1.040412 KOL DEFINIRAJTE POJAM I SADRAJ JAVNIH FINANCIJAJavne financije izuavaju financijsku aktivnost drave putem pribavljanja javnih prihoda i izvrenja javnih rashoda te njihova utjecaja na razinu i alokaciju raspoloivih resursa, raspodjelu dobitka i bogatstva te razinu ekonomske aktivnosti.2. 140212 KOJE SU FUNKCIJE JAVNIH FINANCIJA?1. ALOKACIJSKA FUNKCIJA2. DISTRIBUCIJKA FUNKCIJA3. STABILIZACIJSKA FUNKCIJA3. OBJASNITE ALOKACIJSKU FUNKCIJU JAVNIH FINANCIJAIshodite ove funkcije je u pretpostavci da trite nije uinkovito u ponudi odreenih dobara, odnosno da u potpunosti zakazuje ili eventualno funkcionira na neuinkovit nain. Ta se dobra nazivaju javnim dobrima, a alokacijskom funkcijom drava utjee na ulaganja i upotrebu gospodarskih resursa, s ciljem da osigura uinkovitu ponudu javnih i privatnih dobara.4. OBJASNITE DISTRIBUCIJSKU FUNKCIJU JAVNIH FINANCIJADistribucijska funkcija ili funkcija raspodjele odnosi se na djelovanje drave tako da instrumentima javnih financija mijenja onu raspodjelu dohotka, bogatstva i potronje, koja se ostvaruje na tritu, kako bi zadovoljila brojne distribucijske ciljeve, odnosno socijalne i politike kriterije.5. OBJASNITE STABILIZACIJSKU FUNKCIJU JAVNIH FINANCIJAPutem stabilizacijske funkcije drava utjee na makroekenomska kretanja, odnosno na izglaivanje oscilacija ekonomskih aktivnosti do kojih dolazi djelovanjem trinih imbenika. S obzirom na sloenost fenomena stabilnosti (recesija, inflacija, nezaposlenost, neravnotea bilance plaanja itd.) stabilizacijska uloga fiskalne politike najee se promatra kroz djelovanje na agregatnu potranju, ali i na razinu raspoloivih sredstava plaanja.6. 140212 020412 KOL TO JE JAVNI SEKTOR I OD EGA SE SASTOJI?Javni sektor ine:- drava na svim razinama vlasti- razni dravni fondovi i agencije- sredinja banka- poduzea u dravnom vlasnitvu7. 140212 020412 KOL TO INI JAVNI SEKTOR U HRVATSKOJ?Prema okvirima MMF-a, javni sektor se dijeli na:1. OPU DRAVU2. JAVNA PODUZEADJZ1. TO INI OPU DRAVU?Opu dravu u Hrvatskoj ine sve institucije koje se izravno ili neizravno financiraju iz dravnog prorauna i/ili prorauna lokalnih i regionalinih jedinica te izvanproraunski korisnici. To su:1. SREDINJA DRAVA2. REGIONALNA DRAVA3. LOKALNA VLAST

8. 190912 TO INI SREDINJU DRAVU U HRVATSKOJSredinja drava ukljuuje sve korisnike dravnog prorauna i izvanproraunske korisnike.DJZ2. KORISNICI DRAVNOG PRORAUNA su sve institucije:-kojima je osniva sredinja drava- kojima je izvor prihoda dravni proraun u iznosu od 50% i vie-te subjekti koji su navedeniu Registru korisnika dravnog prorauna (sva ministarstva, dravni uredi, dravne upravne organizacije, zavodi, instituti, akademije, komisije). Tu pripadaju i fondovi socijalnog osiguranja HZMO, za zdravstvo HZZO i za zapoljavanje HZZ.DJZ3. IZVANPRORAUNSKI KORISNICI su institucije:- u kojima drava ima odluujui utjecaj na upravljanje- izvor njihova financiranja je namjenski prihod- te su evidentirani u registru proraunskih korisnikaTo mogu biti izvanproraunski fondovi, trgovaka drutva i druge pravne osobe. Od 2008. To su JP Hrvatske vode (HV), Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitos (FZOEU), Hrvatske ceste (HC), Agencija za upravjlanje dravnom imovinom (AUDIO), od 2011. Sljedbenik biveg Hr fonda za privatizaciju - Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

9. 190912KP TO INI REGIONALNU I LOKALNU DRAVU U HRVATSKOJ?REGIONALNA DRAVA UKLJUUJE:- sve upanije (20)- Grad Zagreb- upanijske izvanproraunske korisnikeLOKALNA DRAVA (VLAST) UKLJUUJE:- opine (429)- gradove (126)- lokalna trgovaka drutva (komunalna i nekomunalna).Tu se ubrajaju sva opinska i gradska tijela te sve institucije koje se s 50% i vie sredstava financiraju iz gradskih i opinskih prorauna (npr. Vrtii, centri za socijalnu skrb, osnovne i srednje kole, domovi umirovljenika itd.). Komunalna poduzea su izvanproraunski korisnici jer se uglavnom financiraju iz namjenskih prihoda, kao to su komunalne naknade.

10. TO SVE PRIPADA JAVNIM PODUZEIMA U RH TE KOJA JE NJIHOVA FUNKCIJA?Funkcija javnih poduzea je obavljanje razliitih dravnih poslova i izvravanje financijskih transakcija na zahtjev drave. Moemo ih podijeliti:1. FINANCIJSKA JAVNA PODUZEA2. NEFINANCIJSKA JAVNA PODUZEAad 1) FINANCIJSKA JP djelimo na:1. MONETARNA JAVNA PODUZEA koja ukljuuju:- sredinju banku- sva rezidentna depozitarna drutva pod kontrolom jedinica ope drave, a ine ih: - financijska drutva (kreditne institucije i razvojne banke)- kvazi drutva- ili trine neprofitne institucije ija je glavna djelatnost financijsko posredovanje, a koje imaju obveze u obliku depozita ili odreenih financijskih instrumenata bliskih supstitutu depozita.Prema definiciji MMF-a tu se ubrajaju:- HNB Hrvatska narodna banka- HBOR- Hrvatska banka za obnovu i razvoj- HPB Hrvatska potanska banka- CROATIA BANKA d.d.2. NEMONETARNA FINANCIJSKA JAVNA PODUZEA- to su rezidentna nefinancijska drutva pod kontrolom jedinica ope drave (osim javnih depozitarnih drutava i sredinje banke). Te institucije obavljaju pomone aktivnosti transakcija vezanih uz financijsku imovinu i obveze ili transformaciju sredstava; ne izlau se riziku osiguranja financijske imovine ili stvaranja obveze, nego obavljaju financijsko posredovanje kao glavnu aktivnost.Prema definiciji MMF-a tu se ubrajaju:- HANFA hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga- FINA Financijska agencija- SKDD Sredinje klirinko depozitarno drutvo- CROATIA OSIGURANJE d.d.Ad 2) NEFINANCIJSKA JAVNA PODUZEA su rezidentna nefinancijska drutva pod kontrolom jedinica ope drave. U HR ona pruaju usluge od posebnog dravnog interesa i posebne vanosti za provedbu politike Vlade RH te pokrivaju podruja prometa, infrastrukture i ostalih usluga od opeg ekonomskog i drutvenog interesa. Ima ih oko 60-tak, a izmeu ostalih to su Hrvatska pota, Jadrolinija, HEP, H itd.

11. (11.)041012KPTO JE PRORAUN OPE DRAVE I TO ON POKAZUJE?Konsolidirani PRORAUN OPE DRAVE dobiva se zbrajanjem:- dravnog prorauna- prorauna izvanproraunskih korisnika- prorauna JLP(R)S jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno prorauna opina, gradova i upanija te Grada ZagrebaS time da se iskljue meusobni transferi.Takav proraun prikazuje veliinu ope drave, odnosno ukupne javne prihode i javne rashode na razni ope drave, kao i visinu i nain financiranja eventualnog manjka/vika.

12. KAKO SE MOE MJERITI VELIINA DRAVE, ODNOSNO JAVNOG SEKTORA?U svrhu mjerenja veliine drave odnosno javnog sektora najee se koristi pokazatelj udjela rashoda ope drave u bruto domaem proizvodu (BDP). Visoka razina rashoda ope drave u BDP-u uglavnom upuuje na vanu ulogu socijalne drave i/ili neracionalno troenje javnih sredstava. HR ima relativno visok udio rashoda ope drave u BDP-u. On iznosi 40% to je prosjeno nie od zemalja EU.

13. DEFINIRAJTE POJAM I VRSTE JAVNIH RASHODAJavni rashodi predstavljaju izdatke koje ini drava u javnom (opem) interesu te su u suvremenim dravama u pravilu, izraeni u novcu. U suvremenoj financijskoj teoriji javni se rashodi izuavaju kao sastavni dio sloenog financijskog mehanizma cjelokupnoga gospodarskog sustava jedne zemlje i u uskoj su vezi s kretanjem osnovnih makroekonomskih teorija.JAVNI RASHODI PREMA STRUKTURI, ODNOSNO NAMJENI:1. Vojni rashodi njihova veliina ovisi u velikoj mjeri o geopolitikom poloaju zemlje, meunarodnim odnosima i svjetskim kretanjima, pripadnosti ili ne NATO savezu.2. Rashodi za socijalno osiguranje- ubrajaju se u najvee rashode. Imaju 2 segmenta: 1. Socijalno osiguranje (mirovinsko-invalidsko, zdravstveno, osiguranje za vrijeme nezaposlenosti), 2. Raznoliki segmenti socijalne zatite (socijalna skrb).3. Rashodi za obrazovanje ubrajaju se u vane stavke u strukturi javnih rashoda. U veini zemalja dolo je do znatnog ulaganja u obrazovanje, ali postojea financijska kriza utjecala je i na rezove i u tom segmetu.4. Rashodi za dravnu upravu i sudstvo- sastoje se od osobnih i materijalnih rashoda namijenjenih financiranju rada svih razina dravne uprave i sudstva.5. Rashodi namjenjeni intervenciji drave u gospodarstvu - mjere poput poveanja izvoza, ograniavanja uvoza, breg razvoja pojedinih grana i podruja, realizacije makroekonomskih stabilizacijskih programa u vrijeme stagnacije i recesije.6. Rashodi za znanstvenoistraivaki rad vane stavke u ukupnoj strukturi javnih rashoda jer utjeu na poveanje stope gospdarskog rasta i poveavaju produktivnost rada. Zbog krize doivjeli velika smanjenja.7. Rashodi za zatitu ovjekova okolia ubrajaju se meu novije javne rashode.8. Ostali rashodi najvaniji rashodi za kulturu i sport. Mogu utjecati na poboljanje socijalnog i ekonomskog razvitka zemlje.JAVNI RASHODI PREMA PODJELI KOJA ZADOVOLJAVA KRITERIJE SUVREMENE FIN. ZNANOSTI:1. Redoviti i izvanredni kao kriterij se uzima redovitost, odnosno neredovitost pojavljivanja odreene vrste javnih rashoda u njihovoj ukupnoj strukturi. Rashodi koji se pojavljuju redovito kao proraunska stavka znai da je ta vrsta rashoda predvidljiva a njezina visina relativno stabilna- smatraju se redovitim javnim rashodom. Izvanredni javni rashodi javljau se kao rezultat nedovoljno predvienih uzroka poput nepogoda, epidemija nekih bolesti itd.2. Osobni i materijalni rashodi ovise o tome jesu li sredstva utroena na finaciranje naknada za rad dravnih slubenika, vojske i policije osobni rashodi. A ako su sredstva utroena za nabavku odreenih dobara (inventara, zgradnje kulturnih, obrazovnih ili sportskih objekata) to su materijalni rashodi.3. Investicijski i transferni rashodi- kao kriterij se uzima njihov utjecaj na poveanje BDP-a. Investicijski rashodi izravno utjeu na poveanje BDP-a ( izravno-ulaganjem u gospodarstvo ili neizravno-izgradnjom cesta). Transferni rashodi ne utjeu na poveanje BDP-a, a mogu se podjeliti u tri katergorije: ekonomsku, socijalnu i financijsku.a) Ekonomski transferni rashodi rashodi kojima drava utjee na gospodarski ivot i ekonomske tokove npr. Isplata subvencija, dotacija, regresa ili kompenzacija.b) Socijalni transferni rashodi - odnose se na rashode za sve vrste mirovina (starosne invalidske, obiteljske), naknade za vrijeme porodiljnog dopusta, pomo nezaposlenima. Isplatom ove vrste rashoda njihovim se korisnicima poveava ekonomska snaga, ali ostvareni iznos nema za osnovu izravnu proturadnju za dravu.c) Financijski transferni rashodi su oni rashodi koji se koriste za plaanje javnih zajmova, odnosno podmirivanje javnog duga.4. Novani i nenovani rashodi- najstarija vrsta rashoda. Rashodi suvremenih drava izraeni su u novcu. No u iznimnim okolnostima mogu se isplatiti u naturalnom obliku npr. Organizirani besplatni prijevoz s posla na posao.5. Produktivni i neproduktivni rashodi- ako javni rashodi imaju izravnog (izgradnja i modernizacija odreenih gospodarskih objekata) ili neizravnog utjecaja (izgradnja odreene cestovne infrastrukture) na poveanje proizvodnih kapaciteta, to jest porast prihoda produktivni rashodi. Neproduktivni rashodi-nemaju ni izravnog ni neizravnog utjecaja na poveanje gospodarskih kapaciteta npr. Rashodi za financiranje vojske ili administracije.6. Neodgodivi i odgodivi rashodi- djele se prema izvrenju rashoda. Nedgodivi su rashodi ije se izvrenje nesmije odlagati jer tako nalae Ustav i ostali zakonski propisi (isplate plaa zaposlenima, isplata mirovina) dok se odgodive rashode moe odgoditi za odreeno vrijeme (npr. Nabava novog uredskog namjetaja u nekom ministarstvu).7. Rashodi sredinjih, regionalnih i lokalnih tijela vezani su uz podjelu rashoda prema subjektu troenja. Razlikujemo: rashode sredinje drave, rashode regionalnih tijela dravne uprave i rashode lokalnih uprava i samouprava. Rashodi za obrazovanje, rashodi zdravstvenih ustanova su rashodi i sredinje drave i lokalnih tijela, a komunalni rashodi u pravilu su rashodi lokalnih tijela, odnosno jedinica lokalne samouprave.

