Don Batten (pisac-urednik)

David Catchpoole

Jonathan Sarfati

Carl Wieland

PITANJA O POSTANKULOGIKA STVARANJA

ODGOVORI NA VIE OD 60 PITANJA U 20 KATEGORIJA

creation.com

Izvornik: THE CREATION ANSWERS BOOKISBN 978-0-949906-62-5Izdava: Creation Ministries International, PO Box 4545, Eight Mile Plains QLD, 4113, AustraliaIzdavaka prava 2012. za hrvatsko izdanje: Copyright Creation Ministries InternationalTiskano s doputenjem izdavaa

Vlastita naklada.Nakladnik: Zlatko Madar

Prijevod s engleskoga: Anton agar Prijelom i naslovnica: Zlatko Madar Lektura i korektura: Anton agarISBN 978-953-55337-4-0

Biblijski tekstovi u ovom izdanju, ako nije drugaije naznaeno, potjeu iz Biblije, u prijevodu Kranske sadanjosti. Tisak: Vilux, Banja Luka, BIH

creation.com

Priznanja i zahvale

Mnogo je ljudi dalo doprinos u izdavanju ove knjige. Dr. Andrew Snelling, jedan od pisaca izvorne knjige Answers Book, pomogao je korisnim savje-tima tijekom razliitih faza izrade ovog proirenog izdanja. Dr. Werner Gitt napisao je vei dio teksta 9. poglavlja. Dr. John Baumgardner doprinio je dijelovima teksta u poglavlju o pomicanju kontinenata. Michael Oard tako-er je znatno doprinio u poglavlju o ledenom dobu. Dr. Russell Humphreys pomogao je oko poglavlja o dalekim zvijezdama u mladom svemiru te o odreivanju starosti pomou ugljika.

Dr. Len Morris, vl. Jock Butterss i Warren Nunn pregledali su prvu verziju teksta i dali mnotvo dobrih prijedloga. Russell Grigg i dr. Tas Walker lekto-rirali su tekst prije izdavanja te pomogli korisnim sugestijama i ispravcima. Takoer cijenimo trud Davea Whitea na provjeri revidiranih dijelova auri-ranog izdanja iz 2006. godine.

Brendon OLoughlin nacrtao je mnoge posebne ilustracije i slike koritene u ovoj knjizi. Posebno zahvaljujemo Robertu Smithu na crteima u tehnici ugljena. Svojim savjetima u razliitim fazama izdavanja knjige takoer su pomogli David Jolly, prof. Douglas Kelly i prof. David Menton.

Kratice

CMI: Creation Ministries InternationalICC: International Conference on CreationismMa: mega annum ili milijun godina

Napomena: Journal of Creation nekada je izlazio pod naslovima TJ, CEN Tech.J., i Creation Ex Nihilo Technical Journal.

1: Postoji li Bog? ..........................................................................................................................9Postoje li objektivni dokazi za Boje postojanje? Kakve su posljedice ateizma? Odakle potjee Bog? Moemo li Boga osobno upoznati?

2: U est dana? Stvarno? ........................................................................................................ 25

Jesu li dani stvaranja obini dani? Jesu li to duga vremenska razdoblja? Zato est dana? Je li Knjiga Postanka poezija? Utjee li duljina dana na evanelje? Kako su mogui dani bez sunca tijekom prva tri dana? Jesu li prva dva poglavlja Knjige Postanka u proturjeju? A to je s framework hipotezom?

3: A to je s gap teorijama? .................................................................................................... 45

Kakva je to teorija razaranja i rekonstrukcije? to je to Luciferov potop? Je li soft gap teorija bolja? 4: A to je s datiranjem ugljikom? ........................................................................................ 55

Kako funkcionira datiranje ugljikom? Je li metoda pouzdana? to zapravo pokazuje datiranje ugljikom? A to je s ostalim metodama radiometrijskog datiranja? Postoje li dokazi da je Zemlja mlada?

5: Ako je svemir mlad, kako to da vidimo udaljene zvijezde? ......................................... 73

Ako je svemir mlad, a svjetlosti treba nekoliko milijuna godina da stigne do nas od mnogih zvijezda, kako to da vidimo te zvijezde? Je li Bog stvorio svjetlost na putu? Je li brzina svjetlosti bila vea u prolosti? Kakve to veze ima s Velikim praskom? Postoje li dokazi da je Zemlja povlaten planet? to kae teorija relativnosti?

6: Kako su stvari krenule po zlu? .......................................................................................... 83

Ako je prvotno Boje stvorenje bilo veoma dobro, zato je danas priroda puna krvoprolia? Je li Bog stvorio ivotinje sa strukturama za obranu i napad? Jesu li ivotinje redizajnirane nakon Pada? Ne bi li dolo do populacijske eksplozije kad ivotinje ne bi jele jedna drugu?

7: A to je sa slinostima i ostalim takvim argumentima u prilog evolucije? ............... 91

Dokazuju li slinosti meu stvorenjima postojanje njihovog zajednikog pretka (evoluciju)? Jesu li DNK ovjeka i impanze vrlo sline? Prolazi li ljudski zametak kroz ivotinjske faze tijekom svog razvoja? Postoje li beskorisni ivotinjski ostaci u naim tijelima? A to je s tzv. majmunskim precima ovjeka?

8: Odakle Kajinu ena? ........................................................................................................105

Danas je protuzakonito oeniti se svojom sestrom. Ako su Adam i Eva bili jedini ljudi koje je Bog stvorio, odakle njihovom sinu Kajinu ena? A to je sa zemljom Nod? Kakve to veze ima s evaneljem?

9: Jesu li sinovi Boji i/ili Nefi li bili vanzemaljci? ........................................................115

Jesu li Zemlju posjeivali vanzemaljci? Postoji li ivot drugdje u svemiru? A to je s NLO-ima i vladinim zatakavanjem?

10: Je li Potop bio globalan? ..................................................................................................123Je li to uope vano? Govori li Biblija da je Potop u vrijeme Noe prekrio svu Zemlju? Postoje li izvanbiblijski dokazi za takav Potop?

Sadraj

11: A to je s pomicanjem kontinenata? ...............................................................................131Jesu li se kontinenti stvarno razmaknuli? Kako to povezati s biblijskim opisom povijesti? Ima li to veze s Potopom?

12: Noin potop odakle sva ta voda? ....................................................................................139Odakle voda koja je uzrokovala potop? Je li postojao omota od vodene pare? Je li Mount Everest bio pokriven vodom? Kamo je nestala voda nakon potopa? Kako je do toga uope dolo?

13: Kako je Noa smjestio sve ivotinje u arku? ...................................................................147Koje je ivotinje Noa ukrcao u arku? Kako je uskladitio hranu za ivotinje? Je li arka bila dovoljno velika? Kako su se rjeavali ivotinjskog otpada?

14: Kako su slatkovodne i morske ribe preivjele Potop? .................................................153Kako su morske ribe preivjele razrjeivanje mora slatkom vodom ili kako su slatkovodne ribe preivjele u moru? Kako su preivjele biljke?

15: Gdje su fosilni ostaci ljudi? ..............................................................................................157Zato ne nalazimo fosile ljudi s npr. fosilima trilobita? Ako su ljudi i dinosauri ivjeli u isto doba, zato ne nalazimo njihove fosile zajedno? Kako je Potop mogao proizvesti red u fosilnom zapisu?

16: Je li postojalo ledeno doba? .............................................................................................163Koliko ledenih doba je prolo? Kako se ledeno doba uklapa u Bibliju? Koliku povrinu Zemlje je prekrivao led? Koliko je ledeno doba trajalo? A to je sa smrznutim mamutima? Kako je ledeno doba utjecalo na ljude?

17: Kako su ivotinje s arke dole do krajeva poput Australije? .....................................173Kako su ivotinje iz dalekih krajeva dole do arke? Jesu li klokani doskakutali do Australije nakon Potopa? to su koale jele putem?

18: Kako su nastale razliite rase ljudi (od Noine obitelji)? ..........................................179to je to rasa? Kako su nastale razliite boje koe? Je li crna koa posljedica Hamovog prokletstva? A to je s ljudima iz kamenog doba? Kakve su posljedice pogrenih predodbi o porijeklu rasa?

19: A to je s dinosaurima? ....................................................................................................193Je li postojalo doba dinosaura davno prije pojave ovjeka? to Biblija kae o dinosaurima?to su zmajevi iz prolosti? to nam govore fosili dinosaura? to se dogodilo dinosaurima?

20: A to sada? ..........................................................................................................................209

Index ...................................................................................................................................211

O autorima .........................................................................................................................215

budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatrai obrazloenje nade koja je u vama, ali blago i s potovanjem

1. Petrova 3,15-16

1. poglavljePostoji li Bog?

Postoje li objektivni dokazi za Boje postojanje? Kakve su posljedice ateizma? Odakle potjee Bog? Moemo li Boga osobno upoznati?

Biblija zapoinje tvrdnjom: U poetku stvori Bog nebo i zemlju (Postanak 1,1). Boje postojanje se podrazumijeva i oito je samo po sebi. U Psalmu 14,1 pie: Bezumnik ree u srcu: Nema Boga. Pokvareni rade gadosti; nitko da ini dobro.

Ovdje uoavamo da Biblija povezuje pokvarene misli o Bogu, a posebno negiranje njegovog postojanja, s pokvarenim ponaanjem. Tono je da bez Boga, bez Stvori-telja koji postavlja pravila, moralno zastranjujemo. Kada su Izraelci zaboravili svog Stvoritelja u vrijeme sudaca i kad ih nitko nije vodio k vjernosti Bogu, svatko je ivio kako mu se inilo da je pravo (Suci 21,25) i zavladao je kaos.

Uoavamo da se jednako dogaa danas. U dravama u kojima je narod nekada tovao Boga i priznavao da je Bog u Kristu svijet sa sobom pomirio (2. Korina-nima 5,19), vladali su nezapamena sigurnost i blagostanje. Te iste drave danas se raspadaju jer su ljudi Bogu okrenuli lea. Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima (Izreke 14,34).

Dok narodi okreu lea Bogu i ive kao da Boga nema, grijesi se mnoe: korupcija u politici, laganje, klevetanje, javno pokazivanje razvrata, nasilni zloini, pobaa-ji, krae, preljubi, zloupotreba droge, alkoholizam, kockanje i svaka vrsta pohlepe. Nastupaju ekonomske krize nakon to se povise porezi i kad vlada pone posuivati novac za uzdravanje sve jaih policijskih snaga, veih zatvora i sustava socijalne sigurnosti u pokuajima rjeavanja problema.

Prvo poglavlje Poslanice Rimljanima zvui kao komentar suvremenog svijeta:Otkriva se doista s neba gnjev Boji na svaku bezbonost i nepravednost ljudi koji istinu sputavaju nepravednou. Jer to se o Bogu moe spoznati, oito im je: Bog im oitova. Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vjena njegova mo i boanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima razabire tako da nemaju isprike. Jer premda upoznae Boga, ne iskazae mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost, nego ishlapie u mozganjima svojim te se pomrai bezumno srce njihovo. Gradei se mudrima, po-ludjee i zamijenie slavu neraspadljivog Boga likom, oblijem raspadljiva ovjeka, i ptica, i etveronoaca, i gmazova. Zato ih je Bog po pohotama srdaca njihovih predao neistoi te sami obeauju svoja tijela, oni to su Istinu - Boga zamijenili laju, astili i tovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove ene zamijenie na-

10 1. poglavlje

ravno openje protunaravnim, a tako su i mukarci napustili naravno openje sa enom i raspalili se pohotom jedni za drugima te mukarci s mukarcima sramotno ine i sami na sebi primaju zasluenu plau svoga zastranjenja. I kako nisu smatrali vrijednim drati se spoznaje Boga, predade ih Bog nevaljanu umu te ine to ne do-likuje, puni svake nepravde, pakosti, lakomosti, zloe; puni zavisti, ubojstva, svae, prijevare, zlonamjernosti; doaptavai, klevetnici, mrzitelji Boga, drznici, oholice, preuzetnici, izmiljai zala, roditeljima neposluni, nerazumni, nevjerni, beutni, nemilosrdni. Znaju za odredbu Boju - da smrt zasluuju koji takvo to ine - a oni ne samo da to ine nego i povlauju onima koji ine.

Mnoge na visokim poloajima u politici i obrazovanju u nekada velikim kran-skim nacijama Biblija naziva bezumnicima. Takvi ljudi tvrde da su mudri, ali time to nijeu postojanje Boga ili njegovu povezanost s njima danas, postali su bezu-mnici.

Ovo naputanje vjere u Boga poduprto je iroko rasprostranjenim prihvaanjem evolucionistikog naina razmiljanja, koji tvrdi da je sve nastalo samo od sebe pri-rodnim procesima i da Bog nije potreban. Takvi ljudi priznat e da postoji plan, ali da Planer nije potreban. Stvorenje je osmislilo samo sebe! Ovakav nain razmilja-nja u kojem se negira oito postojanje Boga (Rimljanima 1,19-20), prirodno vodi u ateizam (vjerovanje da Bog ne postoji) i sekularni humanizam (vjerovanje da ovjek moe odreivati svoju sudbinu bez Boga). Takav nain razmiljanja danas je vrlo rairen po sveuilitima i u vladama.

