1

GRAD VRBOVSKO

Plan ukupnog razvoja

Grada Vrbovskog (PUR)

za razdoblje 2012.-2013.-2020.

GRADONAČELNIK

Željko Mirković

Vrbovsko, prosinac 2012.

2

SADRŽAJ

stranica

1. Sažetak 3 2. Uvod 6 2.1. Postavke izrade PUR-a 7 3. Analiza postojećeg stanja 11 3.1. PROSTOR 11 3.2. STANOVNIŠTVO 14 3.3. TLO 15 3.4. PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA 15 3.5. GOSPODARSTVO 18 3.6. SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE 19 3.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA 23 3.8. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE 24 3.9. ENERGETIKA 25 3.10. POSTUPANJE S OTPADOM 26 3.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja 26 4. SWOT analiza i PEST analiza 28 4.1. SWOT analiza 28 4.2. PEST anliza 30 5. Strategija razvoja Grada Vrbovskog 36 5.1. Kratki ostvrt do 2013. godine 36 5.2. Kratki osvrt na dokumenta Europa 2020 37 6. Vizija 38 6.1. strateški ciljevi, prioriteti i mjere 39 6.2. Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta Europa 2020 sa strateškim ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog 52 6.3. Razvojni pravci i projekti do 2020. godine 55 7. Financijski plan 62 7.1. Financiranje razvojnih projekata iz gradskog proračuna 63 7.2. Mogući izvori financiranja projekata 63 7.3. Analiza projekata 72 8. Provedba Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog 73 9. Zaključak 76 10. Privici /strateški ciljevi iz strateških dokumenata, popis članova radne skupine, popis udruga, KUD-ova i sportskih klubova, popis korištene literatue, o izrađivaču PUR-a 77

3

1. Sažetak

Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog (PUR) je temeljni dokument razvoja Grada Vrbovskog koji se

sastoji od osnovne analize, strategije razvoja, prioritetnih projekata i zadataka za razdoblje 2012. –

2020., načina provedbe, monitoringa i evaluacije učinaka.

Ciljanim planiranjem i ulaganjem u neposredni gospodarski razvoj, te posrednim ulaganjem u

infrastrukturu Grada Vrbovskog stvaraju se preduvjeti za toliko potreban gospodarski rast i razvoj.

Planirajući ulaganja u infrastrukturu: gospodarsku, turističku i sportsku, imajući u vidu potrebe

stanovništva i gospodarskih subjekata, Grad Vrbovsko želi biti partner gospodarstvenicima i pojedincima

koji svoj interes vide kroz ulaganje na ovom području.

Jednako tako, gospodarski razvoj uvjetuje razvoj društvene infrastrukture te poboljšanje kvalitete života

i zadovoljstva lokalnog stanovništva. Buduća ulaganja su temeljena na maksimiziranju onih aktivnosti

koje doprinose razvoju ruralnog, turističkog i poduzetničkog razvoja kako bi se novim ulaganjima

postigao ugodan život svih.

Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog sukladan je s Razvojnom strategijom Primorsko-goranke županije

kao okvira razvojnih mogućnosti ovog područja.

Prvi dio ovog dokumenta se odnosi na analizu postojećeg stanja ukratko obrazlažući prostor,

stanovništvo, tlo, prirodna obilježja, floru i faunu, gospodarstvo, uslužne funkcije te prometnu

infrastrukturu, sustav vodoopskrbe i odvodnje, energetiku te postupanje s otpadom.

Drugi dio odnosi se na izradu SWOT i PEST analize kako bi se utvrdili problemi po pojedinim područjima i

predložio način mogućeg njihovog rješavanja. Iz prethodne problematike i navedenih analiza razvili smo

viziju, ciljeve, prioriete i mjere PUR-a te Bazu razvojnih projekata.

Vizija: Težiti ispunjenju osnaživanja održivog razvoja i gospodarstva kroz razvoj poljoprivrede,

zimskog i ruralnog turizma te malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom brigu o standardu

stanovništva.

4

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITETI MJERE

1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE 1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda 2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane 3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača 4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi

2. RAZVOJ TURIZMA 1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela 2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine 3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta 4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu 5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu

3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA

1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje 2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima 3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača 4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada

4. LJUDSKI POTENCIJAL

1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada 2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo 3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITETI MJERE

1. ZAŠTITA VODA 1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u gospodarenju vodama 2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja 3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom 4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

2. ZAŠTITA ŠUMA 1. Gospodarenje šumama

3. GOSPODARENJE OTPADOM 1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom (edukacija stanovništva)

5

2. Sanacija postojećih odlagališta

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITETI MJERE

1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik 2. Biomasa 3. Solarna energija 4. Energetska učinkovitost

Posljednji dio se odnosi na financijski plan i moguće izvore financiranja razvojnih projekata te provedbu,

praćenje i ažuriranje strateških ciljeva, prioriteta i mjera te informiranje o PUR-a.

6

2. Uvod

Radi neravnomjernog razvoja pojednih područja odnosno regija te različitih društvenih skupina, Republika

Hrvatska prepoznala je potrebu da se definira politika regionalnog razvoja sukladna praksi Europske unije (EU),

sve u cilju smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije1.

Ovakva se politika provodi pomoću različitih strukturnih i kohezijskih EU fondova za bolju konkurentsku

sposobnost regije i standard građana.

Potrebno je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i loklanog razvoja koji će omogućiti:

- jasno definiranje potreba razvoja,

- usaglašavanje razvojnih prioriteta,

- razvijanje ideja i predlaganje projektaka naročito za ulaganje javnih sredstava u pojedina područja iz loklanih,

regionalnih, nacionalnih i EU izvora.

Radi toga se izrađuju strateški dokumenti navedenih razina kao instrumenti za provedbu zacrtanih prioriteta

svake takve razine. Strateški dokumenti niže razine trebaju biti usklađeni s onima više razine.

Strateško je planiranje proces koji je strukturiran, sustavan, k ciljevima usmjeren, utemeljen na pregovorima i

koordinaciji. Strateško planiranje je način ponašanja i razmišljanja, a cilj mu je organizirati budućnost.2 Treba

istaći da sam dokument nije cilj tog procesa već njegova efikasna i efektivna provedba.

Plan ukupnog razvoja (PUR) jedinica loklanih samouprava je važan dokument u procesu odabira budućih pravaca

razvoja u kojem se postavlja jasna vizija i ciljevi koji nadalje predstavljaju smjernice u načinu djelovanja u

određenom razdoblju. Stoga je PUR značajan dokument kojeg izrađuje općina ili grad te time preuzima

odgovornost za gospodarski i društveni razvoj svojeg područja.

1 Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/09), Strategije regionalnog razvoja RH 2011.-2013. te Pravilnika o

obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) pokrenut je sustavan proces strateškog planiranja razvoja na razini županija. 2 Studija: Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti financiranja razvoja županija i loklanih jednica u kontekstu

provođenja politike regionalnog razvoja Republike, Hrvatske Ekonomski institut Zagreb za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, 2012.

7

2.1. Postavke izrade PUR-a

Proces planiranja provodi se i ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi

prema zacrtanim ciljevima. To je dokument koji se konceptualno sastoji od tri dijela:

- analize postojećeg stanja po sektorima zaokružene SWOT i PEST analizom,

- strateškog opredjeljenja u kojem se pobliže opisuju vizija i ciljevi nadovezujući se na strateške

dokumente više razine,

- te razvojnih projekta koji su proizvod Plana ukupnog razvoja definirajući njegovu izvedbu.

Prethodni Plan ukupnog razvoja grada Vrbovskog izrađen je za razdoblje od 2006.-2011. godine iz kojeg je

vidljivo određeno ostvarenje zamišljenih projekata. To se prvenstveno odnosi na projekte:

1. PODUZETNIČKE ZONE VRBOVSKO

Poduzetnička zona K1 Vrbovsko koja je spremna primiti poduzetnike u jednom dijelu,

Poduzetničke zone: K2 Vrbovsko, K3 Rim, K4 Blaževci u pripremi,

2. ZIMSKO SKIJALIŠTE BIJELA KOSA, projektna dokumentacija dovedena do ishodovane građevinske

dozvole.

Treba istaći da nepotpuna realizacija navedenih projekata je i rezultat nastale krize i recesije od 2008. godine, a

koja je još uvijek prisutna u Hravtskoj.

U promišljanju koje vremensko razdoblje obuhvatiti u ovom strateškom dokumentu, krenulo se od postojećih

strateških dokumenata koji su planirani za provedbu do kraja 2013. godine te od planiranja na eruopskoj razini

za novo razdoblje od 2014.-2020. godine. Budući je provedba ovog strateškog dokumenta usko povezana s

mogućim izvorima financiranja projekata, predlaženo je da se obuhvate dva razdoblja pa je obuhvaćeno

slijedeće:

I. razdoblje od 2012. – 2013. godine prati postojeće dokumente Strategiju RH (2011.-2013.) i Razvojnu

strategiju PGŽ (2011. – 2013.) i mogućnosti provedbe postojećih razvojnih projekata uglavnom iz

lokalnog proračuna,

II. razdoblje od 2014. – 2020. godine za koju će se dati projekcija razvoja budući da nisu izrađeni novi

strateški dokumenti, a postoji mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz više izvora prema

8

pripremljenosti samih projekata i budućih strateških dokumenta koji se trebaju tek donijeti kao što

je Strategija regionalnog razvoja i Operativni planova za korištenje EU fondova.

