji se dijele na kugline,valjane, igline, konine. bavaste i konino bavaste.28) Leajevi sa valjcima ?Leita sa valjcima izvode se sa valjcima razliitog oblika : cilindrinim,koninim,u obliku bureta i dugakih cilindrinih valjaka iglica. 29) Klasifikacija i obiljeavanje leajeva ?Osnovna je karakteristika kotrljajnih leita unutranji prenik unutranjeg prstena d koji je ravan nominalnom preniku vratila d kada unutranji prsten neposredno nalijee na cilindrino vratilo.Za obiljeavanje leita prema ISO odnosno JUS standardima, usvojeno je simboliko obiljeavanje primjenom brojeva i slova.Prvi numeriki dio oznake obiljeava prenik leita d u mm.Drugi slovni dio oznake ukazuje na vrstu leita.Trei numeriki dio oznake sadri dva broja od kojih se prvi odnosi na irinu leita B, a drugi na spoljni prenik spoljnog prstena D.etvrti dio oznake koji se sastoji od kombinacije brojeva i slova,odnosi se na konstrukciju draa. 30) Zaptivanje leaja ?Da bi vijek leita bio to dui , neophodno je potrebno da se sprijei sa jedne strane izlaenje maziva iz leita, a sa druge strane prodiranje praine,vode,pare,kiselina,gasova i drugih nepoeljnih tijela u leite.Zaptivanje se moe ostvariti uglavnom na dva naina.Prvi je nain da se neka,obino meka materija priljubi uz vratilo na mjestu njegovog prolaenja kroz kuicu leita.Po drugom nainu ostvaruje se zaptivanje leita pomou uzanih procjepa tzv.labirinata.