Pitomačke Novine Br 10 (br. 1, god. 2, 2002.)

7/22/2019 Pitomake Novine Br 10 (br. 1, god. 2, 2002.)

1/33


2/33


3/33

2

PITOMA

KE

NOVINE

itoma ke novine

"PITOMA KE NOVINE"Mjese ni asopis Pitoma e i okolice

Br.1, God. II., Sije anj(Maloboi njak, Pavlov ak, Prezimec)2002. g.

Nakladnik, grafika priprem ai tisak:

Galerija - grafi ka priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMA A, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMA A)

http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgo vorni urednik: Branko Begovi

Ure ivaki odb or:prof. Ivan Zelenbrz, vl . Tomislav Petri , dr. Marijan

Jergovi i Rajko Stilinovi

Lektura i korektura: eljka Begovi

Fotografi je:Foto Begovi Pitoma a i Branko Begovi

Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u

mjesecu i ne vra aju se.Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenojadresi. Izdavanje asopis a odobren o je od Vlade Republik eHrvats ke (Ured za odn os e s jav nou) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.NEKAJ IZ OP INE - 3-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-8

DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 9-10

DRAGAN VLAJINI 35. G. S GLAZBOM -11

NEKAJ VAM O E RE I VELE ASNI - 12

SKULTURE - 13-14

IZ PROLOSTI PITOMA KOG KRAJA - 15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMA I -ZANIMLJIVOSTI - 17-19

OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG(Rodoslov l ja, obi te l jska stabla i prezimenaobi te l j i u Pi tom ai i okol ici 10.) - 21-22

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 23, 25-31

VINCEKOVO 2002. - 24

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (sije anj -velja a) - 31

"BB-art" Pitomaa

Iz urednitva Doma ihpitoma kih novina

Svi ete se sloiti da novinarski posao nijejednostavan. Prvo, novinar treba govoriti o izabranoj temiobjektivno, a nadasve istinito, to esto nije tako. Druga odvanih stvari je ta da mora procjeniti, bez nekih prijetnji iliucjena to sve treba pisati - jer ovjeka, kao ovjeka istina, jo ktome ako je ona loeg karaktera - boli, vrije a... Stoga seobra am itateljima, i to posebno onima koji ne ele da seobjavi pu anstvu ono neto loe to je ili su odre eni u inili,odnosno to odudara od puke svakodnevice i sa ime seve ina ne slae. Zato esto dolazi do pokuaja direktnihutjecaja na napise. No tada novinar prestaje biti novinar. Ali akovam zaprijete nekim represivnim mjerama ili ak ubojstvom,onda se stvari mjenjaju. Na alost takve se stvari doga aju ikod nas i onima koji piu za doma e Pitoma ke novine. I to na

javnim mjestima i ponekad u prisustvu policije. A nitko nereagira i "ne smije". Poznato nam je da je u svijetu u toku 2001.godine ubijen ak 31. novinar, to sluajno, a to radiobjavljivanja ili neobjavljivanja nekih podataka ili tekstova.

Zato umoljavam one koji se pokuavaju baviti ili sebave takvim na inima komuniciranja i koji e se prepoznati uovom tekstu i ako ga uop e pro itaju (a pro itat e ove novinesamo radi toga, da vide da li je objavljeno ono to javnost ne bismjela znati) neka preispitaju u svojoj glavi kakvi su to oni ljudi.Javnost ne zna o kome se radi, ali oni to vrlo dobro znaju. Ovonapominjem i stoga, da dam do znanja itateljima da nekestvari koje i drugi znadu nisu objavljene ba radi navedenoga,ali i stoga da skrenem panju svima onima na koje se odnosestanoviti tekstovi, da se ubudu e ne uvrijede. A, ako je zaista

neto lano prikazano svakako i obavezno bi sami itateljitrebali kritizirati i ispraviti, a za to Urednitvo Pitoma kihnovina snosi odgovornost.

Branko Begovi

URA (crta i pie Stiv)


4/33

3

itoma ke novineNEKAJIZOP

INE

Iz razgovora sa dosta velikim brojem obrtnika u Pitoma i i mjestima njezine op ine esto sepojavljuje pitanje svrhe postojanja Udruenja obrtnika u Pitoma i. Ve ina njih se pita zbog ega sepla a komorski doprinos (ako se ne plati redovno, naplati se prisilno - kako bilo da bilo taj se doprinosipak naplati), dali samo radi pretplate na Obrtni ke novine kojih je cijena samo nekoliko kuna? OdUdruenja obrtnika obrtnicima ne dolaze ama ba nikakve informacije o radu Udruenja, ali ni ikakvedruga ije, barem ne u posljednje dvije godine. Pa - bi bilo dobro da predsjednik Udruenja (tko

uop e je predsjednik) ili netko iz Udruenja obrtnika u bilo kojem mediju objasni postojanje,odnosno svrhu postojanja Udruenja obrtnika Pitoma e ili demantira ovaj napis, odnosno dapodnese nekakavu javnu ili druga iju obavijest o radu i djelovanju. Svi znamo da i obrtni ki dom uPitoma i postoji, i dobro se zna kako su sakupljana sredstva za njega, ali i emu sada slui?

Kako radi Udruenje obrtnika Pitoma e?

U Op ini Pitoma a obe ano je da e za slijede i brojnovina biti sre eni podaci o prora unu op ine za

2002. godine, pa emo ih prema tome tada i objaviti.

Susret sa na elnikom Op inePitoma a gosp. ZdravkomDijakovi om

a po etku godine kad se zbraja i oduzimau injeno u proloj godini, a s druge stranerade planovi za ovu 2002. godinu, gosp.

Dijakovi odvoio je dio vremena kako bi u kratkimcrtama iznio neke probleme. Na alost, zbogvremenske stiske i zbog prezauzetosti gosp.na elnika nismo vam u mogu nosti to no prikazatiprora un i preraspodjelu prora una za teku ugodinu, ali vam obe avamo da ete u idu embroju dobiti detaljne informacije.

Kako problema, a i potreba ima puno gospDijakovi naglaava da svi zaostaci i nepravilnostiu radu nije mogu e nadoknaditi u nekom kra em

periodu. Na svim planovima ivljenj ukazuju sebrojne potrebe koje valja podmiriti. Na po etkuizdvaja knjinicu koja je u katastrofalnom stanju, teje predvi eno temeljito preure enje knjinice,kako interijera, tako i samog fonda knjiga. Odnedavno knjinica raspolae sa novimkompjuterom, koji e pojednostaviti rad u knjinici.Problem vrti a je tako er jedan od prioriteta, takoda unato renoviranj iznutra jo uvijek vrti nijekakav bi trebao biti. Vrlo brzo bit e preure eno idje je igralite, a moramo napomenuti da e tudobro do i i sredstva koja je gosp. Drago Vlajini

odvojio od svog koncerta .

Od konkretnijih planova na elnik izdvajazavretak radova na sve 4 mrtva nice, teasvaltiranje 1,5 km cesta, u mjestima koja sunajkriti nija. Naravno, opet ne e svi biti zadovoljni,ali financijski imbenici su glavni razlog to se nemoe sve napraviti onako kako se eli i to

cjelokupan razvoj op ine nije kakav bi trebaobiti.

Problemi oko kola ne smiju se zaobi ijer su kole u jako loem stanju. U O. . PetraPreradovi a ukazala se potreba za kompju-terima , jer ovi koje je kola posjedovala tako sustari da se " takovi ne mogu na i ni u muzeju".Tako je Op ina u suradnji sa nadlenimMinistarstvom, izdvojila 27.000 kn. i kola jedobila 15 kompjutera. U planu je da seorganizira kompjuterska radionica za odrasle,samo to se tu javlja problem stru njaka koji bivodili jednu takvu radionicu.

Sve u svemu, moramo priznati da ovastruktura koja je trenutno na vlasti, ima jakopuno zadataka postavljenih pred sebe, anovaca je sve manje. itelji su nezadovoljni inestrpljivi, ali trebali bi svi pomalo poraditi naboljitku, pa bi tako svi zajedno bili u inkovitiji izadovoljniji .

.b.

N


5/33

GraditeljskamehanizacijaPALKOVIVelika renjevica

itoma ke novine

4

NEKAJ

IZOP

INE

Da li ste znali da je lokacijaodlagalita sme a na rlenoj klisizati eno arheoloko-povijesnopodru je?

Javno smetilite danas ima svako manje i ve emjesto i ono je upravo neophodno. Sme e se moranegdje odlagati i zatrpavati, ako to nije druga ije

regulirano, kao npr. recikliranjem i sl. No svi znamo daPitoma a ima svoje odlagalite na rlenoj klisi, junood Pitoma e. Sve bi to bilo u redu da u srpnju 1989.godine (pod vodstvom ekipe iz Arheolokog muzeja uZagrebu) nisu vrena pokusna arheoloka iskapanja ina lokalitetu dananjeg smetilita bilo potvr eno iutvr eno postojanje starohrvatskog naselja tzv.bjelobrdske kulture (od IX. do XII. stolje a), tepostojanje nekog naselja, koje je postojalo do dolaskaTuraka sredinom 1500.-ih godina.

Dragi mjetani, stoga vam elimo napomenutida svaki puta kada dovezete sme e na Klisu, da sesjetite da ste dovezli sme e na mjesto gdje su prijetisu u i vie godina ivjeli vai preci! Pod kojim brojem iu kojoj kategoriji je ta lokacija upisana u arheolokespomenike i zati ena uskoro emo saznati.

B.B.

Odrana sjednica mjesnihodbora op ine Pitoma a

9. sije nja 2002. godine odrana je uvije nici Op ine Pitoma asjednicaMjesnih odbora.

Dnevni red sjednice bio je :1.Formiranje Mjesnih odbora kao

pravnih osoba2. Program rada i prioriteti u 2002.

godini3. RaznoNakon to je na elnik gosp.

Dijakovi , otvorio sjednicu i predloiodnevni red, prelo se na radni dio. Najprije

je na elnik upoznao predsjednike Mjesnihodbora o stanju nacionaliziranih zemljita,

te o procesu identifikacije tog zemljita.Preavi na prvu to ku dnevnog

reda, na elnik je upoznao nazo ne saodgovornostima koje bi morali preuzetiMjesni odbori, u slu aju da prihvate odlukuda postanu pravne osobe. Naravno da se jeodmah postavilo pitanje od kud bi sefinancirali. Gospodin Dijakovi je iznio svemogu nosti, a to je da 50% sredstava odkomunalne naknade ostaje u budetumjesta. Poto je problem naplatiti

komunalnu naknadu, predsjednici su dobilijo jedan argument da odbiju ponu enumogu nost. Nitko (osim predsjednikaTurnaice) nije htio prihvatiti odgovornost iobavezu, koju sa sobom donosi odluka oformiranju Mjesnih odbora u pravnuosobu.

Pod drugom to kom dnavnog reda,izjasnili su se svi nazo ni predsjednici iiznijeli svoje programe i planove za 2002.godinu. Uglavnom su svi planovi manje-

vie, jednaki. Na prvom mjestu sunedovrene mrtva nice, ili u mjestima gdje

postoje potrebno je proirenje ili adaptacija.Drugi problem su poljski putevi koji se trebajupoljun ati, a i asfaltiranje pojedinih mjestakoja jo uvijek" ivaju" blato pred svojimku ama. Idu i problem su odvodni kanali kojinisu adekvatno o i eni, pa viak vode zakinih dana nema kuda otjecati. Na krajusjednice iznijeta je ponuda za odravanjegroblja i vo enja brige oko pokopa, gosp.Brleti a iz Otrovanca. Na idu oj sjednici bit evie govora o ovoj temi, jer predsjednicimoraju ovaj prijedlog, ponaosob razraditi usvojim mjestima.

.B.