Dokumenti na kojima se temelji Plan ukupnog razvoja grada Vrbovsko su slijedeći:

- Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast

- Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013.

- Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011. - 2013.

- Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013.

- Projekt ukupnog razvoja grada Vrbovskog za razdoblje 2006.-2011. godine

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije

- Prostorni plan Grada Vrbovskog

- Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovskog

Jedan od zadataka Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2011. – 2013. je povezivanje lokalnih i

regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima i EU, kao i sa dostupnim europskim i

nacionalnim financijskim sredstvima i propisima koji reguliraju njihovo korištenje.

Opći ciljevi Županijskih razvojnih strategija prema Zakonu o regionalnom razvoju RH i Strategiji regionalnog

razvoja RH 2011.-2013. su:

- dogovor između relevantnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih partnera o razvojnim potrebama

županije vezanim za gospodarski razvoj, zapošljavanje i edukaciju, infrastrukturu i okoliš, lokalni i

ruralni razvoj, pitanje siromaštva i socijalne isključenosti,

- ispunjenje zajedničkih strateških ciljeva u suradnji sa susjednim županijama, te stvaranje osnove

za prekograničnu i međuregionalnu suradnju,

- davanje smjernica za lokalne razvojne planove i projekte jedinica lokalne samouprave.

Donošenjem i utvrđivanjem prostornih planova formiraju se lokacije na kojima se odvijaju gospodarske,

turističke, sportsko-rekreativne djelatnosti bitne za razvoj ovog područja. Privlačenjem domaćih i stranih ulagača

i traženjem izvora financiranja ostvaruje se realizacija predloženih i odobrenih projekata koji izravno utječu na

razvoj područja i pokazatelje rasta i razvoja.

9

Cilj ovog strateškog dokumenta je povezivanje postojećih i budućih razvojnih projekata koji su realno postavljeni

i izvedivi uvažavajući mogućnosti gospodarskog razvoja područja.

Vizija usmjerena prema ruralnom razvoju grada Vrbovskog ogleda se u postavljanju strateških ciljeva usmjerenih

vraćanju stanovništva na ovo područje kroz ostvarenje bitnih uvjeta za život i rad.

Realizacija ciljeva moguća je pokretanjem poljoprivrede, stočarstva i domaće proizvodnje koji u konačnici teže

razvoju ruralnog turizma. Zatim tu je i nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa – vode i šuma i prerađivačka

drvna industrija. Jedan od važnijih projekata je i realizacija SRC Bijela kosa. Ostvarivanjem prethodno navedenih

strateških ciljeva povećala bi se gustoća naseljenosti, a time i sam indeks razvijenosti područja grada Vrbovskog

koji se zasada prema podjeli JLS – e nalazi u III. kategoriji u granicama od 75 – 100%.

Prilikom izrade ovog dokumenta uvažili smo željene smjernice lokalne samouprave za određivanje lokalnih

ciljeva. Slijedila se zadana metodologija za utvrđivanje pristupa izradi ukupnog razvoja.

2.2. Projekt Ukupno razvoja Grada Vrbovskog 2006.-2011.

Kratki podsjetnik na Projekt ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2006. – 2011. donešen je u svrhu

ostvarivanja primarnih ciljeva koji se temelje na sukladnom i bržem gospodarskom razvitku, ispunjavajući

preduvjete temeljene na:

- povećanju kvalitete života Grada Vrbovsko,

- dugoročna sigurnost prihoda,

- dugoročna sigurnost radnih mjesata u gospodarstvu,

- povećanje prihoda Grada Vrbovsko,

- povećanje prihoda gospodarskih subjekata ,

-povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva.

Temeljni dokument regionalnog razvoja i regionalne politike bile su “Regionalni operatini program Primorsko-

goranske županije 2008.-2012.”, a u skladu s njima su se provodili daljnji projekti i program vezani za razvoj

Grada Vrbovsko.

Strategijom Mikroregije Gorski kotar definirano je uravnoteženje regionalnog razvoja, smanjenje depopulacije

kroz stvaranje novih radnih mjesta, bolja kvaliteta života, te smanjenje izoliranosti mikroregije kroz inovacije

10

postojećih poduzeaća i stvaranje novih. Dok su prioriteti za ostvarivanje stvaranje novih radnih mjesta za ljude

koji žive u Gorskom kotaru, ali i veća kvaliteta života za ljude u regiji (okoliš, usluge za stare i mlade osobe,

sportske i kulturne mogućnosti).

Grad Vrbovsko svoj razvoj je vidio kroz koncepciju investicijskog razvoja pomoću partnerstva privatnog i javnog

sektora, a motivi za takav oblik investiranja očitovali su se kroz nedostatna financijska sredstva za pokretanje

novih investicija, efikasniju realizaciju projekta, podjelu rizika između javnog i privatnog sektora, poboljšanje

kvalitete i efikasnosti usluga te dugoročna ekonomska-financijska korist.

Nadalje, Grad Vrbovsko suočavao se s razvojnim problemima i razvojnim ograničenjima koji usporavaju njegov

gospodarski rast i razvoj. Kao razvoji problem ističu se neiskorišteni prirodni resursi, neadekvatno zbrinjavanje

otpada, nedostatak turističke ponude, nezaposlenost lokalnog stanovništva, zastarjela mehanizacija, slaba

naseljenost, neosigurano tržište, ali i razvojna ograničenja kao česte promjene zakonskih propisa, EU kvote zbog

jake konkurencije s EU tržišta te neulaganje države u komunalnu, socijalnu i poslovnu infrastrukturu.

Kako bi Grad Vrbovsko ostvario svoj gospodarski rast i razvoj morao je u potpunosti slijediti regionalnu viziju i

politiku upravljanja okolišem te sudjelovati u gospodarskom razvitku kroz održivi razvoj što predstavlja

iskorištavanje resursa, orjentaciju tehničkog razvoja i institucionalne promjene u međusobnom skladu koje

omogućavaju ispunjenje potreba sadašnjih i budućih generacija.

Utvrđena su bila četiri strateška cilja koja su Grad Vrbovsko i Mikroregija Gorski kotar trebali ostvariti. Kao prvi

cilj bio je tehnološko razvijeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi s regionalnim obilježjima prisutni na

hrvatskom i EU tržištu. Kao slijedeći cilj bio je rast turističke industrije kao ključnog pokretača Gorskog kotara i

Grada Vrbovsko. Nadalje, treći cilj bio je razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom u

proizvodnji i izvoznih finalnih proizvoda s naglaskom na prerađivačku industriju baziranu na prirodnim

resursima, te kao poslijednji, četvrti cilj bio je razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganja u ljudske

resurse što je zajedno s razvojem gospodarstva vodio poboljšanju kvalitete života i osnutku mladih obitelji u

Gradu Vrbovsko.

U postavljanju buduće projekcije razvoja do 2020. godine bili su zacrtani slijedeći ciljevi: razvoj naselja, razvoj

poduzetničke zone, kulturni-sakralni spomenici i objekti seoskog i lovnog gospodarstva i turizam.

Istaknuti su bili projekti Poduzetničke zone Vrbovsko i Alplskog skijališta Bijela kosa.

Proveda ovih važnijih projekata, kako je uvodno navedeno, doprinjela je djelomičnoj realizaciji te njihovom

ponovnom postavljanju kao temeljnih projekata za daljnji razvoj. Jednako tako, u slijedećoj točki opisano je

postojeće stanje predmetnog područja pa se mogu isčitati problemi koji i nadalje postoje.

11

3. Analiza postojećeg stanja

3.1. PROSTOR

Grad Vrbovsko se nalazi u sastavu Primorsko – goranske županije, gdje je prostorno druga po veličini jedinica

lokalne samouprave. Zauzima površinu od 280 km2, što čini 7,8% sveukupne površine Primorsko – goranske

županije. Teritorij grada je smješten na krajnjem istočnom dijelu Gorskog kotra i obuhvaća 65 naselja. Graniči s

Republikom Slovenijom na sjeveru (općina Črnomelj), Karlovačkom županijom na istoku (općina Bosiljevo i Grad

Ogulin), a na zapadu s drugim područjima Primorsko – goranske županije – općinama Brod Moravice, Skrad,

Ravna Gora i Mrkopalj. Posebno je važan izuzetan geoprometni položaj, na pola puta između Zagreba i Rijeke, a

dobri cestovni i željeznički pravci omogućuju brz dolazak u Vrbovsko. 3

Geografska cjelina vezana za dio Delničkog koridora, zbog svog središnjeg položaja, najbolje prometne

povezanosti i povoljnih prirodno – geografskih osobina unutar područja Grada Vrbovsko, iako ima znatan

brdoviti dio i obuhvaća nešto više od 60% površine Grada, privukla je brojne gospodarske sadržaje i radna

mjesta, pa zato ima najveći broj naselja i stanovnika. Do nešto veće koncentracije stanovništva i veće gustoće

naseljenosti došlo je još i oko lokalnih središta Moravice i Severin na Kupi dok su se stalno praznila rubna

područja, posebno u sjeverozapadnom dijelu kupskog područja, kao i rubna krška i brdovita područja, gdje

izumiru neka naselja ili zaseoci. Što su bili skromniji prirodni uvjeti i drugi od ljudi stvoreni izvori, koji osiguravaju

egzistenciju stanovništvu i njihovim obiteljima te bila slabija prometna povezanost s razvojnim i radnim

središtima, to je bila slabija naseljenost pojedinih manjih područja.

