UNIVERZITET U TUZLIMAINSKI FAKULTETMAINSKI ELEMENTI II
Pitanja i odgovori za prvu pracijalu
Student : Asistent : Huskanovi Amer Mujanovi Enes,dipl.ing.ma.1)
ta su spojnice i koji je osnovni zadatak spojnica ?Spojnice imaju
zadatak da spajaju dva saosna iii priblino saosna obrtnamainska
elementa radi prenoenja obrtnih momenata. Najee se koristeza
spajanje vratila, a u manjoj mjeri lananika, remenica, zupanika i
drugihobrtnih prenosnikih elemenata sa vratilima.2) Osnovna podjela
spojnica ?Osnovna podjela je izvrena prema rastavljivosti vezeu
toku rada : na nerastavljive spojnice namijenjene ostvarivanju veze
kojase u toku rada ne mogu razdvojiti i rastavijive spojnice koje
se u toku radamogu rastaviti .3) Krute spojnice ?Dijelovi spojnice
obrazuju vrstu nepokretnu vezu, koja omoguuje da sespojeni
prenosniki elementi kinematiki i statiki ponaaju kao jedinstvena
cjelina.Krute spojnice treba primjenjivati samo u konstrukcijama u
kojima se moe obezbijediti saosnost svih oslonaca ili za spajanje
drugih i elastinih vratila. Krute spojnice se odlikuju
najjednostavnijom konstrukcijom, najmanjim dimenzijama, velikom
pouzdanou i jednostavnim odravanjem ueksploataciji.4) Spojnice sa
naglavkom (SKF) ?Spojnice sa naglavkom SKF ima tanku unutranju
ahuru,jednodjelnu i nerazrezanu, i debeli naglavak.Neznatna
koninost na ahuri spolja,a u naglavku iznutra omoguava da se pri
navlaenju naglavka ahura deformie i pripija uz krajeve vratila,koji
su cilindrini, i tako proizvode jak otpor klizanja,dovoljan za
prenoenje obrtnog momenta sa vratila na vratilo.Ova spojnica je
prosta i laka,zauzima malo mjesta,nema dijelova koji stre,omoguava
postizanje aksijalnosti , vratilo nema naroiti ureaj i
injektor,sklapanje se mora vriti sa mnogo tanosti uz pomo
kontrolnih kljueva.5) Spojnice sa obodima ?Spojnice sa obodima moe
imati ili zasebne obode ili su joj obodi iskovani izjedna sa
vratilom,susjedni obodi vezuju se nizom zavrtnja.Zasebni obodi koji
su mahoom od livenog gvoa,privruju se klinovima za vratilo ili se
nabijaju pod pritiskom u vruem ili hladnom stanju pomou prese,no i
tada se esto , radi sigurnosti, stavljaju klinovi bez nagiba , po
izvrenom nabijanju obodi se definitivno obrade tano upravo na osu
vratila.Obrtni moment prenosi se bilo podeenim zavrtnjima izloenim
smicanju,bilo otporom protiv klizanja,izazvanim dodirnih povrina
oboda.6) ta su dilatacione spojnice ?Dilatacione spojnice
omoguavaju spajanje dugakih vratila koja se znatno izduuju zbog
zagrijavanja, kao i vratila elektromotora,koja aksijalno osciluju
zbog oscilovanja ankera.7) ta su elastino, a ta zglavkaste spojnice
?Elastine spojnice izravnavaju male netanosti u sklapanju susjednih
vratila i priguuju promjene obrtnog momenta i udare,proizvedene u
radu.Ovakva sposobnost spojnice postie se upotrebom elastinih
posrednika :bilo koe,gume ili plastine mase u vidu
valjaka,ahura,traka,lamela,bilo opruga raznovrsnog tipa; moe se
pitanje relativne pokretljivosti rijeiti i kinematski
:npr.primjenom zubaca ili zglavaka.8) Perifleks spojnice ?Spojnica
sa elastinim vjencom ima dva oboda koja se obuhvaenaelastinim
vijencom. Najee je vijenac od gume, ojaane pletenicama
odsintetikih, pamunih iii drugih vlakana, koji su napregnuli na
istezanje poddejstvom obrtnog momenta. Otporom klizanja izmeu
dodirnih povrinaoboda i vijenca prenosi se obrtni moment. Pritisak
koji je potreban ostvaruje se pomou prstenova pritisnutih vijcima
uz obode. Proklizivanje oboda na mjestu dodira sa elastinim
vijencom to jest izvlaenje ivica razrezanog elastinog vijenca iz
njihovih leita pod dejstvom centrifugalne sile kao I razaranjem
elastinog vijenca, ograniava radnu sposobnost spojnice.9) Eupeks
spojnica ?Ova spojnica sastoji se najee od dvodjelnog oboda 1 sa
kandama smjetenim u odgovarajua leita u obodu 2. Leta obrazuju
rasporeeni uloci od gume, koe iii plastine mase postavljeni u
ljebove na glavini i vijencu oboda. Zamjena elastinih uloaka bez
aksijalnog pomjeranja glavina mogua je kod dvodjelnih konstrukcija
oboda. Uloci su izloeni savijanju, povrinskom pritisku i smicanju,
pri prenoenju obrtnog momenta. Ove spojnice odlikuju se
jednostavnom ugradnjom i zamjenom uloaka,konstrukcijom, velikom
progresivno rastuom krutou i aksijalnimpomjeranjima spojenih
dijelova, koje je ogranieno pritiskom izmeu uloaka i kandi. 10) ta
je elastina spojnica (BIBY) i prikazati izgled elastine spojnice ?