2

Graditeljskamehanizacija

PALKOVIVelika renjevica

Za najbolji obroknajbolji kruh

DUC COMMERCAPitoma a


6/33

itoma ke novine

5

Kada e se i kako rijeiti guve ucentru Pitoma e?

ijedak je onaj koji se ne eljutiti kada do e svojimautomobilom srijedom, su-

botom ili kakvim predprazni nimdanom u centar mjesta u nabavu ilikojim drugim poslom. Zate i ezakr ene ceste i zauzeta parkiralitabez kakvoga reda. A ako, pak, eliteiza i na magistralnu cestu izPreradovi eve ulice to e bitizasigurno prava umjetnost. Rijetkose dogodi da policajci regulirajupromet, kako se to dogodilo uprednovogodinje vrijeme. Ali, na-kon toga i dalje nitko ne razmilja danavedenih dana na odre eni na inregulira promet u ovom dijelu

Pitoma e. Jer ljudi misle da e imKTC pobje i, i da ne e mo i kupiti natrnici ribe, pa se parkiraju to blie itako stvaraju guve B.B.

Da li ste svjesni koliko postojanje ovakvog trgova kog centrakao to je KTC upropatava samu Pitoma u i okolna mjesta?

Naravno svatko e re i, pa tu je jeftinije, jednostavnije, tu je

prire ivanje svatova jednostavnije i bolje itd. Ako gledate sa drugestrane, onda je situacija druga ija. Upitajte se da li to zaradi kojidrutveni dom na podru ju pitoma ke op ine od svatova (rijetko), kaona Gredi, Otrovancu, Sedlarici itd. Nadalje se upitajte da li znate kojutrgovinu mjeovitom robom osim KTC koja ikako dobro posluje, a nakraju konca u niti jednoj toj trgovini (kao npr. kod Rengela - stariUniverzal) kada sve zbrojite, niste proli jeftinije. Da li ste se upitali da litaj veliki trgova ki centar prodaje to od naih obrtnika (ne prodaje akni nau jedinu kavu, ZE-MI kavu koja se prodaje ina e irom Hrvatske).Imamo nekoliko mjesta gdje se nude dobri i povoljni gableci (npr."tedna", "Bolji ivot") no svi odlaze u KTC koji ina e ne daje na ra uneili po ek - a nai su vam ljudi to davali i jo uvijek daju. I na kraju upitajtese kuda odlazi "lova" koju potroite u tom velikom KTC-u. Mislite li da

ima samo mjesto i cijela op ina (prema tome i sami itelji op ine) naodre eni na in koristi, osim to se na jednome mjestu kupi sve to trebai samo neke artikle povoljnije. Znajte da je baza KTC-a u Krievcima, ane u Pitoma i. Dakle, potpomaete Krievce, a ne svoju vlastitu op inui mjesto. Razmislite o tome. Ne kaem da i mi ponekad odemo u tajcentar, no to je radi toga to su nai trgovci iznemogli ba radinavedenih razloga i ne mogu nabavljati sve ono to bih nam trebalo, pase neki artikli moraju kupiti na tome mjestu. Pitoma a je do nedavno (ito posljednjih 150. godina) bilo najve e trgova ko obrtni ko srediteovog dijela Podravine, a pogledajte ju sada? B.B.

R

Iz prorauna o pine Pito-maa do dijel jeno je 7.000kun a Muzeju Petra Prera-dovia u Grabrovnic i zaureenje sanitarnog vorau rod noj p jesnikovoj ku i ,odnosno n jegovom mu-

zeju. Ove se god ine slavi130.-a go dinj ica od sm rtiPetra Prerado via.

NEKAJIZOP

INE

Pitoma ani na me unarodnom VIROEXPO sajmu u Virovitici

U Virovitici odran je od 25. I.- 27.I., me unarodni sajam gospodarstva, obrtnitva ipoljoprivrede. U estvovalo je i nekoliko Pitoma ana:

Agromes d.o.o.- Pitoma a, Export - import d.o.o -.Pitoma a, Farmerka d.o.o.- Pitoma a, Jan -Spider d.o.o.- Pitoma a, Uwe d.o.o-. Pitoma a, ZE - MI Pitoma a, Stjepan Blain i - Turnaica,

Duhanprodukt d.d.-Pitoma a, Branko Grgurek - Pitoma a, eljko Horvatinovi - Pitoma a, MarijanJakupec - Pitoma a, Josip Kaa - Pitoma a, Tomo Kova - Pitoma a, Stjepan Koari - Pitoma a,Marijan Lincmajer - Pitoma a, eljko Palkovi - Vel. renjevica, Branko Provi - Pitoma a, Ivanotaric - Otrovanec, Danijel otaric - Otrovanec, Ivan Veli an - Pitoma a, Josip Vranek - Pitoma a.

Uglavnom su nai izlaga i bili proizvo a i vina. Ne smijemo a da ne spomenemo ZE-MI kavu,koja je specifi an proizvod i jedini u pitoma koj op ini. Bilo je i neto odje e, to sportske, to trikotae zamlade. S naeg podru ja izloeni su bili i biljni ajevi, zdrava hrana, te pomo na ljekovita sredstva (Jan -

Spider).Nadamo se da su svi

postigli nove poslovne uspijehe ida e do godine biti jo vieizlaga a sa naeg podru ja, sa

bogatijom ponudom od ovo-godinje..B.


7/33

GOSPODARSKECRTICEIN

OVOSTI

itoma ke novine

6

SAVJETIIIZVJE A

savjetodavneslube za poljoprivredu

Proizvodnja ampinjona

Postoje e stanje gljivarstva u Hrvatskoj op enito

Razvoj uzgoja gljiva u Hrvatskoj ide sporo,sporije nego u susjednim zemljama. Prosje an uzgojgljiva kod nas je zastario i zapravo se odvija uadaptiranom prostoru. arenilo uzgojnih prostora sesvodi na: naputene eljezni ke tunele, adaptiraneperadarnike, prenamjenjene razne podrume ipodzemne galerije, staje, podrume obiteljskih ku a,garae itd., te namjenski gra ene objekte -gljivarnike.

U Hrvatskoj se na prvom mjestu uzgajaampinjon (uobi ajeni komercijalni naziv) odnosnoplemenita pe urka (Agaricus bisporus), zatim slijedibukova a (Plcurotus ostrcatus) i shiitake gljiva(Lentinus edodes).Uzgajalite

Uzgajalite ili farma za uzgoj gljiva je sklop prostorijaraznih namjena opremljenih potrebnim tehni kimure ajima. Dobro opremljena farma morasadravati: - prostorije za uzgoj gljiva - prostorije zaenergetiku - hla eno skladite - radni tehnilokihodnik - skladite ambalae - sanitarne prostorije -garderobe - uredske prostorije i dr.

Napominjemo da je proizvodnja gljiva unaem kraju jedna od perspektivnih kultura. Stogamolimo sve zainteresirane za ovu proizvodnju, kao iza dobivanje svih potrebnih savjeta i uputstava da seobrate Savjetodavnoj slubi HZPSS u Pitoma i, dipl.ing. Marijanu Lincmajeru.

Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

arka ljive (Prunus virus 7.)

Poznata je virusna koja pored ljive napada idruge vrste kotunji avih vo aka (breskvu i kajsiju).Rairena je na cijelom podru ju njegovog uzgoja, a uHrvatsku je dospijela unesenim zaraenim sadnicama.U vie navrata bolest se pokuavalo sprije iti

unitavanjem zaraenih sadnica, te sje om zaraenihstabala, ali virus arke ljive i pored toga ostaje u naimljivicima i ini znatne tete ovoj plemenitoj vo ki.

U naim krajevima registrirana je po etkom1960.-ih godina kod Nove Gradike, a danas je poznatabolest u svim nasadima ljive u Europi.

Simptomi ove bolesti su vrlo uo ljivi na listu iplodu. Na listu su zamjetne upe pjege, nepravilnorazbacanog utog polja unutar kojeg se nalazi zeleniotok. ute pjege i zeleni otoci najuo ljiviji su za vrijemeintenzivne vegetacije, tj. u lipnju i srpnju. Znaci ovebolesti su uo ljiviji na plodu nego na listu.Dozrijevanjem, na povrini ploda uo ljiva su ispup enjai udubljenja, tako da pokoica izgleda naborana.

Simptomi ove bolesti na plodu su jo uo ljiviji ako se snjega obrie votana prevlaka.

Zaraeni plodovi dozrijevaju 2-3 tjedna ranijeod zdravih. Zbog prisilne zriobe plodovi sami otpadaju,te u odnosu na zdrave izgube znatan dio roda. Kodoboljelih plodova koli ina mesa se smanjuje u koristkotice. Zaraeni plodovi su sitniji, a gubitci samo uteini u odnosu na zdrave su i do 30% ve i. Zaraeniplodovi sadre manje e era, teko se odvajaju odkotice, neugodnog su mirisa, to ih ini neuporabljivimza jelo. Nisu preporu ljivi za suenje, preradu zapekmez, a ak i rakiji daju neugodan miris.

tete od ove bolesti na ljivi su vrlo velike, a da

bi je stavili pod kontrolu i tete znatno umanjili treba sepridravati sljede ih mjera:- poto su zaraene vo ke neizlje ive potrebno jenjihovo uklanjanje iz vo njaka- kod proizvodnje sadnica treba strogo voditi ra una dase ne uzimaju izdanci ili plemke za cijepljenje od stablazaraenog arkom.

Kao dodatnu mjeru zatite proizvodnju sadnicatreba organizirati u krajevima gdje arka jo nijezabiljeena. Glavni prenosnici ovog virusa tijekomvegetacije su lisne ui i ostali kukci. Stoga je unasadima ljive neophodno suzbijanje ovih tetnikatijekom godine, to jest zimskim tretiranjima, i u vrijeme

vegetacije efikasnim pesticidima.

I ove godine organizirana pokaznarezidba vo njaka

U organizaciji Udruge vo ara i povrtlaraPitoma a 26. sije nja, od deset sati ujutro nadalje, prire ena je pokazna rezidba vo aka i to uvo njaku jabuka obitelji Blain i u Turnaici.Tom se zgodom sakupilo gotovo stotinjakvo ara ovoga kraja, koji su i ovom zgodom mogliponeto novoga nau iti od agronomskihstru njaka. Veliki broj prisutnih govori nam odosta velikoj zainteresiranosti ovdanjegstanovnitva za bavljenje proizvodnjom vo a.

B.B.

Aktivna i jedina takve vrste napodru ju op ine Sto arsko-ratarsko-mehanizacijskaudruga op ine Pitoma a kojoj

je predsjednik g. Tomo

Prese an odrala je 2. velja eskuptinu u drutvenom domuu Grabrovnici.


8/33

GOSPODARSKECRTICEINOVOSTI

itoma ke novine

7

PROD J PILITOVILITE PILI A

PITOMA A, Vinogradska 188Tel: 033/783-306 (B. Gucek)

Iz etnje po Pitoma ii okoliciPosjetili smo obitelj MarijanaPokupi a u Lozanu - tvrtku"Metalna galanterija"

a ovom je prostoru malo poduze a koja sebave onim djelatnostima kojima se baviobiteljska firma Metalna galanterija vlasnika

Marijana Pokupi a u Lozanu. U sklopu poduze apostoji trgovina mjeovite robe, zatim je tu otkupsekundarnih metalnih sirovina, prodaja metalnegalanterije, proizvodnja avala svih dimenzija, dok unajnovije vrijeme poduze e se po elo baviti izradombetonskih prenapregnutih stupova za vinogradarstvo ivo arstvo, te za razne druge namjene.

Ova posljednja djelatnost vrlo je interesantnaza ovaj kraj, budu i da tzv. prenapregnute stupove, a

koji su vrlo potrebni ovdanjim vinogradarima ivo arima, se povoljno ne proizvode sve doMe imurja ili Zagorja. Poduze e zapoljava desetak

djelatnika i vjerojatno e se vremenom taj brojpove ati. Firma ima svoj vlastiti vozni park i dodanas posluje pozitivno, kako nam kae direktorMetalne galanterije Marijan Pokupi , koji eliiskoristiti ovu priliku i pozvati sve zainteresirane,kojima su potrebni prenapregnuti betonski stupovipo narudbi i po povoljnim cijenama neka se jave.

B.B.

N

Uspjeni obrtnici i sitni poduzetnicipitoma kog krajaParkete eljka Jakupca iz Pitoma e

maju i u vidu dananju op u gospodarskusituaciju, lako moemo re i da je, u ovo vrijemene pla anja ra una i op e besparice, najtee

obrtnicima i sitnim poduzetnicima. Teko je do i donovca, teko je naplatiti svoje usluge i proizvode, adrava trai svoje obaveze.