3 http://www.vrbovsko.hr/grad-vrbovsko/geografski-polozaj/

12

Slika 1: Karta primorsko-goranske županije

Izvor: Zavod za prostorno uređenje i planiranje Primorsko-goranske županije, 2010.

Područje grada Vrbovskog sastoji se od devet mjesnih odbora:

- Mjesni odbor Gomirje (Gomirje, Musulini, Majer i Kamensko)

- Mjesni odbor Jadrč – Osojnik (Veliki Jadrč, Mali Jadrč i Osojnik)

- Mjesni odbor Lukovdol (Gorenci, Lukovdol, Rtić, Dolenci, Draga Lukovdolska,

Lesci, Nadvučnik, Podvučnik i Vučnik)

- Mjesni odbor Ljubošina (Ljubošina)

13

- Mjesni odbor Moravice (Radigojna, Tomići, Bunjevci, Vukelići, Nikšići, Dokmanovići, Jakšići, Dragovići,

Topolovica, Međedi, Vučinići, Moravice, Komlenići, Radoševići, Tići, Mlinari, Žakule, Carevići, Gornji Vukšići,

Donji Vukšići, Matići, Donji Vučkovići, Petrovići, Gornji Vučkovići)

- Mjesni odbor Plemenitaš (Plemenitaš, Blaževci, Zapeć, Zaumol, Štefanci Radočaj)

- Mjesni odbor Severin na Kupi (Severin na Kupi, Močile, Smišljak, Liplje, Zdihovo, Klanac, Damalj, Rim,

Plešivica)

- Mjesni odbor Vrbovsko (Poljana, Vujnovići, Vrbovsko, Hambarište, Tuk,

Stubica, Hajdine, Presika)

- Mjesni odbor Jablan (Jablan)

Slika 2. Geografski položaj Grada Vrbovskog

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog područja i određuju se kao:

1. građevinska područja za površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene

( gospodarske namjene u obliku proizvodne i poslovne namjene, ugostiteljsko – turističke namjene),

2. područja i građevine izvan građevinskog područja za objekte infrastrukture (prometne, energetske,

komunalne),

Slovenij

a

Primorsko-

goranska županija

14

3. poljoprivredne (vrijedne obradive površine i ostale obradive površine) i šumske površine (površine

namjenjene proizvodnji drva, zaštitne šume, šume posebne namjene),

4. vodne površine.

3.2. STANOVNIŠTVO

Prvi rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine pokazuju da na području grada Vrbovskog danas živi 5,019

osoba, što znači da je u 10 godina Vrbovsko izgubilo broj od čak 1,028 stanovika (popis iz 2001. broji 6,047

stanovnika) 4. Naselja i stanovništvo nisu ravnomjerno razmješteni pa je tako i gustoća naseljenosti različita u

pojedinim dijelovima. 2001. godine prosječna gustoća naseljenosti je bila samo 21,6 stanovnika na km2, što je

bilo četiri puta manje nego je bio prosjek u Primorsko – goranskoj županiji u cjelini (84,8 st/km2).

Privredna kriza očigledno je snažno udarila ovo područje, a drastičan pad broja stanovnika osjetio se u svim

naseljima – tako samo Vrbovsko broji svega 1,647 žitelja, u Moravicama ih je 654, Gomirju 342, Jablanu 209 itd.,

dok nažalost u naseljima Gornji Vukšići, Lesci, Međedi, Podvučnik i Radočaj ljudi više uopće nema. Smanjenje

broja i gustoće stanovnika nastavlja se iseljavanjem stanovnika, pretjeranom koncentracijom radnih mjesta u

nekoliko radnih sjedišta i općenito malim brojem radnih mjesta što je uzrokovano slabijom gospodarskom

razvijenošću i disperznom naseljenošću.5

Spolna struktura stanovništva grada Vrbovskog ista je kao i u ostalim hrvatskim krajevima, tj. prevladava žensko

stanovništvo. Rađa se više muške nego ženske djece, ali se u zrelim dobnim skupinama izjednačava njihov broj, a

u starijim dobnim skupinama prevladava žensko stanovništvo. Demografski procesi prisutni u gradu Vrbovskom

su niski natalitet, visoki mortalitet, prirodni pad stanovništva i negativni migracijski saldo. Obrazovna struktura

stanovništva pokazuje napredak, pa 57,48% stanovništva ima osnovno obrazovanje. Broj nepismenih je smanjen

na 1,87%, dok je i dalje znatno mali broj stanovništva sa srednjim (31,42%) i visokim (5,15%) obrazovanjem. 6

Zabrinjava podatak projekcija drastičnog smanjenja stanovništva na cijelom području Gorskog kotara za 10.000

stanovnika, a time i na području Grada Vrbovskog.

4 http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf

5 http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Gorski-kotar/Popis-stanovnistva-Delnice-se-jos-drze-Vrbovsko-i-Cabar-tonu

6 http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=12351

15

3.3. TLO

Na temelju osnovne pedološke karte, na prostoru Grada Vrbovskog, nalazi se 13 sistematskih jedinica tla koje

sadrže desetak najznačajnijih tipova tala koja se javljaju u podtipovima i varijantama. Prema svojstvima tala,

reljefa i klime, na temelju bonitetne procjene, zemljišta su svrstana u četiri kategorije zaštite. Prvu kategoriju

zaštite čine zemljišta koja spadaju u I-IV bonitetnu klasu. Ova zemljišta moraju se strogo čuvati za primarnu

poljoprivrednu proizvodnju. Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja spadaju u V bonitetnu klasu, pa i neka

zemljišta VI bonitetne klase, koja su od posebne važnosti za uzgoj posebnih vrsta kultura ili se agrotehnikom

mogu poboljšati do većih bonitetnih klasa, pa ih treba štiti s odgovarajućim mjerama.

Zemljišta treće i četvrte kategorije zaštite čine zemljišta koja su pokrivena šumom ili su to kamenjarske površine.

Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštiti od erozije.

Zemljište I. kategorije zaštite u grafičkom prikazu «Korištenje i namjena prostora» kartirano je kao «vrijedno

obradivo poljoprivredno tlo – P2»; zemljište II. kategorije kao «ostalo bradivo poljoprivredno tlo – P3»; zemljište

III. I IV. Kategorije kao «ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište –PŠ».

3.4. PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA

Niže područje ovoga kraja (do 400 m nadmorske visine), obraslo je pretežno bjelogoricom. Prevladava bukva,

zatim grab, brijest, jasen, lipa i dr. Od niskog raslinja, značajne su razne režuhe, lazarkinja i mnogobrojne biljke

pratilice: šumarica, crveni ljiljan, kopitnjak i dr. U višem gorskom području (400-1000 m nadmorske visine),

značajne su samonikle, mješovite ili čiste šume, šume četinjača, uglavnom jele i smreke. Od crnogorice najviše

ima smreke, zatim jele i vrlo rijetko tise. Pretplaninsko područje obuhvaća prostor iznad 1000 m nadmorske

visine. Veoma snažan vjetar, snijeg i led, tu su odlučujući ekološki činioci. Tu je značajna pretplaninska šuma

bukve, a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat, zatim je uočljiva pretplaninska šuma smreke

sastavljena od smreke vitkog uzrasta i niske krošnje, a na tlu različite krušćice, crvotočine, borovnica, brusnica,

dvolistak, mahovina i druge acidofilne biljke. Konačno, u najvišim pretplaninskim predjelima iznad 1400 m

nadmorske visine, javlja se klekovina bukve. Na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg,

održava se velelisna vrba. Krajoliku daju posebna obilježja livade, rudine, vrištine, utrine i druga zemljišta koja

nisu obrasla šumama.

16

Prirodne znamenitosti grada Vrbovsko su zaštićeni krajolik Kamačnik, rijeke Dobra i Kupa, Čogrljevo jezero u

Moravicama, mjesto Litorić i vidikovac Orlova stijena.7

Na području grada ističu se tri različita dijela nejednake veličine, posebnih prirodnih značajki i gospodarskog

značenja.

1. Na najvećem južnom sektoru prostora Grada Vrbovsko koji predstavlja dio dugog Delničkog koridora ili

središnjeg dijela Gorskog kotara prirodno geografska obilježja odgovaraju pravim goranskim značajkama.