Elastina spojnica sa trakom sastoji se od dvije jednake cjeline
glavine sa spoljanim ozubljenjem, u ijim je meuzubljima talasalasta
traka od elika za opruge, koja spaja obode.Ukupna duina opruge,
radi jednostavnije ugradnje dijeli se na est do dvanaest
dijelova.
11) Ukljune i iskljune spojnice ?Razlikuju se dvije vrste
iskljunih odnosno ukljunih spojnica: Spojnice pomou kojih se uvijek
moe jedno vratilo iskljuiti, a ukljuivanje vratila je mogue jedino
za vrijeme mirovanja ; Spojnice pomou kojih se vratila mogu
ukljuivati i iskljuivati i za vrijeme obrtanja.Za ukljuivanje i
iskljuivanje spojnica obje grupe potrebni su naroiti ureaji.Ovi
ureaji mogu biti po nainu djelovanja :
mehaniki,pneumatski,hidraulini i elektrini.12) Frikcione spojnice,
podjela frikcionih spojnica ?Ukljuivanje odnosno iskljuivanje
vratila za vrijeme rada i pod optereenjem omoguuju frikcione
spojnice pa se zato one gotovo redovno upotrebljavaju u
mainstvu.Podjela frikcionih spojnica je : Frikciona spojnica sa
ravnom dodirnom povrinom; Frikciona spojnica sa oprugama;
Elektromagnetna frikciona spojnica sa lamelama; Frikciona spojnica
sa koninom dodirnom povrinom; Frikciona spojnica sa cilindrinim
dodirnim povrinama; Zupasto-frikciona spojnica;13) Automatske
spojnice ?Automatske spojnice imaju razliite namjene.Spojnice
sigurnosti imaju zadatak da sprijee lomljenje elemenata nekog
mehanizma koje bi moglo biti prouzrokovano iznenadnim
preoptereenjem ili udarom.Tada ovakve spojnice prekidaju vezu
vratila kidanjem sigurnosnog elementa ili klizanjem dodirnih
elemenata i na taj nain onemoguuju kvarove.14) Definicija leaja
?Dakle leaj je pokretni spoj dva ili vie dijelova rnaine i slui za
prenoenje optereenja,oslanjanje ili voenje drugih dijelova
maine.15) Podjela leajeva prema pravcu djelovanja sile ? radijalna,
kada sila uglavnorn djeluje upravno na osu dodirnih povrina;
aksijalna, kada sila uglavnom djeluje uzdu osa dodlrnlh povrina i
radiaksijalna,kade istovremeno djeluju uzdune I poprijene sile na
dodirne povrine.16) Podmazivanje leaja ?Kada bi rukavac pri
obrtanju bio u neposrednom dodiru sa posteljicom leita,javljalo bi
se jako trenje na dodirnoj povrini,trenje bi prouzrokovalo znatne
gubitke energije,tetno zagrijavanje i habanje metalnih dijelova.Da
bi se ove nezgode ublaile,potrebno je da dodirne povrine budu
podmazane tj.posteljica odvojena slojem maziva od rukavca.17) Vrste
trenja u leajevima ?Uglavnom postoje tri vrste trenja u leajima :
trenje suvih povrina, trenje poluokvaenih povrina i trenje okvaenih
povrina.18) Koja maziva se koriste za leajeve (nabrojati) ?Tekua
ulja,kruta maziva,vjetake mase sa kliznim sposobnostima i mjeavine
vrstih maziva sa uljima ili mastima.19) ta je viskoznost,jedinica
za viskoznost ?Viskoznost je unutranji otpor ulja, koji se
suprostavlja meusobnom pomjeranju njegovih djelia, i mijenja se sa
temperaturom.Jedinica viskoznosti je .
20) Podjela pritiska u sloju maziva pri kretanju tijela udesno
(slika) ?