Tako je kod ve ine ovog sloja stanovnitva, nesamo u Pitoma i, nego i ire. No, neki se uspiju odhrvatii koliko toliko stabilno poslovati, ali je takvih svakimdanom sve manje. Jedan od takvih obrtnika je i parketareljko Jakupec, koji se bavi proizvodnjom klasi nogparketa, a koji se do dana dananjega pokazao da je toipak jo uvijek najbolji proizvod te vrste, za razliku odraznoraznih lamela ili laminata.

Trite mu je uglavnom Zagreb i okolica i zasada se ne ali. Zapoljava dvoje stalnih radnika i nadase da e tako ostati i u budu nosti.

B.B.

I

Vodovodna udruga Podaranjpoziva sve lanove da seodazovu godinjoj skuptini koja e se odrati 2. velja e 2002.godine sa po etkom u 13. 00 satiu drutvenim prostorijama uTurnaici. Molimo sve one kojiimaju vodu iz Podaranja da seodazovu pozivu radi rijeavanjateku ih pitanja.


9/33

itoma ke novine

8

GOS

PODARSKE

CRTICEI

NOVOSTI

KUNA ZA EALJ

U organizaciji "Industrijsko-obrtni ke kole"iz Virovitice, "Podru ne obrtni ke kole" izPitoma e, Srednje kole "Marko Maruli " iz Slatine iCeha frizera Viroviti ko- podravske upanije, te uzpomo Obrtni ke komore, odrana je frizerska

revija pod nazivom "Kuna za ealj".Revija jeodrana u prostorijama Industrijsko-obrtni ke kolePitoma a, 16.12. 2001.

Sav prihod od prodanih ulaznicanamijenjen je opremanju kolskih praktikuma uPitoma i, Slatini i Virovitici. Svu organizaciju okorevije te pripremu u enika u izradi frizura preuzelesu voditeljice stru nih predmeta, Klaudija Fadljevi ,Marijana Koar, Kornelija Geren ir i Elvira Fadljevi .

U enice 2. godine, budu e frizerke, izradilesu f r izure sve ano-revi jskog karaktera,upotpunjene odgovaraju im ukrasima i umecima.Modeli su bili obu eni u prigodne haljine i

naminkani ve ernjom minkom. U enice/i 3. god.izuzetno su bili uspjeni. Do izraaja je dola svakreativnost i matovitost, a to je rezaltat znanjaste enog u te tri godine. Svojim prisustvom reviju suuveli ali i gosti, Maja Mak (18 god.), dravnaprvakinja iz Osijeka, Martina Janekovi -frizerkagodine (iz Koprivnice) i Viktor Weber, iz Pe uha(Ma arska), koji je u Opatiji osvoio "Oskar visokemode". Predstavnik glavnog pokrovitelja "P- GOT"doveo je i stiliste "Estetik-uveme", a ku a" Pro-

fokus" predstavila se revijom radne odje e za frizere.Maja, Viktor i Martina izabrali su tri najljepe frizureu enika druge godine. Mirela Martinui u enicaIndustrijsko-obrtni ke kole iz Virovitice, pod nadzoromsvoje majstorice Marijane Koar, Sanja Ivanec izSlatine pod nadzorom Kornelije Geren ir i Josipa Ivotako er iz Slatine, istakle su se izme u svih ostalihsvojim radovima, a za to dobile i nagrade.

Revija "KUNA ZA EALJ" prva je ovakvevrste, a nadamo se da bi mogla postati i tradicionalna.

Zahvaljujemo se svima koji su kupnjomulaznice pomogli u opremanju praktikuma. Na krajureportae elimo vas obavijestiti da je u pripremiupanijsko natjecanje frizera majstora u Slatini (10. 03.2002.), a pobjednici upanijskih natjecanja odlaze nadravno natjecanje.

Marijana Koar

Tri najlj epe frizu re.

Prvonagra

ena

frizu

ra.

enski rukometni klub Pitoma aorganizira zabavu povodomValentinova. Zabava e se odrati uKTC-u dana 16. velja e 2002. godine.Ulaznice se mogu kupiti u kiosku "abac" i u ZAP-u Pitoma a po cijeniod 70 kuna po osobi. Do ite i ugodnose zabavite povodom Valentinova uzdobru glazbu, tombolu, dobro jelo ipilo, te razna iznena enja.

Knjiga o 80. godina nogometau Pitoma i negdje u travnju

Kako je to objasnio predsjednik Nogo-metnog kluba "Pitoma a" g. Nikola Nem evipovodom proslave 80. godina pitoma kog klubanajavljivana knjiga nije predstavljena iz tehni kih

razloga. Na posljednjoj sjednici upravnog odboraodlu eno je da e se postoje i materijali doraditi, timvie to se je nedavno pronaao dobar dio arhivaovoga kluba. Svi se ude kako nije prona en ranije?

B.B.


10/33

DELALASU

IDRUTVAIKLUBOV

I

itoma ke novine

9

Pie: Branko Begovi

(nastav ak iz pr olog bro ja)

Organizira se rad na proizvodnji i dopremi ogrevnihdrva za kolu koje bi lovci obavili u dobrovoljnom radu.Taj pothvat u potpunosti je uspio. Izra en je planprihoda drutva u visini od 94.000 dinara. Za lova kizabran odre uje se podru je od eljezni ke prugeprema Turnaici. Organiziran je odstrijel srnda a.Odrana je Lova ka zabava na kojoj je prihod bio36.502 dinara, a rashod 29.095 dinara, a ist prihod7.407 dinara. Po ele su pripreme za gradnju doma naBavovom brodu." (Iz sje anja Dragutina Tarija,slubenika umarije Pitoma a od 1936. godine iuivaoca lovnih prava umske uprave br.7. IO ur eva ke u Pitoma i).

Narednih godina jedna osnovnih zada a

drutva bila je to hitnija izgradnja lova kog doma.Drutvo je uprlo sve snage. Prikupljena su sredstva i ukolovozu 1960. godine po ela je izgradnja dananjeg

ovstvo u Pitoma iovstvo u Pitoma i

Lova kog doma Banov brod. Pri gradnji sudjelovalisu svi lanovi drutva "Fazan", no nekolicina se iistakla i nosi najve u zaslugu za dananje njegovopostojanje (vidi Pitoma ke novine br.6./2001.).

Koliko je drutvu bilo vano da se taj domto prije napravi i stavi u funkciju, dobro nam govoripodatak da je njegovo otvorenje prire eno ve 17.rujna naredne, 1961. godine.

Nakon zavretka lova kog doma venekoliko godina kasnije drutvo ga je po elo davati uzakup, od ega je dobivalo stanovitu materijalnukorist.

Nakon izgradnje doma po inje novorazdoblje u povijesti LD "Fazan". Jasno je da seimovina drutva vrlo brzo zna ajno pove ala, a lanovi su dobili stanovito ohrabrenje prilikomobavljanja svih aktivnosti.

(nastavak u narednom broju)

14. sije nja po ele u Pitoma i"Radni ke sportske igre" ukuglanju

a pitoma koj kuglani 14. sije nja po ele suRadni ke sportske igre. Natje e se 12.ekipa u kuglanju, a zavrnica, odnosno

finale se o ekuje oko 20. velja e 2002. godine.Natje u se ekipe: 1. Autopraonica (. Rengela -Pitoma a), 2. Klesar Damir Pankasz iz Pitoma e, 3."Agromes" Pitoma a, 4. "Komunalno" Pitoma aekipa 1., 5. "Komunalno" Pitoma a ekipa 2., 6.Ekipa Caffe bara "Grga" Pitoma a, 7. Op inski sudPitoma a, 8. "Napredak" Turnaica, 9. Caffe bar

"Tena" Pitoma a", 10. Knjiara "Je" Pitoma a, 11.ekipa "Prepan" i pod br. 12. ekipa Op inePitoma a. Rezultate emo znati krajem velja e pa emo ih i objaviti u narednom broju.

B.B.

Usp jean lov n a divlje svin je na Bano vombrod u 1971. godine.

Odbor za izgradnju L ovakogdoma na Banovom brod u

snim l jen ispredno voi zgraene zgrade 1963.

godine.

Dug ogod injipredsjednik

Lo vako g d rutva" Fazan" PitomaaMar ijan Brada sa

odstr i je l jenimveprom 4. prosinca

1971. godi ne.

N


11/33

itoma ke novine

10

DELA

LASU

IDRUTVAIKL

UBOVI

Vodovodna udruga"Aranj" obavjetavasve korisnikevodovoda u Aranju,da se jave upravnomodboru (IvanMe ure an-Keko iliMiroslav Horvatinovi )radi uskla ivanjacijene priklju kavodovoda.

Malo-kome je poznato da je 2001. godina bilagodina volontera, ali Udruga ena Kladare sigurno e jepamtiti, a posebno njihova pred-sjednica g a. IvkaMa ar, koja je na svoje osobno ime dobil poziv iz Uredaza udruge vlade Republike Hrvatske. Ceremonija

dodjele priznanja odrana je u Kongresnoj dvorani uZagrebu, 14. prosinca 2001. Zahvalu g i. Ma ar uru ilaje podpredsjednica vlade eljka Antunovi . Kako namkae g a. Ma ar, to je nagrada prvenstveno zbog togato ta udruga djeluje humanitarno, to se snalaze nasve mogu e na ine kako bi se isfinancirale, te kako bipomogle onima kojima je pomo najpotrebnija. Nadaljekae nam g a. Ma ar, da je njihova udruga i Kulturnofolklorno drutvo, koje nastupa u mnogimupanijama,ali naglaava da "im nije cilj osiromaitiop inski budet samo na pjevanje, jer ima mnogo ljudikojima treba malo pjesme, a vie pomo i raznoraznimkonkretnim, za ivot vanim stvarima".

.B.

NAGRADA ZA VOLONTERSKI RAD

O radu Udruge ena Kladare

a katoli ki blagdan "Sveta tri kralja" ova udruga posjetila jeumirovljeni ki dom u Pitoma i, vl. B. Filipovi . Susret je bio izuzetnouspjean, kako za umirovljenike, tako i za nas same. Pjesma i

razgovor utjeno djeluju na one koji se tamo nalaze, a udruga ena Kladarenapravila je jo jedno dobro djelo. Da je ova udruga zaista zasluila da dobijenagradu za svoj volonterski rad govori i injenica da organiziramo prikupljanjenov anih sredstava za obnovu kladarske crkve, koja je zaista u vrlo loemstanju. Zato se umoljavaju svi koji mogu i ele pomo i da se jave na telefon033/782-559, g i. Ivki Ma ar. Traili smo pomo i od upnika, ali on je rekao"da ne moe dati niti kune, jer je pitoma ka upa jako zaduena (?), a Kladarci

neka rade sa svojom crkvom ta god ho e". Udruga se ovim putem obra a igospodinu upanu Ivanu Begovi u, te na elniku Zdravku Dijakovi u, daizna u na in i sredstva da se neto u ini u kladarskoj crkvi, jer u suprotnom,za godinu dana Kladarci ne e mo i i i u svoju crkvu .

Ivka Ma ar

N

j tis

"Tri kralja" folklornog drutva"Gra anke"

ana 6. sije nja folklorno drutvo"Gra anke iz Staroga Gracaorganiziralo je " estitare i betle-

hemare" povodom Tri kralja. U sklopu togaprire eno je takmi enje u izradi betlehema,a sudjelovalo je etiri drutva i udruga:"Podravka" iz Starograda kog Marofa,"Gra anke"iz Staroga Graca, Udruga enaiz Kladara, te Udruga penzionera op inePitoma a. Prvo je mjesto osvojila Udrugapenzionera op ine Pitoma a, drugo mjestoUdruga ena Kladare, a tre e mjesto"Podravka" iz Starograda kog Marofa.Organiziranje programa povodom Tri kraljapostalo je ve tradicija, a ujedno je i ponosPodravine.