Ističu se visokogorski karakter reljefa i krajolika veoma su rasprostranjeni reljefno uravnjeni prostori -

razmjerno veća proširenja i visoravni, jaka je zastupljenost krčevinskih prostora duž starih prometnica, što

podrazumijeva otvorenost krajolika i njegovu lakšu prohodnost. Ima dinarski smjer pružanja stijena, udolina i

grebena, tipičan krški reljef s uslojenim vapnenačkim i dolomitnim stijenama, izmjena normalnih,

fluviokrških i krških oblika. Prisutna je krška hidrografska cirkulacija, manje površinska, a više podzemna s

relativno malim tokovima, s brojnim vrelima i ponorima, a od većih površinskih tokova ističe se Dobra

(Ogulinska), koja teče tim područjem. Klima je kontinentalna s prijelazom u planinsku klimu. Zbog klimatskih

razloga kratko je vegetacijsko razdoblje, pa su prilično ograničene poljodjelske mogućnosti kraja (stoka,

mlijeko, sijeno, kupus, krumpir). Ima relativno dosta kvalitetnog plodnog tla te je prisutna jaka pošumljenost.

2. Granični severinski prostor je kupski sektor koji se nalazi na sjeveroistočnim rubnim dijelovima regije Ima

prijelazne goranske, ali i neke peripanonske značajke. Također prevladava dinarska struktura, gdje se

izmjenjuju stijene vapnenačkog i dolomitnog sastava, što utječe na glavne reljefne i hidrografske značajke.

Blago valovit plato, odnosno izrazita krška zaravan uz desnu obalu Kupe. Ističu se brojne suhe, izdužene i

zatvorene drage, razdolja i ponikve, prevladava pokriveni boginjavi krš. Relativno pogodne agrarne

mogućnosti kraja (mlijeko, sijeno, vinova loza). Izraziti kontrast ogoljenog i pošumljenog sektora. Postoje

uvjeti za razvitak turizma (tranzitni, izletnički, lovni, ribolovni, rekreacijski, planinarski, manifestacijski i

drugi).

3. Kompozitna dolina Kupe između izvorišta i Severina na Kupi predstavlja izraziti goranski prostor, ali relativno

malih apsolutnih visina i prilično izoliran. U kupskoj dolini se izmjenjuju mala kotlinska proširenja u

nepropusnim stjenama i klisurski strmi sektori s kanjonskim strmim padinama u karbonatskim stijenama.

Rijeka Kupa je do Severina na Kupi jedini relativno čisti veliki vodotok u zemlji s obiljem vode i brojnim

brzacima. Pitome klimatske značajke, blaže temperaturne prilike, ali i veće količine padalina. Tlo je plitko pa

je tako zastupljeno voćarstvo i stočarstvo. Bjelogorična šuma ima gospodarsku vrijednost te označava

7 http://www.gorskikotar.hr/ContentDetails/25/gcgid/10/lang/Croatian/Biljni-svijet.wshtml

17

inicijalne uvjete za razvitak turizma (izletnički, planinarski, rekreacijski, lovački, ribolovni, manifestacijski i

drugi).

Fauna

Prostor zapadno i sjeverno od ceste Rijeka – Karlovac bogat je sisavcima: Zabilježeno je 40 vrsta (46 sa

šišmišima). Značajnije su vrste: u Europi ugroženi vidra, vuk, ris i medvjed. Tu žive i rijetke vrste u Županiji:

planinski voluhar i vodena rovka. Medvjed je najznačajniji za Županiju kao lovna divljač, uz jelena, a djelomično i

divokozu. Od sitne divljači zabilježene su: zec, jazavac, kuna zlatica, kuna bijelica, lisica, lasica mala, tvor, puh i

šojka kreštalica.

Ovo područje također je bogato pticama. Za čitav Gorski kotar zabilježeno je 111 vrsta ptica. Zastupljen je čitav

niz atraktivnih vrsta ptica poput tetrijeba gluhana, ušare, planinske sove, troprstog djetlića, vodenkosa,

planinskog kosa, kuknaste stjenice, krstokljunka i niza drugih. U kanjonskom dijelu rijeke Kupe, zabilježena je

izuzetno visoka koncentracija sivih sokolova, gnijezdi suri orao i niz drugih zanimljivih vrsta ptica.

U području Gorskog kotara zabilježen i veliki broj vodozemaca – 14 vrsta, što je razumljivo s obzirom da je ovaj

prostor najbogatiji vodama na kopnu. Od vodozemaca Gorskog kotara najzanimljiviji je svakako crni daždevnjak.

U fauni gmazova prevladavaju tipične kontinentalne vrste od kojih neke kao živorodna gušterica i riđovka biraju

posebna staništa i ne nalazimo ih u drugim dijelovima Županije.

Vodotoci su pastrvske vode gdje prevladava potočna pastrva.

Rijeka Kupa u dijelu toka od Severina do Zdihova (dužine oko 5 km) je tipično prijelazno područje s dosta slapova

i brzaca i pruža uvjete preživljavanja većem broju vrsta riba osim pastrmskih: mladica, klen, podust, bolen, uklija,

klenič, krkuša, vijun. Vrlo rijetko je ovdje moguć nalaz smuđa, grgeča i brkice.

Rijeka Dobra ima ihtiološko najznačajnije područje od Vrbovskog do 3 km nizvodno od Gomirja gdje po broju

područje karakteriziraju potočna pastrva, dužičasta pastrva, klen i potočna mrena. Uz njih ovdje žive i vrste kao

što su: mladica, mrena, plotičica, zlatni pijor, peš, uklija, klenić, krkuša i dr.

Kamačnik je pritok Dobre koji izvire u šumi iznad Vrbovskog, a utječe u Dobru nedaleko željezničke stanice

Vrbovsko. Potok još uvijek pruža utočište potočnoj pastrvi, zlatnom pijoru i pešu. Vjerojatno se ovdje pojavljuje i

naš endem svjetlica.

Podzemni krški prostori kao specifična staništa odlikuju se bogatim edemičnim i reliktnim živim svijetom. Od

kopnenih beskralješanjaka među bolje vrste spadaju trčci i leptiri.

18

0

20

40

60

80

100

Od 18-30 godina

Od 31-40 godina

Od 41-60 godina

Iznad 60 godina

Analiza po dobnim skupinama

Broj obrtnika

3.5. GOSPODARSTVO

Na razvitak gospodarstva presudno je značenje imao povoljan zemljopisno-prometni položaj. Dosadašnja

izgradnja proizvodnih kapaciteta, objekata prometa i infrastrukture, te naselja nastala je kao posljedica prolaza

glavnih državnih okosnica razvoja: srednjeuropskog pravca (Rijeka-Zagreb-Podunavlje). Opći negativni trendovi

gospodarskih prilika (pad zaposlenosti i sl.) imaju odraza i na prostor grada Vrbovskog.

Prema Fininim podacima iz 2010. godine, u Gradu Vrbovskom je od ukupno 86 poduzetnika njih više od 50%

poslovalo sa gubitkom i tako je ostvaren ukupni gubitak razdoblja od oko 3 i pol milijardi kuna. Iako

najzastupljenije djelatnosti, prerađivačka industrija i trgovina posluju s gubitkom, dok najveću dobit ostvaruju

prijevoz i skladištenje. Ukupna zaposlenost se smanjila u odnosu na 2009. godinu sa 369 zaposlenika na 320.

Prosječna plaća je iznosila 3,631 kn.

Ukupni broj obrtnika prema podacima Udruženja obrtnika Vrbovsko u 2010. je iznosio 152 obrtnika, najviše u

proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Iz tablice možemo vidjeti da su obrtnici pretežito srednje i starije starosne

dobi što ukazuje na nedostatak zaposlenosti među mladima.

Grafički prikaz 1: Dobna struktura obrtnika s područja Grada Vrbovskog

Izvor: Obrada RRA PORIN prema podacima Udruženja obrtnika Vrbovsko

Zastupljenost djelatnosti usluga smještaja i ugostiteljstva, te poljoprivrednih i drugih uslužnih djelatnosti je mala

i nedovoljna za skladan razvoj Grada Vrbovskog i za veću zaposlenost stanovništva.

19

Od većih industrijskih subjekata najznačajniji su pogoni drvne industrije u Vrbovskom, te pogoni prehrambene

industrije Sljemena – u stečaju. Bogatstvo prostora šumom u prošlosti je rezultiralo velikim brojem pilana. Dobar

dio danas nije u funkciji, no tijekom 2011. godine domaći investitor preuzeo je cijeli kompleks bivše drvne

industrije Vrbovsko d.d. Dodatno pilana koja je u vlasništvu Hrvatskih šuma dat će se u najam talijanskom

investitoru radi proizvodnje panela i sličnih proizvoda.

Prolaz prometnica državnog značaja (autoput Rijeka – Zagreb, željeznička pruga MG1, državna cesta D3) poticao

je djelatnosti i zapošljavanje u gospodarskoj grani promet i veze.

Područje Grada bogato je šumom, pa je šumarstvo značajna gospodarska djelatnost. Znatan dio šuma je u

privatnom vlasništvu. Također, ustanovljena su «Zajednička lovišta» - županijska kojima gospodari županija i

«Državna lovišta» u vlasništvu države kojima gospodari županija.