Neka od najveih zala poinili su ljudi koji su prigrlili evolucionistiki pristup mo-ralu: Lenjin, Hitler, Staljin, Mao Ce-tung i Pol Pot. Ateistiki evolucionist Sir Arthur Keith rekao je za Hitlera:

Njemaki fi rer je evolucionist; svjesno se trudio provoditi naela teorije evolu-cije u Njemakoj.1

Milijuni ljudi strano su patili i poginuli zbog ovog ateistikog naina razmiljanja. Ateizam ubija jer bez Boga ne postoje pravi-la sve je doputeno! Ateisti su predvodnici pokreta za legalizaciju pobaaja, eutanazije, droge, prostitucije, pornografi je i promisku-iteta. A sve to uzrokuje bol, patnju i smrt. Ateizam je fi lozofi ja smrti. Naravno, ateisti vole isticati zvjerstva koja su poinili tzv. krani, meu kojima su omiljeni Kriar-ski ratovi i dogaaji u Sjevernoj Irskoj.2 Ako su ljudi koji su poinili ta nedjela uistinu bili krani, tada nisu ivjeli dosljedno svojim moralnim naelima (npr. ne ubij, ljubi

1. Keith, A., 1947. Evolution and Ethics, Putman, New York, str. 230.2. Kriarski ratovi bili su reakcija na islamska osvajanja. Vidi: Spacer, R., 2005. The politically incorrect guide to Islam (and the Crusades). ISBN: 0895260131.

11Postoji li Bog?

svoje neprijatelje). Meutim, Staljin je bio dosljedan svojim naelima jer kao ate-ist, proitavi Darwina, nije imao objektivnog temelja za izgradnju bilo kakvog mo-ralnog sustava vrijednosti. Gore citirani Keith potvruje da je i Hitler bio dosljedan svojoj evolucionistikoj fi lozofi ji. Kranstvo kae: Bog je ljubav, ljubite jedni druge i ljubite svoje neprijatelje. Takva ljubav je portvovna. Zato su krani bili vodei u pomaganju bolesnima, brizi za siroad i starije, hranjenju gladnih, obra-zovanju siromanih i suprotstavljanju izrabljivanju kroz rad djece i robovlasnitvo. Ateizam, zbog svog evolucionistikog naina razmiljanja, tvrdi da ljubav nije nita drugo nego sebino poveavanje anse za preivljavanje naih gena kroz nae potomke ili bliske srodnike. Jer kakvu ulogu igra suosjeanje u borbi za opstanak najbolje prilagoenih? Hitlerovi logori smrti nastali su iz elje da arijevska rasa pobijedi u borbi za ouvanje povlatenih rasa u borbi za ivot (to je podnaslov Darwinove knjige O postanku vrsta). Meutim, ateizam nije samo destruktivan, ve je i logiki neutemeljen u samom svom temelju jer mora postojati Stvoritelj, kao to emo vidjeti.

Nekoliko statistikih pokazatelja stanja drutva u Australiji koji pokazuju odnos izmeu opadanja uklju-enosti djece u ivot crkve i poveanja drutvenih problema. I ostale statistike, poput onih o uestalosti razvoda braka, silovanja i sl. pokazuju sline trendove. Utjecaj crkve drastino se smanjio uvoenjem evolucionistikih ideja u kole tijekom 1950-ih i 1960-ih. Statistike za ostale kranske drave poka-zuju sline odnose.3

3. Izvor podataka: Kontakt s crkvom u djetinjstvu iz istraivanja Why dont people go to church? National Church Life Survey (2002.). Stanje drutva iz State of the Nation: a century of change, The Centre for Independent Studies, St Leonards, NSW (2001.) .

12 1. poglavlje

Biblijski dokazi za postojanje boanskog autora

Osim to tvrdi da postoji Bog, Biblija takoer svjedoi Boje postojanje jer se samo boanskim nadahnuem moe objasniti nastanak ove nevjerojatne knjige. Iz-dvajamo karakteristike koje ukazuju da je Bog autor Biblije.4,5,6

Biblija pokazuje nevjerojatno jedinstvo. Unato tome to ju je pisalo vie od 40 pisaca, iz vie od 19 razliitih zanimanja i u razdoblju duljem od 1600 godina, Biblija je jedinstvena objava od svog poetka do kraja. Zapravo se prva i posljed-nja knjiga Biblije (Postanak i Otkrivenje) tako savreno nadopunjuju da govore o izgubljenom raju i novom raju, ime snano govore u prilog boanskog autora (usporedi npr. Postanak 13 i Otkrivenje 2122).

Biblija je udesno sauvana. Biblija je preivjela unato politikim i vjerskim progonima. Rimski car Dioklecijan, nakon izdavanja edikta 303. godine, smatrao je da je unitio sve omraene Biblije. U znak svoje pobjede, podigao je spomenik na mjestu gdje je ostao pepeo spaljenih Biblija. Dvadeset i pet godina kasnije, novi car, Konstantin, naruio je izradu pedeset Biblija o troku drave! U osamnaestom stoljeu, poznati francuski nevjernik Voltaire prognozirao je da za sto godina nee postojati nijedna Biblija. Ironino, govori se da je 50 godina nakon njegove smrti enevsko biblijsko drutvo koristilo njegov tiskarski stroj i njegovu kuu za tiskanje Biblija. Biblija je danas dostupna na mnogo vie jezika od bilo koje druge knjige.

Biblija je povijesno tona. Nelson Glueck, poznati idovski arheolog, govori o gotovo nevjerojatnom povijesnom sjeanju Biblije, posebno kad se potkrijepi arhe-olokim injenicama.7 William F. Albright, poznat kao veliki arheolog, ustvrdio je:

Pretjeran skepticizam prema Bibliji kojeg su iskazivale povijesne kole osamnae-stog i devetnaestog stoljea, a u nekim fazama se povremeno javlja i danas, progre-sivno je diskreditiran. Otkrie za otkriem potvrdili su tonost bezbrojnih detalja i doprinijeli sve veem priznavanju vrijednosti Biblije kao povijesnog izvora.7

Sir William Ramsay, smatran jednim od najveih arheologa svih vremena, obra-zovan je pod utjecajem njemakog povijesnog skepticizma sredinom devetnaestog stoljea tako da nije vjerovao u povijesnu tonost Novog zavjeta. Meutim, njegova arheoloka istraivanja navela su ga da prizna da je njegov skepticizam bio neute-meljen. Potpuno je promijenio svoj stav. Govorei o Luki, piscu Evanelja po Luki i Djela apostolskih, Ramsay je rekao: Luka je prvoklasan povjesniar trebalo bi ga svrstati meu najvee povjesniare.8 Arheologija potvruje tonost Biblije u mnogim detaljima.9 Postoji mnotvo detalja kod kojih su skeptici dovodili u pitanje

4. Osnovna misao ovog odlomka preuzeta iz: Willmington, H. L., 1981. Willmingtons Guide to the Bible, Tyndale House Publishers, Wheaton, IL, SAD, str. 810-824.5. Geisler, N. L. i Nix, W. E., 1986. A General Introduction to the Bible, Moody Press, Chicago.6. McDowell, J., 1972. Evidence that Demands a Verdict, svezak 1, Campus Crusade for Christ, San Bernadino, CA.7. Citirano u fusnoti 5, str. 68.8. Ramsay, W., 1953. Bearing of Recent Discoveries on the Trustworthiness of the New Testament, Baker Books, Grand Rapids, Michigan, str. 222.9. Detaljne informacije o odnosu Biblije i arheologije vidi na: .

13Postoji li Bog?

tonost Biblije, obino na temelju nepostojanja drugih neovisnih dokaza (pogreno argumentiranje na temelju nedostupnosti), kod kojih su kasnija arheoloka otkria donijela dokaze u prilog biblijskih zapisa.6

Biblija je znanstveno tona. Navodimo nekoliko primjera: Zemlja je okrugla (Iza-ija 40,22), Zemlja je ovjeena u svemiru bez oslonca (Job 26,7), zvijezde je nemo-gue prebrojati10 (Postanak 15,5), kruenje vode u prirodi,11 morske struje,11 razmno-avanje unutar vrsta,12 mnotvo uvida u zdravlje, higijenu,13 prehranu,14 fi ziologiju (npr. vanost krvi u npr. Levitski zakonik 17,11), prvi i drugi zakon termodinamike (npr. Izaija 51,6) i mnogi drugi uvidi.15Biblijska proroanstva su tona. Biblija tvrdi da je tono predvianje dogaaja u Bojoj nadlenosti. Bog je rekao:Dogaaje prole odavna sam navijestio, iz mojih su izili usta i ja sam ih objavio, uinih brzo, i zbi se Zato sam ti ve onda navijestio, javio ti prije nego to se zbilo, da ne bi rekao: Moj kip uini to, rezani moj lik i ljeveni kip zapovjedie tako! (Izaija 48,3.5)

Bezuspjeno emo traiti barem jedan redak tonog proroanstva u drugim vjer-skim knjigama, ali Biblija sadri mnoga detaljna proroanstva. McDowell6 navodi 61 proroanstvo koje se odnosi samo na Isusa. Na mnoga od njih, kao to je mjesto, vrijeme i nain roenja, izdaja, nain smrti, sahrane i sl. Isus nije mogao utjecati. McDowell takoer dokumentira 12 detaljnih i ciljanih proroanstava o Tiru, Sidonu, Samariji, Gazi i Akelonu, Moabu i Amonu, Petri i Edomu, Tebi i Memfi su, Ninivi, Babilonu, Korozainu-Betsaidi-Kafarnaumu, Jeruzalemu i Palestini. Pokazuje kako ta proroanstva nisu napisana nakon to su se dogaaji ve dogodili. Vjerojatnost da se ti dogaaji dogode sluajno praktiki je jednaka nuli. Samo osoba koja to svjesno odlui (2. Petrova 3,5) moe zanijekati ovaj dokaz Bojeg nadahnua ovih proroanstava.Biblija poveava civiliziranost. Biblija je uzdigla krvolone barbare britanskog otoja na razinu dostojanstva. Postala je temeljem engleskog pravnog sustava, ame-rike Povelje sloboda i velikih demokracija kao to su Velika Britanija, SAD, Kana-da, Australija i Novi Zeland. Biblija je nadahnula najplemenitija knjievna djela

10. Nekada se vjerovalo da je zvijezde mogue prebrojati jer postoji priblino 1200 vidljivih zvijezda. Ptolomej (150. god. n. e.) dogmatski je ustvrdio da postoji tono 1056 zvijezda. Vidi: Gitt, W., 1997. Counting the stars. Creation 19(2):1013.11. Sarfati, J., 1997. The wonders of water. Creation 20(1):4446; .12. Batten, D., 1996. Dogs breeding dogs? Thats not evolution. Creation (2):2023; .13. Wise, D. A., 1995. Modern medicine? Its not so modern! Creation 17(1):4649; .14. Emerson, P., 1996. Eating out in Eden. Creation 18(2):1013; .15. Vidi: Morris, H. M., 1984. The Biblical Basis of Modern Science, Baker Book House, Grand.Rapids, Michigan.

14 1. poglavlje

pisaca kao to su Shakespeare, Milton, Pope, Scott, Coleridge i Kipling, te likovne umjetnike kao to su Leonardo da Vinci, Michelangelo, Raphael i Rembrandt. Biblija je nadahnula profi njenu glazbu Bacha, Hndela, Haydna, Mendelssohna i Brahmsa. Zapravo je opadanje prihvaanja biblijskog svjeto-nazora na Zapadu povezano s opadanjem stupnja ljepote u umjetnosti.16 Poruka Biblije i danas preo-braava. Izbavlja skupine animistikih plemena na Filipinima od straha, uvodi mir meu nekadanje kanibale u Papui Novoj Gvineji i Fidiju, i to sve zbog evanelja.

Biblija je potpuno iskrena. Netko je rekao: Bi-blija nije knjiga koju bi ovjek mogao napisati kad bi htio, niti bi je htio napisao kad bi mogao. Biblija

ne asti ovjeka, ve Boga. Osobe u Bibliji prikazane su onakve kakve jesu. Kroz njihovu grenost i nevjeru zrae Boja svetost i vjernost. Zabiljeeni su promaaji ak i junaka vjere (Hebrejima 11), meu kojima su Noa (Postanak 9,20-24), Mojsije (Brojevi 20,7-12), David (2. Samuel 11), Ilija (1. Kraljevi 19) i Petar (Matej 26,74). S druge strane, esto se iskazuje poast neprijateljima Bojeg naroda, kao npr. Ar-takserksu (Nehemija 2), Dariju Medijcu (Daniel 6) i Juliju (Djela 27,13). To su jasni pokazatelji da Biblija nije napisana iz ljudske perspektive.