I. Skender

D

lanovi Udrugeumirovljenika op inePitoma a ove su godine vebili na izletu

Udruga Umirovljenika op ine orga-nizirala je 24. sije nja jednodnevni izlet uDaruvarske toplice gdje se moglo kupati irekreirati na razno-razne na ine. U prepunomautobusu bilo je veselo. Pjevale su se starenarodne pjesme uz ivu glazbu. Kako kausami umirovljenici, tako se lake broje godinekoje op enito prebrzo teku. Udruga umirov-ljenika preko godine organizira vie jedno-dnevnih i viednevnih izleta. Tako je u planu uovoj godini i jo nekoliko putovanja po

Hrvatskoj, ali i putovanja u Ma arsku, gdjeUdruga esto odlazi.I. Skender


12/33

itoma ke novine

11

DRAGAN

VLAJINI

-35.GODINA

SAGLAZBOM

Koncert povodom 35.-egodinjice

umjetni kogdjelovanjaDraganaVlajini a

K oncert povodom 35. egodinj iceum je tn i kogdjelovanjaDraganaV la jin i a

Dvadese t i sedmog s i j en ja2002. godin e, sa po etkom u 18.sat i , u pi tomakoj kino dvoraniod ran je jub i larni kon cert DraganaVlajinia po vo dom 35. go dinjic eglazbenog d jelovanja. Sudjelov anjebrojnih stranih i domaih gost i juuvel ialo je ovaj izvrstan d ogaaj.

Nastupi l i su b rojni glazbeni sastavi sa koj ima jeVlaj in i suraivao i l i sa nj ima s virao, od ko j ihnek i danas pr aktiki v ie i ne pos toje.

U prepunoj dvorani kino sale u Pitoma i,

27. 01. 2002. godine, Dragutin Vlajini obiljeio je35. godina svoga rada. Njegovi gosti,dugogodinji prijatelji i nekada suradnici uveli alisu ovaj jubilej. Vratiti sje anje unazad Vlajini jemogao samo uz prijatelje koje je sticao tijekomsvih tih godina. Naravno da gosp. Vlajini nijemogao a da ne spomene pokojnog ZVonkaPlesca. Posebnu zahvalnost iskazao je VladiSmiljani u bez kojega njegov muzi ki put sigurnonebi bio ovako plodan i zamije en.

Brojni gosti naeg slavljenika, VeseliBilogorci, Grupa X, Stranci, Tajna, Veseli podravci,

Podravski muikai, Licitari, Sinovi Podravineoduevili su publiku, koja je zaista imala u emuuivati. Prekrasan glas Dragana Vlajini a vrationas je u prolost, tako da su neki i zaplakali odsre e i divnih sje anja, vezanih uz odre enepjesme i doga aje. Ne smijem a da se ne prisjetimtrenutka kad je gosp. Vlajini pozvao i uputio rije izahvalnosti za nadahnu e i podrku u radu

podravskoj legendi gosp. Blau Lengeru. Sve

te godine i bolesti nisu sprije ile Lengera dauveli a ovo ionako veliko slavlje, te je zajednosa gosp. Vlajini om zapjevao iz sveg glasa. Toje diglo pitoma ku publiku na noge, a pljeskukao da nije bilo kraj.

Na kraju spomenimo da je koncert biohumanitarnog karaktera, a prihod od 200.prodanih ulaznica (po cijeni od 15. kuna)namjenjen je bio Dje jem vrti u Pitoma a.

I to drugo re i na kraju o Dragi Vlajini uve citirati nekog oduevljenog posjetitelja: "koje ro en za to, ro en je".

.B.

Dragan Vlajini sa legen-dom podravske pjesme

Blaom Lengerom .

Koi jau zap jevaju noi...


13/33

itoma ke novine

12

Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno je uvrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, aposebno krovite same zgrade, a za to je potrebno oko500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve onekojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti dadadu svoj prilog turnai kog upi. Prilog ne mora bitinov ani, ve moe biti u naturi, odnosno svatko moepomo i prema svojim mogu nostima.

Broj iro ra una turnai ke upe u ZAP-u je31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima kojipomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala upa u

poljoprivrednom kraju i nismo u mogu nosti sami, vlastitimsnagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obra amo svimljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu.Moete se obratiti i izravno u upni ured u Turnaici, Bra eRadi a 5, 33405 Pitoma a. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

vl .B..

NEK

AJVAMO

ERE

IVELE

ASNI

Udruga ena Kladare pokrenula je akci jupr ikupl janja sredstava za obnovu kapel ice BDMu K ladarama. Kapelica je u v rlo loem s tanju, anov aca nema ni upa, a ni opina. Stoga seumo l javaju svi oni koj i su u m ogunost i da nabi lo koj i nain pomo gnu da se jave predsjednic iUdrug e g. Ivki Maar u Kladarama il i nekome izUdrug e ena Kladare.

Tko zna k oliko je staro d ananje pit om akogrob l je? Poev od oko 1700. god ine pa svedo d rug e polov ice XVIII. sto ljea Pitom aa

je imal a grob lje u cen tru nas el ja i to prek opu ta dananjeg upn og dvo ra. Odredbam a

za vlad avin e Marij e Terezije (1740.-1780.)koj im a se zabranjuje upotreba grob l ja ucentru mjesta iz higi jenskih razloga iPitomaani sele svoje g robl je izvan n asel ja.Dananje je gro blje na o vom e mjestu odoko 1783. godine, a najupeatl j iv i ja inajdom inantni ja je g robn ica ob itel j i Gtzkoja je izgraena 1916. godin e.

Sve enici koji su potekli izpitoma ke upe

a ovih gotovo tristo godina, koliko postojipitoma ka upa svetog VidaPitoma a sasvojom upom nije dala mnogo sve enika.

Gotovo da ih moemo na prste nabrojati.

Najstariji koji se spominje je stanoviti PetarGlavai , a koji je bio sve enik oko 1760. godine.Drugi po redu bio je Stjepan Markovi , sin Franje,koji je bio ro en u Pitoma i 1782. godine. Mladu jemisu imao 1806. godine, a umro je u Virovitici, udosta mladoj dobi, od 33. godine. Nadalje tu je IvanKu ek koji je, pak bio ro en 1837. godine i koji jedugo godina bio upnik upe u Vrap u poredZagreba. Slijede i po redu bio je dr. Emil Beluhanro en u Otrovancu 1877. godine. On je bio jednovrijeme upnik katedralne upe upe sv. Marije uZagrebu. Najstariji ivu i sve enik koji je potekao iz

Pitoma e je svakako Ivan Demi -Krnjak, koji je ro en1909. godine, a bio zare en 1933. On je danas umirovini, ali je bio dugi niz godina pitoma ki upnik.

Nakon njega imamo jo nekoliko sve enika, ato je prvenstveno, u ovome kraju vrlo poznati pokojniPetar iroki(Kateheta, ro . 1912.) koji je bio upnik uTurnaici, zatim isusovac Stjepan imeta(ro . 1910.),koji je 1972. godine objavio zbirku pjesama "Plamenovi

srca", zatim Ivan Dolin(ro . 1930.),Ivan urtan(ro .1932.), Ivan Tambola,Marijan Mihokovi i TomislavBegovi .

B.B.

Propovjedaonice iz stare drvene upnecrkve sv. Vida u Pitoma i

Na pitoma kom podru ju danas je ucrkvama i kapelicama sa uvana barokna propo-vjedaonica samo u upnoj crkvi Presvetog

Trojstva u Turnaici. Nekada ju jeimala i kapela u Otrovancu, ali idrvena crkva sv. Vida u Pitoma i(crkva sagra ena 1710. sruenaoko 1785. godine). Kako saz-najemo iz kanonskih vizitacija od1733. godine propovjedaonica udrvenoj crkvi u Pitoma i, koja seina e nalazila nasuprot dananjegupnog dvora, bila je smjetenaizme u dva oltara (sv. FranjeKsaverskog i BDM). Bila jeobojana u crno i vrlo jednostavnog

izgleda. Na drvenoj ogradi uzstepenite, koje je vodilo do nje,nalazio se kip alosne Gospe smrtvim Isusovim tijelom, a iznad jebio postavljen an eo koji je draoraspelo. Ta je propovjedaonicapostojala sve do oko 1744.

godine, kada je podignuta nova. Ta je bila netoraskonija, jer je imala kipove etiri evan elista.Bila je dobro i skladno obojena i pozla ena.Propovjedaonica je sruena zajedno sa drvenomcrkvom oko 1785. godine.

B.B.

Z


14/33

itoma ke novine

13

SKULTURE

Portret jednog umjetnika

Stari izrazi Pitoma e i okolice(1.)

ila bi prava teta i ne objaviti stare rije i i frazekoje su se i koje se jo uvijek upotrebljavaju uPitoma i i okolici, ali koje se pomalo ve i

zaboravljaju. Prije nekoliko brojeva u Pitoma kimnovinama pokuali smo, u jednom dijelu asopisa,biljeiti neke takve rije i, to je imalo efekta. Naime,neki dan dobili smo u urednitvo jedan gotovo cijelirije nik takvih rije i, a kojega je sastavio gosp. ZdravkoBokan, ina e Pitoma an koji ivi u Wolnzachu uBavarskoj. Stoga smatramo da bi bilo zna ajno objavitiga (u nekoliko dijelova) u cijelosti i tako ga sa uvati zabudu e generacije.

Na kraju pisma g. Bokan je napisao slijede e:"Eto to bi bili neki izrazi koji su se ili se jo uvijekupotrebljavaju u Pitoma i i okolici, koji su mi pali napamet. Mislio sam da e to biti tek nekoliko izraza, a toje postao itav mali rije nik. Moda e se mladomnarataju initi, da se radi o nekom stranom jeziku.Interesantno je spomenuti da je dobar dio tih izrazaimao ulogu ozna iti sugovornika nekim epitetom ili

"komplimentom" u sva i ili prepirci, karikiraju i li nost,a nerijetko i prijete i mu. Vrlo zna ajno za na "pitomi"svijet. Ali mogu Vam re i da ovdanji Bavarci nita nezaostaju za nama u tom pogledu. Kao i kod nas i kodnjih je to uglavnom ostao jo samo folklor."

"Za po etak nekoliko "delikatnijih" re enica(fraza) obi nog puka:to bu dok se vuku rit zaraste- to ne e biti nikadaklopan e ko puta v lojtru- govori glupostivuk kozi kum - tako se komentira, kad se netko hvali da je usrodstvu s vanim osobama, da ima "vezu"

pljuni pa sedni, ak ti je visoko razgazi- "ljubazni" savjet nekomutko trai mjesto na priredbi ili skupuostati posran - kompromitirati se

otprte glave dok zine - komentar za one koji misle da supametnipametna glava, teta da samo na dve noge hodi- isto zna enjekao prethodnoto mu pae ko prasici sedlo- kad se netko neprili no obla i ilikin uri

ko se v posije mea i svinje ga poju - kad netko zbogdruenja s pogrenim ljudima stradadosaden ko srab (svrab) - sama izreka daje zna enjeima duvu - smrdise mota ko pezdec po turu - nespretnjakovi , koji ne znakud bi sa sobom i drugima smetakaj se pe e ko ruba a vrit- dosadnjakovi , koji se mjea utu e posloveide mu ko na oltar- komentar za uspjenog gazdu kojemusve uspijevai vrag ide na veku vrpu srat - sli no zna enje kaoprethodno

kad me bu ti ranil, bum na tenko sral- odgovor "joca" sinukoji bi htio "dela" dobitini ukola ni usana- ni u kola ni u sana (saonice) izgovara sekao jedna rije : na in ogovaranja nove "sneje" koja se unovom doma instvu ne snalazi dobro ili je lijenanevolja te popala- usklik kod sva e, kad se nekome elineto loe ili neugodno. Isto tako se kae: "koja ga jenevolja popala", kad se netko razbijesni, "prolupa"vrag Jula, vrag Manda- kad je neto svejednoko da su s koca vuli - kad su djeca (ali i teaki) gladna inestrpljiva pa navale na kola e ili jelo

akso - smuenjak, neuredan izgledomalabura (halabura) - galam ija, svadljivac, onaj koji brzoradi i sl.

alapa a- netakti na, lajava, nespretnaastapa- nespretna enababacurnjak - onaj koji se nepozvan mijea u enskeposlovebabica - 1. primalja, 2. mali nakovanj u obliku klina, nakojem se "klepa" kosababura - 1. loite kotla, 2. velika paprikabakan a- teka zimska cipelabancati- govoriti u snu, haluciniratibaril- drvena plosnata ba vica za prenoenje vina (sadraj3 do 5 litara)batok - klip jedne mo varne biljke, drveni tap koji sekoristio kod dje ijih "pucaljki" od "bedzga"bazlama a- kola sa sirombatrino- hrabro, odvano

belitnica- drvena kaca za bijeljenje rubljabesanketati- gestikulirati, mahati rukama u razgovorubeteg- bolest, neugodnostbetvo- stabljika kod biljkebiljega- pudarova poruka vlasniku vinograda da je i njegovuklijet obiao, a sastojala se od koso postavljenog kolca na

B

Josip imi - ima

edan od najpoznatijih pitoma kih slikara i kiparasvakako je Josip imi - ima, koji ivi i radi u Pitoma i,odnosno na svojem imanju pored rijeke Drave, gdje

mu se nalazi i atelje. Radi u raznim tehnikama, a posebno volipastele, kad se govori o slikanju i drvo kada je rije o skulpturi.Ro en je 1947. godine u Slavonskom Brodu, a umjetno u sebavi od 1972. godine. Da pobjegne od svakidanje vreve i dana e svoj unutarnji mir gotovo se sasvim preselio na imanje uanatom polju, gdje ivi kao "japanac", kako sam kae. Motiviu njegovim radovima su raznoliki, ali esto vezani zaetnografiju ovog kraja. Izlagao je na brojnim izlobama iromHrvatske i Europe, od ega je bilo mnogo samostalnih. Upravoje u ovo vrijeme u toku njegova nova samostalna izloba uMALSS centru u Pitoma i, kojom je prilikom izloio radove sasakralnim temama.