3.6. SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

U prostoru Grada Vrbovsko nalaze se i razvijaju stupnjevi središnjih uslužnih funkcija i kategorije središta od

gradske razine na niže, koje njegovom stanovništvu trebaju služiti povremeno i u svakodnevnom životu. Neke od

njih će moći koristiti i stanovnici nekih bližih naselja iz susjednih jedinica lokalne samouprave (na pr. Brod

Moravice i drugi). Sve ostale središnje uslužne funkcije srednje, više i visoke razine stanovništvo Grada Vrbovsko

će i dalje trebati povremeno koristiti prvenstveno u drugim gradovima.

Klasificiraju se u 9temeljnih skupina djelatnosti:

1. Uprava, sudstvo (pravosuđe), društveno-političke organizacije (i vjerske zajednice),

2. Školstvo (obrazovanje),

3. Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost,

4. Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb),

5. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti,

6. Trgovina (i ugostiteljstvo),

7. Obrt i druge usluge,

8. Šport, rekreacija, zabava i odmor

9. Šumarstvo

20

Uprava, sudstvo (pravosuđe), društveno-političke organizacije (i vjerske zajednice)

U gradskom sjedištu Vrbovsko i u nekim drugim naseljima nalaze se sljedeće upravne institucije:

Državna uprava Primorsko-goranske županije: Matični ured Vrbovsko – vodi državne matice za matično

područje dosadašnjih matičnih područja Vrbovsko, Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi na

području Grada Vrbovsko, a za udaljena matična područja određeni su uredovni dani u bivšim istoimenim

mjesnim uredima; županijski uredi - ispostava u Vrbovskom

Gradsko vijeće Grada Vrbovsko; Gradonačelnik Grada Vrbovsko; Upravni odjeli Grada – KD Komunalac,

obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini

Ured Poljoprivredne komore Vrbovsko/izmijenjen u Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba

Mjesni odbori s vijećem mjesnog odbora, predsjednikom vijeća mjesnog odbora i mjesnim zborom

građana koji djeluju u mjestima koja su ih osnovala (na pr. Moravice, Gomirje, Lukovdol, Severin na Kupi i

drugi)

Porezna uprava Primorsko - goranska - ispostava Vrbovsko; Stožer Civilne zaštite za Grad Vrbovsko;

Policijska uprava Primorsko - goranska - policijska ispostava i postaja nalazi se u gradu Vrbovsko.

Vatrogasna zajednica Grada Vrbovsko; Udruge dobrovoljnih vatrogasaca (Dobrovoljno vatrogasno

društvo) u naseljima: Vrbovsko, Industrijsko; Jablan, Gomirje, Moravice, Lukovdol, Blaževci - Plemenitaš,

Severin na Kupi, Veliki Jadrč i druge.

Hrvatska pošta i Hrvatske telekomunikacije Zagreb - Centar pošta Rijeka - poštanski uredi i ATC: 51325

Moravice, 51326 Vrbovsko, 51327 Gomirje, 51328 Lukovdol i 51329 Severin na Kupi.

Hrvatska turistička zajednica - Turistička zajednica Grada Vrbovsko.

Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice - Šumarija Vrbovsko i Šumarija Gomirje

Zemljišnoknjižni odjel – gruntovnica pri Općinski sud Ogulin, Vrbovsko; Javnobilježnička pisarnica u

Vrbovskom;

Skupinu udruge građana, političke stranake i druge organizacije čine razne udruge, zajednice, stranke,

sindikati, udruženja, savezi, društva, klubovi i drugo sa sjedištem pretežno u Vrbovskom, ali i u nekim

drugim naseljima: Političke stranke - veći broj u Vrbovskom; Savez samostalnih sindikata Hrvatske,

Gradsko sindikalno povjerenstvo, Vrbovsko; Udruge raznih drugih sindikata – Vrbovsko; Udruga

umirovljenika Grada Vrbovskog, Vrbovsko-Lukovdol Gomirje, Moravice, Severin na Kupi; Obrtnička

komora Rijeka - Udruženje obrtnika Grada Vrbovsko; Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana

Domovinskog rata Primorsko - goranske županije; Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa,

Vrbovsko; Klub liječenih alkoholičara, Vrbovsko; Udruga civilnih invalida rata PGŽ.

21

Društvo “Naša djeca”, Vrbovsko; Udruga žena “Pri Kupe”, Plemenitaš; Udruga žena “Gomirje”, Gomirje,

Dječja udruga “Krijesnice”, Udruga žena “Senjsko”

Udruga pčelara “Vrbovsko”, Vrbovsko, Poljoprivredne zadruga u onivanju,

Na području Grada Vrbovsko ističu se dvije vjerske zajednice pa se područje Grada Vrbovsko nalazi pod

jurisdikcijom: Riječke nadbiskupije - metropolije, gdje unutar Delničkog dekanata djeluju tri rimokatoličke

župe i župne crkve; Karlovačkog vladičanstva i obuhvaća jedan srpski pravoslavni manastir i dvije crkvene

opštine.

Školstvo (obrazovanje)

Ovu skupinu djelatnosti čine predškolski odgoj i naobrazba, osnovno školstvo i srednje školstvo:

Dječji vrtić “Bambi”, Vrbovsko i Moravice;

Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko s nekoliko područnih škola u manjim naseljima

Željeznička tehnička škola “Moravice”; Učenički dom pri Željezničkoj tehničkoj školi “Moravice”,

Moravice.

Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost

U Gradu Vrbovskom su registrirane ili evidentirane brojne kulturne udruge i amaterska društva, manifestacije,

kinematografi, domovi kulture, društveni domovi te ostala kulturna društva, udruge tehničke kulture i ostale

slične institucije:

Kulturno umjetničko društvo ”Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko; Kulturno umjetničko društvo “Gomirje”,

Gomirje; Kulturno umjetničko društvo “Željezničar”, Moravice; Kulturno umjetničko

društvo”Frankopan”, Severin na Kupi

Gradska knjižnica i čitaonica ”Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko; Oblikovno - likovna radionica “Plemenitaš”,

Plemenitaš

Stalna kulturna manifestacija “Goranovo proljeće”, Lukovdol, Rodna kuća Ivana Gorana Kovačića I muzej,

spomenik - amfiteatar pjesniku, rad kipara Vojina Bakića. Svake se godine na dan njegova rođenja 21.3.

održava “Goranovo proljeće”, manifestacija koja okuplja pjesnike i poklonike njegova djela, a proširuje

se na nacionalni program održavanja “Goranovog proljeća”

22

Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb)

Zdravstvo i socijalna zaštita obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite (ambulante opće medicine,

obiteljski liječnik, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitna

medicinska pomoć, zdravstvena zaštita i liječenje usta i zubi, patronažna zdravstvena djelatnost i kućna njega

bolesnika), ali povremeno i one više razine, koje pružaju zdravstvene usluge širem gravitacijskom području.

Dom zdravlja Vrbovsko, zdravstvene ambulante u Vrbovskom: opće medicine, zdravstvena zaštita

dojenčadi i male djece, zdravstvena zaštita žena, zaštita i liječenje usta i zubi, medicine rada, patronažna

djelatnost, kućna njega

Zdravstvene ambulante Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi s osiguranim prostorom za

ambulante opće medicine i stomatološke ambulante (stalni ili povremeni zdravstveni djelatnici)

Ispostava Zavoda za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije, Vrbovsko; Područna služba

Hrvatskog fonda zdravstvenog osiguranja radnika Vrbovsko

Ljekarna, Vrbovsko

Vet-nova d.o.o., za veterinarsku djelatnost, Vrbovsko

Na području Grada Vrbovsko djeluju sljedeće institucije rada i socijalne zaštite (skrbi): Zavod za

zapošljavanje - područna služba Vrbovsko; Centar za socijalnu skrb, Vrbovsko; Područna služba

Hrvatskog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, Vrbovsko

Financijske i druge slične uslužne djelatnosti

U ovoj skupini uslužnih djelatnosti nalaze se: Fina i Regos, ispostava Erste&S Bank, ispostva osiguravajućih

društva, poslovnica Hrvatske lutrije i športskih kladionica.

Trgovina i ugostiteljstvo

U ovoj skupini se nalaze brojne tvrtke registrirane za obavljanje poslova trgovine na veliko i malo, za vanjsku i

unutarnju trgovinu, eksport-import, trgovine - prodavaonice mješovite robe i specijalizirane trgovine -

prodavaonice za prehrambene i neprehrambene proizvode, tržnica, diskonti, samoposluživanja, benzinske

postaje, skladišta i druge trgovačke tvrtke.

Prodavaonice - trgovine mješovitom robom i neke specijalističke trgovine nalaze se u gradskom središtu

Vrbovsko, lokalnim središtima Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi, a prodavaonice - trgovine

mješovitom robom i u nekim drugim naseljima, ali se njihov broj često mijenja, jedne se otvaraju, a druge

zatvaraju prema potrebi.

23

U gradskom središtu Vrbovsko, u lokalnim središtima Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi te u još po

nekom naselju nalaze se manji ugostiteljski sadržaji (motel, restauracija, gostionica, cafe bar i drugi).