Poruka Biblije mijenja ivote. U San Franciscu jedan je ovjek izazvao dr. Harryja Ironsidea na debatu pod nazivom Agnosticizam17 protiv kranstva. Dr. Ironside je prihvatio, ali pod jednim uvjetom: da agnostik prvo pribavi dokaz da je agnosticizam dovoljno koristan da ga se isplati braniti. Dr. Ironside izazvao je agnostika da dovede jednog mukarca koji je bio propalica (pijanac, kriminalac i sl.) i jednu enu koja je ivjela poniavajuim ivotom (npr. bila je prostitutka) te da pokae da je to dvoje spaeno od svog propalog ivota prihvaanjem agnosticizma. Dr. Ironside se potru-dio za debatu pronai stotinu mukaraca i ena koji su velianstveno spaeni kroz vjeru u evanelje koje je taj skeptik ismijavao. Skeptik je povukao svoj izazov za debatu s dr. Ironsideom. Poruka Biblije popravlja ivote unitene grijehom koji nas odvaja od naeg svetog Stvoritelja. Suprotno tome, agnosticizam i ateizam, poput svih fi lozofi ja protivnih Bogu, samo unitava.

Ostali dokazi za postojanje biblijskog Boga Stvoritelja18

Opeprisutna tenja stvari troenju i propadanju ukazuje da je svemir trebalo navi-nuti u poetku. Svemir nije vjean. To je potpuno u skladu s tvrdnjom: U poetku

16. Schaeffer, F., 1968. Escape from Reason, Inter-Varsity Press, London.17. Agnosticizam je jo jedan oblik nevjere koji nijee istinu Boje rijei tvrdei da ne moemo znati postoji li Bog. U praksi se malo razlikuje od ateizma.18. Detalji o ovim dokazima nalaze se u dodatku ovog poglavlja.

Evanelje je transformiralo ivote animistikih naroda.

15Postoji li Bog?

stvori Bog nebo i zemlju (Postanak 1,1). Promjene koje uoavamo u ivom svijetu ne ukazuju nam na to da pomislimo da je ivot nastao sam od sebe, nekim prirodnim i evolutivnim procesom. Evoluciji od molekula do ovjeka nedostaje nain stvaranja novih kompleksnih genetskih programa ili informacija. Mutacije i prirodni odabir vode do gubitka informacija. Fosili ne pokazuju oekivani prijelaz iz jedne osnovne skupine organizama u drugu. To je snaan dokaz protiv uvjerenja da je ivot nastao sam od sebe tijekom dugog vremenskog razdoblja. Dokazi u prilog tvrdnje da je svemir relativno mlad takoer su u suprotnosti s uvjerenjem da je sve nastalo samo od sebe tijekom milijardi godina. Zbog vrlo malih vjerojatnosti nastanka dogaaja, vjeruje se da duga vremenska razdoblja mogu pomoi materijalistikom shvaanju.

Predaje stotina uroenikih naroda diljem svijeta podupiru biblijski prikaz povije-sti (npr. kroz prie o opem Potopu), a tome u prilog govore i lingvistiki i bioloki dokazi koji ukazuju na veliku srodnost svih ljudskih rasa. Velik broj otkria na podruju poznavanja zamrenog naina rada stanica i organa ukazuje na to da po-jave poput zgruavanja krvi nisu mogle nastati nizom sluajnih promjena. Upute ili informacije za ustrojavanje kompleksne organizacije ivih bia ne nalaze se u samim molekulama (kao npr. kod kristala), ve su u njih unesene izvana. Za sve to potreban je inteligentni Stvoritelj koji viestruko nadmauje nau inteligenciju.

Mit o ateizmu i znanosti

Danas mnogi misle da je znanost usmjerena protiv Boga. Ateisti podravaju ova-kvo shvaanje tvrdei da oni razmiljaju znanstveno. Tvrdei to, zapravo samo iskljuuju Boga iz znanosti. Prava je istina da je znanost poela cvjetati tek nakon to se u Europi ukorijenilo biblijsko shvaanje stvaranja u vrijeme kad je Reformacija proirila svoj utjecaj. Pretpostavke koje lee u samom temelju znanstvenog pristupa istraivanju svijeta potjeu iz Biblije. Takve su npr. pretpostavke da je stvoreni svijet stvaran, dosljedan, shvatljiv i istraiv. ak i povjesniari znanosti koji nisu krani, kao to je Loren Eiseley, priznaju to.19 Posljedica je toga da su gotovo svaku granu znanosti osnovali, pomogli osnovati ili dramatino unaprijedili upravo znanstvenici koju su vjerovali u biblijski izvjetaj o stvaranju i Potopu.20,21 I danas postoji velik broj znanstvenika koji vjeruju u Bibliju.22

Je li to znanost?Znanost nam je omoguila mnoge divne stvari: slijetanje ovjeka na Mjesec, jeftinu

hranu, suvremenu medicinu, elektrinu energiju, raunala i sl. Sva ta postignua za-htijevala su izvoenje eksperimenata u sadanjosti, donoenje zakljuaka na temelju rezultata i ponavljanje eksperimenata u svrhu potvrivanja zakljuaka. Doneseni za-19. Eiseley, L., 1969. Darwins Century: Evolution and the Man who Discovered it. Doubleday, New York, str. 62.20. Morris, H. M., 1982. Men of Science, Men of God, Master Books, SAD21. Wieland, C. (urednik). 2004. The Genesis Files, Master Books, SAD i .22. Ashton, J., 1999. In Six Days: Why 50 Scientists Choose to Believe in Creation, New Holland Publis-hers, Sydney, Australija.

16 1. poglavlje

kljuci usko su povezani s eksperimentima i esto ostaje malo mjesta za nagaanja. Ovakvu znanost nazivamo procesna ili operativna znanost i ona nam je omoguila brojne dragocjene napretke u znanju od koristi za ovjeanstvo. Meutim, postoji i druga vrsta znanosti. Ona se bavi prolou i moemo je nazvati povijesna znanost ili znanost o postanku. Kad elimo saznati to se dogodilo u prolosti, znanost je ograniena jer nije mogue izravno eksperimentirati na prolim dogaajima, a povi-jest se ne moe ponoviti. U znanosti o postanku, zakljuci o prolosti donose se na temelju opaanja u sadanjosti. Raspon eksperimenata povezanih s prolou, a koji se mogu provesti u sadanjosti poprilino je ogranien i zato zakljuivanje zahtijeva i odreeno nagaanje. to se dogaaj kojeg prouavamo nalazi dalje u prolosti, sli-jed zakljuivanja je dulji, potrebno je vie nagaanja i nastaje vie prostora za utjecaj neznanstvenih imbenika na zakljuke. Jedan takav imbenik je i vjersko uvjerenje (ili pomanjkanje istog) kod znanstvenika. To znai da ono to se predstavlja kao znanost, ponekad moe biti tek znanstvenikov osobni svjetonazor. Sukob izmeu znanosti i religije dogaa se na podruju povijesne znanosti, a ne operativne znanosti. Naalost, potovanje koje je svojim uspjesima zaradila operativna znanost potaklo je mnoge da misle kako nagaanja znanosti o postanku imaju jednak auto-ritet. Kad govorimo o povijesnoj znanosti, problem nije toliko u dokazima prona-enim u sadanjosti, ve u zakljucima koji se donose o prolosti. Znanstvenici koji vjeruju u Bibliju, koja tvrdi za sebe da je Boja rije,23 doi e do drugaijih zaklju-aka od onih znanstvenika koji zanemaruju Bibliju. Svjesno negiranje Boje rijei (2. Petrova 3,3-7) u samom je korijenu mnogih neslaganja u povijesnoj znanosti.

23. Psalam 78,5, 2. Timoteju 3,14-17, 2. Petrova 1,19-21. Bog koji je nadahnuo Bibliju postojao je oduvi-jek, savren je i nikada ne lae (Titu 1,2). Vidi takoer Psalam 119 za razumijevanje vanosti Boje rijei.

17Postoji li Bog?

Tko je stvorio Boga?24

Skeptici se esto rugaju krani-ma: Ako je Bog stvorio svemir, tko je stvorio Boga? (a i mnogi iskreni mislioci razmiljaju o tom problemu). Meutim, Biblija de-fi nira Boga kao nestvorenog (tj. vjenog) stvoritelja svemira, to znai da se ono to se odnosi na svemir, ne mora nuno odnositi na Boga. Zato je pitanje: Tko je stvorio Boga? jednako nelogino kao i pitanje: Kime je oenjen neenja? Profi njenije pitanje moglo bi glasiti: Ako je svemiru potreban uzrok za postojanje, zato onda Bogu nije potreban uzrok? I ako Bogu ne treba uzrok, zato svemiru treba uzrok? Pogledajmo sljedei nain zakljuivanja:

Sve to ima poetak ima i uzrok.25 Svemir ima poetak. Zato svemir ima uzrok.Vano je naglasiti rijei oznaene podebljano. Svemir treba uzrok jer ima poetak,

kao to emo vidjeti u nastavku. Za razliku od svemira, Bog nema poetak i zato ne treba uzrok. Osim toga, Einsteinova opa teorija relativnosti, koja je potvrena mnogim eksperimentima, pokazuje da je vrijeme povezano s materijom i prostorom. To znai da je vrijeme poelo postojati zajedno s materijom i prostorom na poetku svemira. S obzirom da je Bog po defi niciji stvoritelj svemira, on je i stvoritelj vre-mena. Zato on nije ogranien dimenzijom koju je sam stvorio i nema poetak unutar vremena. Zakljuujemo da on nema niti treba imati uzrok.

Suprotno tome, postoji dobar dokaz da je svemir imao poetak. To moemo poka-zati na temelju zakon termodinamike, koje ubrajamo meu temeljne zakone fi zike.

1. zakon: Ukupna koliina mase-energije u svemiru je konstantna. 2. zakon: Koliina energije u svemiru raspoloive za rad smanjuje se, to

znai da se entropija26 poveava prema maksimumu. Ako je ukupna koliina mase-energije ograniena, a koliina iskoristive energije se smanjuje, svemir ne moe po-stojati oduvijek jer bi ve iscrpio svu iskoristivu energiju i stigao do tzv. toplinske smrti. To znai da bi se raspali svi radioaktivni atomi, svi dijelovi svemira postigli bi jednaku temperaturu i nikakav rad vie ne bi bio mogu. Zato je najbolje rjeenje

24. Ovaj odlomak temelji se na: Sarfati, J., 1998. If God created the universe, then who created God? Journal of Creation 12(1):20-22; .25. Zapravo, rije uzrok ima nekoliko razliitih znaenja u fi lozofi ji. Ovdje se ona koristi u smislu uzroka koji izaziva neku posljedicu, glavnog imbenika koji uzrokuje nastanak neega.26. Entropija je mjera nereda ili smanjenja iskoristive energije.

Koliina dostupne energije u svemiru stalno se smanjuje, to je jasan dokaz da je svemir imao poetak.

18 1. poglavlje

ovog problema ustvrditi da je svemir stvoren s mnogo iskoristive energije i da je sada troi.27 A to ako skeptik prihvati tvrdnju da je svemir imao poetak, ali ne i da mu je potreban uzrok? Meutim, oito je samo po sebi da sve to ima poetak ima i uzrok. To zapravo nitko ne porie u svom srcu. Propali bi sva znanost, povijest i pravni sustav kad bi se negiralo postojanje zakona uzroka i posljedica.28 Osim toga, svemir ne moe biti uzrok samom sebi jer nita ne moe stvoriti samo sebe jer bi moralo postojati prije nego to je samo nastalo, to je logiki apsurdno.

Saetak

Moemo pokazati da je svemir (ukljuujui i vrijeme) imao poetak. Nije razumno vjerovati da je neto poelo postojati bez uzroka. Zato svemir zahtijeva uzrok, kao to se to nauava u Postanak 1,1 i Rimljanima

1,20. Bog se nalazi izvan vremena jer je stvoritelj vremena. Zato nema poetka u

vremenu, postojao je oduvijek i ne treba uzrok.29,30 S koje god strane da pogledamo na dokaze na temelju Biblije, nevjerojatnu

kompleksnost i organizaciju informacije u ivim biima ili porijeklo svemira, vjerovanje u svemogueg i sveznajueg Boga Stvoritelja kakav se otkriva u Bibliji ne samo da ima smisla, ve je i jedino odrivo objanjenje.