B.B.

J


15/33

itoma ke novine

14

S

KULTURE

ulazna vrata klijetiBoga obeliti- Boga opsovatibombova a- pribada abota- tap, batinabrbu kati- putati zrak u teku inu (npr. kroz slamku u nekopi e), kad mot vrijebrej, brejati - kaalj, kaljatibrumba- kukac hrutburdekati - grubo mjeati po loncu, traiti bolje komade

mesabucati se- kod doma ih ivotinja spremnost na parenje,"terati se". Kad se to kae za ljude, obi no se misli da jenetko svadljiv i razdraljiv ("nabucanec")candra- pelenacekati- sisati, "nacekal se", napio secrkavati - spavati, "jo navek crkava, a posla puna rit"cvrti, cvrete- dobivanje masti iz slanine iskuhavanjemcvrtje- pe ena jajacugli - uzdeculo, culanjek- mala vre a od platnacoprnica - vjetica, ali i vrtlog prainecvilidreta - pla ljivko an avo - sme e ariti - vu i, navla iti, natezati ("kaj si toga brloga na aril")

arobirati- coprati, zaarati eber - drvena ili metalna kaca kroz koju prolaze cijevi zahla enje destilata (rakije) ejati - ehanje perja, odvajanje otrih korjena da bi semoglo dobiti meko punjenje za jastuke. Na " ejanu" seznalo sakupiti dosta ena, koje su tu priliku koristile zaaktualne tra eve eljiti - vrenje ita na na in, da se snopovi udaraju poba vi, dok zrnje ne popada na prostru "itnjaru".Udaranjem po snopu jednim tapom vrena je "finaobrada" snopa, tu i nekoga evulja- dio grozda, mala gran ica s nekoliko bobica i ur - ptica eva, okrugli ukras na vunenoj trikanoj kapi islo- krunica, brojanica kometi- utjeti

ukljav- invalid bez jedne ruke oha - odjevni predmet, kabanica orda- stado, krdo orda- pastir un- amac unuti, v unuti- prestati boljeti urke- krvavice urkaljin - sprava za nadjevanje urki, limena cijev sadrvenim klipom urkena mera - ala koja se izvodila za vrijeme kolinja spomalo naivnim de kima ("egrtima"), kad bi ih poslali kmesaru da donese " urkenu meru" kako bi mogli nadjevati urke. Mesar je naravno bio upu en, te je jadniku napuniovre u sa ciglama i kamenjem, koju je ovaj onda, na veseljeprisutnih i donio.

dre- vrilica za ito, koju je pogonio traktordereglja - drvena ralica za snijeg koju su vukli konjideti, deni- staviti, stavi ("sem del")dra - korovdretiti se- glasno plakatidretva - jaki postolarski ili remenarski konacdrudzgati - gnje iti, tiskati ("zdruzgani krumper" - pirekrumpir)drug - drveni tap na kojem je objeen "limenjak" zava enje vode iz bunaradruina- lanovi jednog ku anstvadoja a- muzilica, ena koja dojido cukta- do kraja, do zadnjegadotepenec - pridolica, doseljenik, "gostoljubiv" komentardoma ih o doseljeniku

dude- muzi ki instrument, gajdedumak - ponor, provalija, strmina i eren- iv, brz, okretan ogar- ohar ornuti- ukrastiegede- violina

fali en - defektanfalinga- nedostatak, mana, grekafertun (frtun)- prega afikalj - odvjetnik, pravnikfii (v ii) - u ku i, misli se u dnevnom boravkufla no- tkanina, doma e platnofleten- spretanfokodba- podrugljiva naziv za dosadnu i neugodnu enufonja - intimno ensko rublje, podsuknja

francuzljiv- onaj koji ima neku spolnu bolestfrenter - koji esto putuje ili se selifrfljati- govoriti nerazgovjetno, govoriti glupostifriketina- svjee meso (za razliku od suhog ili iz paca)frkafulja- kod malih djevoj ica, ako se zna umiljavati, maziti.Kod odraslih - kad zna de ke loviti, kad je "frkafuljasta"frkaljka- drvena letvica zabijena s jednim avlom u vratnicu,kako bi se njezinim okretanjem za 90' vrata zatvaralafrntasti nos- pr asti nosfte no - prijatno, ukusnofteknuti- u neto staviti, uguratifufljati- ne napraviti do kraja zapo eti posao i sl.futa- pletenicafuta - ptica pupavac, ivi obi no u vinogradimafucati - teko disati, tako er pri spavanju (zbog prehlade,

puenja)gago- bedak, mentalno zaostaogegljati se - hodati polako, "vle i se"gingav- krljav, slabglivar- balavi pu (bez ku ice)gljonta, gljunta- kvrga, preveliki komad mesa u tanjuruglo an- vrag koji plee po tavanu, kojime se plae djecaglodnuti- udaritigr alova- grlogrintav- krljav, zaostao ("grintavec")grlanjek- grlo boce

japaga- duboka jama, strmi putjoko, jo i- oko, o ijotec- otacka- kaj, stari izgovor

ka a - zmijakalafer- dje ak, fakinkales- ko ijakanas- pastirkilan- goli mladi ptiklape- deran, fakin koji ima velika uhaklasman a- nepo eljana ena ili koja ima smijenu frizuruklepati (kosu) - eki em stanjivati otricu koseklepec - poseban eki za "klepanje" kosekmuka - vrsta abe koja "kmu e"kolju- bol u trbuhukolomaz - crna mast za podmazivanje leaja zaprenih kolakoltan- podrugljivi naziv za nekoga, dugajlijakomora- ostava, smo nica ("pajza")korena prepeljati - na in lije enja bolesne krave kad joj

"ivinari" probue maramu ispod vrata i provuku pagu ili likokroz ranu, kroz koju se onda cijedi sukrvica. Uspjeh te terapijenije uvijek bio uvjerljiv.kormaniti- upravljati biciklom i sl.kosmomut - nepo eljan, neoian, neobrijankrioput - raskr ekrmelji- krmelji ("krmeljivec", neuredan, neopran)krnje ati- kri ati poput kokoi, vikatikrop- kipua vodakruljiti- kad se gladne svinje glasaju, kad se prazan eludac"javlja"kufera- doseljenik koji je doao samo sa kuferom (dotepenec)kukma- kruna od perja na glavama nekih ptica (npr. kokoi)kukuljice - konopljekulje - naslage sala kod debelih

kumpesati - mrsiti kosu, zamrsiti konce, vunu i sl.kundra, kundrav - krzno, dlakavlakomica- drvena naprava za ulijevanje vina ili mota "v lagev",onaj kojemu je jako dobro piti ("pije ko lokamica")laloke- eljusti


16/33

itoma ke novine

15

Pitom a a sredinom XIX. s to lje ai danas (saetak) Pie Dr. sc. Tihom ir Greg lIZPROLO

STIPITOMA

KOGKRAJA

Vinko Sabljar (1866.), "vrhovninadzornik c.k. financijske strae", u predgovorusvoje knjige kae: "God. 1850. zapo eh

sakupljati podatke, da si za svoju slubenuporabu sastavim po abecednom redu to an izkazmiestah kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Tomoje djelo uredjeno je po slubenih datih, kojasam za Pokrajinu dobio od vis. Namiestni kogVie a, za c.k. Krajinu pako sm pribavio, stranompako iz statisti kih tabela popunjenih god. 1850.po upnicih, a napokon stranom i iz inih izvorahcrpio, - i sadrava abecednim redom...sva inajmanja napu ena miesta...".

U opisu mjesta Sabljar se koristi sa dostakratica i znakova, zbog toga je ovdje opis dat uslobodnom prijevodu.

"U Pitoma i je zapovjednitvo satnijekoja spada u ur eva ku pukovniju. U mjestuima pota i u ionica. Selo ima 196. ku a sa 2525.stanovnika, od ega su 2516. rimokatolika, a 9pravoslavaca (pripadaju eparhiji u Maloj

renjevici).U mjestu je upna crkva posve ena sv.

Vidu mu eniku. Rimokatoli ka upa spada uNadbiskupiju u Zagrebu, arhi akonatu uNovigradu (Komarni ki arhi akonat) i akonatu(dekanatu) u ur evcu. Pod upu spadajumjesta Velika renjevica, Kladare i Otrovanec,to je 3954. stanovnika.

Satnija je broj 6. i pod njenu nadlenostspadaju mjesta: Mala renjevica, Dinjevac,Grabrovnica, Suha Katalena, Klotar,Kozarevac, Sedlarica i Sesvete Podravske. Napodru ju satnije ima 788. ku a, 9352.stanovnika, od ega 8796. rimokatolika sa 3upne crkve (Klotar, Kozarevac i Pitoma a),556. pravoslavac sa upnom crkvom u Maloj

renjevici. U tim mjestima ima sedam u ionica."Od tada do danas Pitoma a je bila u

raznim dravnim organizacijskim jedinicama.Danas je u Pitoma i op ina i pripada Viroviti ko-

podravskoj upaniji.Osnivanjem Biskupije (1997.) u Varadinu

Komarni ki arhi akonat vie ne pripada Nadbiskupiji u

Zagrebu, kojoj tako er vie ne pripada ni Vakanskiarhi akonat, koji sada pripada novoosnovanoj Biskupiji(1997.) u Poegi. upa u Pitoma i je ostala uKomarni kom arhi akonatu, zna i sada spada podBiskupiju u Varadinu. Viroviti ki dekanat pripadaVakanskom arhi akonatu, zna i nalazi se u Biskupiji uPoegi. Do osnivanja ovih novih biskupija arhi akon uKomarni kom i Vakanskom arhi akonatu bio je Msgr.Ivan Dolin, kanonik.

U svojoj knjizi Ivan Tur i (1995.) prikazuje utablicama niz zanimljivih statisti kih podataka. Jedna jetablica gdje prikazuje naselja koja su 1991. godine imala5000. i vie stanovnika, u razdoblju od 1857. do 1991.

godine. U toj tablici za Viroviti ko-podravsku upanijunavedeno je, da su samo Virovitica i Pitoma a imale u tomrazdoblju stanovnika vie od 5000.

Kako se kretao broj stanovnitva u Pitoma i vidise iz priloenog dijagrama.

Literatura:B. Begovi : Tri stolje a Pitoma e, Pitoma a 1985.T. Petri : ematizam Zagreba ke nadbiskupije, Zagreb1996.V. Sabljar: Miestopisni rie nik kraljevinah Dalmacije,Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1866.I. Tur i : Stanovnitvo Republike Hrvatske po upanijamai kotarima 1857.-1991., Zagreb 1995.

Dijagram o bro ju stan ovn ika Pitom ae prem a: Begov i (1985.) i Turi (1995.).

Faksim il sa stran ice broj 313. Vinka Sabljara iz1866. godin e.