DJZ4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE JAVNIH RASHODA:1. Zadovoljenje javnih potreba2. Njihova izraenost u novcuDJZ5.WAGNEROV ZAKONA. Wagner je u 19. St. Izuavao injenicu da se u gotovo svim sustavima javnih financija biljei stalni porast javnih rashoda. Razloge za ovo poveanje treba traiti u injenici da se dravne funkcije stalno proiruju, odnosno, s jedne strane, postojee funkcije se poveavaju, a s druge strane, javljaju se i nove funkcije.Stalni porast javnih rashoda, prisutan u suvremenim dravama, objanjava se kao meudjelovanje niza raznolikih okolnosti, onih ekonomske, demografske ili politike prirode, ali na porast javnih rashoda mogu djelovati i neke sluajne okolnosti, poput rata.

14. OBJASNITE STRUKTURU JAVNIH RASHODA DRAVNOG PRORAUNA RH PREMA EKONOMSKOJ KLASIFIKACIJI

Strukturu javnih rashoda dravnog prorauna u RH ine:- Naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade najvea stavka i to s prosjenim udjelom 53,4% - one se najveim djelom odnose na rashode za mirovine i zdravstvo, ali takoer i rashodi za djeji doplatak, rodiljne naknade, naknade za nezaposlne i skrb o braniteljima.- Rashodi za zaposlene obuhvaaju plae i ostale rashode za zaposlene te doprinose na plae- Materijalni rashodi naknade trokova zaposlenima, rashodi za tekue i investicijsko odravanje, uredski materijal, vojnu opremu, usluge-Financijski rashodi-kamate za izdane vrijednosne papire, kamate za primljene zajmove i ostali financijski rashodi- Subvencije- su tekua nepovratna sredstva koja drava daje poduzeima kako bi poticala njihovu proizvodnju, kompenzirala njihove gubitak, odravala nie cijene odreenih proizvoda- Pomoi dane u inozemstvo i unutar ope drave vezane su uz pomoi koje se unutar ope drave dodjeljuju lokalnim jedinicama i ostalim razinama dravne vlasti (99% ove skupine rashoda), pomo inozemnim vladama i organizacijama (0,9%)-Ostali rashodi ukljuuju tekue i kapitalne donacije, kazne, penale i naknade teta, izvanredne rashode i kapitalne pomoi (financiranje tekuih i kapitalnih ulaganja u kulturi, znanosti, turizmu)-Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u RH prema srednjoronim planovima kretati e se u iznosu od oko 0,5% BDP, ova skupina rashoda vezana je uz kapitalne investicije u znanosti i kolstvu, zdravstvu, pravosuu, zatiti okolia- rashodi za nabavu neproizvedene imovine- rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine- rashodi za nabavu plemenitih metala- strateke zalihe- rashodi za dodatna ulaganja u nefinancijskoj imovini

15. 041012KP OBJASNITE TO JE DRAVNI PRORAUN I PO EMU SE ON RAZLIKUJE OD KONSOLIDIRANOG PRORAUNA OPE DRAVEDravni proraun je nakon Ustava najvaniji dokument kojim se definira i opisuje funkcioniranje jedne drave, odnosno moemo rei da je to osnovni instrument financiranja javnih rashoda. On nam pokazuje stanje u javnim financijama te dravne prioritete i politike odnose. Proraunom se oituje zadaa Vlade da prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva na prikladan nain te da odgovorno i uinkovito raspodjeli i iskoristi prikupljena sredstva. Dravni proraun je proraun sredinje drave. Zajedno sa proraunima izvanproraunskih korisnika ini konsolidiranu sredinju dravu.Funkcije prorauna:- prikaz najvanijih ciljeva drave u fiskalnoj ogidni (u HR se poklapa s kalendarskom godinom)- njegova uloga kao instrumenta kojim drava utjee na ekonomsko stanje zemlje- kontrola prikupljanja i troenja proraunskih sredstava- analitika funkcija proraunaKonsolidirani proraun ope drave Konsolidirani PRORAUN OPE DRAVE dobiva se zbrajanjem:- dravnog prorauna- prorauna izvanproraunskih korisnika- prorauna JLP(R)S jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno prorauna opina, gradova i upanija te Grada ZagrebaS time da se iskljue meusobni transferi.

Konsolidirani proraun ope drave prikazuje veliinu, odnosno ukupne javne prihode i javne rashode na razini ope drave, kao i visinu i nain financiranja eventualnog manjka/vika.

DJZ6. BITNI ELEMENTI PRORAUNA vezani su uz njegove slijedee karakteristike:- proraun je sustavni brojani prikaz prihoda i rashoda- vezan je uz budue razdoblje (donosi se koncem kalendarske godine za drugu) i planskog je karaktera- planirani prihodi i rashodi trebaju biti uravnoteeni-iz prorauna su vidljive planirane dravne aktivnosti, odnosno mjere za njihovo ostvarenje

DJZ7. TEMELJNA NAELA kojma je potrebno rukovoditi se pri donoenju dravnog prorauna:1. Naelo transparentnosti2. Naelo jedinstva i tonosti3. Naelo univerzalnosti4. Naelo specijalizacije5. Naelo periodinosti6. Naelo uravnoteenosti7. Naelo dobrog financijskog upravljanja

16. NABROJITE I OBJASNITE FAZE PRORAUNSKOG PROCESA U HRVATSKOJ

A. FAZA IZRADE PRORAUNA

1. Ministarstvo poziva sve korisnike da dostave podatke o sredstvima koja su im potrebna za financiranje u iduoj godini2. Sastavljeni prijedlozi biti e dostavljeni MF ( Ministarstvu financija)3. MF analizira podnesene zahtjeve s formalne (provjera da li su se proraunski korisnici drali zadanih tehnikih uputa) i materijalne strane (da provjeri jesu li planirani svi izdaci koje proraunski korisnici moraju izvriti)4. Na temelju podnesenih zahtjeva MF sastavlja Nacrt prorauna i dostavlja ga Vladi na razmatranje5. Vlada u izmjenjenom obliku ili u cjelosti prihvaa nacrt prorauna koji tad postaje Prijedlog prorauna te se upuuje Saboru na daljnji postupak6. Zajedno s prijedlogom dravnog prorauna s obrazloenjem, podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproraunskih fondova s obrazloenjem te konani prijedlog o izvravanju dravnog prorauna

B. POSTUPAK DONOENJA PRORAUNA

1. O Prijedlogu prorauna najprije se raspravlja na Odboru za financije i dravni proraun2. Nakon toga Prijedlog prorauna se uz eventualne primjedbe i nadopune razmatra na sjednici Sabora3. Nakon to je u Saboru proraun izglasan,donosi se zakon o izvrenju dravnog prorauna

C. FAZA IZVRENJA PRORAUNA

1. Izvriti proraun znai prikupiti planirane prihode, odnosno utroiti ih za one svrhe i u onim iznosima kojia su bili planirani. MF odnosno njegovo tijelo Dravna riznica, obavlja sve poslove vezane uz planiranje, izvrenje i sam nadzor dravnog prorauna2. Vlada u utvrenim rokovima dostavlja predsjedniku Sabora izvjea o izvrenju dravnog prorauna. Faza izvrenja prorauna zavrava 31.12. proraunske godine zatvaranjem rauna kod HNB i drugih poslovnih banaka.

D. KONTROLAKontrolu, nadzor i reviziju koritenja proraunskih sredstava pojedinih proraunskih korisnika obavljaju MF i Dravni ured za reviziju (vanjski nadzor), ali i svaki proraunski korisnik za sebe (unutrnji nadzor u sklopu proraunskih korisnika).

ZAVRNI RAUN donosi se prema istom postupku i uz sudjelovanje gotovo istih tijela kao i pri donoenju prorauna. Osim podataka o proraunskim prihodima i rashodima, tu se nalaze i podaci o njihovom ostvarenju.

17. TKO SU NAJVANIJI SUDIONICI PRORAUNSKOG PROCESA I KOJA JE NJIHOVA ULOGA?1.Proraunski korisnici dostavljaju podatke o sredstvima koja su im potrebna za financiranje u iduoj proraunskoj godini2. Ministarstvo financija nadleno dravno tijelo za izradu prorauna, sastavlja Nacrt prorauna3. Vlada RH prihvaa nacrt prorauna koji tad postaje Prijedlog prorauna te ga upuuje Saboru4. Sabor RH Vlada mu podnosi Prijedlog prorauna, razmatra prijedlog prorauna na sjednici, na kojoj se razmatra politika Vlade i ministri prikazuju svoj dotadanji rad i budue planove. Nakon sasluanih izvjea i provedene rasprave pristupa se glasovanju. Nakon to proteku tri dana od dana rasprave. Ako se proraun ne izglasa u roku od 120 dana od kada je predloen Predsjednik Republike, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov potpis, moe raspustiti HR sabor i raspisati nove izbore.5. Dravni ured za reviziju (vanjski nadzor) i unutarnji nadzor provode kontrolu, nadzor i reviziju koritenja proraunskih sredstava pojedinih proraunskih korisnika, kao i MF6. Odbor za financije i dravni proraun raspravlja se o prijedlogu prorauna7. Odbor za zakonodavstvo koji razmatra sva zakonodavna pitanja i akte koje donosi Sabor8. Dravna riznica- obavlja sve poslove vezane uz planiranje, izvrenje i sam nadzor dravnog prorauna. Ima tri funkcije: priprema prorauna, izvrenje prorauna i upravljanje likvidnou i javnim dugom.

18. TO SU TO PRORAUNSKI CIKLUSI I KOLIKO TRAJU?U suvremenim dravama obino traju oko tri godine. Koncem tekue godine donosi se proraun za iduu kalendarsku godinu, u kojoj e se i izvravati, a u godini nakon toga uslijedit e donoenje zavrnog rauna i kontrola prorauna.1 .Planiranje i priprema kraj kalendarske godine2. Izvravanje prorauna tekua godina3. Revizija javnih rashoda godina nakon izvrenja

19. KOJA JE RAZLIKA IZMEU NACRTA I PRIJEDLOGA PRORAUNA?Nacrt prorauna formira se na temelju podnesenih zahtjeva proraunskih korisnika, a Prijedlog prorauna je Nacrt prorauna kojeg u izmjenjenom obliku ili u cjelosti prihvaa Vlada te ga takvog upuuje Saboru na daljnji postupak.

20.041012 NABROJITE I OBJASNITE PRORAUNSKE KLASIFIKACIJEKlasifikacija rashoda se provodi po: institucijama, funkcijama, ekonomskim kategorijama, programima, aktivnostima i projektima. Proraunske klasifikacije predstavljaju okvir za sustavno praenje prihoda i rashoda prema nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja.Organizacijska klasifikacija - je prikaz povezanih i meusobno usklaenih cjelina prorauna i proraunskih korisnika koje odgovarajuim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve, a razvrstane su u razdjele, glave i proraunske korisnike.Funkcijska klasifikacija - je prikaz rashoda prorauna te proraunskih i izvanproraunskih korisnika razvrstanih prema njihovoj namjeni.Ekonomska klasifikacija je prikaz prihoda prema pojedinim vrstama te rashoda prema ekonomskoj namjeni kojoj slue. Oni su razvrstavni u razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne raune.Programska klasifikacija je prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova definiranih u skladu s aktima planiranja te ciljevima i zadaama prorauna i izvanproraunskih korisnika.Lokacijska klasifikacija prikazuje rashode prema terirtorijalno definiranim cijelinama u skladu s ustrojem RH, drava EU i ostalih drava.Klasifikacija prema izvorima finaciranja prikazuje vrste prihoda koji se koriste za financiranje pojedinih rashoda.20. TO JE DRAVNA RIZNICA I KOJE SU NJEZINE FUNKCIJE?Dravna riznica organizacija u sastavu MF u kojoj se obavljaju poslovi to se odnose na pripremu i konsolidaciju prorauna, izvravanje dravnog prorauna, dravno raunovodstvo te na upravljanje javnim dugom, financijskom i nefinancijskom imovinom drave. Dravna riznica ima tri glavne funkcije: priprema prorauna, izvrenje prorauna i upravljanje likvidnou i javnim dugom.21. U KOJOJ SU MJERI GRAANI INFORMIRANI O PRORAUNSKOM PROCESU TE U KOJOJ MJERI ONI NA NJEGA UTJEU?Graani su informirani o proraunskom procesu gdje se Dravni proraun objavljuje u NN, a prorauni lokalnih jedinica objavljuju se u slubenim glasilima lokalnih jedinica. No vrlo je upitan utjecaj graana na Dravni proraun.22.OBJASNITE STRUKTURU DRAVNOG PRORAUNA RHDravni proraun podjeljen je u dva djela:1. OPI DIO PRORAUNA sastoji se od :a)- rauna prihoda i rashodab)- rauna financiranja 2. POSEBNI DIO PRORAUNA- sastoji se od:- plana rashoda proraunskih korisnika rasporeenih prema organizacijskoj i ekonomskoj klasifikaciji te prema tekuim i razvojnim programima.