Kranin poznaje Boga!Osoba koja je pravi kranin ne sumnja u Boje postojanje. Biblija kae:

Svi koje vodi Duh Boji sinovi su Boji. Ta ne primiste duh robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha posinstva u kojem kliemo: Abba! Oe! Sam Duh su-svjedok je s naim duhom da smo djeca Boja. (Rimljanima 8,14-16) Ovdje Biblija govori da krani imaju osoban odnos s Bogom. To svjedoe svi koji su prepoznali svoju grenost prema standardima svemogueg Boga i strane posljedice svojih grije-ha, pokajali se za svoje grijehe i prihvatili oprotenje od Boga koje im je omogueno 27. Ideju o oscilirajuem (jo-jo) svemiru popularizirali su ateisti poput pokojnog Carla Sagana i Isaaca Asimova, samo da izbjegnu ideju poetka koja sugerira postojanje Stvoritelja. Ali zakoni termodinamike potkopavaju ovaj argument jer bi se u svakom od tih hipotetskih ciklusa potroilo sve vie iskoristive ener-gije. To znai da bi svaki ciklus trajao dulje od prethodnog, to znai da bi proli ciklusi bili sve krai i krai. Zato model viestrukih ciklusa moe imati neogranienu budunost, ali mora imati ogranienu prolost. Osim toga, postoji premala koliina mase da zaustavi irenje i omogui nastanak ciklusa, a ne poznajemo ni mehanizam po kojem bi dolo do ponovnog irenja nakon tog hipotetinog velikog saimanja.28. Neki fi ziari tvrde da kvantna mehanika kri naelo uzroka i posljedice te da moe stvoriti neto ni iz ega. Meutim, to nije tako. Teorije da je svemir kvantna fl uktuacija moraju pretpostavljati da postoji neto to moe fl uktuirati. Njihov kvantni vakuum sainjava velika koliina potencijalne materije i antimaterije, a ne nitavilo. Osim toga, ako ne postoji uzrok, ne postoji ni objanjenje zato se ba ovaj svemir pojavio u odreenom trenutku, a ne npr. banana ili maka. Ovaj svemir ne moe imati ikakva svojstva kojima bi se objasnilo njegovo nastajanje ba u ovakvom obliku jer ne bi imao nikakva svojstva sve dok ne bi zapravo nastao.29. Vidi: Craig, William L., 1984. Apologetics: An Introduction, Moody, Chicago, i The Existence of God and the Beginning of the Universe, na .30. Geisler, N. L., 1976. Christian Apologetics, Baker Books, Grand Rapids, Michigan. Obratite panju na nesretnu (i nepotrebnu) simpatiju prema nebiblijskoj teoriji velikog praska.

19Postoji li Bog?

kroz Isusovi smrt i uskrsnue. Svi takvi pravi krani primili su Duha Svetog od Boga i sigurni su da su djeca Boja. Oni uistinu mogu znati da imaju vjeni ivot (1. Ivanova 5,13).

Dodatak: Vanbiblijski dokazi za postojanje biblijskog Boga Stvoritelja

1. Prirodni zakonPostoji opa tenja svih sustava sastavljenih od materije/energije troenju.31 Raspo-

loiva energija se raspruje i gubi se red. Bez djelovanja programiranih mehanizama ili inteligencije, ak i otvoreni sustavi32 tee iz reda u nered, od informacije prema gubitku informacije te prema sve manjoj koliini dostupne energije. Zbog te pojave toplina prelazi s toplog tijela na hladnije tijelo i suneva energija nee uzrokova-ti rast mrtvog tapa (za razliku od zelene biljke koja sadri posebnu, programiranu maineriju za usmjeravanje energije prema stvaranju posebne vrste reda poznatog kao odreena kompleksnost). Primijenimo li to na postanak prvog ivota, ovime se negira mogunost nastanka takve odreene kompleksnosti osim nametanjem vanjske informacije materiji (vidi str. 20-21). Primijenimo li to na itav svemir, za kojeg smo utvrdili da se srozava prema toplinskoj smrti (to znai da se kree od kozmosa prema kaosu), dolazimo do temeljnog proturjeja s evolucionistikom fi lozofi jom koja vjeruje u spontani prijelaz iz kaosa u kozmos.33,34 To znai da je svemir trebalo navinuti na poetku i da ne moe postojati oduvijek. Za to je potreban vritelj rad-nje izvan svemira koji e ga navinuti kao to ni sat ne moe navinuti sam sebe!

2. iva biaPromjene koje uoavamo na ivim biima suprotne su od onih koje bismo oeki-

vali u prilog evolucije od praivotinja do ovjeka (makro evolucije). Odabir izmeu genetikih informacija koje ve postoje unutar populacije (npr. otpornost komaraca na DDT) uzrokuje neto gubitak genetike informacije u toj populaciji. Komarac koji je otporan na DDT prilagoen je okoliu u kojem postoji DDT, ali populacija je iz-gubila gene koje su imali komarci koji nisu bili otporni na DDT jer su uginuli i nisu prenijeli svoje gene. Na taj nain prirodni odabir (selekcija) i prilagoavanje ( adap-tacija) uzrokuju gubitak genetike informacije. Iz teorije informacije i velikog broja eksperimenata i promatranja znamo da mutacije (pogreke pri kopiranju) nisu spo-sobne poveati koliinu informacije ni funkcionalnu kompleksnost.35 Umjesto toga, uzrokuju pojavu uma pri prijenosu genetike informacije, u skladu s utvrenim znanstvenim naelima utjecaja sluajnih promjena na tijek informacije, te tako uni-

31. Ovo je jedan od vidova drugog zakona termodinamike. Vidi str. 17-18.32. Sustavi sposobni razmjenjivati energiju/materiju sa svojom okolinom.33. Thaxton, C. B., Bradley, W. L. i Olsen, R. L., 1984. The Mystery of Lifes Origin, Lewis and Stanley, Dallas, Texas. Ovi strunjaci za termodinamiku pokazuju da je termodinamika velik problem za natura-listiko objanjenje postanka ivota.34. Wilder-Smith, A. E., 1981. The Natural Sciences Know Nothing of Evolution, Master Books, SAD.35. Spetner, L., 1997. Not by Chance! Shattering the Modern Theory of Evolution, The Judaica Press, Inc., Brooklyn, NY.

20 1. poglavlje

tavaju informaciju.36 Ne iznenauje nas zato spoznaja da je vie od tisuu bolesti kod ljudi povezano s mutacijama. Ovo smanjivanje koliine genetike informacije (kroz mutacije, odabir/prilagoavanje/nastanak vrsta i izumiranje) u skladu je s modelom u poetku stvorenih genetskih pulova velike poetne varijabilnosti koji se otada prazne. S obzirom da uoene mikro promjene, kao to je otpornost bakterija na antibiotike i kukaca na insekticide, znae informacijsko kretanje nizbrdo (ili u najboljem sluaju vodoravno), one se ne mogu akumulirati na nain da uzrokuju potrebne promjene uzbrdo za potrebe makro evolucije, bez obzira na raspoloivo vremensko raz-doblje.37 Ove male promjene pogreno se upotrebljavaju kao dokazi za evoluciju u nastavi biologije iako ih ne moemo ekstrapolirati na objanjavanje evolucije od amebe do ovjeka. Koristiti ovakvo objanjenje jednako je tvrdnji da e tvrtka koja posluje s gubitkom ostvariti profi t nakon potrebnog broja godina ako svake godine izgubi neto novca. Meutim uoene promjene dobro se uklapaju u model koji uklju-uje stvaranje i pad u grijeh.

3. FosiliIako je Darwin oekivao da e se pronai milijuni prijelaznih fosila, nije pronaen

nijedan, osim nekoliko diskutabilnih. Evolucionist dr. Colin Patterson iz Britanskog prirodoslovnog muzeja (British Museum of Natural History) na sljedei je nain od-govorio na pitanje zato nije priloio ilustracije prijelaznih oblika u knjizi koju je napisao o evoluciji:

Potpuno se slaem s vama to se tie izostanka jasnih ilustracija evolutiv-nih prijelaza u mojoj knjizi. Kad bih znao za neke, fosilne ili ivue, svakako bih ih ukljuio. Predloili ste da bi trebalo angairati umjetnika da prikae takve transformacije, ali odakle mu informacije? Iskreno, ja mu ih ne mogu dati, a kad bih mu dopustio umjetniku slobodu, ne bi li to zavelo itatelja? Tekst svoje knjiga napisao sam prije etiri godine. Kad bih ga sada pisao, knjiga bi bila poprilino drugaija. Vjerujem u gradualizam, ali ne samo zbog Darwinovog autoriteta, ve i zbog toga to izgleda da to zahtijeva moje razu-mijevanje genetike. Ali Gouldu i ljudima iz amerikog muzeja teko je su-protstaviti se kad kau da ne postoje prijelazni fosili. S obzirom da sam i sm paleontolog, mnogo se bavim fi lozofskim problemima prepoznavanja preda-kih oblika u fosilnom zapisu. Kaete da barem pokaem fotografi ju fosila od kojeg je potekao svaki od oblika organizama. Riskirat u i rei: ne postoji takav fosil za kojeg postoje sigurni argumenti.38

ak ni arheopteriks, esto spominjan kao prijelazni oblik izmeu gmazova i ptica,

36. Pojava je slina umu nastalom tijekom kopiranja audio kasete. Kopija nikada nije bolja od originala. Vidi: .37. Lester, L. P. i Bohlin, R. G., 1989. The Natural Limits of Biological Change, Probe Books, Dallas, Texas.38. Pismo (napisano 10. travnja 1979.) dr. Colina Pattersona, tada glavnog paleontologa u Britanskom prirodoslovnom muzeju (British Museum of Natural History) u Londonu, Lutheru D. Sunderlandu, kako ga navodi Sunderland, L. D., 1984. Darwins Enigma, Master Books, San Diego, SAD, str. 89. Patterson je kasnije pokuao smanjiti vanost ove svoje vrlo jasne tvrdnje.

21Postoji li Bog?

ne pokazuje znakove kljunog prijelaza izmeu ljuski i perja niti izmeu nogu i krila. Iako je mogue vje-rovati u evoluciju na temelju mehanizama koje je ne-mogue opaati,39 dokaz na temelju sustavne rijetkosti oekivanih evolutivnih karika na globalnoj razini je snana i pozitivna potpora biblijskom stvaranju, bez obzira na pitanje kako i kada su nastali fosili.

4. Starost prirodeDokazi za mladu Zemlju/svemir po defi niciji

su dokazi za biblijsko stvaranje jer za naturalistiku evoluciju, kad bi bila mogua, potrebna su vrlo duga razdoblja. Postoje brojni dokazi da je svemir relativno mlad.40 Meu njima su: sla-bljenje Zemljinog magnetskog polja, zajedno s brzim paleomagnetikim promjenama orijentacije magnetskog polja,41 otkrie krhkih organskih molekula u fosilima koji su navodno stari vie milijuna godina,42 premala koliina helija u atmosferi,43 prema-la koliina soli u morima,44 nalaenje ugljika 14 u ugljenu i nafti navodno starima vie milijuna godina (vidi 4. poglavlje), vieslojni fosili koji se proteu kroz slojeve navodno stare milijunima godina, ispreplitanje geolokih slojeva izvan oekivanog redoslijeda,45 malen broj ostataka supernova,46 magnetsko polje na hladnim plane-tima i mnogi drugi (vidi str. 66-68). Vrijeme proteklo prije poetka naeg ivota ne moe se izravno mjeriti, to znai da su svi argumenti jednako za duga i kratka razdo-blja nuno indirektni i moraju ovisiti o prihvaanju pretpostavki na kojima se nuno temelje. Meu argumentima za mladu Zemlju normalno je oekivati da e mnogi fosili sadravati dobro ouvane meke dijelove. Za ouvanje takvog fosila potrebno je brzo zatrpavanje i brzo stvrdnjavanje okolnog sedimenta. Promatranja mnogih ge-olokih slojeva i kanjona, koji npr. brzo nastaju u suvremeno doma u uvjetima kata-strofe, ukazuju na to da je ukorijenjeno razmiljanje o sporom i postupnom nastajanju tijkom dugih razdoblja jako pogreno.47,48

39. Kao to su isprekidana ravnotea (punctuated equilibrium) i ostale sekundarne pretpostavke.40. Morris, J. D., 1994. The Young Earth, Master Books, SAD.41. Sarfati, J., 1998. The Earths magnetic fi eld: evidence that the Earth is young. Creation 20(2):1517; .42. Npr. Wieland, C., 1997. Sensational dinosaur blood report. Creation 19(4):4243; .43. Sarfati, J., 1998. Blowing old-Earth beliefs away. Creation 20(3):1921; .44. Sarfati, J. 1998. Salty seas. Creation 21(1):1617. .45. Tj. slojevi koji nedostaju izmeu drugih slojeva u skladu sa standardnim geolokim stupcem i vremenskim razdobljima od vie milijuna godina, to ukazuje na to da slojevi koji nedostaju ne predstav-ljaju vie milijuna godina kako se tvrdi. Vidi: Snelling, A., 1992. The case of the missing geologic time. Creation 14(3):3135 .46. Sarfati, J., 1997. Exploding stars point to a young universe. Creation 19(3):4648; .47. Mount St Helens: Explosive Evidence for Catastrophe in Earths History, video s dr. Steveom Austi-nom, Creation Videos.48. Vidi 4. poglavlje: A to je s datiranjem ugljikom?