17/33

itoma ke novine

16

RAZGOVORIPR

IKAVII

Stari izrazi pitoma kog kraja

Antrav- eprtljav, nespretanBaglja- plast slameBagljav- koji ne moe normalno hodatiBatrljek- kratka noga i sl.

Fotan- vanbra no dijeteItvalno- mlitavoKrljav- jadan, nikakavLibivec- unkaObagljaveti- biti nesposoban za hodanjePeruka- pti je kriloPoklatiti se- nita ne raditiPotikati- loiti pePreken - zlo esto dijetePrevrtljivec- onaj koji radi sad ovako sad onakoRgljati- hroptati, teko disatiSlengav- isto to i antravStekle iti se - sjajiti, svijetliti i sl.

Steliban- visok, jak ovijek pomalo glupkedenj- tagaljkrebica- jako pri ljiva ena visokog tonatreka- tamo gdje prolazi vlakTubica- ena u drugom stanjuZdurati- trpjeti, pretrpjetiZlifrati- odaslati, poslatimukljar - krtac i sl.njore- vezice za cipele

(Potovani itatelji, ako se sjetite koje stare rije i javitenam u urednitvo Pitoma kih novina, a mi emo toobjaviti. Rije e ostati zabiljeena za mlade narataje.)

B.B.

Znate li to je "cucek"?

anas je jo malo onih predmeta koji su sekoristili prije stotinjak godina, a da jo uvijek iu dananje doba prona u svoju nezamije-

njivu upotrebu. Takav predmet je, na primjer, tzv.cucek. To je u stvari jedna drvena daska koja imastepensto, pod 90 stupnjeva zarezane utore, nasvakih 5. do 15. centimetara. U vinogradu je tajneugledni predmet nezamijenjiv. Kada se iz drveneba ve isto i sav sadraj preko pipe, onda trebaba vu nagnuti kako bi iscurio sav preostao sadraj.U ve im se ba vama na takav na in iscijedi joznatna koli ina vina. Ba va se nagne, a cucaksepodmetne na zadnju stranu i to na onu stepenicukoliko je potrebno da vino iscuri.

B.B.

D

KAKO SU SE PITOMA ANIPRIPREMALI ZA BOI NO -NOVOGODINJEBLAGDANE

ezbroj upaljenih lampica i svijetle ihslapova ukraavali su ve prvih danamjeseca prosinca 2001., lijepu nam

Pitoma u. Koliko je sve to stajalo Pitoma ane(50.000. kn, 60.000.kn ?), nikoga nije ni briga, jer,ipak, pripremamo se za boi no-novogodinjeblagdane, a tada mora sve biti savreno, raskono,bogato i lijepo. Nekako mi se inilo tih dana,gledaju i neopisivu guvu na parkiralitu KTC-a, danovaca ima napretek, kupovalo se sve i svata, ineka, ba mi je drago da su svi tih dana imali novcaza razbacivanje. Samo, ao mi je to od svih tihnovaca potroenih u KTC-u (i ja kupujem tamo), nilipa ne ostane u op inskom prora unu. No, to jeneka druga tema, a mi se vratimo Boi u. Dakletako lijepi i nakin ureni, zadovoljni sami sa sobom,jurimo u potragu za nekakvim pajcekom koji jeobavezan dio bogate trpeze. Drugi pak iz goricanavaaju vino za svu rodbinu i prijatelje koji nemajugorice. Svi smo tih dana velikoduni i iroka srca. Idok smo napunili pajzu, krinju i sve police, tadatreba kupiti poklone pod bor, jer op inski i mjesni Sv.Nikola, koji je iao prije Djeda Boi njaka iliti DjedaMraza, nije imao previe novaca na raspolaganju,pa se djeca i nisu imala emu veseliti. No, hvalaBogu da mi roditelji imamo novaca napretek, pamoemo svojoj dje ici nadoknaditi sve te "svete i

djedove". Kad smo namirili i te obaveze, sad nam jeve lake. U nov aniku nam je ostalo jo novaca dakupimo kartu za Ki in koncert koji je ionako veunaprijed bio osu en na nekih 200.- tinjak ljudi.Vidio je Ki o i sam da u Pitoma i vie ne pali nidomoljublje, ni njegov smisao za humor, a istini zavolju nije on trenutno ni podoban, pa je unaprijedrekao da oprata svima koji nisu doli iz politi kihrazloga. Pustimo mi Ki u na stranu, lako je njemu,jer bio je on i podoban, a od toga se da lijepo ivjeti.Kad smo ve u blizini crkve, trebali bi se prisjetitizbog koga sve to bljetavilo. Naravno, znamo mi dana Boi slavimo Kristovo ro enje, a kako emo

proslaviti ako ne uivamo u izobilju i raskoi, jerveliko je to kr ansko slavlje, samo tozaboravljamo da se Isus rodio svojom voljom unajve em siromatvu, te mu ta rasko nita nezna i. Ipak, priznajmo i sami, sve je to zbog naegzadovoljstva, da ugodimo naem tijelu, a to se ti edue i duhovnosti, pa zar nije dovoljno pojaviti se napolno ki, ako zbog ni eg, onda da bi smo proetalisvoje bunde (jo iz vremena Karitasa?), te takopokazali to smo si bili u stanju priutiti sa svojih 10prstiju. No, na alost ve ina e i u crkvi ostati samo"gra ani drugog reda",jer oni nemaju to pokazati.Oni e do i skromna srca i pognute glave, skruenose pomoliti, kao to i dolikuje pravom vjerniku. I,tako, svi emo na kraju biti sretni i zadovoljni, onibogati kojima je raj ovdje na zemlji, ali i onisiromani, koji o ekuju kraljevstvo nebesko.Do idu eg Boi a rastimo duhovno !

. B.

B


18/33

itoma ke novine

17

KAJSEZG

ODNOGADOGODILO-

ZANIMLJIVOSTI

to je - vahtarna kod Male renjevice

rije niku stranih rije i za rije vahtar pie da je tostraar. Prema tome vahtarnica bi bila straarnica.Moda bi za taj objekt bilo pravilnije da su je zvali

eljezni ka stanica. Pored nje je prolazila eljezni kapruga iz Pitoma e za rudnik u Bilogori koji je postojao svedo 1965-ih godina. Kod vahtarne su bila dva kolosjeka zamimoilaenje vlakova. Za tako veliku proizvodnju ugljena,kao to je bila u ovom rudniku, morale su se koristiti dvijekompozicije za prijevoz. Na rudnik se je prevozilo rudni kodrvo za podgra ivanje, kako se podzemne prostorijerudnika nebi uruile, a prevozila se je i razna opremapotrebna za rad rudnika. Vlakovi su imali takav vozni red dasu sluili i za prijevoz rudara na smjenu i sa smjene. Budu ida je bilo najvie rudara iz susjednih mjesta kraj vahtarne,oni su dolazili na vlak na vahtarnicu. Vlak je koristiostanovnicima okolnih mjesta i za odlazak u Pitoma u radiobavljanja raznih poslova. Zna i da je vlak imao vagone

spezijalizirane za prijevoz ugljena, drva (opreme) i"putni ki vagon". Do drugog svjetskog rata na rudniku (tzv.Pla ki jarak) su se znale odravati zabave. Tada se je savlakom, na vagonima za prijevoz drva, prevozilozainteresirane za odlazak na zabavu. Poslije drugogsvjetskog rata se je uz vahtarnicu izgradila prostorija zasastanke i sli ne susrete. Budu i da je rudnik bio likvidiran1965. godine, a pruga razruena, vahtarnica vie nije imalanikakvog zna aja i danas eka da "zub vremena" u inisvoje.

Dr. sc. T. Gregl, dipl. ing.rud.

Najstariji krojana podru ju op- ine Pitoma ai jo k tome100%invalid

Nita ne bi bilo neobi no kada bi ovijek radioodre eni, svoj posao i vie od pedeset godina. No kada

bi bio teki invalid ekstremiteta (zna ajno kra a noga)onda je to neto sasvim drugo.

Upravo je to Pavao Miholan an iz Otrovanca,ro en 1928. godine. On se "njajdarskim" zanatombavi ve 55. godina, iako je jo kao dijete od 3. godinepostao stopostotni invalid, neda se, kako kae. I dodaje"da do dananjih ipak pomalo radim, ponetopopravim, zakrpam svojim mjetanima, hla e, kapute,a saijem i enama zavjese i dao Bog da jo dugo budetako".

Gosp. Miholan an je ina e nepokretan bez"svoje tre e noge", ali ipak i pjeice zna oti i u vinograd ipopiti po koju au vina, i vratiti se, tako er pjeice.

Ponekad u slobodno vrijeme znao je izra ivativelike zgrade od kutije od ibica (katedrale i sl.), pa jejo 1960.-ih godina dospio u novine.

Eto to zna i volja za ivotom.S. kvari

U vr i jeme pred Novu go dinumogl i ste i u Pitomai vidjet irazne naobino sti. Rijedak je

onaj k ojega ni je razvesel iloosobl je na benzinskoj pumpiPitomai koje je moralonosit i prigo dne crvene kapesa " uirom" . Inae su jedvaekal i da im pro e smjena,pa da ju skinu .

U

PITOMA A,

Vinogradska 24tel. 033/782-780

interijeri

TEATEA


19/33

itoma ke novine

18

KAJSEZGODNOGA

DOGODILO-

ZANIMLJIVOSTI

naem se kraju, kao i drugdje doga ajurazne zgode i nezgode pojedinimmjetanima. Pogotovo onda kada si netko

popije.Tako se jednom pitoma kom veseljaku,Davoru Pavli u prije nekog vremena dogodilootprilike slijede e.

Odlaskom od jednog svojeg prijatelja ku i i tobiciklom i u predve ernje sate, a malo "pod parom",Davor je morao pro i pored reda javora koji se nalazepored nogostupa u Radi evoj ulici u Pitoma i. No

kako je bilo dosta "mra no" on je ubrzo pogodio ijedan od tih javora. Naravno, nastradao je, tako damu je puknuo zub i usnica. No, to nije bio razlog daipak nastavi prema ku i. U nastavku puta toliko mu sespavalo da je, voze i se biciklom morao malo pristati,i tako nagnuvi se biciklom na neku ogradu ostaosjediti na biciklu spavaju i. Nakon kra eg odmora,nastavk puta sretno je zavrio.

Sve je bilo u redu osim to su ga prijateljiumjesto Davor prozvali Javor, ali mu i zaeljeli brzozara ivanje zadobivenih rana.

B.B.

Ma ioni ar Miki Magic iz Pitoma eotkriva vam svoje arolije

arobna banana

Pokaete jednu cijelu bananu. Uzmete no iodglumite da ju reete po duini. No noem ju uop ene dodirujete. Zatim ogulite bananu, a ona je zaistarazrezana na etiri dijela iznutra.Objanjenje: provucite iglu i konac kroz spojevebanane i povucite prema gore, ali samo do onogzadebljanja na vrhu. Ona e biti cijela sve dok ju nepo nete guliti. Tada e se raspasti na etiri dijela.

D.D.Miki

U

j

Onokajba in

ie

dzgo nozarei

Iako ne potjee iz pitomakog k raja ovaprea isp red kli jeti ana Bo tko via uAranju v rlo je v ri jedan eks pon at uovom e kraju. To je jedinstv eni prikaz (aliorig inal) izgleda v ino gradars ke p ree izXIX. stol jea kakvima su se l judi k orist i l iu to doba.

Prodajem video kasete sa trikovima, terekvizite za ma ioni are. Tel. 033/782-748.

ZL T RSK R DNJVl. Edvard Bar an

PITOMA AGajeva 7 033/782-478

5 godina ostoja jap n


20/33

itoma ke novine

19

OEKZA

DECU

(IRODITELJE)

-RAZNO

I ove je godine trgovaki centar "Rengel" (v l . el jkoRengel) pr i redio ispred sv ojeg prodajnog prostoradoek djed a boinjak a, a to je s ve po praeno

ugodn om g lazbom "L ic i tara", na ope zadovol js tvostot ine pr isutn ih.