1.a) raun prihoda i rashoda prikazuje prihode i rashode drave u jednoj godini.Prihodi se mogu ostvariti u obliku: 1. Prihoda poslovanja-ine vie od 99% ukupnih prihoda dravnog prorauna porezni prihodi (ukljuuju sve vrste poreza), doprinosi (za mirovinsko, zdravstveno, zapoljavanje) te ostale vrste prihoda (pristojbe, kazne, prihodi od imovine, razne vrste donacija)2. Prihoda od prodaje nefinancijske imovineRashodi se dijele na:1. Rashode poslovanja ine oko 98% ukupnih rashoda, 70% ovih rashoda ine socijalne naknade i rashodi za zaposlene2. Rashode za nabavu nefinancijske imovine odnose se na rashode za kupnju graevinskih objekata ili zemljita, stratekih zaliha i tome slino1.b) Raun financiranja vaan je zato to omoguuje uvid u naine financiranja poveane potronje, odnosno naine ulaganja u sluajevima poveane zarade. Na ovom raunu se evidentira to drava ini s eventualnim vikom sredstava, odnosno na koji nain financira eventualni manjak kad su rashodi vei od prihoda. Razlika izmeu primitaka (primici od financijske imovine i zaduivanja) i izdataka (izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova) je neto financiranje, tj. iznos koji mora biti jednak manjku/viku iz rauna prihoda i rashoda, odnosno neto zaduivanju drave.

23. KADA DOLAZI DO REBALANSA PRORAUNA?Do rebalansa prorauna odnosno izmjeni proraunskih iznosa u odnosu na plan prorauna koji je donesen na poetku kalendarske godine pristupa se kada je naelo uravnoteenosti prorauna narueno. Bilo da su prikupljeni prihodi vei od planiranih (proraunski suficit) ili ako su rashodi vei od prihoda (proraunski deficit).

24. JE LI DRAVNI PRORAUN CJELOVITI PRIKAZ SUSTAVA JAVNOG FINANCIRANJA?Dravni proraun detaljan je prikaz namjene i prikupljanja javnih prihoda, odnosno naina i troenja javnih rashoda. Meutim, uz njega moramo imati u vidu i proraune izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna i proraune lokalnih jedinica.

25. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE VRSTE PRIHODA POSLOVANJA S KOJIMA SE SUSREEMO U PRORAUNU.1. Porezni prihodi: porezni dohodak, porez na dobit, porez na imovinu, poreza na robu i usluge (PDV, troarine i sl.), carine i carinske pristojbe2. Doprinosi za: mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, zapoljavanje3. Ostali prihodi: pomoi (meunarodnih organizacija, inozemnih vlada, iz prorauna), prihodi od imovine, prihodi od upravnih pristojbi i po posebnim propisima, prihodi od vlastite djelatnosti, kazne, donacije

26. OBJASNITE TO JE RAUN FINANCIRANJARaun financiranja vaan je zato to omoguuje uvid u naine financiranja poveane potronje, odnosno naine ulaganja u sluajevima poveane zarade. Na ovom raunu se evidentira to drava ini s eventualnim vikom sredstava, odnosno na koji nain financira eventualni manjak kad su rashodi vei od prihoda. Razlika izmeu primitaka (primici od financijske imovine i zaduivanja) i izdataka (izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova) je neto financiranje, tj. iznos koji mora biti jednak manjku/viku iz rauna prihoda i rashoda, odnosno neto zaduivanju drave.

27. KOJI SU SUSTAVI SOCIJALNOG OSIGURANJA PRISUTNI U RH?U RH prisutni su slijedei sustavi socijalnog osiguranja:1. MIROVINSKO OSIGURANJE2. ZDRAVSTVENO OSIGURANJE3. PRAVO ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI4. SOCIJALNA SKRB5. RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE6. DOPLATAK ZA DJECU

DJZ8. ZAJEDNIKA OBILJEJA OSIGURANIH RIZIKA SU:1. Obvezatnost plaanja2. Prisilnost3. Zakonska reguliranost4. Povezanost naknada i uplaenih doprinosa5. Isplata naknade po nastupu osiguranog sluaja6. Optereenje ogranienog broja osiguranika7. Utjecaj na preraspodjelu dohotka8. Osnovica za plaanje doprinosa je dohodak

28. OBJASNITE BEVERIDGEOV I BISMARCKOV MODEL FINANCIRANJA SOCIJALNOG OSIG.

Bismarckov sustav po njemakom kancelaru Ottu von Bismarcku, 1883. Postavio je temelje sveobuhvatnog socijalnog osiguranja. Karakteristike ovog sustava su: osiguranici su zaposlenici, financira se putem doprinosa, progresivno sukladno dohotku, a doprinosi se plaaju na temelju plae.Beveridgeov sustav nazvan je po Williamu H. Beveridgeu koji je 1942. G. Predstavio opseno izvjee o socijalnoj politici. Sadravalo je konkretne prijedlog za stvaranje sveobuhvatnog socijalnog osiguranja koje bi ukljuivalo zdravstveno osiguranje, pomo obiteljima, zadravanje visoke i stabilne stope zaposlenosti te zatitu od masovne nezaposlenosti. Temeljna obiljeja ovog sustava su da ukljuuje cijelu populaciju, primarno je financiran iz dravnog prorauna putem poreza i zahtjeva ravnomjerne, sigurne uplate.

DJZ9. TO JE MIROVINSKI SUSTAV I KOJE RIZIKE POKRIVA?Mirovinski sustav predstavlja skup pravnih normi, financijskih i institucionalnih aranmana kojima se regulira osiguranje od rizika starosti, invalidnosti i gubitka hranitelja. Najvanija svrha postojanja mirovinskog sustava je osiguranje stabilnog i sigurnog izvora prihoda starijim graanima. On pokriva tri rizika: starost, nesposobnost ostvarivanja dohotka te skrb o osobama koje ostanu nakon smrti osiguranika.

29. PREMA KOJIM KRITERIJIMA SE MOGU RAZLIKOVATI MIROVINSKI SUSTAVI TE KOJE SU VRSTE?Mirovinske sustave razlikujemo prema slijedeim kriterijima:1. Prema kriteriju NAINA FINANCIRANJA1. MEUGENERACIJSKA SOLIDARNOST- financiraju se iz tekue uplate doprinosa, to znai da aktivni zaposlenici plaaju mirovine sadanjim generacijama umirovljenika.2. KAPITALIZIRANA TEDNJA- izdvajanje doprinosa zaposlenih i tednja za vlastite budue mirovine. Imaju utjecaj na poveanje ukupne razine nacionalne tednje. 3. MJEOVITI SUSTAVI- prisutni u veini razvijenih drava. Uz javne sustave koji se temelje na generacijskoj solidarnosti, egzistiraju i dodatni kapitalizirani mirovinski sustavi.2. Prema kriteriju NAINA UPRAVLJANJA SREDSTVIMA:1. JAVNI OBVEZNI MS obvezni mirovinski fondovi, obuhvaaju ukupno zaposleno stanovnitvo. Glavne su im karakteristike da su u vrijeme nastanka bili izrazito jeftini, nisu zahtjevali visoke stope doprinosa za financiranje i sve donedavno osiguravali su visoke razine mirovina. Izuzetno su osjetljivi na: demografsku tranziciju (starenje stanovnitva, izraava se u sve veem udjelu osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovnitvu) i probleme koji proizlaze iz sustava meugeneracijske solidarnosti.2. PRIVATNI MS privatni mirovnski fondovi, najee se formiraju u okviru velikih poduzea, grane djelatnosti ii sindikalnih udruenja. Djeluju na naelu kapitalizacije uplata lanova. 3. KOMPANIJSKI MS organiziraju ih velike korporacije, a osnivaju se radi zadovoljavanja interesa zaposlenih. Veinom se radi o osnivanju privatnih mirovniskih fondova.4. MJEOVITI MS- kombinacija osnovnih elemenata javnih i privatnih mirovinskih sustava. Njihova osnovna prednost je diversifikacija rizika razliitih sustava te koritenje pozitivnih strana pojedine vrste mirovinskih sustava.3. Prema kriteriju NAINA DEFINIRANJA VISINE MIROVINE1. SUSTAV DEFINIRANIH DOPRINOSA - mirovina se rauna prema uplaenim doprinosima2. SUSTAV DEFINIRANIH BENEFICIJA mirovina se rauna prema zadanoj formuli, bez obzira na iznos svote doprinosa uplaene u sustav.

30. KOJE INSTITUCIJE DJELUJU U OKVIRU SUSTAVA MIROVINSKOG OSIGURANJA?HANFA Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga predstavlja regulatornu i nadzornu instituciju koja titi interese lanova mirovinskih fondova i korisnika mirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju kapitalizirane tednje.REGOS Sredinji registar osiguranika je institucija koja prikuplja doprinose i vodi individualne raune osiguranika te najmanje jednom godinje izvjetava osiguranike o njihovim sredstvima. Vidi SKR 88.HZMO- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osnovna svrha mu je da brine o ostvarivanju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Prikuplja doprinose i isplauje mirovine.

31. KAKO SE KRETAO ODNOS BROJA OSIGURANIKA I UMIROVLJENIKA I KAKAV JE TO UTJECAJ IMALO NA SUSTAV MEUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI? Poetkom procesa tranzicije drastino je narasla nezaposlenost ime se smanjio i broj osiguranika, a broj umirovljenika je osjetno porastao. Nepovoljan omjer umirovljenika i osiguranika (1:1,36) u konanici je doveo do: - velikog udjela izdataka za mirovine i mirovinske doprinose u BDP-u, -velikog deficita mirovinskog sustava temeljenog na meugeneracijskoj solidarnosti i - niskog omjera prosjene mirovine prema prosjenoj plai Vidi SKR 89.

32. 01021340912 200612KP 120612KC specifinosti II mirovinskog stupa i uloga obveznih mirovinskih f. OPIITE PROMJENE KOJE SU NASTALE U SUSTAVU MIROVINSKOG OSIGURANJA U PRVOJ I DRUGOJ FAZI REFORME.MALA REFORMA prva faza reforme MS na temelju meugeneracijske solidarosti, zapoela 1999.g.Najvanije promjene:- podignuta dobna granica za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za pet godina (za mukarce na 65 godina i za ene na 60 godina)- izmjenjena definicija invalidnosti, koja je bitno razliita i restriktivnija od prijanje definicije invalid.- promjenjena formula za odreivanje mirovine:Mirovina=najpovoljniji prosjeni vrijednosni bodovi x mirovinski sta x polazni faktor = osnovni bodovi x mirovinski faktor x aktualna vrijednost mirovine (M=NPVB x S x PF= OB x mf x AVM)VELIKA REFORMA druga faza reforme, provedena tijekom 2001. I 2002. G. nain financiranja mirovina iskljuivo iz dravnog sustava promjenjen je u mjeoviti dravni i privatni. Uvedeno je trodjelno mirovinsko osiguranje i usvojeni zakoni kojima se na bitno drugaiji nain ureuje mirovinsko osiguranje ( privatni nositelji osiguranja, kapitalno financiranje, odreeni doprinosi i osobni rauni mirovinske tednje). Promjena sustava oitovala se uvoenjem dva dodatna stupa mirovinsko osiguranja:PRVI STUP nije se mijenjao i zadrao je naelo tekue raspodjele i generacijske solidarnosti te obveznosti. Vidi SKR 83DRUGI STUP- obvezan je za sve osiguranike, a temelji se na individualiziranoj kapitaliziranoj tednji pa e osiguranici osigurani u drugom stupu imati pravo na dvije mirovine, jednu iz prvog stupa i jednu iz drugog stupa. Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje danas iznosi 20% bruto plae, od ega je 15% namjenjeno financiranju prvog stupa, a ostatk 5%, priprada financiranju drugog stupa. Vidi SKR 84TREI STUP uveden je dodatno i nije obvezan, namjenjen je onima koji se ele dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti. Utemeljen je na kapitalnom financiranju, ali se iznos doprinosa odreuje ugovorom izmeu osiguranika i mirovinskog fonda. Time ni iznos mirovine nije unaprijed oreen, ve ovisi o iznosu uplaenom na osobni raun.Vidi skr 85

33. TO SU OSOBNI RAUNI?Sredstva doprinosa po stopi 5% od svakog osiguranika idu na njegov osobni raun i njegovo su vlasnitvo. Raun se otvara u obveznom mirovinskom fondu prema izboru osiguranika kada HZMO dostavi REGOS-u podatke o statusu osiguranika, a svakom osiguraniku omoguen je uvid u stanje na njegovom raunu. Osobni rauni se vode u obraunskim jedinicama koje tvore proporcionalni udio u ukupnoj neto imovini fonda.