Autor slike: Steve Cardno

22 1. poglavlje

5. Kulturno-antropoloki dokazi

Stotine predaja meu uroenicima diljem svijeta o globalnom Potopu, svaka sa zna-ajkama zajednikim biblijskom izvijeu, dokaz su stvarnosti tog izvijea. Takoer su rairena izvijea, iako neto manje, o razdvajanju jezika. Lingvistiki i bioloki dokazi nedavno su otkrili dosad nesluenu genetiku srodnost izmeu svih ljudskih rasa (vidi 18. poglavlje), to je u skladu s nedavnim postankom od male popula-cije. Ti nalazi negiraju nekada iroko rasprostranjeno uvjerenje da je ljudska rasa razvila svoje karakteristine znaajke tijekom dugih razdoblja izolacije. Molekularna istraivanja sugeriraju da je relativno nedavno jedna ena bila izvor mitohondrijalne DNK od koje su nastale varijacije svih danas ivuih ljudi.49 Takve dokaze mogue je ugurati u evolucionistiki model, ali on ih ne predvia izravno. Meutim, ti dokazi su izravno sukladni biblijskom stvaranju.

6. Dizajn i kompleksnost

Poznati su nevjerojatno kompleksni koordinirani bioloki sustavi kod kojih bi bilo kakav zamisliv jednostavniji djelomino koordinirani i djelomino funkcionalan ustroj bio samo smetnja.50 Neki od primjera su mehanizam zgruavanja krvi, bievi za pokre-tanje bakterija, fotosintetski aparat i preobrazba zakukuljene gusjenice u leptira. Pri-mjeri meu ivim biima su brojni. Ogromna kompleksnost ljudskog mozga, njegova

Objanjenje postanka vrlo integrirane preobrazbe gusjenice iz kukuljice u leptira nemogue je postupnim (korak po korak) evolucijskim promjenama.

stvaralaka mo i sposobnost apstraktnog miljenja, sa sposobnostima daleko veim od onih potrebnih za puko preivljavanje, moda je jedan od najoitijih dokaza in-teligentnog stvaranja. Na molekularnoj razini, organizacija koja obiljeava iva bia svojstveno je drugaija od npr. ustroja kristala. Funkcija odreene bjelanevine, na primjer, ovisio o redoslijedu sastavljanja njezinih sastavnih dijelova. Kodirana infor-macija potrebna za nastanak ovog redoslijeda nije svojstvena kemijskim obiljejima

49. Wieland, C., 1998. A shrinking date for Eve. Journal of Creation 12(1):13; .50. Behe, M. J., 1996. Darwins Black Box, The Free Press, New York.

23Postoji li Bog?

komponenta (kao to je to sluaj kod strukture kristala), ve je ekstrinzina (nametnuta izvana). Tijekom razmnoavanja, informacija potrebna za stvaranje ivog organizma namee se materijalnom nosiocu i tako stvara unaprijed programiran uzorak u sustavu jednake (ili vee) kompleksnosti (u organizmu roditelja) koji svoj nastanak takoer du-guje istim preduvjetima. Bez unaprijed programirane mainerije, nije poznat nijedan spontani, fi zikalno-kemijski proces koji moe stvoriti takve informacijom popunjene nizove. Za to je potrebno djelovanje vanjske inteligencije. Najrazumniji zakljuak na temelju ovih opaanja jest da je vanjska inteligencija odgovorna za nastanak ogromne poetne zalihe bioloke informacije u obliku stvorenih populacija potpuno funkcional-nih organizama.51 Ta inteligencija viestruko nadmauje ljudsku inteligenciju, to je opet u skladu s poimanjem Boga kakve je otkriven u Bibliji.

51. Gitt, W., 1997. In the Beginning Was Information, Christliche Literatur-Verbreitung, Bielefeld, Nje-maka (njemako izdanje izdano 1994.).

2. poglavlje

U est dana? Stvarno?

Jesu li dani stvaranja obini dani? Jesu li to duga vremenska razdoblja? Zato est dana? Je li Knjiga Postanka poezija? Utjee li duljina dana na evanelje? Kako su mogui dani bez sunca tijekom prva tri dana? Jesu li prva dva poglavlja Knjige Postanka u proturjeju? A to je s framework hipotezom?

Zato je to vano?

Je li doista vano jesu li dani stvaranja u prvom poglavlju Knjige Postanka pravi dani, trajanja priblino 24 sata? Mnogi kau da nije vano. Zapravo vjerojatno samo manjina crkava danas shvaa te dane kao obine iako u prolosti nije bilo tako.

Neki kau da te dane moemo shvatiti kao duga vremenska razdoblja i da je Bog povremeno intervenirao sa svrhom da uini jo nekoliko nevjerojatnih stvari u razli-itim vremenskim razdobljima, poput stvaranja borova ili ljudi. Ovakvo shvaanje naziva se progresivno stvaranje jer smatra da je Bog progresivno stvarao tijekom dugih vremenskih razdoblja.1

Drugi tvrde da je Knjiga Postanak samo literarni predloak, okvir o koju se vjeaju vane teoloke doktrine, kao to se odjea vjea na ue za suenje. Tvrde da je odjea vana, a ne ue pa se zato ne trebamo brinuti o povezivanju Knjige Postanka s povi-jeu svijeta (ovo shvaanje naziva se framework hipoteza).2

Trei tvrde da je Bog upotrebljavao evoluciju za stvaranje svega (teistika evolu-cija) i da je Knjiga Postanka nebitna za shvaanje povijesti svemira; ona je neto poput mita. Znanost nam govori kada i kako je nastao svemir, a Biblija nam govori zato je nastao. To su dvije odvojene domene znanja.3

Spomenuta shvaanja na nejasan nain preklapaju se u umovima mnogih koji nisu logiki razmislili o uinku tih shvaanja na evanelje.

Sva ta tumaenja nastala su u pokuaju usklaivanju biblijskog izvijea o stva-ranju, padu u grijeh i Potopu (Postanak 1-11) s tvrdnjama suvremene povijesne znanosti da je svemir star vie milijardi godina. Prema tom shvaanju, stijene koje sadre fosile na zemlji su nastale tijekom dugih vremenskih razdoblja, i to uglavnom 1. Vidi: Refuting Compromise za temeljitu argumentaciju protiv ovog shvaanja.2. Meredith Kline i Henri Blocher zagovaraju ovo shvaanje.3. Ovo shvaanje promiu organizacije kao to su American Scientifi c Affi liation, Christians in Science (Velika Britanija) i Institute for the Study of Christianity in an Age of Science and Technology (ISCAST; Australija), neobino slinih pogleda kao i pokojni ateist Stephen Jay Gould u NOMA-i (non-overlapping magisteria) .

26 2. poglavlje

prije pojave ovjeka. Ako na ovaj nain protumaimo fosilni zapis, onda on govori o smrti i patnji velikih razmjera, i to uglavnom prije stvaranja (ili evolucije) ovjeka. Meutim, ovakvo shvaanje nosi vane posljedice za ostatak Biblije. Nabrojat emo razloge zato.

1. Potkopava Boju dobrotuNekrani prigovaraju: Kako moete vjerovati u Boga koji voli kad u svijetu ima

toliko patnje? Kao dio problema navode i patnju ivotinja. Prema povijesti zapisa-noj u Knjizi Postanka, Bog je sve stvorio i opisao kao veoma dobro nakon to je stvorio prve ljude, Adama i Evu (Postanak 1,31). Sve je bilo tako dobro da su i ljudi i ivotinje bili vegetarijanci (Postanak 1,29-30). Teko moemo zamisliti takav svijet. Smrt i patnja uli su u Boje dobro stvorenje zbog ljudskog grijeha (pobune protiv Stvoritelja i Odravatelja svemira) (Postanak 3).

Tekst u Rimljanima 8,18-25 potvruje da je cijelo stvorenje (ne samo ljudi) pod-vrgnuto ispraznosti i da sada uzdie i u robovanju pokvarljivosti iekuje ot-kupljenje. Vodei komentatori Poslanice Rimljanima, kao to su F. F. Bruce, C. E. B. Cranfi eld i James Dunn, slau se da Pavao ovdje govori o padu u grijeh.4 To je u skladu sa stvarnom povijeu iz treeg poglavlja Knjige Postanka, gdje je cijelo stvorenje, a ne samo ljudi, prokleto zbog ovjekovog grijeha. Na primjer, zemlja od tada raa trnjem i korovom (Postanak 3,18). Nalazimo trnje sauvano u fosilnom zapisu, iz vremena navodno 300 milijuna prije pojave ovjeka. Ako je to doista tako, kao to spomenuta tumaenja smatraju, onda nas Biblija zavodi.

Zapravo ivimo u pokvarenom stvorenju zbog ovjekovog grijeha. Stvorenje nije stvoreno u ovakvom stanju. Krani su u to vjerovali oduvijek. Klasine pjesme Johna Miltona Paradise Lost i Paradise Regained odraavaju kranski svjetonazor kakav je nekada prihvaan gotovo neupitno.5 Ali ako je Bog stvarao tijekom mili-jardi godina, tada on sigurno nije dobar. Prema tom shvaanju, on je potvrivao i nadgledao smrt, bolesti, okrutnost i patnju tijekom milijardi godina, i prije nego to je grijeh uao u svijet, te nazvao svoje stvorenje optereeno smru veoma dobrim.

2. Potkopava evaneljeNovi zavjet jasno nauava da razlog za Isusovu smrt i uskrsnue ovisi o povijesnoj

stvarnosti dogaaja iz Knjige Postanka 1-3 te da je smrt ula u stvorenje kroz grijeh prvog ovjeka: Doista po ovjeku smrt, po ovjeku i uskrsnue od mrtvih! Jer kao to u Adamu svi umiru, tako e i u Kristu svi biti oivljeni (1. Korinanima 15,21-22; vidi takoer: Rimljanima 5,12-21).

Isus je nazvan posljednji Adam (1. Korinanima 15,45) jer je doao ponititi djelo prvog Adama. Na sebe je preuzeo, kroz svoje tijelo na kriu, prokletstvo smrti 4. Za dodatne informacije vidi: Sarfati, J., 2005. The Fall: a cosmic catastropheHugh Rosss blunders on plant death in the Bible, Journal of Creation 19(3):6064; ; Smith, H., 2007. Cosmic and universal death from Adams Fall: An exegesis of Romans 8:1923a, Journal of Cre-ation 21(1): tiskano izdanje, 2006.5. Vidi: Batten, D. i Sarfati, J., 2006. 15 Reasons to Take Genesis as History, Creation Ministries Inter-national.

27U est dana? Stvarno?

izgubljenog Adamovog potomstva (Galaanima 3,13; Koloanima 1,22). Jasno je da nauk o razlogu za Isusovu smrt ovisi o stvarnosti dogaaja iz Knjige Postanka, tj. o tome da je tjelesna smrt posljedica Adamovog grijeha i da prije toga nije bila dio stvorenja. Oni koji smanjuju povijesnu vanost Knjige Postanka esto tvrde da je Adamova smrt bila samo duhovna (odvajanje od Boga). Ali ta smrt bila je i tjele-sna: iz zemlje uzet si bio prah si, u prah e se i vratiti (Postanak 3,19). Tako je Isus umro tjelesnom smru na kriu. Takoer je ustao od mrtvih, tjelesno i pobjedo-nosno, ponitivi prokletstvo smrti koje je nastupilo kroz Adama.

Ako je smrt ve bila dio stvorenja, kako onda moe biti posljednji neprijatelj (1. Korinanima 15,26) i zato je Isus morao umrijeti?

3. Potkopava eshatologiju (nauk o posljednjim vremenima) Biblija govori o budunosti u kojoj e sadanji poredak biti uniten i Bog e stvoriti

novo nebo i novu zemlju u kojima nee vie postojati patnja i bol jer e sve prolo nestati (2. Petrova 3,10-13; Otkrivenje 21,4-5). Ali ako je Bog stvorio sve otprilike u stanju kakvo sada opaamo, gdje su smrt i patnja dio stvorenja, kako spomenuta tumaenja Knjige Postanka tvrde, zato bi Bog elio unititi postojei poredak i stvoriti novi?

Zato se u Otkrivenju poistovjeuje ponitavanje prokletstva iz Knjige Postanka s uklanjanjem smrti i boli (Otkrivenje 21,4; 22,2) ako te pojave nisu posljedica pro-kletstva? To onda nema smisla.

Takva shvaanja takoer potkopavaju nauk o buduoj obnovi (Rimljanima 8,21; Djela 3,21). S obzirom da obnova znai povratak u prethodno stanje, znai li to da bi krani trebali poticati jedni druge na povratak u milijune godina smrti i patnje?6

4. Potkopava hermeneutiku (nain razumijevanja Biblije)Ako Knjigu Postanka ne trebamo shvatiti kao povijest, to bismo zapravo trebali

(to emo uskoro pokazati), kako onda shvatiti ostatak Biblije? Moda se dogaaji iz Knjige Izlaska ili izgnanstvo u Babilon zapravo nisu dogodili (to je ista vrsta knjievnosti), moda su i ti zapisi samo teoloke ideje (okvir za shvaanje drugih stvari)? Moda novozavjetni zapisi o Isusovom nauavanju, smrti i uskrsnuu nisu prava povijest (iako tako izgledaju)?