Kad vaa djeca uju

Kako se trebaju ponaati roditelji kad preddjecom izme u njih do e do prepitke? Poto suneslaganja sastavni dio zajedni kog ivota, nemapotrebe da od njih skrivamo tu injenicu. Zato djecitreba objasniti da prepirke ne unitavaju ljude. Ali u

tim prepirkama moramo paziti da ne vrije amo iponiavamo jedan drugoga, te da ne inzistiramo dabudemo pobjednici. Ako djeca pokuaju prekinutisva u treba im re i da ako im smeta mogu oti i,a akoele ostati mogu sluati, ali ne i plakati i upadati urazgovor. Ako djeca iznenada u u u prostoriju trebaim dati do znanja da e sev biti u redu i zamoliti ih daiza u.

.B.

Pjea ki most preko rijekeDrave

osta na rijeci Dravi u anatom polju, koji spajaKrinicu izgra en je 1967. godine. Pjea kivise i most duga ak je 250 metara. Ovaj

mosta sa skelom koja prometuje pored njega jedina jeveza sa prekodravskom Krinicom, rajem za ljubiteljeprirode, lova i ribolova. Most je bio financiran

sredstvima Mjesne zajednice Pitoma a i samihmjetana Krinice, a uz pomo tadanje vojske. On seredovno odrava, no prijelaz preko rijeke dosta jesloen i oteava ivot Krini anima.

B.B.

M

Ovaj "kegljin" sa neke stare pitoma ke drvenekuglane bio je izra en 1918. godine. Izme u dvasvjetska rata u Pitoma i je bilo gotovo desettakovih kuglana. One su mjetanima bilerazonoda, a djeci zadovoljstvo (i korist - zaradio sesok ili sli no) prilikom slaganja"kegljina". uva sena kuglani u Pitoma i.


21/33

itoma ke novine

20

M

ALOS

ERAZONODITE

-RAZNO

PITOMA KENOVINE

21. sije njasvake godine

je...

Zati enopodru je

okoPitoma e

Egip.bog

sunca

Godina (kr.)

Gr ko slovo

Malo ue

esta dravskariba

Predposljednjei 13. slovo

Evo tiga...

esti nastavakprez. u Pitom.

Kisik

Ptica iz por.sova

Insekti sl. p eli

Ekoloki

Zvuk motorau stripu

Djevoj icana bosanski

Caffe bar"na valjkima"

Kladarskizet

-Paali ...

Slikariz KladaraStjepan

Samoglasnik

3. poluokruglaslova

Veznik

Kokoi(dem.)

B.B.

Zavretak dru-gog svjetskograta obiljeio jeobnovom ivota i

na kulturnom iop e drutve-nom planu na-kon petogodi-njeg rata. Po elaje obnova limeneglazbe, nogo-metnog kluba idrugog. No vri-jedno je spome-na, da je ve1945. godine u

..

Spome m

o.niPionirskisastav"MaralTito" bio jenajmla i, alii prvi organi-

ziraniglazbenisastav uPitoma iiako kolski

Pitoma i osnovan tzv. Pionirski odred "Maral Tito" to je u stvari bio sastav mladih, pionirskihglazbenika stari 7. do 10. godina. Vodio ga je u itelj eljko Fribec, a djelovao je i nekoliko godinakasnije. Od ovih osam lanova sastava, jedan je (sasvim desno) i dr. Marijan Jergovi , poznatipitoma ki kulturni djelatnik, koji je ve sa sedam godina svirao violinu. B.B.

Orah

Orah je drvo visine od 10-25 m i ima iroku kronju.Plod je okrugla kotunica, 3-5 cm velika, isprva sazelenom, a kasnije sa sme om koicom. Porijeklom je iz srednje Azije, dok su sjemenjke oraha vrlo hranjive.Sadre i do 65 % masnog ulja, vrijedne bjelan evine, ugljikohidrate, dosta kalcija, magnezija, fosfora, eljeza,znatne koli ine vitamina grupe B. Zelena koica na plodu ima mnogo vitamina C. Nezreli plodovi beru se u srpnju, aslue za pripremu kompota, marmelada i drugog. Takvi se jo koriste za pripremanje rakije u kojoj se nama u

zeleni narezani plodovi, to je dobar lijek za eludac. Orahovo li e koristi se kao lijek od razli itih konih bolesti,crijevnih nametnika itd.Zbog izuzetno velike koncentracije vitamina C u li u u nekim zemljama se koristi za dobivanje

vitaminskog koncentrata. aj od suenog orahovog li a ima ugodan i blag okus. Orahovo ulje slui i u kozmetici.Dobro je i za jelo, ali se brzo pokvari. Kod nas se sjemenka najvie upotrebljava u pripremi kola a sa nadjevom odoraha.

.B.

Pan o koddoktora

Rijetko tko uPi toma i ne poznaPan u, tj. eljka Ses-ve ana. Jednom jezgodom bio bolestan(ina e mu nije nikadnita) pa je otiao koddoktora. Da napravipretrage izme u osta-loga trebao je dati imokra u. Pan o, koPan o. Uzeo je au zamokra u i napunio ju dokraja, samo to se nijerazlijevala. Istu je doniou laboratorij i rekaoosoblju prilikom predajemokra e na analizu:"tefica sre a vam ras-te". A velimo da je lud.

B.B.


22/33

PRILOG

itoma ke novine

21

PRILOGel jka i Branko Begovi

RODOSLOVLJA, OBITELJ-SKA STABLA I PREZIMENA

OBITELJI U PITOMA II OKOLICI - 10

nastavak iz br.8-9 str.22

Obiteljska stabla(Pitoma a)

Neto o porijeklu prezimena

Franjor.1954. Marija

Adamr. 1929.

An elka r. Paunovir.1936.vj.1953.

Jela r. Mesarir.1862.vj.1879.

vj.1855.

Pitom aa kbr.422

pri enio se na kbr. 88 u Kladare

Pitom aa kbr.195

vj.1829

Kladare kbr.88

Kata r. Magdir.1904.vj.1922.

Franjor. 1927.

Martinr. 1935.

Marijar.1901.

Valentinr.1900.

Agnezar.1896.

Mator.1894.

Francar.1893.

Jakobr.1890.

Valentinr.1904.

Magdar.1881.

Andrijar.1884.

uror. 1925.

Mijor.1830.

Tomor.1858.

Lukar.1856.

Blar.1835.

X Veli anr. 1810.

GRAFIK I PRIKAZ- STABL O OBITELJI VELI AN -

( Kladare - Pitomaa)

GRAFI KI PRIKAZ

- STABL O OBITELJI FRANJI -

Otrovanec

Kata r. ivkor.1856.

vj.1876.+1931.

Magda r. Tiljarr.1885.vj.1902.

Mara r. Dijakovi

r.1914.vj.1929.

Ana r. Kovar.1938.

vj. 1805.

Terezija r.?r.1827.+10.2.1903.

vj.1847.

Stjepanr.1879.

Martinr.1907.

Mirkor.1936.

Darko

Mijor.1854.

Mator.1850.

Mirkor.1859.

Terezijar.1881.

uror.1905.

Jelkar.1930.

Marijanka

Ivkar.1933.

Mihovilr.1912.

Martinr.1848.

Marijar.1877.

Ivanr.1903.

Barar.1885.

Stjepanr.1910.

uror.1849.

Tomor.1850.

uror.1806.

Ivanr.1825.

Ivanr.1787.

X Franjir. oko 1760.


23/33

PRILOG

itoma ke novine

22

Ana Palkovi

Mato Palkovi

Kata Palkovi

Dragutin Palkovi

Te re zi ja Pa lk ov i D ra gu ti n P al ko vi

Jelka ro. Ferepecr.4.1.1939.

vj.23.11.1955.

Eva ro . Baba ir.19.12.1912.vj.25.11.1929.

Palkovi ?vj.10.11.1853.ro . 1836.?

eljko Palkovir.30.71957.

Ivan (Mirko) Palkovi24.6.1933.

Treza (Zora) Palkovir.8.10.1930.

Franjo Palkovir.6.12.1909. Mara Palkovi

Ivan Palkoviro .1835.+23.10.1917.

Marija ro . Jurair. 14.1. 1878.+16.11.1907.

vj.13.9.1896.

Mara r. Lovren ecr.18.10.1885.vj.29.2.1908. Marija ro . Palkovi (?)

r.1832. + 12.5.1911.vj.24.2.1867.

Marijiniroditelji

(Ma arska)

Franjo Palkovi31.7.1873.

+ 29.7.1922.

Franjo Jurair.1834.+22.5.1905.

GRAFI KI PRIKAZ- STAB LO OBITELJ I PALKOVI -(Szent Peter - Velik a renjevic a)

(1 brak)

(2 brak)

X Palkovi ("Palkovich")r. oko 1812. (Ma arska)

Manda Sesve anr.1892.

Ana Sesve anr. 1904.

Marija Sesve an

r.1902.

Adam Sesve an

r.1895.

Ivan Sesve anr.1909.

Bara Sesve anr.1914.

Lucija Sesve anr. 1917.

Ana r. Kolarir.1899.vj.1920.

Kata r. Bar anr. 1826. - 14. 05. 1899.

vj. 11. 11. 1844.

Otiao u zetstvo Siladi ima u V renjevicu kbr.13.

Marija r. ivkor.1855. +1923.

vj. 1875.

vj. 1829.

Magdalena r. Henezir.1839.

Marija r. erkezr.1864.

vj. 1882.

vj. 1850.

Antun Sesve anr. 1899.

Mato Sesve anr.1868.

Martin Sesve anr. 1886.

Tomo Sesve anr. 1851.

Tomo Sesve anr.1836.

Stjepan Sesve anr. 1859.

Antun Sesve anr. 1831.

Josip Sesve anr. 1855.

Marko Sesve anr. 1838.

Tomo Sesve anr.1812.

GRAFI KI PRIKAZ- STAB LO OBITELJI SESVE AN-

Otrovanec

X Sesvechanr. oko 1794.

GRAFIKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI VELI AN -

Velika renjev ica

Marija r. Ingolar.1919.vj.1934.

Ana r. Mikecr.1831.vj.1854.+1910.

vj. oko 1828.

1. Mara r. Bi anr.1875.

vj.1891.+1897.

2. Alojzija r. Tratnjakr.1880.

vj.1897.+1956.

Mirkor.1936.

Miroslav

Valentr.1910.

Ivanr.1904.

Marijar.1906.

Lukar.1855.

Jelar.1918.

Sofijar.1915.

Katar.1945.

Katar.1908.

Ivanr.1866.

Stjepanr.1901.

Anar.1894.

Mator.1856.

Mijor.1829.

(kbr.84V. renjevica)

V. renjevica 135)

Pitoma kbr.195.

Pitoma kbr.422.

Ivanr. 1810.

X Veli anr.oko 1793

GRAFI KI PRIKAZ- STABLO OBITELJI VELIAN - NOVOGRADEC-

Kladare

Jela r. Novogradecr.1877.vj.1897.

Kata r. piranecr.1897.

vj.1917.

Katarina r. Pintarr.1930.vj.1949.

Marija r.ubir.1835.vj.1850.

+1905.

vj. 1866.

(iz Pitoma e kbr.363)

(kbr.11 Kladare)

Stjepanr.1924.

Ankica

Ivanr.1898.

Slavkor.1922.

Jelka

Antunr.1902.

Anar.1905.

Martinr.1920.

Katar.1904.

Pavaor.1867.

Jelar.1877.

Gregorijr.1876.

Boltor.1847.

X Veli an

r.oko 1823.

Vid Novogradec

r.1831.

X Novogradecr.1812.


24/33

itoma ke novine

23

REKLAME

,OGLASIIOBAVIJEST

I

Vl. Ivan Kostelac

Tel./fax.:033/782-441033/783-316033/783-317

Mob.: 099/521-828099/416-195099/437-939099/523-003

iro ra un: 31290-685-38391MB: 0412952310905

E-mail: [email protected]

NA USLUZI SMO VAM NON STOP

Uprava firme "Kograd" posluje na navedenoj adresi, a radiona i garae nalaze se uposlovnoj zoni u mjestu Kladare. Firma radi sa dvadeseti etiri stalno zaposlena djelatnika, aprema potrebi zapoljava i odre eni broj djelatnika na odre eno radno vrijeme. Osnovna

djelatnost firme su usluge gra evinskom mehanizacijom i gra evinski radovi u domeniniskogradnje.

Ua specijalnost je izgradnja vodovoda, plinovoda, kanalizacije, izgradnja podzemnihtelefonskih i energetskih mrea. U manjem opsegu izgradnja cesta, nogostupa i parkiralita isli no.