34.NAVEDITE I OBJASNITE VRSTE MIROVINA KOJE MOE OSTVARITI OSIGURANIK ILI LAN OBITELJI OSIGURANIKAMirovina moe biti:1. STAROSNA I PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA osiguranik mora ispunjavati uvjet starosti (navrenih 65 godina ivota) i uvjet staa (najmanje 15 godina mirovinskog staa. Prijevremna starosna mirovina (60 godina ivota) i 35 godina mirovinskog staa.2. INVALIDSKA MIROVINA - moraju biti ispunjeni uvjeti invalidnosti (moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, olzjede na radu ili profesionalne bolesti) i uvjet staa (mirovinski sta mora pokrivati najmanje jednu treinu radnog vijeka)3. OBITELJSKA MIROVINA pravo na nju imaju lanovi obitelji umrlog osiguranika u koje se ubrajaju udovac/udovica, razvedeni brani drug ( ako mu je sudskom odlukom dosueno pravo na uzdravanje), izvanbrani drug (uz uvjet zajednikog ivota najmanje tri godine), dijete i roditelj pod odreenim uvjetima propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju.

35. KAKO SE FINANCIRA SUSTAV MIROVINSKOG OSIGURANJA U RH?Mirovinsko osiguranje u RH veinom se financira prihodima od doprinosa za mirovinsko osiguranje (oko 54%), a ostatak ine prihodi iz dravnog prorauna (oko 46%).

36. OBJASNITE MODELE FINANCIRANJA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA1. TRINI MODEL privatni, preteno privatno financiranje, SAD2. BEVERIDGEOV MODEL- javni model, financiranje porezima, GB, Italija, panjolska, vedska3. BISMARCKOV MODEL kombinirani sustav, financiranje doprinosima, Fr, Njem, Austrija, Japan

DJZ10. TO JE ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I OD KOJIH SUBJEKATA SE SASTOJI?Zdravstveno osiguranje pokriva rizik bolesti i rizik visoke starosti. Rizik bolesti se odnosi na pokrivanje trokova medicinskog zbrinjavanja i naknadu plae za vrijeme boelsti, dok je rizik visoke starosti vezan uz osiguranikovu dob. Primarna zadaa zdravstva je uinkovito upravljanje rizicima bolesti i visoke starosti. Unutar sustava zdravstvene zatite dolazi do interakcije triju subjekata:1. Pruatelji usluga oni koji provode zdravstvenu zatitu koji su za to ospsobljeni i plaeni zdravstveni djelatnici i ustanove2. Korisnici usluga- svi stanovnici kojima su potrebne usluge zdravstvenih djelatnika pa tako i sami zdravstveni djelatnici3. Posrednici putem kojih se ureuju odnosi korisnika i pruatelja zdravstvenih usluga obvezna i doborovollan osiguranja, dravni fondovi, ministarstvo, lokalne vlasti i sl.

37.KOJI SU IMBENICI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA U HR?1. Ministarstvo zdravlja RH krovna organizacija zdravstvenog sustava koja se bavi planiranjem i upravljanjem zdravstvenom zatitom na razini itave zemlje.2. upanijske i gradske zdravstvene vlasti odgovorne za funkcioniranje opih bolnica i zdravstvene slube na prvoj razini3. Hrvatska lijenika, stomatoloka i farmaceutska komora- zastupaju interese svojih lanova4. Hrvatski lijeniki zbor brine se o usavravanju svojih lanova, meunarodnom povezivanju te etikom ponaanju lanova5. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje HZZO provodi obvezno zdravstveno osiguranje na naelima uzajamnosti i solidarnosti meu osiguranicima

38. KAKO JE ORGANIZIRANA ZDRAVSTVENA ZATITA U HR?U HR je zdravstveno osiguranje organizirano kao obvezno i dobrovoljno.

39. NAVEDITE I OPIITE OSNOVNA OBILJEJA ZDRAVSTVENE ZATITE U HROBVEZNO zdravstveno osiguranje provodi HZZO, a njima se svim osiguranim osobama osiguravaju prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naelima uzajmnosti, solidarnosti i jednakosti. Prava iz obveznog osiguranja obuhvaaju:- pravo na zdravstvenu zatitu- prava na novane naknade DOBROVOLJNO zdravstveno osiguranje obuhvaa:- dopunsko zdravstveno osiguranje neivotno osiguranje i ugovara se kao dugorono osiguranje, najmanje u trajanju od godine dana, ovim osiguranjem osigurava se pokrie trokova zdravstvene zatite iz obveznog zdravstvenog osiguranja- dodatno zdravstveno osiguranje - neivotno osiguranje i ugovara se kao dugorono osiguranje, najmanje u trajanju od godine dana, ono osigurava vii standard zdravstvene zatite te vei opseg prava u odnosu na obvezno zdravstveno osiguranje- privatno zdravstveno osiguranje osigurava zdravstvenu zatitu osobama koje borave u RH, a koje se nisu obvezne osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranjuDobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi drutvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu za obavljanje te vrste osiguranja od nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja.

40. KAKAV JE SUSTAV FINANCIRANJA ZDRAVSTVENE ZATITE U HR?Sustav financiranja zdravstvene zatite u RH je kombiniran.Prije svega se primjenjuje MODEL SOCIJALNOG OSIGURANJA, u kojem se sredstva za zdravstvenu zatitu prikupljanju obveznim doprinosima koje plaaju zaposlenici i poslodavci. Doprinosi obveznog osiguranja prikupljaju se putem Vlade i akumuliraju u Dravnoj riznici. Plaaju ih poslodavci NA plae, a iznose 13%. Proraunska sredstva za zdravstveno osiguranje odreuju se godinje i doznauju na raun HZZO. Premije dopunskog osiguranja prikuplja sam HZZO.Zdravstvena zatita se osim doprinosa financira i putem:- nadoplata- premija dobrovoljnog osiguranja- premija privatnog osiguranja- dravnog prorauna- prorauna lokalne samouprave

Zdravstvene ustanove prihode ostvaruju od:- HZZO ( obvezno zdravstveno osiguranje OZO i dopunsko zdravstveno osiguranje DZO)- upnija, odnosno gradova- dravnog prorauna-HZZOZZR Hrvatskog zavoda zatite zdravlja na radu- participacije, odnosno sudjelovanja osigurane osobe u trokovima lijeenjem - vlastitih izvora

41. KOJA PRAVA SE OSTVARUJU PUTEM PRAVA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI?Na temelju osiguranja za sluaj nezaposlenosti, nezaposlene osobe ostvaruju prava na:- novanu naknadu- mirovinsko osiguranje- novanu pomo i naknadu trokova za vrijeme obrazovanja- jednokratnu novanu pomo i naknadu putnih i selidbenih trokova

DJZ11. FUNKCIJE HZZ- Hrvatskog zavoda za zapoljavanjeHZZ je tijelo javne vlasti koje na temelju javnih ovlasti provodi programe se zadaom rjeavanja pitanja iz problematike vezane uz zapoljavanje i nezaposlenost. Djelatnosti HZZ ine:- posredovanje pri zapoljavanju- priprema za zapoljavanje- profesionalno usmjeravanje- prava na osnovi nezaposlenosti- obrazovanje za zapoljavanjeKorisnici usluga HZZ-a su:- nezaposlene osobe- poslodavci-poduzea- obrtnici, poduzetnici- traitelji zaposlenja- uenici, studenti i ostaliZavod odrganizacijski posluje na dvije razine: - sredinja sluba kreira jedinstvenu metodologiju za strunu i operativnu provedbu postupaka iz podruja djelatnosti HZZ-a, odnosno provodi i osmiljava nacionalnu politiku zapoljavanja te daje smjernice za rad podrunim slubama i ispostavama- podrune slubeZadatke i zadae iz osnovne djelatnosti HZZ-a obavljaju 22 podrune slube i 95 ispostava u RH.Izvori sredstava HZZ-a ine:- doprinosi poslodavaca- doprinosi radnika- drugi izvor po posebnom zakonuADMINISTRATIVNA RAZINA NEZAPOSLENOSTI HZZ vodi slubenu evidenciju nezaposlenih osoba na temelju predanih zahtjeva za ostvarivanje naknadeANKETNA NEZAPOSLENOST temelji se na iskazima ispitanika o vlastitom radnom angamanu, te aktivnostima traenja posla. Te podatke prikuplja i obrauje Dravni zavod za statitiku, podaci o nezaposlenosti koji se dobivaju temeljem popisa stanovnita ne pruaju realnu i dovoljno aurnu sliku o stanju nezaposlenosti pa se stoga i rijetko koriste.

DJZ12. MJERE SUZBIJANJE NEZAPOSLENOSTI1. PASIVNE MJERE2. AKTIVNE MJEREPASIVNE MJERE SUZBIJANJA NEZAPOSLENOSTI- zasnivaju se na pruanju socijalne i materijalne pomoi nezaposlenima. Pasivne mjere u RH odnose se na ve spomenutu:- novanu naknadu- pravo na novanu pomo i naknadu trokova za vrijeme obrazovanja- pravo na jednokratnu novanu pomo- naknadu selidbenih i putnih trokova- pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranjeAKTIVNE MJERE SUZBIJANJA NEZAPOSLENOSTI - potiu potranju za radom i tu moemo ubrojiti slijedee mjere:- otvaranje novih radnih mjesta pokretanjem javnih radova- posredovanje i savjetovanje od strane slubi zapoljavanja- struno osposobljavanje, prekvalifikacija- pomo pri samozapoljavanju i sufinanciranje zapoljavanja- skraivanje radnog vremena- poticanje goegrafske, profesionalne i ekonomske aktivnosti- smanjenje iznosa naknade za nezaposlene

DJZ13. OBJASNITE ULOGU SOCIJALNE SKRBISocijalna skrb usmjerena je na suzbijanje siromatva, socijalne ugroenosti i iskljuenosti.U RH za poslove socijalne skrbi nadleno je Ministarstvo socijalne politike i mladnih koje zajedno s jedinicima podrune (regionalne) i lokalne samouprave ustrojava i usklauje djelatnost socijalne skrbi.KORISNICI SOCIJALNE SKRBI- 1. Kategoriju ine oni koji se smatraju siromanima zbog toga to uope nemaju vlastitih prihoda ili su ti prihodi nedostatni za podmirenje osnovnih ivotnih potreba - 2. Kategoriju ine - oni koji socijalnu skrb primaju radi zadovoljavanja specifinih potreba koje su mogle nastati veinom zbog invalidnosti, starosti, psihike bolesti, ovisnosti i dr. U ovu kategoriju ubrajaju se i djeca i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi, rtve obiteljskog nasilja...42. KAKO SE FINANCIRA SUSTAV SOCIJALNE SKRBI U RH?Financijska sredstva za provoenje programa socijalne skrbi osiguravaju se iz:- sredstava Dravnog prorauna RH oko 96%- sredstava prorauna jedinica podrune (regionalne) samouprave- sredstava prorauna jedinica lokalne samouprave- prihoda ostvarenih sudjelovanjem korisnika i njihovih obveznika uzdravanja u plaanju trokova socijalnih usluga- vlastitih prihoda- donacija, pomoi i ostalih namjenskih prihoda43. KOJA PRAVA MOGU OSTVARITI KORISNICI U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI?1. Prava na materijalne oblike socijalne pomoi pomo u gotovini, pomo u naravi te usluge2. Prava na nematerijalnu socijalnu pomo koja obuhvaa usluge socijalnog i strunog rada, a ukljuuje savjetovanje i pomaganje u prevladavnju posebnih tekoa

Zakon o socijalnoj skrbi (NN, 57/11) definira tri vrste prava:NOVANE NAKNADE I POTPORE:1. Pomo za uzdravanje2. Pomo za stanovanje3. Jednokratna pomo4. Potpore za obrazovanje5. Osobna invalidnina6. Doplatak za pomo i njegu7. Status roditelja njegovatelja8. Inkluzivni dodatakDRUGI OBLICI POMOI ubrajaju:- materijalne pomoi i potpore, kao to je prehrana u pukim kuhinjama, privremeni sjetaj beskunika u prihvatilite, poticanje rada udruga i volonterski rad u socijalnoj skrbiSOCIJALNE USLUGE obuhvaaju: sve aktivnosti, mjere i programe namijenjene spreavanju, prepoznavanju i rjeavanju problema i potekoa pojedinaca, obitelji, skupina i zajednica te poboljanje kvalitete njihovog ivota u zajednici.Vidi SKR 63

44. TO JE STOPA RIZIKA OD SIROMATVA, A TO PRAG RIZIKA OD SIROMATVA?Pokazatelje siromatva u RH izraunava Dravni zavod za statistiku na temelju podataka prikupljenih iz Ankete o potronji kuanstava.Stopa rizika od siromatva predstavlja postotak osoba koje ive u kuanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromatva. Iznosila je 21,1% u 2011.g.Prag rizika od siromatva utvruje se tako da se za sva kuanstva izrauna ekvivalentni dohodak po lanu kuanstva za koji se zatim utvruje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izraunane srednje vrijednosti ini prag rizika od siromatva. Iskazuje se u novanim jedinicama. Prag rizika od siromatva za kuanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece je u 2011. 4242 kn mjeseno.