Obrt i druge usluge

U ovoj skupini se nalaze klasične obrtničke uslužne tvrtke i radionice, tvrtke koje pružaju razne usluge

gospodarstvu, domaćinstvima i stanovništvu, ali i turistima i drugim tranzitnim putnicima, kao što je popravak

automobila, uredskih strojeva, televizora i radio aparata, strojeva za domaćinstvo, kemijske čistionice, razni

servisi i usluge, kao informatični, financijski, knjigovodstveni, pogrebni i drugi, pa osobne usluge, kao što su

brijači, frizeri, postolari, krojači, urari i brojni drugi. Takvih na ovom području ima nekoliko desetaka,

prvenstveno u glavnom središtu Vrbovsko, ali i u ponekom lokalnom središtu.

Prometne usluge se uglavnom odvijaju prijevozom putnika autobusima i njihovim zaustavljanjem prvenstveno

na autobusnoj stanici u Vrbovskom i nekim drugim stajalištima, na željezničkoj postaji Vrbovsko i nekim manjim

postajama i drugo.

Komunalne usluge na području Grada Vrbovsko (opskrba vodom, odvodnja, opskrba električnom energijom,

čistoća - skupljanje i odvoz smeća, održavanje ulica, javnih zelenih površina, groblja i drugo)

samo djelomično pružaju lokalne službe ili to rade tvrtke iz susjednih gradova koje se bave tom djelatnošću.

Građevinske usluge pružaju pojedine tvrtke ili pojedini obrtnici u izgradnji i održavanju stambenog fonda i drugih

zgrada i sadržaja na području ovog Grada, njegovog sjedišta i drugih naselja.

Šport, rekreacija, zabava i odmor

Vrbovsko je lokalno športsko središte s društvima i klubovima u raznim športovima, koji se natječu prvenstveno

na županijskoj i lokalnoj razini natjecanja. U drugim naseljima športska društva i klubovi uglavnom su lokalnog

značenja, a neka društva imaju samo rekreacijsko značenja:

Nogometni klub “Vrbovsko”, Vrbovsko; Nogometni klub “Gomirje”, Gomirje; Nogometni klub

“Željezničar”, Moravice

Teniski klub “Vrbovsko”, Vrbovsko

Športsko ribolovno društvo “Kamačnik”, Vrbovsko

Šahovski klub “Goran”, Vrbovsko; Školski sportski klub “Goran”; Školski sportski klub ŽTŠ Moravice

Kuglački klub “Vrbovsko”, Vrbovsko; Kuglaški klub “Policajac”, Vrbovsko; Kuglaški klub “Kamačnik”,

Vrbovsko, Senjsko; Kuglaški klub “Gomirje”, Gomirje; Kuglaški klub “Željezničar”, Moravice

Planinarsko društvo “Kozarac”, Vrbovsko, planinarski dom Kamačnik

24

Rukometni klub “Vrbovsko” i Ženski rukometni klub Vrbovsko

Gradski savez lovačkih društava Vrbovsko, Vrbovsko; Lovačko društvo “Jelenski jarak”, Vrbovsko, lovačka

kuća kod naselja Jablan; Lovačka udruga “Lipov vrh”, Severin na Kupi - Lukovdol, Draga lukovdolska

Sportsko rekreacijsko društvo “Žena”, Vrbovsko, HPD “Željezničar” Moravice, Sportsko društvo Osojnik,

Sportsko društvo Jablan

Gospodarski subjekti:

Poduzetnički centar, Komunalno društvo - udruživanje

3.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Izgradnjom autoceste Zagreb – Rijeka sa čvorištem Vrbovsko, Vrbovsko je na najbolji mogući način prometno

povezan sa širim prostorom regije i države.

Središnjim područjem grada prolazi magistralna glavna pruga (MG1) koja spaja Zagreb i Rijeku. Na području

Grada postoje željeznički kolodvori u Vrbovskom i Moravicama, željezničko stajalište u Gomirju, te ranžirni

kolodvor u Moravicama, koji je od velikog značaja kako za Vrbovsko tako i za cijelu regiju.

Problem je velika mreža nerazvrstanih cesta radi skupog održavanja, a naročito u zimskom periodu.

3.8. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Vodoopskrba Grada karakterizirana je mnogobrojnošću vodovoda koji zahvaćaju po nekoliko izvora vrlo male

izdašnosti. Gorski kotar obiluje podzemnim vodama. Na području Grada od izdašnijih izvora za vodoopskrbu se

koristi izvor Ribnjak. Područje Grada Vrbovskog opskrbljuje se vodom iz pet izvorišta (Javorova Kosa, Ribnjak,

Draškovac, Topli potok i jednog izvorišta na području susjedne općine Skrad). Kvaliteta vode ne zadovoljava u

potpunosti.

Na području grada nema velikih urbaniziranih pogona niti značajnijih industrijskih djelatnosti. Postojeća naselja s

pratećim gospodarskim objektima nemaju sustavnih rješenja odvodnje otpadnih voda, osim u Severinu gdje je

izgrađen dio kanalizacije i prokapnik s ispustom u Kupu. U naselju Vrbovsko djelmično je izvedena kanalizacija.

Ostala naselja imaju septičke i crne jame kroz koje se otpadne vode infiltriraju u teren i kontinuirano ga

25

onečišćuju. Pojedini veći stambeni, ugostiteljski i poslovni objekti imaju izgrađene septičke taložnice sa

preljevima. Industrijsko-zanatski pogoni: serisne radionice, pogoni prerade drva, farme i sl. uglavnom nemaju

odgovarajuće zbrinjavanje otpadnih voda. Postojeći naftovod nema propisane mjere zaštite i predstavlja stalnu

opasnost za izvorišta vodoopskrbe. Na dionicama nove autoceste Rijeka – Zagreb izveden je zatvoreni sustav

odvodnje oborinskih voda s površine ceste i bankina sa pročišćavanjem tih voda (separator, retencija, filtarska

polja) prije ispusta u teren. Ovako kvalitetnim sustavom obuhvaćeni su i svi prateći i pomoćni sadržaji

(parkirališta, benzinske stanice. Izrađena je projektna dokumentacija za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

naselja Vrbovsko i Moravice smještenih u kanjonu Dobre. Rijeka Dobra je vodotok 1. kategorije, te zbog toga

zahtjeva maksimalnu zaštitu od otpadnih voda (stalnih i povremenih).

3.9. ENERGETIKA

Prostorom Grada prolazi trasa Jadranskog naftovoda (JANAF). Prostornim planom Primorsko - goranske županije

usvojena je trasa budućeg međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela

magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka Županijske mreže

plinovoda. Magistralni plinovod Pula – Karlovac (DN 500, tlaka 75 bar) od državnog je interesa, te predstavlja

novi dobavni pravac prirodnog plina kapaciteta 1,5 do 2,5 milijardi m3 godišnje. Glavni pravci većim dijelom

prolaze kroz područje Primorsko – goranske županije te se na taj način županija u potpunosti uključuje i postaje

dio glavnog plinoopskrbnog sustava Republike. Najvećim dijelom (oko 94 km) magistralni plinovod prolazi

Primorsko – goranskom županijom.

Za grijanje se u kućanstvima najviše koristi drvo, a zatim EL lož ulje. Od ostalih energenata koristi se i električna

energija. Za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima također se najviše najviše koristi drvo, a zatim

električna energija i EL lož ulje. Od ostalih energentata koristi se UNP (ukapljeni naftni plin). Za kuhanje, najviše

su zastupljeni drvo, UNP i električna energija. Ostali energenti nisu u upotrebi.

Na području grada Vrbovsko nema izgrađene plinske mreže (mrežni plin), kao ni centralnih toplifikacijskih

sustava (CTS) s pripadajućom cijevnom mrežom.

26

3.10. POSTUPANJE S OTPADOM

Grad Vrbovsko ima odlagalište otpada na lokaciji (Cetin) udaljenoj 7 km od središta grada – naselja Vrbovsko, uz

cestu Vrbovsko-Kamensko. Otpad se odlaže u prirodnu depresiju okruženu niskim i visokim raslinjem. Otpad se

skuplja na cijelom području Grada i odvozi specijalnim kamionima ili u kontejnerima. Odlagalište je ograđeno i

ima ulaznu rampu. Na odlagalištu nije uređeno prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda,

otplinjavanje, vaga i sl.

Glomazni otpad (auto-školjke, štednjaci i sl.) skuplja se dva puta godišnje (jesen i proljeće), deponira na

određenom prostoru gdje se zatim preša i odvozi.

Na deset mjesta unutar prostora grada postavljeni su Eko-kontejneri za staklo, papir i plastiku, čiji se sadržaj

odvozi na daljnju preradu.

3.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja

Temeljem iznijetog postojećeg stanja po svim područjima: stanovništva, gospodartva i turizma, usljužnih

djelatnosti, prometne infrastrukture, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetike te postupanje s otpadom,

izrađena je tablica prema njihovim problemima i mogućih rješenja. Iz prijedloga mogućih rješenja mogu se

izraditi projekti kojima bi se stanje poboljšalo.