Firma Kograd posluje ve 15. godina, tako da iskustvo garantira poslovnost i kvalitetu. Uposljednjih deset godina radi poja anim intenzitetom, od kada je djelatnost uslugagra evinskom meha-nizacijom proirila na izvo enje gra evinskih radova u domeniniskogradnje.

Radilita na kojima je "Kograd" prisutan nalaze se diljem Republike Hrvatske, to jeuvjetovano potrebama trita.

Kograd je me u vode imtvrtkama u Op ini Pitoma a po brojuzaposlenih djelatnika i uspjenostiposlovanja. Stoga, tei daljnjemrazvoju i proirenju djelatnost, te

zapoljavanju novih mladih i stru nihdjelatnika.

15.

go adin

...i jo jednom -sve najboljeu 2002. eli

Vam KOGRAD


25/33

Vincekovo 2002. godine odralose u pravom zim skom ugo aju itoma ke novine

24

VINCEKOVO2002.

Vincekovo 2002. godine odralose u pravom zim skom ugo ajuHladna ovogodinja zima sa snijegom

zadrala se i sve do Vincekova, koje se odrava

svake godine 21. sije nja. Ove je godine taj dan paona utorak, pa su razna drutva i prijatelji odrali tajtradicionalni odlazak u vinograde tjedan dana ranijeili kasnije, a rijetko tko na sam dan sv. Vinka.

Tih je dana bilo veselo u mnogim klijetima.Uglavnom svako ono drutvo koje dri do Martinja imartinjskih regula odlazi u vinograde i na Vincekovoposvetiti trs, staviti kobasice na icu, re i trsu kojulijepu rije i zalijati ga vinom, te odrezati po koju lozuza ponijeti doma. Veselo je bilo u klijeti BobiceFilipovi a, Josipa Vraneka Peki a, StjepanaCetinjana, Marijana Jakupca, Marijana Lincmajera,Zlatka Saraje, Luke Hanzira i drugih, a pjevalo se i u

drutvu Branka Paradinovi a...

Pajdako drutvo "Stari trs " sastalo se d vadeseti i nek iput n a Vincekovom. Ove su go dine imal i i go ste. Glazbenij e dos tajalo j er u d rutvu ima pet-est lan ov a koj idobro sv i ra ju.

U kli jeti Marijana J akup ca u Aranjukuhao s e gu la, a to je radio domain

za svoje pri jatelje.

Drutvu Br anka Paradi nov ia nijesmetao sn i jeg i zima. Oni su izni jel i stolvani i tu, pored vatre prov el i vri jeme sve

do sputanj a mraka.

U kli jetiBobiceFil ipoviadrutv o jeiz loi lo i s vojuzastavuPajdako gdrutv a"Mlado vino"Pitomaa.


26/33

itoma ke novine

25

REKLAME

,OGLASIIOBAVIJEST

I

AGRO VRTOP T MA A

ng a s

a 7

Vi or d k

6.

MOB4

2098/2 8

-6 4

Nudimo vam: mineralna gnojiva, zatitna sredstva (fungicidi, herbicidi, insekticidi),sjeme povr a i cvije a, sadnice vo aka, INOX posude svih veli ina, plasti ne kace, ba ve iostalo su e raznih veli ina, pribor za flairanje, pumpe za pretakanje vina i sav ostali pribor...Nudimo vam sto nu hranu i sve ono to vam je potrebno za vo arstvo, vinogradarstvo ipovrtlarstvo.

KADA IDETE PREMA SVOM VINOGRADU U NEKOM OD PITOMA KIH BREGOVA

NAJJEDNOSTAVNIJE VAM JE STATI KOD NAS (odmah iza pruge u Vinogradskoj ulici - akoidete iz Pitoma e) - i tu ete nabavitii sve to vam treba za va vinograd ili vo njak.Radimo NON STOP, a na je broj telefona 033/782-776 i ne postoji ono to mi nemamo

u podru ju ove djelatnosti.

obitelj Filjak

Pri i pakuje:AGENCIJA ZA MARKETINGI POSREDOVANJEPrionica i prodavaonica kavePITOMA A, Preradovi eva 30Tel. 033/782-327

SVE ZA KOLU U KNJIARI

JEU PITOMA ISVE ZA KOLU U KNJIARIJE U PITOMA I


27/33

REKLAME,O

GLASIIOBAVIJESTI

itoma ke novine

26

BOLJI IVOTPitoma a

Lova ka udruga

"FAZAN"Pitoma aSve informacijena tel: 033/782-322

GRA EVINSKI MATERIJALI

Pitoma a, Gajeva 92Tel. 033/782-913, 098/212-017

Les d o o

f to eg vi

o of t

vio o e

go

t v

ifo o

ego ifoto eg v

o

f t vi

o o egot

vifo o e

go

f toeg v

io

o

f to e vi

o go

t v

ifo o

egof to

eg vi

o o

PITOMA A

Trg k. Tomislava 14Tel/Fax 033 782-340Tel. 033 783-467

Mob. 098 735-455

_______________-fotografiranje-fotokopiranje-video snimanje

-digital, s-vhs-izrada pozivnica-izrada zahvalnica-izrada amaterskih filmova

Begoviegovi

Najstarija pitoma kaugostiteljska radnja svakako je

Buffet "Bolji ivot" uVinogradskoj ulici, odnosno

pored eljezni ke stanice.Danas je vlasnik Marija Filjak.

Buffet vam nudi jeftine gablece ijela po narudbi, a prostor je

idealan za manja okupljanja do50 osoba, kao to su

ro endani, karmine, sastanci i

sli no.Buffet "Bolji ivot" Pitoma a,Tel. 033/783-281

Vl. Marija Filjak


28/33

itoma ke novine

27

REKLAME

,OGLASIIOBAVIJEST

I

"GRGA I "mesarsko-kobasi arska radnja

Vl. eljko Grga iPITOMA A, Trg kralja Tomislava 18

Tel: 033/782-321

5 o n5 g dia

viskust aGRGA IGRGA I

Klesar Damir PankaszPitoma a, Vinogradska 11. tel. 098/271-214

AGROMESFARMERKACaffe bar BAKHUSPitoma a,Trg. Tomislava bbstari Poslovni centar)Tel.: 033/783-103

Klesarstvo obitelji Pankasz ima vrlodugu tradiciju. To govori jednostavno- garantira kvalitetu, sigurnost ipovoljne cijene, irok asortiman itd.Klesarstvo Pankasz ima svoj radniprostor u industrijskoj zoni uKladarama, gdje e Vam se ponuditistotinjak uzoraka spomenika i drugihklesarskih proizvoda. Dostupni smoVam cijeli dan ili na adresi u Pitoma i

(Vinogradska 11) ili u industrijskojzoni u Kladarama, i telefon 098/271214

NAKOB itom

Vl. Ivan BokanPITOMA A

Tina Ujevia 108 Tel&fax:033/782-634

Svi kupu-jemo uKIOSKUABACPITOMA Ana trgu kralja Tomislava


29/33

itoma ke novine

REKLAME,O

GLASIIOBAVIJESTI

Reklame oglasii obavijesti- Prodajemgradilite kod eljezni ke stanice u Pitoma i. Odli na lokacija i dobra cijena.Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)

- Caffe bar i slasti arnica "Srk" Pitoma aprima narudbe za pe enje kola a i torti za sveprigode. Narudbe na tel: 781-016.

- Prodajemku u sa gradilitem u Dravskoj 5 u Pitoma i. Sve informacije na tel. 01/3837-372 i 01/3837-387 (Ivan Me ure an-Keko)

- Prodajemku u u Vinogradskoj ulici u Pitoma i. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitoma i kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajemklijet i vinograd u Aranju (voda, telefon i plin). Upitati Miroslava Horvatinovi a uPitoma i na tel 782-049..

- Prodajemvinograd u Aranju. Upitati na tel. 033/783-150.

28

vu

no

o

V

irvic

oit

i

mladost-kolska knjiga

Koprivnica, A. Star evi a 1 - Bjelovar, Trg S. Radi a 7 - Virovitica, S. Radi a 5

- knjige- kolski pribor

- uredska oprema

knjige kolski pribor uredska oprema toneri zaistaza sve vrstepisa a


30/33

itoma ke novineREKLAME

,OGLASIIOBAVIJEST

I

PITOMA A,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOTEDNOKREDITNAZADRUGAPITOMA A

KOVA KARADNJAKO VA KARADNJAMarijan Trs ten jak

VEL IKA RENJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA IKULTIVATORA - IZRA UJEM SVE

POTRONE DIJELOVE -MONTAA KUPLJENIH

DIJELOVA BESPLATNA

Restoran "Obrtni ki dom"TVRTKE d.o.o. Pitoma a, Gajeva 34

u proirenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pi a- tople napitke - svakodnevno povoljne i

kvalitetne gablece - jela sa rotilja - preneribice i lignje - organizira sve ane ru kove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-

tale skupove uz izvanredno pristupa nucijenu - u svom prostoru organizira razne izlobe

Kon takt t elefon 033/783-816 (resto ran ) i 033/782-258 (up rava)

RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

i DOBRO DOLI!

Restoran Obrtni ki dom

29


31/33

itoma ke novine

REKLAME,O

GLASIIOBAVIJESTI

30

Usluge klanjai pe e-

nja janjacai odojakanudi Vam

Kar la Skender

PITOMA A,

Gajeva 189

Tel.:033/782-457

Vrlo jeftino i brzo. U jednom navratupe emo 6 odojaka ili janjaca

9 5MhzPitoma aGajeva 33

tel:781-001

Frizerski salonVESNA

PITOMA A, P. Kreimira IV. 6d


32/33

itoma ke novine

BIG BEN

BIG BEN

Pitoma a(novi poslovni centar)

KLESARSTVOIvan Branko MajstorPitoma a, Dravska 64

033/782-490

31

Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupaprostora u Pitomakim doma im novinama

1. Unutranje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 315,00 knd) A4 = 630,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,iznad 6 do 12 objava 30% popusta.

Cijena pojedina nog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOMPROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pi tomakimnovinamamoete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

Neki ljudi vjeruju u modernu i slubenu prognozu Dr. hidrometeorolokog zavoda,dok drugi pak u tradicionalne na ine prognoziranja vremena. Na ovoj stranici iz-nosit emo, ukratko, prognozu na injenu prema starim, tradicionalnim na inima(prema brojenicama- 13.-24. XII. 2000., prognozi salukom na badnjak, a dopu-njeno tzv. Stoljetnim kalendarom). Koliko su te prognoze to ne uvjerite se sami.

VELJA A 2002. g.:Po etak mjesecabiti e promjenjivo, sve do kraja prvog tjedna umjesecu. Nastavak do oko 10. velja e biti elijepo vrijeme, nakon ega se o ekujepogoranje, sa kiom i snijegom. Po etakdruge polovice mjeseca karakterizirat edjelomi no lijepo vrijeme, ali od oko 18.o ekuje se pogoranje, sa kiom, susnije-icom i snijegom. Zahladnijet e nakon 20.-og,i takvo e vrijeme ostati slijede ih nekolikodana. Kraj mjeseca biti e ugodan.

SIJE ANJ 2002. g.: Prvi danimjeseca biti e promjenjivi. Nakon 10.-ga umjesecu vrijeme e se stabilizirati, tako da esve do sredine mjeseca biti promjenjivo sapovremenom kiom. Od 15. do 20. e bitisli no kao do tada, ali e se slijede ih nekolikodana (do 27.) vrijeme poboljati. Od 27. pa svedo pred kraj mjeseca vrijeme se ne e zna ajnomijenjati, ali e posljednje dane mjesecakarakterizirati promjenjivo, kiovito i sli novrijeme.

Vremen

ska

prog-

nozaza

Podravinu

REKLAME

,OGLASIIOBAVIJEST

I

GALERIJA - GRAFI KA PRIPREMAvl. eljka Begovi

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izra ujemo rodoslovlja - obiteljskastabla i obiteljske grbove za pod-ru je cijele Republike Hrvatske.

"BB-art" Pitoma a

Vl Branko el imberTina Ujevia 5PITOMA A 033/782-149

Autoservis LIM R


33/33

Documents

Pitomačke Novine Br 10 (br. 1, god. 2, 2002.)