DJZ14. DEFINIRAJTE SIROMATVO I PODJELE SIROMATVASiromatvo se najjednostavnije moe objasniti kao stanje u kojem osobe imaju neprimjerene dohotke, ali s obzirom na viedimenzionalnost pojma, jedinstvena definicija siromatva ne postoji. World Bank siromanom smatra onu osobu iji je dohodak nedovoljan za zadovoljavanje razine nunih potreba ija se razina mijenja tijekom vremena, u razliitim drutvima, u skladu sa stupnjem razvoja te drutvenim normama i vrijednostima.Imamo slijedee podjele:1. DOHODOVNO SIROMATVO- ne postoji mogunost zadovoljavanja minimalnih ivotnih potreba2. NEDOHODOVNO SIROMATVO obuhvaa i druga obiljeja, koja su vezana uz razinu obrazovanja, zdravlja i sl.

1. APSOLUTNO SIROMATVO podrazumijeva se postotak stanovnitva koje ivi ispod odreenog iznosa raspoloivog dohotka2. RELATIVNO SIROMATVO - prikazuje siromatvo u odnosu prema nacionalnom ivotnom standardu.

DJZ15. DEFINIRAJTE RODILJNE I RODITELJSKE POTPORERodiljne i roditeljske potpore ureene su Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, 85/08 i 110/08) prema kojem roditelji i s njima izjednaene osobe radi zatite materinstva i njege novoroenog djeteta i njegova podizanja imaju pravo na vremenske i novane potpore.VREMENSKE POTPORE obuhvaaju dopuste, potede od rada i propisano vrijeme za brigu o djetetuNOVANE POTPORE su naknada plae, novana naknada, novana pomo i jednokratna novana potpora za novoroeno dijete.Za provedbu ovih prava nadlean je HZZO.DJZ16. DEFINIRAJTE DOPLATAK ZA DJECUPravo na doplatak za djecu se stjee i ostvaruje ovisno o broju djece i visini ukupnog dohotka lanova kuanstava korisnika. Predstavlja novano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba radi potpore uzdravanja i odgoja djece. Sve poslove za ostvarivanja prava na doplatak za djecu obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

45.(1.)040912 230512KOL podjela javnih prihoda NABROJITE I OBJASNITE KOJE VRSTE JAVNIH PRIHODA POZNAJETEJavni prihodi su financijska sredstva koja slue dravi za podmirenje javnih potreba, odnosno rashoda. Javni se prihodi ubiru periodino, i to ponajvie iz dohtoka, odnosno prihoda, a samo ponekad ili rijetko iz imovine.Javne prihode dijelimo na:1. Originarne i derivativne2. Redovite i izvanredne3. Namjenske i nenamjenske4. Prihode irih i prihode uih teritorijalnih jedinicaORIGINIRANI PRIHODI drave su oni koje drava ostvaruje temeljem vlastite gospodarske djelatnosti, odnosno od svojih javnih poduzea (npr. Hrvatske vode, Hrvatske ceste), odnosno dravne imovine. U ukupno ubranim prihodima suvremenih zemalja ini svega oko 3%.DERIVATIVNI PRIHODI drave ostvaruju se temeljem financijskog suvereiteta drave, odnosno drava iz svog suvereniteta crpi pravo oporezivanja fizikih i pravnih osoba. Ovi se prihodi ubiru od poreznih obveznika odreene zemlje.REDOVITI PRIHODI obiljeeni su konstantnou pritjecanja, u redovitim vremenskim intervalima, ubiru se iz ekonomski obnovljivih izvora i slue za podmirenje redovitih rashoda.IZVANREDNI PRIHODI ubiru se povremeno (tijekom samo jedne ili nekoliko godina) i slue za pokrivanje izvanrednih dravnih rashoda (koji se mogu javiti u situacijama rata, recesije, prirodniih nepogoda). Primjer je bilo uvoenje kriznog poreza u sustavu poreza na dohodak.NAMJENSKI PRIHODI nazivaju se i destinirani prihodi, su oni kod kojih je unaprijed utvrena namjena troenja. (oporezivanje nafte-izgradnja cesta) Tu moemo ubroijit i doprinose (za zdravstveno, mirovinsko).NENAMJENSKI PRIHODI ii nedestinirani, slue za podmirenje svih postojeih javnih potreba. Znai, nije im unaprijed utvrena namjena troenja odnosno pri njihovom ubiranju porezni obveznici ne znaju za to e se prikupljena sredstva utroiti.PRIHODI IRIH TERITORIJALNIH JEDINICA- su prihodi ije pravo ubiranja ima sredinja drava. To su:-PDV- porez na dobit- troarinePRIHODI UIH TERITORIJALNIH JEDINICA- su prihodi koje smiju ubirati i troiti u cjelosti ili samo djelomino ue jedinice, to ovisi o teritorijalnom ustroju odreene zemlje. To su:- prihodi upanija, opina i gradovaZajedniki porezi - u odreenom postotku se dijele izmeu sredinje i lokalne drave, to su:- porez na dohodak,porez na promet nekretnina(40% dravni proraun,, 60% proraun opine ili grada)upanijski porezi ubiru ih i raspodjeljuju upanije- porez na nasljedstva i darove- porez na cestovna motorna vozila- porez na plovila- porez na automate za zabavne igre

Gradski i opinski porezi- ubiru ih i troe gradovi ili opine za financiranje zadataka iz svog djelokruga- prirez porezu na dohodak- porez na potronju- porez na kue za odmor- porez na tvrtku ili naziv- porez na koritenje javnih povrina46.(2.)230512KOL-podjela javnih prihodaKOJE KLASIFIKACIJE JAVNIH PRIHODA POZNAJETE, KOJA SU NJIHOVA OBILJEJA?JAVNE PRIHODE MOEMO PODIJELITI U DVIJE OSNOVNE VRSTE ILI SKUPINE:1. POREZNI PRIHODI koji obuhvaaju sve vrste poreza (porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, troarine, porezi na imovinu, carine)2. NEPOREZNI PRIHODI koji obuhvaaju doprinose (za zapoljavanje, mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje), pristojbe ili takseOSTALE NEPOREZNE JAVNE PRIHODE-to su prihodi od imovine, pomoi (od meunarodnih organizacija, inozenih vlada, iz prorauna), prihodi od vlastite djelatnosti, kazne i donacije

47.(3.)230512KOLTOP32-1 OBJASNITE PODJELU POREZNIH PRIHODA IZMEU RAZLIITIH RAZINA VLASTI U RH1. Dravni porezi porez na dobit- porez na dodatnu vrijednost PDV- posebni porezi i troarine2. Zajedniki porezi - u odreenom postotku se dijele izmeu sredinje i lokalne drave, to su:- porez na dohodak, - porez na promet nekretnina3. Lokalni poreziupanijski porezi ubiru ih i raspodjeljuju upanije- porez na nasljedstva i darove- porez na cestovna motorna vozila- porez na plovila- porez na automate za zabavne igreGradski i opinski porezi- ubiru ih i troe gradovi ili oopine za financiranje zadataka iz svog djelokruga- prirez porezu na dohodak- porez na potronju- porez na kue za odmor- porez na tvrtku ili naziv- porez na koritenje javnih povrina4. Ostali porezni prihodi -carine- porezi na dobitke od igara na sreu 48.(4.)061212KP TOP32-3 NABROJITE I OBJASNITE KARAKTERISTIKE POREZAPorezi su prisilno plaanje dravi za koje se ne dobiva protunaknada. Porez moe biti razrezan fizikoj osobi, nekom drugom subjektu, imovini itd. Definicija iskljuuje pristojbe i kazne, ali obuhvaa doprinose za socijalno osiguranje jer su oni prisilne naravi. (OECD)Karakteristike koje mora imati javni prihod kako bismo ga smatrali porezom:1. PRISILNOST POREZA-porezi postaju prisilni tek u trenutku dospjele, a nenaplaene porezne obveze.2. DERIVATIVNOST poreze drava ubire temeljem svog fiskalnog suvereniteta; oni nisu njezin vlastiti prihod. Porezi se ubiru od preznih obveznika te prilikom njihova ubiranja dolazi do promjene vlasnikih odnosa, njihovim se ubiranjem smanjuje ekonomska snaga fizikih osoba i gospodarskih subjekata i oni za porezne obveznike uvijek predstavljaju teret3. ODSUSTNOST NEPOSREDNE NAKNADE- od drave ne moemo trait neku izravnu protuuslugu zato to smo platili porez.4. NEDESTINIRANOST za veinu poreza u suvremenim dravama nije unaprijed utvrena namjena troenja, ve se oni slijevaju u proraun i troe na postojee rashode. (Krizni porez je bio primjer destiniranog poreza-tono se znalo u koju svrhu uveden (ublaiti posljedice recesije) i bio je u primjeni dok se nije zavrilo financiranje te svrhe).5. NEPOVRATNOST pri ubiranju poreza dolo je do trajne promjene vlasnikih odnosa, odnosno prihodi ubrani u obliku poreza postali su vlasnitvo drave i koriste za financiranje javnih rashoda.6. POREZI SE UBIRU U JAVNOM INTERESU zato da bi se mogle ispuniti mnogobrojne javne potreble.7. NOVANI SU PRIHOD DRAVE u pravilu se ubiru u novcu49.(5.) KOJIM SKUPINAMA POREZA OPOREZUJEMO KOJI POKAZATELJ EKONOMSKE SNAGE?DOHODAK Porezi na dohodak: - porez na dohodak pojedinca - porez na dohodak poduzea (dobit)POTRONJA- Porezi na potronju (promet):- PDV- troarine- porez na potronjuIMOVINA - Porezi na imovinu:- porez na kue za odmor- porez na nasljedstva i darove- porez na promet nekretnina

50.(6.)061212OBJASNITE TO JE POREZNA STOPA, A TO POREZNA OSNOVICA I NABROJITE KOJE VRSTE POREZNIH STOPA POZNAJETE.POREZNA STOPA predstavlja omjer poreznog iznosa i porezne osnovice.POREZNA OSNOVICA je tehniko-fizika ili monetarna veliina na osnovi koje se odreuje visina poreznog duga. Vrste poreznih stopa:1.PROPORCIONALNE proporcionalna stopa se ne mijenja s promjenom porezne osnovice tj. primjenjuje se stalno jednaka porezna stopa bez obzira na visinu osnovice. Pri primjeni ove stope, granina porezna stopa jednaka je prosjenoj poreznoj stopi.2. PROGRESIVNE - su one stope koje rastu s porastom porezne osnovice, odnosno prepoznati emo ih ako na rastue porezne osnovice primjenjujemo rastue porezne stope. Pri primjeni ove stope granina porezna stopa je via od prosjene porezne stope.3. REGRESIVNE prepoznat emo kada porezne stope rastu sa smanjenjem porezne osnovice, odnosno kako se porezna osnovica smanjuje tako se porezne stope poveavaju. Rijetko se susree u praksi u izravnom obliku. Pri primjeni ovih poreznih stopa granina porezna stopa je nia od prosjene porezne stope.51.(7.) TO JE PROGRESIVNI, PROPORCIONALNI I REGRESIVNI UINAK I KAKO SE MOE OSTVARITI?PROPORCIONALNI UINAK upotreba proporcionalne stope djeluje neutralno na odnose meu ekonomskim snagama, odnosno rezultat njezine primjene oitovati e se na nain da e odnosi izmeu dva porezna obveznika razliitih ekonomskih snaga prije i poslije oporezivanja ostati nepromijenjeni (ako su prije oporezivanja npr. Bili u omjeru 1:2, tako e biti i poslje oporezivanja).PROGRESIVNI UINAK- upotreba progresivnih stopa oituje se na nain da je dolo do promjene odnosa izmeu dva porezna obveznika raziliitih ekonomskih snaga prije i poslije oporezivanja i to apsolutno i relativo.Progresivni uinak se moe ostvariti kroz dva modaliteta:1. IZRAVNA (DIREKTNA) PROGRESIJA ostvaruje se kada se na poveanu poreznu osnovicu izravno primjenjuje poveana porezna stopa. Razlikujemo dvije vrste izravne progresije:1.PUNA (STALNA) PROGRESIJA javlja se kad se poveana porezna stopa primjenjuje na itav iznos porasle porezne osnovice. Primjena pune progresije dovodi do toga da ve vrlo malo poveanje porezne osnovice vodi oporezivanju viom stopom, to destimulira porezne obveznike da zarauju vie.2.RALANJENA (LOMLJENA) PROGRESIJA- javlja se kada se porezna osnovica ralani na dijelove gdje se samo na porasli dio osnovice primjenjuje uveana porezna stopa- u pravilu se danas primjenjuje.2. NEIZRAVNA (INDIREKTNA) PROGRESIJA je zanimljiva situacija koja nastaje upotrebom proporcionalne stope, meutim iako je primjenjena proporcionalna stopa uinak nije proporcionalan, ve progresivan. Takva je situacija mogua jer iako smo na rastue porezne osnovice primjenili uvijek istu, odnosno nepromijenjenu stopu, od nje smo odbili zakonom utvreni odbitak (egzistencijski minimum 1800 kn) pa su stvarno primjenjene stope ustvari rastue.S obzirom na stupanj progresivnosti, tarifa moe biti:- ubrzano progresivna >0 ubrzana progresija- linearno (ravnomjerno) progresivna =0 linearna progresija- usporeno progresivna 500.000,00 Kn plaa se porez po stopi od 20%Dobici manji od 300.000,00 Kn ne podlijeu oporezivanjuPrireiva igara na sreu plaa mjesenu naknadu ou iznosu od 10% od osnovice koju kod svih oblika lutrija ini ukupna vrijednost prodanih sreaka. Takoer su duni plaati i godinju naknadu za pravo prireivanja igara na sreu, koja se uplauje godinje u fiksnom iznosu izravno u dravni proraun.- dobici od igara klaenja kao povod oporezivanja uzima dobitke ostvarene od igara klaenja,porezni obveznici postaju fizike osobe koje su ostvarile takvu vrstu dobitka. I ovdje je obveznik obrauna i uplate poreza prireiva igara klaenja i porezna obveza nastaje u trenutku isplate dobitka. Visine stopa i dobitka iste su kao i kod oporezivanja lutrijskih igara.Prireiva je duan uplaivati godinju naknadu u iznosu od 1.000.000,00 Kn, a ako organizira i klaenje putem interaktivnih prodajnih kanala online igranja, plaa godinju naknadu od 3.000.000,00 Kn- dobici od igara na sreu na automatima i u casinima117.(1.) TO JE FISKALNA DECENTRALIZACIJA?Fiskalna decentralizacija je proces koji se oituje u prijenosu odgovornosti pruanja javnih usluga i izvora financiranja tih usluga sa sredinje drave na nie razine vlasti (lokalne jedinice).Lokalni sektor u RH ine:1. Jedinice lokalne samouprave opine i gradovi 127 gradova i 429 opina2. Jedinice podrune (regionalne) samouprave upanije 21 upanijaGrad Zagreb kao glavni grad ima status upanije, a u okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja i poslove iz djelokruga grada i djelokruga upanije.DJZ25.061212 TOP32-23 TO JE TIEBOUTOV MODEL I NABROJI TIEBOUTOVE PRETPOSTAVKETiebout tvrdi kako sposobnost pojedinaca da sele iz jednog upravnog podruja u drugo omoguuje rjeenje problema lokalnih javnih dobara slino trinome. Odnosno pojedinci glasuju nogama- pojedinci iskazuju svoje preferencije u pogledu ponude javnih dobara naseljavanjem onih lokalnih jedinica koje u najveoj mjeri zadovoljavaju njihove pojedinane interese iliti pojedinci naputaju jednu zajednicu i nastanjuju se u drugoj, koja nudi koliinu javnih usluga i poreza koja im odgovara.TIEBOUTOVE PRETPOSTAVKE:1. Drava svojim djelovanjem ne stvara vanjske uinke 2. Postoji savrena pokretljivost pojedinaca3. Stanovnici su savreno informirani o javnim uslugama i porezima u svakoj zajednici4. Postoji dovoljan broj razliitih zajednica, tako da svaki pojedinac moe pronai zajednicu koja zadovoljava njegove potrebe za javnim uslugama5. Troak po jedinici javnih usluga stalan je, tako da se pri udvostruenju koliine javnih usluga udvostrue i ukupni trokovi6. Javne se usluge financiraju proporcionalno porezom na imovinu7. Zajednice mogu usvojiti zakone o iskljuenju zona- zakonske odredbe kojima se zabranjuju odreeni naini iskoritavanja zemljitaDJZ26.040912 ZATO JE TRITE NEUINKOVITO U PRUANJU JAVNIH DOBARA