Tablica 1. Pregled problema i prijedloga za rješavanje

Područje Problem Moguća rješenja

STANOVNIŠTVO Nedostatak projekata za razvoj

ljudskih potencijala

Nedostatak radnih mjesta

Financiranje razvojnih projekata

s obzirom na indeks razvijenosti

grada

Loša demografska struktura

Povećanje gustoće stanovništva Povećanje stope zaposlenosti stanovništva Povećanje stope obrazovanosti stanovništva Vraćanje i zadržavanje obrazovanog stanovništva Poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva

27

GOSPODARSTVO

TURIZAM

Nedostatak izvora financiranja za

gospodarske i turističke

inicijative

Ukidanje zakonske regulative za

brdsko-planinska područja

Poticanje aktivnosti za ulaganja

Poticanje razvoja MSP

Kreirati nove izvore financiranja za

MSP

USLUŽNE DJELATNOSTI

Šport, rekreacija, zabava i

odmor

Nedostatak izvora financiranja za

sportsko-rekreativne projekte

Neusklađenost prostorne

dokumentacije

Poticanje aktivnosti ulaganja u

sport i rekreaciju

Poticanje mladih na bavljenje

sportom

Inicirati projekte za zabavu, odmor

i sport

PROMETNA

INFRASTRUKTURA

Nerazvrstane lokalne ceste

Održavanje županijskih i državnih

cesta na teret lokalne

samouprave

Projekti izgradnje nerazvrstanih

cesta usklađeni sa standardima

prometne infrastrukture i izvori

financiranja

SUSTAV VODOOPSKRBE I

ODVODNJE

Veliki gubitci vode

Neadekvatna kvaliteta i kakvoća vode

Nepostojanje sustava odvodnje otpadnih voda

Rekonstrukcija i izgradnja

infrastrukture za opskrbu vodom

Izgradnja pročišćivača na izvorima

pitke vode

Korištenje izvora pitke vode

Dovršetak izgradnje kanalizacijskog

sustava Vrbovskog

ENERGETIKA Ishodovanje dokumentacije za

obnovljive izvore

Nedostatak financijskih sredstava

za obnovljive izvore energije

Poticanje razvoja obnovljivih izvora

energije: biomasa, hidroelektrane,

solarna

Dizanje svijesti stanovništva o

korištenju OIE

POSTUPANJE S OTPADOM Sakupljanje otpada i stvaranje

deponija u cilju usklađivanja sa

zakonskom regulativom

Premalen kapacitet za prihvat

otpada u odlagalištu otpada Cetin

u odnosu na postojeće potrebe

Edukacija stanovništva Sanacija postojećeg odlagališta otpada Uvođenje novog sustava selektivnog gospodarenja otpadom Izgradnja novog reciklažnog dvorišta

28

4. SWOT I PEST ANALIZA

4.1. SWOT ANALIZA

SWOT analiza je jedna od najpoznatijih metoda koja se koristi za analizu situacije. Sam naziv analize dolazi od

riječi Strenghts, Weaknesses, Oppotunities i Threats koje tvore akronim SWOT, a označavaju snage, slabosti,

prilike i prijetnje. SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru

četiri polja analize – snage, slabosti, prilike i prijetnje – procjenjuju jake i slabe strane, te pogodnosti i problemi

razmatranog predmeta. U većini slučajeva snage i slabosti predstavljaju interne karakteristike, dok prilike i

prijetnje dolaze iz okruženja.

Snage i slabosti Grada Vrbovskog te prilike koje ima ili mu se s prijetnjama pokazuju, pretpostavljaju aktivnosti

na njihovom angažiranju ili otklanjanju, korištenju ili izbjegavanju.

Bez obzira što se ova analiza koristi još uvijek u metodološkoj razradi strateških dokumenata, u posljednje

vrijeme sve je više prisutna izjednačenost argumenata navedenih četiriju elemenata i svaki od njih ima i vanjskih

i internih utjecaja te se međusobno isprepliću. Obzirom da još uvijek nije poznata metodologija izrade novog

strateškog dokumenta za novo razdoblje od strane Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fodova, u

nastavku ovog dokumenta svejedno je prisutna za postavljanje analize stanja na području grada Vrbovskog i

šireg okruženja.

Tablica 1. : SWOT analiza

SNAGE

Glavni osnovni prometni pravac Rijeka - Zagreb

Izgrađenost osnovne komunalne infrastrukture ( vodo-opskrba, odvodnja, otpad, plin, distrubucija električne energije)

Sustavno praćenje pojedinih sastavnica okoliša (vode, zrak) i provođenje mjera za smanjenje pritisaka na okoliš

Postojanje i obuhvat prostornoplanske dokumentacije

Raznolika sektorska struktura gospodarstva – turizam, prijevoz, prerađivačka industrija, građevinarstvo

SLABOSTI

Neuredan katastar i zemljišne knjige

Nepovoljna starosna struktura stanovništva

Negativni demografski trendovi - izražena depopulacija

Visoka nezaposlenost

Teška zapošljivost određenih skupina stanovništva (slabije obrazovani,žene, stariji od 50 godina)

Nepostojanje unificiranog sustava identifikacije, klasifikacije i evaluacije krajobraza

Nedovoljno razvijena svijest o

29

Velike mogućnosti razvoja ruralnog turizma

Velike mogućnosti privlaćenje EU izvora za ruralni razvoj

Infrastruktura, tradicija i znanje u turizmu

Dinamičan razvoj malog i srednjeg poduzetništva

Multikulturalnost i tolerancija kao osobine koje se tradicionalno vežu uz stanovništvo ovih prostora

Raznovrsnost i velik broj udruga

Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije

Kapacitiranost županije za upravljanje regionalnim razvojem - postojanje razvojnih institucija

Razvijena međužupanijska i međunarodna suradnja

Članstvo u Lokalnoj akcijskoj grupi

vrijednostima krajobraza

Smanjivanje biološke raznolikosti i vrijednih prirodnih staništa

Nedostatak podataka o vrijednim prirodnim staništima

Ugroza populacije divljih svojti

Neadekvatna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Neadekvatno gospodarenje otpadom

Narušena kakvoća zraka na nekoliko lokaliteta

Nedovoljna iskorištenost potencijala obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa)

Neadekvatno vrednovanje i korištenje prirodne i kulturne baštine za razvoj turizma, kulture i gospodarstva u cjelini

Neadekvatan standard postojeće županijske i lokalne cestovne infrastrukture

Stagnacija i zaostajanje u razvoju prerađivačkog sektora

Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u turizmu

Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe

Nedovoljna vertikalna i horizontalna povezanost poduzetništva

Nedovoljno korištenje znanja i inovacija

Nedovoljna povezanost između gospodarstva i institucija visokog obrazovanja

Neusklađenost sustava obrazovanja i potreba gospodarstva

Neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada

Prostorni uvjeti i uvjeti rada djelomično neprimjereni zahtjevima suvremenog školstva

Manjak institucija društvenih djelatnosti

Nedostatni i neadekvatni sportski objekti

Nedovoljan broj stručno osposobljenih djelatnika u sportu

30

Sporadična i nekontinuirana suradnja među organizacijama civilnog društva

Nedostatak planiranja unutar određenog dijela organizacija civilnog društva

PRILIKE

Povoljan geografski i geoprometni položaj

Bogati i raznoliki prirodni resursi (voda, šume)

Revitalizacija drvna industrije

Izgradnja infrastrukture vezane uz Riječki prometni pravac

Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove

Razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije

Velika krajobrazna i biološka raznolikost

Bogata i atraktivna prirodna i kulturna baština

Korištenje nacionalnih programa za poticanje poduzetništva

Blizina emitivnih tržišta za turizam

Novi zakonski okviri (organizacije koje djeluju za opće dobro, zaklade, volonterstvo, pravo na pristup informacijama)

EU (financiranje i standardi)

Razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva

Pristupanje Grada Vrbovskog u europske asocijacije

PRIJETNJE

Nepovoljna starosna struktura stanovništva

Negativni demografski trendovi - izražena depopulacija

Smanjivanje i napuštanje tradicijskih aktivnosti (poljoprivredna proizvodnja)

Pojava invazivnih vrsta

Postojanje potencijalnih izvora onečišćenja voda

Kriza i recesija u hrvatskom gospodarstvu

Rastuća konkurentnost na međunarodnom tržištu

Centralizirano upravljanje prirodnim resursima

Smještanje sjedišta tvrtki i financijskih institucija izvan županije

Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata

Nedostatna fiskalna decentralizacija tj. sredstava s državne razine za JL(R)S

4.2. PEST ANALIZA

PEST analiza je akronim za političku, ekonomsku, sociološku i tehnološku metodu analize poslovnog okruženja i

predstavlja temelj za strateško planiranje. PEST analizira okolinu, određenog područja, za tržište u nastajanju ili

već postojeće i pruža pregled vanjske situacije koja može imati utjecaj predmetno područje, na industriju u

globalu ili na tvrtke unutar promatrane industrije. Pojašnjenje svakog njezinog pojedinog segmenta je slijedeći:

31

Političko okruženje Češće se uzima kao relevantan faktor za određeno područje ili prilikom ulaska na strano tržište, razumijevanje

političkih prilika na postojećem ili novom tržištu od neprocjenjive je važnosti.