Osim toga, svako shvaanje koje odvaja Knjigu Postanka od povijesti ini i slje-dee: Potkopava povjerenje u ostatak Biblije

Ako Knjigu Postanka ne moemo shvatiti kao jasnu povijest, odakle povijest po-inje? Mnogi smatraju da je Abraham (Postanak 12) bio stvarna osoba, ali neke od njegovih predaka smatraju metaforinima (posebno Adama). Ali Isusovo rodoslov-lje see sve do Adama (Luka 3). Gdje onda metafora zapoinje, a gdje zavrava?

6. Vidi takoer: Verderame, J, 1998. Theistic evolution: future shock? Creation 20(3):18. Grigg, R., 2003. The futuresome issues for long-age Christians, Creation 25(4):5051. .

28 2. poglavlje

Isus je Knjigu Postanka smatrao povijeu.7 Je li Sin Boji bio u krivu? Darwinov buldog, Thomas Huxley, ukazao je na problem kada ga je jednom davno komen-tirao:

Ubrzo se gubim kad pokuavam slijediti one koji paljivo hodaju putovima tipova i alegorija. Odreena strast za jasnoom tjera me da izravno pitam eli li pisac rei da Isus nije vjerovao u prie o kojima se govori? Kad je Isus jasno rekao da je stigao Potop i sve ih unitio, je li vjerovao da se Potop dogodio ili ne?8

Potkopava ostale doktrine temeljene na Knjizi PostankaNa primjer, doktrine o braku, moralnom zakonu, noenju odjee te znaenju i svrsi

naeg postojanja temelje se na dogaajima iz Knjige Postanka.

A zato ne vjerovati da su to obini dani?Mnogi teolozi priznaju da Knjiga Postanka izgleda kao jasna povijest, ali ne vjeru-

ju u to. Zato? Sljedei primjer tipian je za ovakav nain razmiljanja: Oito je da najizravnije razumijevanje Knjige Postanka, bez uzimanja u obzir hermeneutikih rezervacija koje sugerira znanost, podrazumijeva da je Bog stvorio nebo i zemlju u est solarnih dana, da je ovjek stvoren estog dana, da su smrt i kaos uli u svijet na-kon pada Adama i Eve u grijeh te da su svi fosili posljedica katastrofalnog globalnog Potopa u kojem su poteeni samo Noina obitelj i ivotinje s njima.9 [na naglasak]

Primijetite da pisac kae da bi bez uzimanja u obzir hermeneutikih rezervacija koje sugerira znanost vjerovao da je Knjiga Postanka pravi povijesni opis stvarnih dogaaja. Drugim rijeima, za mnoge teologe znanost je autoritet, a ne Boja rije. Smatramo da je ovo oslanjanje na znanost u svrhu tumaenja Knjige Postan-ka pogreno. Pretpostavke povijesne znanosti (ili znanosti o postanku) nisu vrst temelj za bilo to, a kamoli za mijeanje s Rijeju vjenog Boga koji sve zna (vidi odlomak Je li to znanost? na str. 15-16). Nadaleko cijenjeni sustavni teolog Louis Berkhof prepoznao je da trebamo Bibliju za razumijevanje povijesti prirode, a ne povijesnu znanost za tumaenje Knjige Postanka:

Bog se prvotno objavio u stvorenju, ali razarajua narav grijeha prikrila je tu prvobitnu objavu. Osim toga, ta objava je krajnje nepotpuna u uvjetima nastalim nakon pada u grijeh. Samo Boju objavu samoga sebe kroz Bibliju sada moemo smatrati prikladnom. Jedino ona prenosi znanje o Bogu koje je isto, to znai bez greke i predrasuda, te odgovara na duhovne potrebe palog ovjeka Neki su skloni govoriti o opoj Bojoj objavi kao sekun-darnom izvoru objave, ali to teko moe biti ispravno u svjetlu injenice da prirodu moemo razmatrati samo ako je protumaimo u svjetlu Pisma.10

7. Vidi takoer: Sarfati, J., 2006. Genesis: Bible authors believed it to be history, Creation 28(2):2123, .8. Thomas Huxley, 1897. Science and Hebrew Tradition Essays 1, str. 232.9. Pun, P.P.T., 1987. J. Amer. Scientifi c Affi liation 39:14.10. Louis Berkhof, 1932. Introductory volume to Systematic Theology, Eerdmans, str. 96.

29U est dana? Stvarno?

Ovo je prikladan prigovor svima koji tvrde da je priroda 67-ma knjiga Biblije i koji koriste tu knjigu (protumaenu onako kako to ini veina znanstvenika) da bi dane stvaranja protumaili kao duga vremenska razdoblja.

Krani trebaju temeljiti svoje miljenje na Bibliji.

Kako je Knjiga Postanka shvaana u prolosti?Postoje dva razloga zato je dobro prouiti kako je Knjiga Postanka tumaena ti-

jekom povijesti:1. Openito, ako su tumaenja koja podravaju duga vremenska razdoblja

oduvijek bila popularna, tada moemo argumentirati da moda i sama Biblija ukazu-je na to. Ali ako takvih tumaenja nije bilo sve dok nisu postala popularna u znano-sti, vjerojatnije je da su takva tumaenja motivirana pokuajem usklaivanja Bibli-je i znanosti.

2. Posebno oni koji unutar crkve zagovaraju duga vremenska razdoblja, u e-lji da izbjegnu optube da su motivirani znanou, a ne biblijskim tekstom, esto tvrde da su tumai tijekom povijesti ostavljali mogunost tumaenja dana stvaranja kao dugih razdoblja. Zato je vano prouiti dokaze za ove tvrdnje.

Crkveni oci Bazilije Veliki (329. 379.), u nizu propovijedi o est dana stvaranja pod naslovom

Hexameron, tvrdi da se podrazumijeva doslovno znaenje. To znai da su dani bili obini dani, Boje zapovijedi istog trena napunile su zemlju grmljem, stabla su izni-kla i odjednom su se rijeke napunile ribama, ivotinje nisu jele jedna drugu, sunce je stvoreno nakon zemlje, itd. Takoer je govorio protiv evolucionistikih ideja da su ljudi potekli od ivotinja.11 Ne zaboravimo da Darwin nije izumio evoluciju. Ideje o evoluciji seu do antiteistikih fi lozofa prije Krista, kao to su bili Anaksimandar, Epimenid i Lukrecije. Ta ideja bila je poganska i protivna Bogu od samih poetaka.

Neki su pogreno shvatili miljenja crkvenih otaca zato jer ih nisu paljivo proi-tali. U Istonoj pravoslavnoj crkvi bilo je uobiajeno smatrati tjedan stvaranja stvar-nim, ali istovremeno i tipolokim predlokom za razumijevanje cjelokupne povijesti svijeta unutar sedam tisua godina do njezinog kraja. Sasvim sigurno nisu smatrali tjedan stvaranja dugim vremenskim razdobljem.

Pokojni Seraphim Rose, pravoslavni sveenik, temeljito je dokumentirao nazore crkvenih otaca pravoslavne crkve i tako pokazao da su oni gledali na Knjigu Postan-ka kao to to danas ine suvremeni kreacionisti.12 Terry Mortenson, koji je doktori-rao iz povijesti geologije, recenzirao je njegovu knjigu: [Roseov] primaran izvor su rani oci koji su pisali komentare Knjige Postanka: Ivan Zlatousti (344. 407.),

11. Batten, D., 1994. Genesis means what it says: Basil ( 329379). Creation 16(4):23. , prema: Basil, Hexameron 2:8.12. Roseovi radovi objavljeni su posthumno u: Genesis, Creation and Early Man, Platina, CA, 2000.

30 2. poglavlje

Efrajim Sirijski (306. 372.), Bazilije Veliki (329. 379.) i Ambrozije Milanski (339. 397.). Ali koristio je i mnoge druge oeve iz istog i kasnijih stoljea koji su pisali o nekim od vidova Knjige Postanka 1-11.13

Rose je pokazao kako su se crkveni oci Istone pravoslavne crkve jednoglasno slagali oko povijesnosti tjedna stvaranja, pada u grijeh i opeg Potopa. Takoer su vjerovali da je in stvaranja bio trenutaan. Smatrali su svijet prije pada u grijeh naelno i temeljito drugaijim od svijeta nakon Pada kakvog vidimo danas.

Neki citiraju Augustina i Origena da bi opravdali uvoenje dugih vremenskih raz-doblja u Bibliju. Njih dvojica, inae pristalice aleksandrijske kole, teili su alegorij-ski tumaiti razliite dijelove Pisma. Njihovo alegorijsko tumaenje dana stvaranja nije potaknuto neime iz samog teksta, ve vanjskim utjecajima, posebno njihovim prihvaanjem neoplatonistike fi lozofi je (po kojoj su argumentirali da Bog ne bi okaljao samoga sebe ograniavajui se vremenom i sl.). Ali, suprotno stavovima onih koji koriste Augustina i Origena za podupiranje svojih uvjerenja o dugim vre-menskim razdobljima u Bibliji, obojica su tvrdila da je Bog sve stvorio u trenu, a ne tijekom dugih vremenskih razdoblja. Jednako su tako izriito zagovarali biblijsku kronologiju koja pokriva tisue godina, kao i opi Potop u vrijeme Noe.14

Neki mogu ustvrditi da su crkveni oci pogrijeili u svojim tumaenjima i da mi danas znamo vie od njih. Meutim, suvremeni strunjaci nisu prvi upoznali izvorne jezike i kulturu Biblije. Teret dokazivanja tvrdnji je na onima koji predlau nova tumaenja.

Reformatori Kalvin je rekao: Ciklus dana i noi uspostavljen je od prvog dana, prije stvaranja

sunca [komentirajui frazu neka bude svjetlost] i: Ovdje se oito opovrgava pogreka onih koji tvrde da je svijet stvoren u trenu [gotovo sigurno mislei na Augustina i Origena]. Jer bilo bi preveliko cjepidlae-nje tvrditi da je Mojsije rasporedio djelo koje je Bog uinio odjednom na est dana samo zato da se prenese pouka [nagovjetaj framework hipoteze?]. Radije za-kljuimo da je sm Bog uzeo razdoblje od est dana sa svrhom da u njega smjesti svoja djela prilagoena ovjeku. Takoer je napisao: Takvi se ne prestaju uditi kad im se kae da je od stvaranja svemira pro-lo tek neto vie od pet tisua godina i da je Potop trajao etrdeset dana itd. Mojsije je vrsto insistirao na toj injenici kako bi pokazao da je cijeli svijet bio po-

13. Mortenson, T., 2002. Orthodoxy and Genesis: What the fathers really taught. Journal of Creation 16(3):4853. .14. Origen, Contra Celsum (Against Celsus) 1.19; Augustine, De Civitate Dei (The City of God), 12(10).

John Calvin

31U est dana? Stvarno?

topljen vodama.15 Luther je jo izravnije pisao o ovim temama, jasno iznosei svoje prihvaanje povijesnosti Knjige Postanka. Takoer se bavio tvrdnjama skepti-ka o navodnim proturjejima izmeu prvog i drugog poglavlja Knjige Postanka (vidi u nastavku).16 Protiv-nici povijesnosti Knjige Postanka vole se pozivati na knjigu Ronalda Numbersa pod naslovom The Creati-onists. Numbers je navodno pokazao da je kreacio-nizam s mladom Zemljom izmislio adventist George McCready Price 1920-ih godina. Ovu tvrdnju trebalo bi uvrstiti meu najnevjerojatnije primjere povijesnog revizionizma, uz bok tvrdnjama da su openito antiki narodi i crkva posebno vjerovali u ravnu Zemlju (to je potpuno opovrgao povjesniar Jeffrey Burton Ru-

ssell17). Izgleda kao da Numbers, koji je povjesniar, ne zna nita o povijesti prije Pricea. Gore navedeni tekstovi iz djela crkvenih otaca i reformatora dovoljni su da pokau koliko je u krivu Numbersovo djelo. Ali postoji jo mnogo vie materijala koji ga opovrgava. Moemo pogledati istraivanja povjesniara znanosti o Zemlji Terryja Mortensona o geolozima iz ranih 1800-ih koji su branili biblijsku starost zemlje i opi Potop iz Knjige Postanka.18

Zato to moraju biti obini dani?19

1. Knjiga Postanka pisana je kao povijest, a ne kao poezijaHebrejski jezik ima posebne gramatike oblike za zapisivanje povijesti i upravo ti

oblici koriste se u Knjizi Postanka 1-11. Struktura tih poglavlja jednaka je strukturi dvanaestog poglavlja i svih ostalih, veem dijelu Knjige Izlaska, Joue, Knjige o sucima itd. Ona nije poezija niti alegorija.

Knjiga Postanka posuta je oblikom I i i koji je znakovit za povijesne zapise (struno se naziva vav (), esto napisan i kao waw, uzastopno).