DJZ27. OATES-ov TEOREM DECENTRALIZACIJEOates objavljuje glasoviti teorem decentralizacije u kojem navodi da e lokalne jedinice uspjenije pruiti Pareto-uinkovitu razinu ponude javnog dobra nego to bi to uinila sredinja drava uz pretpostavku da su trokovi za svaku razinu ponude javnog dobra u svakoj lokalnoj jedinici za sredinju dravu i predmetnu lokalnu jedinicu jednaki.118.(2.)OBJASNITE RAZLIKU IZMEU VODORAVNIH FISKALNIH NEJEDNAKOSTI I OKOMITE FISKALNE NERAVNOTEEOKOMITA FISKALNA NERAVNOTEA predstavlja problem nedostatka prihoda lokalnih jedinica za financiranje preuzetih funkcija. Odnosno, ako lokalna jedinica nije sposobna samostalno prikupiti dovoljnu koliinu pirhoda za financiranje fiskalnih potreba, dolazi do pojave fiskalnog jaza (razlike izmeu fiskalnih kapaciteta i fiskalnih potreba) koji rezultira okomitom fiskalnom neravnoteom.etri osnovna uzorka pojave okomitog fiskalnog jaza:- neadekvatno prenoenje odgovornosti za obavljanje javnih funkcija na lokalne jedinice- centralizacija poreznih vlasti- tetna porezna konkurencija meu lokalnim jedinicama- prevelik porezni teret nametnut od strane sredinje drave koji ograniava potencijal lokalnih jedinica u oporezivanjuHORIZONTALNA FISKALNA NEJEDNAKOST- pojavljuje se kao posljedica razlika u fiskalnim kapacitetima i potrebama lokalnih jedinica iste razine vlastiTri osnovna razloga pojave sve intenzivnijih nejednakosti meu loklanim jedinicama:- trend poveane koncentracije stanovnika s veim dohocima na pojedinim zemljopisni podrujima koje je nastao kao posljedica industrijalizacije, specijalizacije i ekonomske integracije - irenje dravnih aktivnosti na svim razinama politike hijerarhije- poveanje ponude javnih uslluga na niim razinama vlasti, to je dodatno istaknulo razlike meu lokalnim jedinicama Fiskaani kapacitet lokalne jedinice oznaava sposobnost prikupljanja prihoda iz vlastiti izvora i financiranja javnih usluga.Fiskalno izravnanje 060612KCTOP32-27 politika koja se provodi sa ciljem rjeavanja problema okomite fiskalne neravnotee i horizontalne fiskalne nejednakosti iliti to je ublaavanje okomite fiskalne neravnotee i vodoravnh fiskalnih nejednakosti. Provodi se instrumentima ublaavanja okomite fiskalne neravnotee mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica, i- vodoravnih fiskalnih nejednakosti drava sustavom dotacija odnosno pomoima sredinjeg dravnog prorauna izravnim transferom nastoji pomoi jedinicama s ispodprosjenim fiskalnim kapacitetima na temelju dobrih i transparentno utvrenih kriterija dodjele dotacija. 119.(3.) TO JE VODORAVNO FISKALNO IZRAVNANJE I KOJIM INSTRUMENTIMA SE PROVODI?Vodoravnim fiskalnim izravnanjem drava nastoji smanjiti jaz imeu rashoda za utvrene obveze lokalnih jedinica u pruanju javnih usluga te raspoloivih sredstava lokalnih jedinica za njihovo financiranje. Kako bi osigurala ujednaen razvoj lokalnih jedinica, drava sustavom dotacija odnosno pomoima sredinjeg dravnog porauna izravnim transferom nastoji pomoi jedinicama s ispodprosjenim fiskalnim kapacitetima na temelju dobrih i transparentno utvrenih kriterija dodjele dotacija. Prednosti su te da drava osigurava financijska sredstva lokalnim jedinicama s ispodprosjenim prihodima, a nedostaci da lokalne jedinice zbog dotacija moda nee imati poticaj za prikupljanje veih iznosa iz vlastitih prihoda.

120.(4.) TO JE OKOMITO FISKALNO IZRAVNANJE I KOJIM INSTRUMENTIMA SE PROVODI?Okomito fiskalno izravnanje je mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda izmeu sredinje drave i lokalnih jedinica. Provodi se dijeljenjem poreznih i/ili neporeznih prihoda lokalnim jedinicama.121.(5.) KOJI SU OSNOVNI IZVORI PRIHODA LOKALNIH JEDINICA U HR?Prihodi lokalnih jedinica mogu se podijeliti na:1. Prihode od poslovanja nastaju uobiajenim poslovanjem lokalne jedinice, dominiraju strukturom ukupnih prihoda lokalne jedinice. To su:- prihodi od poreza ine 60% ukupnih prihoda lokalnih jedinica- pomoi iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar ope drave- prihodi od imovine- prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima ine oko 20% ukupnih prihoda- ostali prihodi poslovanje2. Prihode od prodaje nefinancijske imovine- potjeu od prodaje kapitalne imovine lokalne jedinice udio ovih prihoda u ukupnim prihodima lokalnih jedinica je gotovo zanemarivOstali gore navedeni prihodi ine preostalih 20% ukupnih prihoda.Lokalne jedinice ostvaruju porezne prihode iz nekoliko izvora (skupina poreza):1. upanijski porezi porez na nasljedstva i darove - porez na cestovna motorna vozila- porez na plovila- porez na automate za zabavne igre 2. Opinski ili gradski porezi prirez porezu na dohodak glavni izvor prihoda lokalnih jedinica- porez na potronju- porez na kue za odmor- porez na tvrtku ili naziv- porez na koritenje javnih povrina 3. Zajedniki porezi djele se meu razliitim razinama vlasti- porez na dohodak od 2007. U potpunosti pripadaju lokalnim jedinicama, takoer glavni izvor prihoda lokalnih jedinica- porez na promet nekretnina122.(6.)NABROJITE NAJVANIJE RASHODE LOKALNIH JEDINICA PO EKONOMSKOJ I FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJIRashodi lokalnih jedinica prema ekonomskoj klasifikaciji:Rashodi poslovanja1. Rashodi za zaposlene2. Materijalni rashodi3. Financijski rashodi4. Subvencije5. Pomoi (dane)6. Naknade graanima i kuanstvima7. Ostali rashodi Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

Rashodi lokalnih jedinica prema funkcijskoj klasifikaciji:1. Ope javne usluge2. Obrana3. Javni red i sigurnost4. Ekonomski poslovi5. Zatita okolia6. Usluge unareenja stanovanja i zajednice7. Zdravstvo8. Rekreacija, kultura i religija9. Obrazovanje10. Socijalna zatita123.(7.) NAVEDITE PRORAUNSKA OGRANIENJA ZADUIVANJA LOKALNIH JEDINICA U HRVATSKOJZaduivanje moe biti kratkorono i dugorono, a radi zatite od rizika neplaanja s ciljem sniavanja trokova zaduivanja, Vlada izdaje dravna jamstva za zaduivanje lokalih jedinica. Fiskalna disciplina u kontekstu zaduivanja, donekle je osigurana uvoenjem pojedinanih i kumulativnih (agregatnih) ogranienja zaduivanja lokalnih jedinica.Zaduiti se tako, uz prethodnu suglasnost Vlade mogu: - lokalne jedinice kojima su (u godini koja prehodi godini u kojoj se zaduuju) prihodi poslovanja bili vei od rashoda poslovanja. Ako ispunjava taj uvjet, mogu se zaduiti do razine pri kojoj ukupne godinje obveze (godinji anuiteti) ne prelaze 20% ostvarenih proraunskih prihoda iz prethodne godine. - kumulativno ogranienje nalae da se sve lokalne zajednice zajedno mogu zaduiti u iznosu od 2,3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih lokalnih jedinica u prethodnoj godini124.(8.) KOJE SU JAVNE FUNKCIJE U NADLENOSTI LOKALNIH JEDINICA?Opine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana: - ureenje naselja i stanovanje- prostorno i urbanistiko planiranje- komunalno gospodarstvo- brigu o djeci- socijalnu skrb- primarnu zdravstvenu zatiu- odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu tjelesnu kulturu i port- zatitu potroaa- zatitu i unapreenje prirodnog okolia- protupoarnu i civilnu zatitu- promet na svom podruju - te ostale poslove sukladno posebnim zakonima

125.(9.)TO SU PODRUJA POSEBNE DRAVNE SKRBI I KOJI SU KRITERIJI STJECANJA TOG STATUSA?Podruja se djele u tri skupine: u prvu i drugu ubrajaju se podruja na temelju posljedica agresije na RH, a u treu ona na temelju kriterija ekonomske razvijenosti, strukturih tekoa te demografskih obiljeja

126.(10.) TO SU BRDSKO-PLANINSKA PODRUJA?Predstavljaju kao i podruja od posebne dravne skrbi, ekonomski slabije razvijena podruja te zato ostvaruju prava iz posebnog sustava financiranja.127.(11.)ZBOG EGA GRAD ZAGREB IMA POSEBAN POLOAJ U SUSTAVU FINANCIRANJA LOKALNIH JEDINICA I KAKO SE ON MANIFESTIRA?Kao glavni grad RH koji ima status grada i upanije odraz je asimetrinog pristupa fiskalnom izravnanju.128.(12.) KOJE POGODNOSTI U SUSTAVU DIJELJENJA POREZA NA DOHODAK UIVAJU LOKALNE JEDINICE NA OTOCIMA SA SPORAZUMOM O ZAJEDNIKOM FINANCIRANJU KAPITALNIH PROJEKATA OD INTERESA ZA RAZVOJ OTOKA?Dobile su preferencijalni status u sustavu dijeljenja pirhoda od poreza na dohodak na temelju ispunjavanja posebnih kriterija koji primarno ak i nisu uspostavljeni s ciljem redistribucije, ve imaju poticajnu ulogu (kriterijski pristup). Podjela poreznih prihoda upanija 16%, grad/opina 56,5%, decentralizirane funkcije 12%, zajedniki kapitalni projekti 15,5%129.(13.)TO JE FOND IZRAVNANJA ZA DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE?Lokalnim jedinicama koje su preuzele dcentralizirane funkcije, a iz dodatnog udjela u prihodima od poreza na dohodak ne ostvare dovoljno sredstava do razine minimalnog financijskog standarda, drava dodjeljuje sredstva iz fonda izravnanja.Lokalne jedinice koje nisu u preferencijalnom sustavu, dijelom poreznih prihoda sudjeluju i u financiranju fonda izravnanja (kod standardne podjele sa 15,5% i Grad Zagreb 15,5%)130.(14.) KAKO SE U HR DIJELE PRIHODI OD POREZA NA DOHODAK I POREZA NA PROMET NEKRETNINA?Podjela poreznih prihoda u Hrvatskoj (%)

POREZ NA DOHODAKPOREZ NA PROMET NEKRETNINA

Standardna podjelaGrad ZagrebPPDS i BPPLokalne jedinice na otocimaOpa podjela

Sredinja drava40

upanija16,0010,0016,00

Grad/Opina56,5072,5090,0056,5060

Decentralizirane funkcije12,0012,0012,00

Fond izravnanja15,5015,50

Zajedniki kapitalni projekti0,000,0015,50

Prihodi od poreza na dohodak dijele se u razliitim omjerima izmeu upanija i gradova

i opina, pri emu koeficjenti raspodjele ovise o statusu lokalne jedinice (Grad Zagreb,

PPDS, BPP, te lokalne jedinice bez posebnog statusa).