Pritisak je na nivou a ravan nuli pa polazei odatle on
raste,ukoliko se smanjuje presjek procjepa u koji se ulje potiskuje
usljed kretanja tijela (1) da bi neposredno prije ivice b dostigao
najveu pozitivnu vrijednost, pa odmah zatim opao, na ivice b,do
izvjesne vrijednosti koja se praktino ne mjenja od b do c.Od mjesta
c do mjesta d presjek procjepa se poveava pritisak u sloju ulja
opada,postaje ak i negativan i najzad je ponovno ravan nuli u takki
d.
21) Podjela pritiska u kliznom leaju (slika) ?
22) Zagrijavnje leaja ?Prilikom obrtanja rukavca u posteljici
leite se zagrijava zbog trenja.Toplota, proizvedena trenjem u sloju
maziva ili na dodirnim povrinama,dijelom ide na povienje
temperature leita, a dijelom se prenosi na okolinu provoenjem i
zraenjem (prirodno hlaenje leaja).23) Konstrukcija radijalnih leaja
? Radijalni leaji izrauju se kao leaji povezani direktno sa
konstrukcijama maina. Montani, stojei ili prorubni,leaji koji su
direktno povezani sa konstrukcijama maina koji su kovanjem ili
lijevanjem dodani ili privareni kao dio sklopa. Montani leaji se
montiraju kao mainski dijeiovi mainskih konstrukcija dok se
prirubni leaji ugrauju kao posebne mainske grupe.
24) Konstrukcija aksijalnih leaja ? Za male aksijalne sile
dovoljno je da rukavac ima sa jedne ili sa obje strane naslone sa
kojima se oslanja na bone strane leine posteljice.Ovaj leaj moe da
radi samo u podruju mjeovitog trenja, poto se tekue trenje ne moe
postii zbog nedostataka uljnog klina. Iz ovih razloga moe se
neznatno opteretiti i upotrebljava se samo u odreene svrhe. Za male
aksijalne sile u izradi alatnih maina upotrebljavaju se klizni
prstenovi od kojih se dva spajaju u jeden lezaj,jeden je opremljen
ekscentrinom utorom za razvoenje maziva a drugi provrtima za
svornjake.25) ta je dinamika mo noenja leaja,izraz za dinamiku mo
noenja leaja ?Dinamika mo noenja (C) je ono maksimalno optereenje
koje neko leite moe da izdri radei 500 asova pri broju obrtaja 33,3
na minut, ili , drukije izraeno, ono maksimalno optereenje pri kome
leite - mirno optereeno i besprijekorno ugraeno izdrava .26) ta je
statika mo noenja leaja ?Statika mo noenja (Co) je ono maksimalno
optereenje koje leite moe da nosi pri kome plastine deformacije
putanja kotrljanja i kotrljajnog tijela ne prelaze 0,01 % prenika
kotrljajnog tijela.27) Vrste leajeva ?Prema pravcu djelovanja sila
razlikuju se aksijalni leaji, radijalni leaji i kuglino radijalni
leaji, za radijalno i aksijalno optereenje. Prema oblicima
kotrljajnih tijela koji mogu biti cilindrini, sferni,
konini,igliasti, valjani sa lunom izvodnicom, leaji se dijele na
kugline,valjane, igline, konine. bavaste i konino bavaste.28)
Leajevi sa valjcima ?Leita sa valjcima izvode se sa valjcima
razliitog oblika : cilindrinim,koninim,u obliku bureta i dugakih
cilindrinih valjaka iglica. 29) Klasifikacija i obiljeavanje
leajeva ?Osnovna je karakteristika kotrljajnih leita unutranji
prenik unutranjeg prstena d koji je ravan nominalnom preniku
vratila d kada unutranji prsten neposredno nalijee na cilindrino
vratilo.Za obiljeavanje leita prema ISO odnosno JUS standardima,
usvojeno je simboliko obiljeavanje primjenom brojeva i slova.Prvi
numeriki dio oznake obiljeava prenik leita d u mm.Drugi slovni dio
oznake ukazuje na vrstu leita.Trei numeriki dio oznake sadri dva
broja od kojih se prvi odnosi na irinu leita B, a drugi na spoljni
prenik spoljnog prstena D.etvrti dio oznake koji se sastoji od
kombinacije brojeva i slova,odnosi se na konstrukciju draa. 30)
Zaptivanje leaja ?Da bi vijek leita bio to dui , neophodno je
potrebno da se sprijei sa jedne strane izlaenje maziva iz leita, a
sa druge strane prodiranje praine,vode,pare,kiselina,gasova i
drugih nepoeljnih tijela u leite.Zaptivanje se moe ostvariti
uglavnom na dva naina.Prvi je nain da se neka,obino meka materija
priljubi uz vratilo na mjestu njegovog prolaenja kroz kuicu
leita.Po drugom nainu ostvaruje se zaptivanje leita pomou uzanih
procjepa tzv.labirinata.