Oblici glagola u prvom poglavlju Knjige Postanka obiljeeni su posebnom znaaj-kom koja tono odgovara nainu na koji su govornici hebrejskog jezika zapisivali povijest ili nizove proteklih dogaaja. Ona se oituje u tome da je samo prvi glagol u perfektu (qatal), dok su glagoli u nastavku pripovijesti u imperfektu (vayyiqtols).20 U prvom poglavlju Knjige Postanka, prvi glagol, bara (stvoriti), je u perfektu, dok 15. Dokumentirano u: Sarfati, J., 2000. Calvin said: Genesis means what it says. Creation 22(4):4445. .16. Bartz, P., 1984. Luther on evolution. Creation 6(3):1821. .17. Russell, J. B., 1991. Inventing the Flat Earth: Columbus & Modern Historians, Praeger. Vidi saetak na: .18. Vidi: Mortenson, T., 2004. The Great Turning Point, temeljeno na njegovoj doktorskoj disertaciji na sveuilitu Coventry University; .19. Detalje o ovoj temi vidi u 2. poglavlju Sarfati, J., 2004. Refuting Compromise, dostupno preko CMI-ja.20. Joon, P. i Muraoka, T., 1991. A Grammar of Biblical Hebrew: Part Three: Syntax, str. 390, Pontifi -kalni biblijski institut, Rim.

Martin Luther

32 2. poglavlje

su sljedei glagoli koji pokreu pripovijest u imperfektu.21 Pravilan prijevod na en-gleski prepoznaje ovaj hebrejski oblik i prevodi sve glagole u perfektu (prolom vre-menu). Prvih jedanaest poglavlja Knjige Postanka takoer ima nekoliko drugih obi-ljeja povijesne pripovijesti, kao to su akuzativne estice koje oznaavaju objekte glagola. Termini se esto vrlo paljivo defi niraju. Osim toga, paralelizam, znaajka hebrejske poezije (npr. u mnogim psalmima), gotovo se uope ne javlja u Knjizi Postanka.22 Rijetki primjeri poezije (npr. Postanak 1,27 i 2,23) ionako komentiraju stvarne dogaaje, kao to to ine i mnogi psalmi (npr. Psalam 78). ak i kad bi Knji-ga Postanka bila napisana poetskim jezikom, to je ne bi nuno uinilo nepovijesnom.

Najjaa strukturna paralela prvom poglavlju Knjige Postanka je odlomak u Knjizi Brojeva 7,10-84. Oba ta teksta su strukturirana izvjea i oba sadre hebrejsku rije za dan ( ym) s brojem. Zapravo su oba numerirani redoslijedi dana. U Brojevi 7, svako od dvanaest plemena donijelo je prinos razliitog dana:

Prvoga dana donese svoj prinos Nahon, sin Ami-nadabov, od plemena Judina

Drugoga dana donese svoj prinos Netanel, sin Sua-rov, glavar Jisakarovaca

Treega dana donese svoj prinos glavar Zebuluno-vaca, Eliab, sin Helonov

Dvanaestoga dana donese svoj prinos glavar Naf-talijevaca, Ahira, sin Enanov

Paralela je jo vie naglaena kad uoimo da se u Brojevi 7 ne samo numerira svaki dan ( ym), ve odlomak zapoinje i zavrava izrazom na dan, to se odnosi na sve obine dane iz niza zajedno. Unato upotrebi izraza na dan u retku 10 i 84, nitko ne sumnja u to da numerirani dani u Brojevi 7 (reci 12, 18, 24, 30, 36, 42, 48, 54, 60, 66, 72, 78) oznaavaju bilo to drugo osim dana uobiajenog trajanja jer tim danima nedostaje prijedlog na.

To pobija tvrdnju da u taj dan ( beym23) u Postanak 2,4, gdje se saima tjedan stvaranja, ukazuje na to da dani u Postanak 1 nisu dani uobiajenog trajanja. Ovo je jednostavno hebrejski idiom koji znai kad (vidi: akovi Postanak 2,4 i Brojevi 7,10.84).24 Iako ovdje nalazimo strukturiranu pripovijest (Brojevi 7) s nizom numeriranih dana, nitko ne tvrdi da je ona samo poetski okvir za pouavanje neeg teolokog i da nije povijesna. Nitko ne sumnja da dani u Brojevi 7 nisu uobiajeni dani pa zato ne postoji gramatiki temelj za negiranje istog kod dana u Postanak 1.

21. Vidi takoer statistike analize hebrejskih glagolskih oblika prema strunjaku za hebrejski Stephenu Boydu, 2004. The biblical Hebrew Creation account: New numbers tell the story. ICR Impact 377. .22. Kaiser, W. C., Jr., 1970. The literary form of Genesis 111, u: Payne, J. B., New Perspectives on the Old Testament, Word Inc., Waco, Texas, SAD, str. 59-60.23. Zapravo redak u Brojevi 7 sadri baym, u kojem a oznaava odreeni lan, kao the u engleskom, to znai upravo dana [redni broj], za razliku od beym, koji ne sadri lan.24. Sarfati, J., 2005. Hebrew scholar affi rms that Genesis means what it says! Intervju s dr. Ting Wangom, predavaem biblijskog hebrejskog, Creation 27(4):4851. .

33U est dana? Stvarno?

To znai da je prvo poglavlje Knjige Postanka izravan povijesni zapis. Strunjaci za hebrejski jezik slau se da je Knjiga Postanka pisana kao povijesni zapis. Na pri-mjer, oksfordski strunjak za hebrejski jezik James Barr napisao je:

koliko mi je poznato, vjerojatno ne postoji profesor hebrejskog ili Starog za-vjeta na bilo kojem sveuilitu svjetskog glasa koji ne vjeruje da je pisac/pisci Po-stanka 1-11 namjeravao svojim itateljima prenijeti ideje da:

(a) se stvaranje dogodilo u nizu od est dana koji su bili jednaki 24-satnim danima kakve sada doivljavamo,

(b) brojane vrijednosti navedene u rodoslovljima Knjige Postanka jednostav-nim zbrajanjem ine kronologiju od poetka svijeta do najmanje kasnih faza biblij-ske prie,

(c) je Potop u vrijeme Noe bio shvaen kao sveopi i da je unitio sve ljude i ivotinje osim onih u korablji.25

Barr, u skladu s neoortodoksnim shvaanjima, ne vjeruje u Knjigu Postanka, ali razumije to je hebrejski pisac jasno elio prenijeti. Neki kritiziraju to smo citirali Barra jer ne vjeruje u povijesnost Knjige Postanka.

Ali upravo zato smo upotrijebili njegovu tvrdnju jer je on neprijateljski svjedok. Ne osjeajui potrebu da uskladi Knjigu Postanka s bilo ime i jer misli da ona ima bilo kakav autoritet, Barr slobodno moe utvrditi jasne namjere pisca.

To je u kontrastu s nekim evaneoskim teolozima koji pokuavaju ouvati odre-eni autoritet bez da stvarno vjeruju da u njoj pie imalo ili ita povijesti, hrvajui se pritom s tekstom, kako bi neki rekli.

Strunjak za hebrejski dr. Stephen Boyd pokazao je, koristei statistike usporedbe uestalosti tipova glagola u povijesnim i poetskim hebrejskim tekstovima, da je Po-stanak 1 oito povijesni zapis, a ne poezija.

Zakljuio je: Samo je jedan odriv pogled na njegov jasan smisao: Bog je sve stvorio u est doslovnih dana.26

Meu ostale strunjake za hebrejski jezik koji podravaju doslovne dane stvaranje ubrajamo sljedee:

Dr. Andrew Steinmann, izvanredni profesor teologije i hebrejskog na sveuili-tu Concordia University, Illinois.27

Dr. Robert McCabe, profesor Starog zavjeta na Detroit Baptist Theological Seminary, Allen Park, MI.28

Dr. Ting Wang, predava biblijskog hebrejskog jezika na sveuilitu Stanford University.24

25. Barr, J. u pismu Davidu C. C. Watsonu od 23. travnja 1984.26. Boyd, S. W., The biblical Hebrew creation account: new numbers tell the story. Impact 377, 4 pp. .27. Steinmann, A., 2002. [echad] as an ordinal number and the meaning of Genesis 1:5, JETS 45(4):577584. .28. McCabe, R. V., 2000. A defense of literal days in the Creation Week, Detroit Baptist Seminary Journal 5:97123. .

34 2. poglavlje

2. Usporedba uporabe rijei dan u Postanak 1 s ostatkom hebrejskog PismaOsnovno naelo razumijevanja biblijskog odlomka je usporeivanje uporabe rijei

i fraza u tom odlomku s uporabom u ostalim dijelovima Biblije.Na koji nain se rije dan upotrebljava u Postanak 1? Rije dan upotrebljava

se u sljedeem kontekstu: Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva no. Tako bude veer, pa jutro - dan prvi Tako bude veer, pa jutro - dan drugi dan trei dan etvrti dan peti dan esti. Znakovito je da standardni hebrejski leksikon opi-suje dan u Postanak 1,5 kao dan od 24 sata.29 Taj dan je defi niran ciklusom veeri i jutra, tj. noi i danom kao i brojem. Ne treba dalje tumaiti jer je dovoljno jasno to znai dan u Postanak 1! Kao to je rekao prof. Marcus Dods, liberal iz devetnaestog stoljea, predava na New College, Edinburgh:

ako, na primjer, rije dan u ovim poglavljima ne znai razdoblje od dvadeset i etiri sata, tumaenje Pisma je beznadno.30

Obratite panju da se rije dan u Postanak 1 koristi s brojem. Inae se koristi u jednini ili mnoini s brojem jo 410 puta izvan Knjige Postanka i svaki put oznaava obian dan.31

Veer i jutro koriste se zajedno bez dana 38 puta izvan Postanak 1, i to uvijek za oznaavanje obinog dana. Veer ili jutro koriste se 23 puta uz rije dan izvan Postanak 1, i to uvijek za oznaavanje obinog dana. Rije no kori-sti se uz rije dan 52 puta i uvijek oznaava obian dan.

Pismo i logika ne doputaju drugi zakljuak osim razumijevanja rijei dan u Postanak 1 kao obinog dana.

Hebrejska rije za dan, yom, koristi se na nekoliko naina u Postanak 1 to pokazje da su ti dani obini dani.

3. Tjedan stvaranja osnova je za sedmerodnevni tjedanIzlazak 20,11 saetak je tjedna stvaranja. Ovaj tekst uklanja svaku mogunost pro-

irivanja vremenske ljestvice unutar bilo kojeg naina tumaenja (framework hipote-za, dani kao razdoblja, sve gap teorije vidi 3. poglavlje, Boji dani, a ne nai dani, dani objave itd.) jer se navodi kao osnova za na sedmerodnevni tjedan s danom odmora (redak10):

Ta i Jahve je est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve to je u njima, a sedmoga je dana poinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni.

Obratite panju na Izlazak 20,1: Onda Bog izgovori sve ove rijei To su rijei koje je izgovorio sm Bog, a ne Mojsijeve ideje ili ideje nekog redaktora ili ak ne-kog od imaginarnih pisara J, E, D ili P, koji su navodno ivjeli tisuu godina nakon 29. Koehler, K. i Baumgartner, W. (urednici), Richardson, M. E. J., (prevoditelj) 2002. Hebrew-Aramaic Lexicon of the Old Testament.30. Dodds, M., 1888, citirano u: Kelly, D. F., 1997. Creation and Change, Christian Focus Publications, Fearn, Velika Britanija, str. 112.31. Vrijednosti preuzete iz: Stambaugh, J., 1996. The days of creation: A semantic approach. Proc. Evan-gelical Societys Far West Region Meeting, The Masters Seminary, Sun Valley, Kalifornija.

35U est dana? Stvarno?

tih dogaaja (odavno odbaena besmislica koja se, naalost, jo povlai po mnogim teolokim ustanovama).32,33 Bog je u est dana stvorio sve ne postoji nita drugo osim neba, zemlje i mora i svega to je u njima. Ova tvrdnja ukljuuje sve i na-glaava dovrenost. Prikladan izraz bio bi: Bog je stvorio svemir.34 Zatim je Bog prestao djelovati sedmog dana, dana poinka. Bogu nije trebalo est dana da sve stvori niti mu je trebao poinak (Izaija 40,28), ali on je to uinio na ovaj nain i u tom vremenu da bi osigurao uzorak za na tjedan. Odatle potjee na sedmerodnevni tjedan. Ovaj odlomak Pisma sam po sebi dovoljan je za suprotstavljanje svim poku-ajima rastezanja vremenskog razdoblja u kojem je nastao svemir.

Ostali argumenti protiv est dana stvaranja

1. Ponekad rije dan ne mora znaiti obian dan

Nitko ne nijee da rije dan moe imati vie znaenja. Tako je to i u hrvatskom jeziku. Meutim, kontekst prvog poglavlja Knjige Postanka sadri numerirane dane s jutrom i veeri, ime ih defi nira kao obine dane. Izraz u dan kad (akovi) u Postanak 2,4 hebrejski je idiom koji znai kad, kao to je ranije objanjeno, i uz njega se ne nalazi broj niti veer niti jutro koji bi ga defi nirali kao obian dan.