131.(15.)KOLIKO SU LOKALNE JEDINICE U HR AUTONOMNE U ODREIVANJU KARAKTERISTIKA IZVORA PRIHODA I NAMJENE PRIKUPLJENIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA?Autonomne su odreivanju prireza i njegove visine.132. (16.)TO ZAKLJUUJETE O FRAGMENTIRANOSTI HRVATSKOG LOKALNOG SEKTORA?133.(17.)KAKO SE MJERI STUPANJ FISKALNE DECENTRALIZACIJE?Do danas nije uspostavljen konsenzus o tome koja je mjera fiskalne (de)centralizacije najbolja, no najee se za tu svrhu izraunava udio rashoda lokalnih jedinica u ukupim rashodima ope drave ili udio prihoda lokalnih jedinica u ukupnim prihodima ope drave (Wallis i Oates). to su ti omjeri vei smatra se da je drava decentraliziranija.Intenzitet fiskalne decentralizacije u HR jo uvijek nije dovoljno visok (ne prelazi 10,5%) da bi se HR mogla okarakterizirati kao fiskalno decentralizirana drava. Rashodi lokalnih jedinica u BDP-u bili su najvei 2009. Kada poinju padati pod utjecajem financijske krize, jedva prelaze raznu 4%.

134.(1.)061212TOP32-20 DEFICIT VS JAVNI DUGTO JE JAVNI DUG, A TO SALDO PRORAUNA DRAVE?JAVNI DUG - prikazuje stanje duga (potraivanja prema dravi) u odreenom vremenskom trenutku, odnosno prikazuje kumulativ proteklih proraunskih deficita. Javni dug najee se iskazuje u odnosu na BDP. To je dug konsolidiranog prorauna drave s danim jamstvima (potencijalne obveze).Izravni javni dug ugovorene obveze drave prema vjerovnicimaPotencijalni javni dug dio duga ije dospijee nije sigurnoFISKALNI (PRORAUNSKI) DEFICIT je varijabla tijeka koja prikazuje razliku izmeu javnih prihoda i javnih rashoda, odnosno iznos neto zaduenja u jednoj kalendarskoj godini. Deficit se najee iskazuje u odnosu na BDP.Veliina javnog duga i deficita moe se razlikovati s obzirom na metodologiju koja se koristi u obuhvatu javnog sektora. U tom kontekstu najbolja je mjera dug i deficit prorauna ope drave jer obuhvaa dug i deficit: - sredinje drave- izvanproraunskih korisnika- lokalne drave (upanija, opina i gradova)SALDO PRORAUNA OPE DRAVE podrazumijeva proraunski odnosno fiskalni saldo. Budui da je u HR saldo uglavnom negativan, to znai da su rashodi bili vei od prihoda, govori se o deficitu prorauna ope drave. Deficit prorauna ope drave prikazuje iznos neto zaduivanja sredinje drave, izvanproraunskih korisnika i lokalne drave u jednoj kalendarskoj godini. Kad su prihodi vei od rashoda, govori se o proraunskom suficitu, odnosno neto pozajmljivanja. Osim u apsolutnom iznosu, saldo prorauna ope drave najee se iskazuje u postotku od BDP-a.135.(2.)ZBOG EGA I KAKO SE DRAVA MOE FINANCIRATI ZADUIVANJEM?Drava se zaduuje kako bi financirala deficit, odnosno manjak prihoda nad rashodima. Ako se drava zaduuje radi financiranja kapitalnih rashoda, takvo se zaduivanje moe smatrati opravdanim. Nepoeljno je da se drava zaduuje radi financiranja tekuih obveza.Drava se naee zaduuje:- izdavanjem dravnih vrijednosnica (obveznica) na domaem ili inozemnom financijskom tritu- uzimanjem zajmova kod banaka ili drugih financijskih institucija136.(3.)OBJASNITE RAZLIKU IZMEU DRAVNOG DUGA I JAVNOG DUGADRAVNI DUG je dug sredinjeg prorauna tj. dug konsolidiranog prorauna drave bez dravnih jamstava.JAVNI DUG je dug konsolidiranog prorauna drave s danim jamstvima.137.(4.) OBJASNITE RAZLIKU IZMEU JAVNOG DUGA I POTENCIJALNOG DUGAJAVNI DUG - prikazuje stanje duga (potraivanja prema dravi) u odreenom vremenskom trenutku, odnosno prikazuje kumulativ proteklih proraunskih deficita.POTENCIJALNI DUG(OBVEZE) DRAVE odnose se na izdana dravna jamstva koja ukljuuju i dug HBORJAVNI DUG U IREM OBUHVATU (SMISLU) obuhvaa uz izravni javni dug i potencijalne obveze drave.138.(5.) 190912 JESU LI U HR DEFINIRANE GRANICE ZADUIVANJA DRAVE?Gornja zacrtana granica javnog duga je 60% BDP-a.139.(6.)KOJI PROPISI UREUJU FINANCIRANJE DRAVE ZADUIVANJEM?Pravni i institucionalni okvir zaduivanja propisan je Zakonom o proraunu (NN, 79/08) te Zakonom o fiskalnoj odgovornosti (NN, 139/10). Zakonom o proraunu propisan je osnovni cilj zaduivanja i upravljanja dugom, a on je usmjeren osiguranju financijskih potreba dravnog prorauna postizanjem najnieg srednjoronog i dugoronog troka financiranja uz preuzimanje razboritog stupnja rizika.140.(7.)KAKO SE KRETAO JAVNI DUG U HR ZADNJIH PET GODINA?2005. iznosio je 38,2% BDP-a, i padao je na 29,2% 2008. Da bi 2009. Pod utjecajem ekonomske i financijske krize 2010. G. Narastao na 41,2% BDP-a.141.(8.) ZADOVOLJAVA LI HRVATSKA FISKALNE KRITERIJE KONVERGENCIJE (FISKALNA PRAVILA) U EU?Hrvatska ne zadovoljva fiskalne kriterije jer ima deficit od 4,1% BDP-a, a pravila EU nalau da deficiti nebi smjeli biti vei od referentne vrijednosti od 3% BDP-a142.(9.) 200612 OCJENITE TRENUTANU STRUKTURU JAVNOG DUGA U HR TE ISTAKNITE NAJVANIJE RIZIKE U TOM POGLEDUStruktura javnog duga prema razinama vlasti jasno prikazuje da vie od 90% javnog duga ostvaruje proraun sredinje drave te u tom kontekstu promatramo strukturu dravnog duga. Drava se nastojala veim dijelom zaduivati na domaem financijskm tritu to je utjecalo na rast komponente unutarnjeg javnog duga. Veliki utjecaj na veliinu i strukturu javnog duga imala je ekonomska i financijska kriza. Osim to je ona utjecala na potrebu dodatnog zaduivanja radi poveanja proraunskog deficita, proteklih godina na naplatu su pristigle prije izdane obveznice, ime se drava morala dodatno zaduiti kako bi refiniancirala dospjeli dug. Kriza je bitno utjecala i na uvjete zaduivanja (kamatne stope) Takoer je zbog situacije na tritu bilo potrebno uz dugorone obveznice posezati i za kratkoronim instrumentima financiranja i to prvenstveno sindiciranim zajmovima domaih banaka i trezorskim zapisima. S obzirom na iroku lepezu rizika koje zaduivanje nosi sa sobom, osim visine duga vano je promatrati :-valutnu strukturu dominira dug denominiran u eurima koji iznosi 57,7% ukupnog dravnog duga dug denominiran u kunama ini 29,2% i predstavlja pretkrizno zaduivanje na domaem tritu kapitala i dug denominiran u dolarima (13,15%) to je posljedica izdavanja obveznica na amerikom financijskom tritu 2009. I 2010. G- kamatnu strukturu - dominantno je finaniranje duga uz fiksne kamatne stope (81,4%) ime je znantno reduciran rizik prmjene kamatne stope - ronu strukturu - dominiraju srednjoroni i dugoroni dug, dok se kratkoroni dug uglavnom odnosi na trezorske zapise dravnog duga - te strukturu dravnog duga prema vrsti instrumenata zaduivanja - obveznice su dominantni instrument zaduivanja drave (60%), krediti te trezorski zapisi (kratkoroni dugovi), i ostalo143.(10.)OBJASNITE TREBA LI DRAVA DAVATI PREDNOST ZADUIVANJA U ZEMLJI ILI INOZEMSTVU?Trebala bi davati prednost zaduivanja na domaem financijskom tritu jer se time utjee na razvoj domaeg financijskog trita i drava je lake mogla upravljati nekim rizicima npr. Na domaem tritu drava se dobrim djelom poela zaduivati u kunama, ime se reducirao valutni rizik.

144.(11.) 200612 120612KC- OBJASNI TO JE FISKALNI KRITERIJ KONVERGENCIJE NAVEDITE I OBJASNITE FISKALNA PRAVILA U EUFiskalna pravila EU prvo su utvrena 1992. g maastrikim kriterijima konvergencije, da bi 1997. Bila dodatno proirena uvoenjem Pakta o stabilnosti i rastu.Zemlje lanice dune su svoja srednjorona salda prorauna dovesti u ravnoteu ili ak suficit. Smatra se da e se na taj nain ostaviti dovoljno prostora u proraunskoj politici da se nosi s normalnim ciklikim fluktuacijama te da deficiti koji bi se u tom sluaju pojavili nebi smjeli biti vei od referentne vrijednosti od 3% BDP-. Nadalje, udio javnog duga (duga ope drave) ne smio prelaziti 60% BDP-a. Za zemlje s visokim janvim dugom vrijedi odreena fleksibilnost, odnosno njihov udio javnog duga u BDPu bi se trebao pribliavati referentnoj vrijednosti od 60% zadovoljavajuom brzinom.145.(12.) KAKO SE KRETAO DEFICIT PRORAUNA OPE DRAVE U HR ZADNJIH PET GODINA?Od 2005. -2010. Konitnuirano se ostvaruje proraunski deficit, do 2008. Kada je iznosio oko 1,4% BDP-a primjetan je trend smanjivanja deficita. Nakon toga HR biljei snaan ras deficita kao posljedicu ekonomske i financijske krize. U 2009. Deficit jeiznosio 4,1% BDP-a , a 2010. 4,9% BDP-a.

146.(13.) NAVEDITE GLAVNE RIZIKE I OPASNOSTI KOJE PREVELIKO ZADUIVANJE DRAVE NOSI SA SOBOMZbog deficitnog financiranja javne potronje moe doi do:- porasta kamatnih stopa a time i uinska istiskivanja privatnih investicija. Ako se drava zaduuje preteno na domaem fin tritu, svako poveanje agregatne potranje, odnosno dohotka, pri nepromijenjenoj ponudi novca dovodi do poveanja kamatnih stopa. Poveanje kamatnih stopa utjee na istiskivanje privatnih investicija, ali i drugih komponenti agregatne potranje.- zahvati li kriza meunarodne okvire, zbog poveanog deficitarnog financiranja dolazi do poveanja kamatnih stopa na meunarodnom tritu kapitala te naruavanja ekonomske stabilnosti147.(14.) 190912 TO JE PRIMARNI SALDO. OBJASNITE ZATO SE PROMATRA PRIMARNI SALDO Primarni saldo predstavlja razliku prihoda i rashoda bez kamata, odnosno predstavlja ukupni saldo prorauna ope drave umanjen za rashode za kamate. Primarni saldo je dobar pokazatelj kako bi ukupni proraunski saldo izgledao da nije bilo prethodnih zaduenja za koja se moraju plaati kamate.148.(15.)NAVEDITE I OBJASNITE FISKALNA PRAVILA U HRFiskalna pravila su sadrana u Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (NN 139/10) podijeljena su u 2 dijela:1. Prvo (privremeno) pravilo odnosi se na smanjivanje rashoda iskazanih udjelom u BDP- u za najmanje 1 postotni bod godinje i to do trenutka postizanja primarnog salda opeg prorauna na razini nula ili u pozitivnom iznosu i to u nominalnim terminima2. Drugo (trajno) pravilo poinje od trenutka kada je prvo pravilo zadovoljeno, a odnosi se na odravanje nultog ili pozitivnog cikliki prilagoenog primarnog salda opeg prorauna.