Neki citiraju da je jedan dan kod Gospodina kao tisuu godina (2. Petrova 3,8) da bi pretvorili dane stvaranja u tisuugodinja (ili dulja) razdoblja. Ovo je zloupo-treba Pisma. Obratite panju da Biblija usporeuje tisuu godina s danom (to raz-doblje je kao ili poput jednog dana) i ne tvrdi da je tisuu godina jedan dan. Biblija nam ovdje jednostavno govori da razdoblje ekanja na drugi Kristov dolazak moda nama izgleda dugo, ali za vjenog Boga ono nije on je strpljiv i eka da se ljudi pokaju za svoje grijehe. Ovaj redak nema veze sa znaenjem dana u Postanak 1. Izraz je zapravo vrlo uinkovit zato jer je doslovan dan tako ivo stavljen u kontrast s tisuu godina vjenom Stvoritelju vremena kratko vremensko razdoblje i dugo vremensko razdoblje izgledaju jednako. Paralelan odlomak u Psalam 90,4 govori da u Bojim oima tisuu godina traje koliko i nona straa (tri ili etiri sata). Meutim, nitko ne tvrdi da nona straa moe trajati tisuu godina! Ovaj odlomak jo jednom naglaava kako Pismo ovdje izraava kontrast izmeu vjene Boje perspektive i nae perspektive unutar vremena. Kao to je cijenjeni komentator John Gill rekao: Rijei ovdje prikladno izraavaju nesrazmjer izmeu vjenog Boga i smrtnog o-vjeka. One nemaju nikakve veze sa znaenjem rijei dan u Postanak 1.35

32. Grigg, R., 1998. Did Moses really write Genesis? Creation 20(4):4346. .33. Holding, J. P., Does Genesis hold up under critics scrutiny? (odgovor na kritiku iz fusnote 32), .34. Ovdje susreemo izraajno sredstvo koje se naziva merizam kod kojeg se dvije suprotne stvari spajaju u jedinstven, sveobuhvatan pojam. U hrvatskom jeziku poznajemo izraz od jutra do mraka, to znai tijekom cijelog svijetlog dijela dana. Slini primjeri su: brda i doline, petkom i svetkom i od glave do pete. Izraz nebo i zemlja oznaava cijelo stvorenje jer biblijski hebrejski ne poznaje rije za sve-mir. Vidi: Leupold, H. C., 1942. Exposition of Genesis, 1:41, Baker Book House, Michigan. Leupold citira slian nain uporabe u Jeremija 10,16; Izaija 44,24; Psalam 103,19;119,91 i Propovjednik 11,5.35. Sarfati, J., 2 Peter 3:8 one day is like a thousand years.

36 2. poglavlje

2. Postanak 1 i Postanak 2 proturjeni su opisi stvaranja. Zato onda vjerovati da je Postanak 1 povijesno toan?

Prvo i drugo poglavlje Knjige Postanka nisu razliiti opisi stvaranja niti su protur-jeni. Postanak 1 opisuje stvaranje svega, tj. svemira i velike cjeline (vidi Postanak 1,31-2,4a). Postanak 2 rekapitulira stvaranje mukarca i ene dajui detalje koje ne nalazimo u prvom poglavlju te govori o posebnom vrtu kojeg je Bog pripremio za njih. Drugo poglavlje nije drugi opis stvaranja jer se u njemu ne spominje stvaranje Zemlje, Sunca, Mjeseca, zvijezda, mora, tla, neba, morskih ivih bia, gmizavaca itd. Neki citiraju prividnu razliku u redoslijedu stvaranja izmeu prvog i drugog poglavlja, tvrdei da postoji problem s biljkama i travama u Postanak 2,5 i stablima u Postanak 2,9, za koje u nekim prijevodima ispada da su stvoreni nakon Adama, to je navodno proturjeno prvom poglavlju (biljke treeg dana, ljudi estog dana).

Meutim, Postanak 2 usredotouje se na pojave od izravne vanosti za Adama, Evu i vrt, a ne na stvaranje openito. Obratite panju da se biljke i trava u drugom poglavlju opisuju kao poljsko bilje (usporedi s 1,12) i da za rast trebaju ljudsku njegu (2,5). Ovdje se oito radi o kultiviranim biljkama, a ne o biljkama openito. Osim toga, stabla spomenuta u Postanak 2,9 su samo stabla zasaena u vrtu, a ne stabla openito. Ovdje je opisano kako Bog stvara vrt, a ne stvaranje openito.

Spominjanje stvaranja ivotinja u polju i ptica u zraku u Postanak 2,19 prije stvaranja Eve takoer je navodno problematino.

Navodno proturjeje nestaje kad shvatimo da hebrejski jezik nema poseban glagol-ski oblik za pluskvamperfekt (nainio, bio nainio). Odreeni broj strunjaka za hebrejski jezik i komentatora, kao to su Keil & Delitzsch i Leupold, prepoznali su da kontekst drugog poglavlja Knjige Postanka sugerira uporabu pluskvamperfekta za opisivanje ovih dogaaja jer se prepriavaju za potrebe drugog poglavlja. U ne-kim prijevodima, kao to je engleski NIV, to se potuje. Uporabom pluskvamperfek-ta uklanja se svaka naznaka proturjeja.

Nije potrebno zakljuiti da drugo poglavlje proturjei prvom poglavlju pa zato ovo nije valjan argument protiv shvaanja prvog poglavlja Knjige Postanka kao opisa stvarne povijesti.36

Postanak 2 nije drugi opis stvaranja to je detaljniji opis estog dana stvaranja.

3. Adam nije mogao imenovati sve ivotinje u jednom danu (esti dan)

Adam nije imenovao svaku bioloku vrstu ivih bia koja danas ivi na Zemlji, to bi sigurno bilo teko, ve samo ivotinje koje mu je Bog doveo. Dao je ime svoj stoci, svim pticama u zraku i ivotinjama u polju (Postanak 2,20) biima vanima

36. Za nastavak diskusije vidi: Genesis contradictions?

37U est dana? Stvarno?

za ovjekov neposredan okoli. Tu nisu ubrojena morska stvorenja ni ona to puze po zemlji. Osim toga, ak i meu imenovanim ivotinjama, nije trebalo imenovati npr. stotine biolokih vrsta papiga, ve moda samo jednu ili nekoliko stvorenih vrsta. Izgleda da je Bog dao Adamu zadatak imenovati bia u znak autoriteta (prema Postanak 1,28, Adam je trebao vladati, a imenovanje je znak autoriteta). Imenovanje je takoer trebalo pokazati Adamu da mu neto nedostaje: druica. Zatim je stvorena Eva, to je Adam jako cijenio! Trebamo imati na umu da je Adam stvoren savren, sposoban koristiti jezik, i u svom stanju prije Pada lako bi imenovao ove skupine ivih bia unutar nekoliko sati.37

4. Sunce nije stvoreno sve do etvrtog dana. Kako onda prva tri dana mogu biti obini dani?

U stvaranju svjetlosti prije stvaranja Sunca rani crkveni oci i kasnije reformatori nisu vidjeli nikakav problem. Ali danas neki povlae to pitanje kao da kreacionisti nikada nisu pomislili na to. Npr. 180. godine Teofi l Antiohijski ustvrdio je da je to-vanje Sunca besmisleno jer je Bog stvorio biljke prije Sunca. Bazilije je tvrdio isto.38

Dan najjednostavnije defi niramo kao vrijeme potrebno za potpuni okret Zemlje oko njezine osi. Da bismo imali dan, treba nam samo rotacija Zemlje. Za ogrania-vanje dana veeri i jutrom potreban nam je usmjereni izvor svjetlosti tako da se na rotirajuoj Zemlji moe izmjenjivati ciklus noi i dana spomenut uz svaki od dana prvog poglavlja Knjige Postanka. Biblija kae da je u drugom dijelu prvog dana, nakon razdoblja tame (Postanak 1,1-2) Bog rekao:Neka bude svjetlost i nastala je svjetlost (redak 3). Dakle, imamo izvor svjetlosti i rotirajuu Zemlju pa mogu nastati dani: Tako bude veer, pa jutro dan prvi. Oni koji tvrde da su prvi dani morali imati drugaije trajanje moraju pretpostaviti da je Bog promijenio brzinu rotacije Zemlje oko osi kad je stvorio vee svjetlilo kao izvor svjetlosti (Postanak 1:14), to je malo vjerojatno. Pismo niime ne da naslutiti da su ti dani bili drugaijeg trajanja jer se jednaka formulacija koristi uz drugi, trei, etvrti i peti dan (Tako bude veer, pa jutro dan drugi/trei/etvrti/peti).

5. Sedmi dan nije zavrio, to znai da ostali dani mogu biti duga vremenska razdoblja

Neki tvrde da zato jer sedmi dan (Postanak 2,2-3) nije ogranien veeri i ju-trom, mora jo trajati, to znai da je on dugo vremensko razdoblje pa zato i ostale dane moemo smatrati dugim vremenskim razdobljima.

S obzirom da ne postoji osmi dan stvaranja, nema potrebe za isticanjem veeri i jutra koji odvajaju sedmi dan od osmog. Osim toga, veer i jutro obiljeavali su poetak i zavretak dana. Ako injenica da se ne spominju znai da sedmi dan nije

37. Grigg, R., 1996. Naming the animals: all in a days work for Adam. 38. Theophilus, To Autolycus 2:15, Basil, Hexameron 6:2.

38 2. poglavlje

zavrio, onda to znai da nije ni zapoeo. Ovaj prividan argument esto se povezuje s tvrdnjom da tekst u Hebrejima 4 govori o sedmom danu stvaranja kao dugom vre-menskom razdoblju, to znai da i ostali dani mogu biti takvi. Argument je sljedei: Prema tom odlomku [Hebrejima 4,4-11], sedmi dan stvaranja nastavlja se kroz sto-ljea sedmi dan iz prvog i drugog poglavlja Knjige Postanka predstavlja najma-nje nekoliko tisua godina, a najvie neodreeno, ali konano vremensko razdoblje. Zato je razumno zakljuiti da, uzimajui u obzir paralelizam izvjetaja o stvaranju iz Knjige Postanka, su moda prvih est dana takoer duga vremenska razdoblja.39

Ali u Hebrejima 4 ne pie da se sedmi dan stvaranja nastavlja sve do sadanjosti. Pie samo da se nastavlja Boji odmor. Ako netko u ponedjeljak kae da je odmarao u subotu i da i dalje odmara, to ne znai da se subota nastavlja do ponedjeljka.

Osim toga, taj odmor je za one koji su u Kristu (vidi retke 9-11), one koji su u Bojem kraljevstvu. Drugim rijeima, to je duhovan odmor. Kad bi se govorilo o odmoru koji je nastavak sedmog dana tjedna stvaranja, onda bi se svatko nalazio u tom odmoru. Ovaj argument takoer se razbija o Izlazak 20,10-11 tekst koji je napisao Bog sm, u kojem je Boji sedmi dan odmora naveden kao temelj zapovijedi o subotnjem odmoru. Tako postaje jasno da je Boji dan odmora, sedmi dan, bio dan kao i svi ostali dani tjedna stvaranja. Bio bi to udan tjedan u kojem sedmi dan jo nije zavrio.40

6. Postanak je poezija/slikovit opis/teoloki argument ( polemika) i zato nije po-vijest (framework hipoteza)

Ova tvrdnja nalazi se u osnovi framework hipoteze, vjerojatno najomiljenijeg tu-maenja na mnogim seminarima koji tvrde da prihvaaju autoritet Biblije, ali ne i est obinih dana stvaranja. Ako je literarni okvir pravo znaenje ovog teksta, udno je da nitko nije tako tumaio ovaj tekst sve dok to nije uinio Arie Noordtzij 1924. godine. Zapravo i nije tako udno jer su vodei zagovornici framework hipoteze, Meredith Kline i Henri Blocher, priznali da je njihova motivacija za bizarno i novo tumaenje na kakvo nijedan biblijski strunjak nije ni pomiljao sve do dvadesetog stoljea, bio oaj-niki pokuaj uklapanja Biblije u navodne znanstvene injenice. Na primjer, Kline je priznao u jednom od svojih kljunih lanaka o framework hipotezi: Sredinja tema ovog lanka je pobijanje doslovnog tumaenja tjedna stvaranja iz Knjige Postanka kojeg predlau teoretiari pobornici mlade Zemlje.41 Blocher je rekao: Ova hipoteza prevladava brojne probleme koji su muili komentatore [ukljuujui] suoavanje sa znanstvenim pogledom na najraniju prolost. Kasnije priznaje da odbacuje jasan nauk Pisma jer odbacivanje svih teorije koje prihvaaju znanstvenici zahtijeva poprili-no hrabrosti. Jasno je da framework hipoteza nije nastala u pokuaju razumijevanja

39. Ross, H., 1994. Creation and Time, Navpress, Colorado Springs, Colorado, str. 49.40. Vidi: Anon, 1999. Is the seventh day an eternal day? Creation 21(3):4445 .41. Kline, M. G., 1996. Space and time in the Genesis cosmology. Perspectives on Science & Christian Faith 48(1):215.