149.(16.)TO JE CIKLIKI PRILAGOENI PRIMARNI SALDO?Cikliki prilagoeni primarni fiskalni saldo je fiskalni pokazatelj koji kae koliko bi iznosio proraunski saldo bez kamata kada bi stvarni BDP bio jednak potencijalnom BDP-u izraunatom primjenom metodologijom Europske sredinje banke. 150.(17.)KOJI POKAZATELJ SE UZIMA KAO NAJBOLJA MJERA KARAKTERA I SMJERA FISKALNE POLITIKE I ZATO?Cikliki prilagoeni primarni saldoTakav saldo je pokazatelj:- mjere stvarne fiskalne pozicije- pokazatelj stvarnog karaktera i smjera djelovanja fiskalne politike- pokazatelj manevarskog prostora fiskalne politike pri ispunjavanju fiskalnih kriterija konvergencije151.(18.) NAVEDITE I OBJASNITE OSNOVNE MJERE FISKALNE POLITIKEFiskalan politika utjee na visinu javnih prihoda i rashoda putem: - automatski ugraenih stabilizatora ugraeni su u fiskalni sustav i stabiliziraju ekonomiju bez aktivnog uea drave (npr progresivi porez na dohodak, porez na dobit, naknade za nezaposlenost)- ili svjesnim poduzimanjem mjera fiskalne politike kao to stu- diskrecijske mjere ad hoc mjere nositelja fiskalne politike u okviru njihovih ovlatenja, kojima oni koritenjem javnih prihoda i javnih rashoda, utjeu na ekonomska kretnaja (npr poveanje porezne stope, uvoenje novih poreza isl)- unaprijed definirana pravila (formula fleksibiliteta)152. 061212TOP32-28 UVJETOVANE DOTACIJE S VLASTITIM UDJELOM-GRAFOpenito: Postoje dvije vrste dotacija: uvjetovane i bezuvjetne (neuvjetovane).Uvjetovane dotacije nazivaju se i namjenskim dotacijama. Davatelj dotacije do odreene razine utvruje namjene za koje primatelj moe koristiti sredstva. Za veinu dotacija utvrene su posebne namjene, a pravila za troenje tih sredstava esto su odreena do najmanjih detalja. Primjer: dotacije za pokretanje programa suzbijanja vonje u pijanom stanju. Postoji nekoliko vrsta uvjetovanih dotacija:1. dotacije s vlastitim udjelom2. dotacije s vlastitim udjelom uz ogranienje3. dotacije bez vlastitih udjelaUVJETOVANE DOTACIJE S VLASTITIM UDJELOMZa svaku novanu jedinicu (NJ) to je davatelj daje za potporu nekoj djelatnosti, odreeni iznos mora dati i primatelj dotacije. Npr. Dotacija moe biti oblikovana tako da e uz NJ to je zajednica troi za obrazovanje, vlast takoer dati NJ.Poetno proraunsko ogranienje AB za svaku NJ koji je zajednica spremna potroiti moe dobiti jednu NJ javnog dobra.Toka E1- u njoj zajednica nastoji maksimizirati svoje koristi ovisno o proraunskom ogranienju, u toj toki je potronja javnih dobara G1, a dohodak zajednice c1.Sada pretpostavimo da je uvedena dotacija s vlastitim udjelom 1:1, znai zajednica troi 1 NJ dohotka i moe dobiti koliinu javnih dobara G u vrijednosti 2 NJ (za 1 vlastitu NJ i 1 NJ dotacije). Zbog toga se nagib (u apsolutnoj vrijednosti) proraunskog ogranienja zajednice smanjuje za . Zapravo, dotacija s vlastitim udjelom upola smanjuje cijenu javnog dobra G. To je ad volarem subvencioniranje potronje javnog dobra. Nova linija proraunskog ogranienja na slici je AR. Zajednica koristi dio dotacije za kupnju vie javnih dobara, a dio za smanjenje svog poreznog tereta. Dotacija s vlastitim udjelom dobar je nain ispravljanja pozitivnih vanjskih uinaka te s odgovarajuom potporom moe potaknuti uinkovitost.

153.061212 TOP32-29 UVJETOVANE DOTACIJE S VLASTITIM UDJELOM UZ OGRANIENJE-GRAFTrokovi davatelja dotacije s vlatitim udjelom ovise o ponaanju primatelja dotacije. Da bi ograniio trokove, davatelj moe odrediti maksimalan iznos koji e dodijeliti. Kao i prije dotacije, proraunsko ogranienje zajednice je AB, a ravnotea je u toki E1. Za dotaciju s vlastitim udjelom uz ogranienje proraunsko je ogranienje izlomljena crta ADF. Dio AD ima nagib i odraava dotaciju s u djelom 1:1, ali nakon toke D davatelj ne daje 1 NJ za 1 NJ. Oportunitetni troak javne potronje zajednice ponovo postaje 1 NJ, to sei odrazilo u nagibu dijela DF. Nova ravnotea E3F omoguuje veu potronju G nego u uvjetima statusa quo (kada nije dodijeljena dotacija s vlastitim udjelom bez ogranienja), ali manju nego uz dotaciju s vlastitim udjelom bez ogranienja. injenica da je dotacija ograniena sputava njezinu sposobnost stimuliranja potronje javnih dobara.

154. 200612 120612TOP32-30 UVJETOVANE DOTACIJE BEZ VLASTITOG UDJELA-GRAFDavatelj dotacije bez vlastitog udjela daje fiksni iznos novca uz uvjet da e biti potroen za javno dobro donosno za kupnju AH jedinica javnog dobra G. Stoga na svakoj razini dohotka zajednica moe kupovati AH jedinica javnih dobara vie nego prije., pa novo proraunsko ogranienje nastaje dodavanjem vodoravne udaljenosti AH poetnom proraunskom ogranienju AB. Rezultat je izlomljena crta AHM. Zajednica maksimalizira korisnost u toki E2. Unato tome to je potronja poveana sa G1 na G2, razlika izmeu te dvije toke manja je od iznosa dotacije AH. Zajednica se pridrava ugovora da cjelokupni iznos dotacije troi na javna dobra G, ali istodobno smanjuje vlastite rashode za javna dobra. Ako davatelj dotacije oekuje da e se rashodi poveati tono za AH, tada reakcija zajednice nije ispunila njegova oekivanja. Zajedince se esto koriste dijelom novca od namjenske dotacije bez udjela za smanjenje vlastitih poreza.155.TOP32-31 LOKALNE JEDINICE U RH156.041012TO JE UINAK SUPSTITUCIJE, A TO UINAK DOHOTKAUINAK SUPSTITUCIJE- skonost pojedinca da troi vie jednog dobra i manje drugoga zbog smanjenja cijene prvog dobra u odnosu prema drugome. Uz visoke poreze nije isplativo raditi kao prije do uvoenja poreza. Tei smanjivanju ponude rad.UINAK DOHOTKA uz visokeporeze moram raditi vie da bi odravao postojei ivotni standard.Uinak dohotka uinak promjene cijene na traenu koliinu koji nastaje iskljuivo kao rezultat promjene dohotka potroaa.157.041012VIAK TERETA POREZA NA RADPrekomjereni teret nastao zbog porezom uzrokovanog iskrivljenja odluke o radu jest iznos za koji je radnikov gubitak blagostanja vei od prikupljenog poreza.158.041012PIGOUVA POTPORA I GRAF Graf str 95Pigouova potpora je plaanje oneiivau zato to ne oneiuje te moe dovesti do uinkovite proizvodnje. Djeluje slino porezu zato to je potpora za oneienje jednostavno drugaiji nain poveanja oneiivaevog efektivnog proizvodnog troka. Posljedica poreza i potpora na raspolaganju se razlikuju, umjesto plaanja poreza oneiiva prima potporu. Potpora vodi veim profitima pa e na dulji rok proizvodnja koja dovodi do oneienja postati atraktivna za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta uukupnog oneienja. Za isplatu potpore treba prikupiti poreze Porezi izazivaju trokove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premaiti koristi od uklanjanja eksternalija. Potpore mogu biti etiki nepoeljne.Pri Q1 granini troak ek(eg+gk) vei je od granien korsiti ge. Za razine proizvodnje vee od Q* oportunitetni troak proizvodnje (MPC+cd) je vei od granine koristi (MB)Pigouova potpora (cd) za svaku jedini su koja se ne proizvede.

159.041012KP NEISTO JAVNO DOBRO I PRIMJERKlasifikacija javnog dobra nije apsolutna - ona ovisi o trinim uvjetima i stranju tehnologije: npr svjetionik kad je svjetlo upaljeno brod se moe koristiti svjetolou a da ne zadire u mogunost drugog broda da ini to isto (nekonkurentnost), osim toga niti jedno plovilo ne moe biti iskljueno iz koristi signalnog svjetla (iskljuivost) i u tom sluaju je svjetionik isto javno dobro. No ako bi bio izumljen ureaj koji moe sprijeiti brodove u primanju signala sa svjetionika ako nemaju poseban prijamnik, u tom sluaju uvjet iskljuivosti vie nije zadovoljen i svjetionik prestaje biti isto javno dobro. U potronji neistog javnog dobra donekle postoji rivalstvo i iskljuivost.

160. 041012 GRAF ZA PRIVATO DOBRO ONAJ KOJI SE ZBRAJA VODORAVNOTrinu krivulju potranje za dobrom S (smokve) jednostavno se dobije da se zbroje koliine dobara koje pojedinci trae pri svakoj cijeni. Pronalaenje trine potranje pri bilo kojoj cijeni obuhvaa zbrajanje vodoravnih udaljenosti od privatnih krivulja potranje i okomitih osi po toj cijeni, to se naziva vodoravnim (horizontalnim) zbrajanjem. 3 grafaVodoravno zbrajanje krivulje potranje postupak stvaranja trine krivulje potranje zbrajanjem koliina koje svaki pojedinac potrauje pri svakoj cijeni.161. 190912KP060612 TO JE EKONOMIKA BLAGOSTANJA I KAKO SE KORISTIEkonomika blagostanja je grana ekonomske teorije koja se bavi drutvenom poeljnou alternativnih ekonomskih stanja. Ova teorija se koristi da bi se razlikovale okolnosti u kojima se od trita moe oekivati pravilno djelovanje od onih okolnosti u kojima je trite neuspjeno u postizanju eljenih rezultata.161. 190912 GRAFIKI PRIKAI KAKO POREZ UTJEE NA RADGraf str 469162.190912 KAKO DEMOKRATSKA DRUTVA DONOSE KOLEKTIVNE ODLUKE ZA POTRONJU JAVNIH DOBARADemokratska se drutva koriste razliitim glasakim postupcima kako bi odluila o javnim rashodima.Javni izbor istrauje mehanizme pomou kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni javne ptronje, transfernim plaanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama.U privatnom sektoru pojedinci donose individualne odluke koje se usklauju na tritu. Postupak donoenja kolektivnih odluka mnogo je sloeniji jer se trebaju donje odluke o javnim dobrima i uslugama za koja ne postoje trita. Zato se u politikom procesu moraju donjeti odluke koje e voditi rauna o razliitim interesima i eljama mnogih glasaa (politiko trite).Donoenje odluka (u pogledu javnih izdataka) u demokratskim drutvima moe se promatrati u sluaju:1. izravne demokracije2. predstavnike demokracijeIZRAVNA DEMOKRACIJA pokuava na izravan nain uspjeno pretvoriti preferencije svojih lanova u kolektivne akcije. To je oblik vlasti u kojem pravo na donoenje odluke ostvaruju svi graani prema postupku vladavine veine. Ekonomisti su prouavali vie metoda odreivanja koliine potronje javnih dobara:1.Lindahlove cijene (odabir koliine javnih dobara jednoglasnim odlukama)- dovodi do jednoglasne odluke o odabiru uinkovite koliine po jednih dobara, uz uvjet potenog prikazivanja preferencije.2. veinsko glasovanje moe rezultirati nedosljednim odlukama gleda javnih dobara ako preferencije nekih glasaa imaju vie vrhova3. razmjena glasova - omoguuje glasaima da iskau jainu svojih preferencija trgujui glasovima. Ipak, katkad dobici manjine prate vee openite gubitke. Razmjena glasova moe pogoati blagostanje, ali i poboljati blagostanje.AROW predloio da u demokratskim zemljama pravilo donoenja odluka treba zadovoljavati slijedee uvjete:1. da se moe donjeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasakih preferencije2. mora biti mogue rangirati sve rezultate3. pravilo donoenja odluka moga odgovarati individualnim preferencijama4. pravilo mora biti konzistentno (A>b i B>C, onda A>C)5. drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B6. nije doputeno diktatorstvoAROWLJEV TEOOREM NEMOGUNOSTI nije mogue pronai pravilo koje e sa sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija stoga se od demokratskih drutava ne moe oekivati da donose konzistentne odluke.

PREDSTAVNIKA DEMOKRACIJA -politiki sustav u kojem pstoje opi izbor, i u kojem se dvije ili vie stranaka (ili osoba) natjeu za glasove glasaa. Dakle kada nije mogue odluivati putem izravnog izbora potrebne su institucije (zastupnici, stranke) koje ine vidljivim individualne preferencije i koordiniraju ih za potrebe procesa odluivanja. Pravo glasovanja ograniava se na izbor predstavnika pri emu parlament u suradnji s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi dobrima Politiki se proces odluivanja uobiajeno analizira upotrebom modela u kojem se vlada, parlament, stranke i birokracija uzimaju kao institucije koje se sastoje od sebinih osoba.Stranke su zainteresirane za zadravanje i osvajanje politike moi.U modelu konkurencije izmeu dviju stranaka, stranke biraju medijan (na ljestvici preferencije glasaa