Trenutna politička situacija ili pojedini propisi mogu dati okvir politike razvoja nekog područja, zaustaviti prodor

novih takmaca na ekonomsko područje. Posebno je to slučaj u nerazvijenim područjima ili zemljama u razvoju,

što opet za posljedicu može imati i pozitivan i negativan gospodarski ishod.

-Ekonomsko okruženje Zdrava ekonomija, bogatstvo države, nacije ili regije također utječu na strateško planiranje tvrtke. Ukoliko se radi

o gospodarski zdravom području u kojem potrošači imaju potencijala tj. dobru kupovnu moć, tvrtke će se lakše

odlučiti za prodaju dobara ili pružanju usluga na takvom području.

Sociološko / demografsko okruženje Kroz ovaj dio „skeniranja“ pratimo trendove i faktore populacije koja je uključena u tržište. Postojeći društveni

stavovi mogu predstavljati ili prednost ili prijetnju nekoj strategiji. Ovaj dio analize uključuje i stupanj

obrazovanja na lokalnom području, a bitan je kako za potencijalnu radnu snagu, tako i za potencijalne klijente

tvrtke. Ukoliko se radi o prosječno niže obrazovanom kadru, bit će svakako potrebni veći troškovi obrazovanja.

Tehnološko okruženje Tehnologija se ne odnosi samo na tehnologiju u smislu računala i sustava za učinkovitije poslovno upravljanje,

već i na infrastrukturu potrebnu za podršku modernim sustavima.

Sigurno je e-Poslovanje i difuzija Web-bazirane tehnologije utjecala na većinu tvrtki i institucija. Naime, čak i kroz

najmanji stupanj globalne prisutnosti pokušava se doći do milijuna potencijalnih kupaca na jedan prilično

ekonomičan način. Stoga, strategija nekog područja ili organizacije može biti pogođena tehnološkim

promjenama, a brzina tehnoloških promjena također znači da se ova varijabla mora stalno pratiti.

Temeljem ovih metoda analiza, za svako područje daju se pozitivne i negativne strane koje utječu na predmetno

područje.

32

Socijalna okolina

SOCIJALNA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Gostoljubivost stanovništva Kulturološka raznolikost Slobodna radna snaga Otvorenost stanovništva za sudjelovanje u obrazovnim programima

Jeftina radna snaga

Nedostatak obrazovnih programa Nedostatak stručnog kadra Negativni demografski trendovi – depopulacija Nedostatak inicijative za vlastiti razvoj Nerazvijena svijest o vrijednosti okoliša Nedovoljno korištenje znanja i inovacija Odljev “mozgova” Nerazvijeno gospodarstvo

Na području grada Vrbovskog posljednjih godina osjetio se veliki pad broja stanovnika, sve više mladih ljudi

odselilo se s ovog područja zbog čega prevladava starija populacija. Razlog tomu je gospodarska kriza zbog koje

je, između ostalog, snažno porastao broj nezaposlenih. No, uvelike je i pridonijela činjenica da na širem području

nema adekvatnih obrazovnih programa i gospodarskih aktivnosti. Od postojećih institucija u Vrbovskom se

nalazi samo jedna osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, dok srednjih škola nema. Jedina postojeća (Željezničko –

tehnička škola) nalazi se u Moravicama. Upravo zbog toga mladi ljudi odlaze u veće gradove, a samo se

nekolicina vrati.

Da bi se ovakvo stanje promijenilo potrebno je omogućiti dostupnost najbližih obrazovnih institucija i u njima

obrazovne programe sukladno potrebama lokalnog i regionalnog gospodarstva. Isto je i za neformalno

obrazovanje za dizanje vještina i kompetencija ljudi. Time bi se povećala razina obrazovanja lokalnog

stanovništva te paralelno njihove vještine i kompetencije. S povećanjem razine obrazovanja povećava se

zaposlenost, a napredak u povećanju stope zapošljavanja pomaže smanjenju siromaštva čime se povećava

kvaliteta života.

33

Ekonomska okolina

EKONOMSKA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Mogućnosti za privlačenje investitora Poslovne zone Relativna dostupnost financijskih izvora Postoji LAG Gorski kotar radi privlačenja LEADER sredstava za ruralni razvoj Postoji podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva Niske cijene nekretnina i poljoprivrednog zemljišta Mogućnost otkupa zemljišta Uključivanje u Udrugu za brdsko – planinsko područje Euromontana

Visoka stopa nezaposlenosti Slaba kupovna moć Utjecaj krize – rizik nedostatka talenata i ideja Krhka situacija u financijskom sustavu Negativni efekti privatizacije Nedostatna financijska sredstva za pokretanje novih investicija Nepripremljenost poljoprivrednih subjekata za korištenje EU fondova

Ekonomska kriza i recesija koja je zahvatila Hrvatsku, naročito je pogodila i ovo područje, a posebno male i

srednje poduzetnike. Negativni ekonomski faktori do izražaja su došli kroz devastirano gospodarstvo i neefikasno

provedenu tranziciju gospodarskih subjekata.

Zadatak da se na ovom području osigura budući ekonomski rast zbog utjecaja krize sada je puno teži. U

financijskom sustavu se osjeti krhka situacija koja usporava oporavak, a također zbog krize postoji rizik od

gubitka investicijskih planova, talenata i ideja. No, da bi se situacija poboljšala potrebno je ukazati na snage

ovog područja. Uz dobar položaj, povoljan okoliš i gostoljubivost domaćih ljudi ovo područje je idealno za ruralni

razvoj, odnosno razvoj poduzetništva.

34

Politička okolina

POLITIČKA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Parlamentarna demokracija Povoljne prilike za regionalnu i nacionalnu suradnju Suradnja s lokalnom zajednicom

Oštri uvjeti privređivanja koje nameće EU Učestala promjena propisa – usklađivanje regulative s EU Centralizacija pravosudnih tijela – preseljenje –sudskih nadležnosti u veća središta

Budući da se bliži ulazak u EU i ovo područje morat će se prilagoditi politici EU, tj. stvaranju industrijske politike

koja će nuditi najbolje okruženje za održavanje i razvoj snažne i konkurentne industrijske baze, te poticati

prijelaz proizvodnih sektora na učinkovitije korištenje energije i resursa. Također, zakonska regulativa morat će

se prilagoditi standardima EU.

Tehnološka okolina

TEHNOLOŠKA OKOLINA

Pozitivne strane Negativne strane

Zainteresiranost mlađeg dijela stanovništva za primjenu informatičke tehnologije Dostupnost obrazovnih institucija – mogućnost usavršavanja znanja u većim gradovima

Sporo uvođenje informatičke tehnologije Loša informiranost o novim proizvodnim tehnologijama Zastarjelost kapaciteta za smještaj i prehranu turista Infrastrukturni problem - neadekvatna odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, neadekvatno gospodarenje otpadom Nedovoljna informiranost o korištenju zelene tehnologije

35

Budući da je na ovom području postojeća tehnologija zastarjela, a nova tehnologija slabije dostupna potrebno je

organizirati edukacijske seminare kako bi se podigla razina znanja o inovacijama i omogućio lakši pristup

korištenja istih.

Ocjena pojedinih elemenata PEST analize

Kako bismo bolje shvatili brojčane ocijenjene vrijednosti iz PEST analize svakog područja, obrazložit će se kratko

kako slijedi:

Snaga okoline izražena je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem

1, a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a ukoliko djeluje kao prilika

ima predznak plus (+).

Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 0 – 10 gdje je beznačajanost

izražena nulom, a iznimna značajanost brojem 10. Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih

okolina dobivena je umnoškom snaga i značaja utjecaja. Podsume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena

pojedinih čimbenika unutar određene okoline.

Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je +150, a maksimalno negativni učinak -150. Pozitivan predznak

govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat

govori o destimulirajućem utjecaju okoline.

Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici. Pozitivne ocjene odnosno snage dobivene

su za socijalnu, ekonomsku i političku okolinu, dok negativna ocjena odnosno prijetnja izražena je za tehnološku

okolinu. Ukupna ocjena je da je okolina destimulirajuća s minimalnim negativnim učinkom (-12) radi jačeg

utjecaja na tehnološku okolinu. To je znak da treba više projekata usmjeriti na inovacije, nove tehnologije,

obrazovanje i time snažniji razvoj poduzetništva.

36

Tablica 1 : Ocjena svakog segmenta okoline PEST analize

SEGMENT OKOLINE

SNAGA ZNAČAJ UTJECAJA

UKUPNA OCJENA

SOC

IJA

LNA

O

KO

LIN

A Svijest o značenju okoliša 4 9 36

Gostoljubivost 4 8 40

Inicijativa za vlastiti razvoj -3 7 -21

Podsuma 55

EKO

NO

MSK

AO

KO

LIN

A Stopa nezaposlenosti -4 9 -36

Naklonost stranih investitora 3 7 21

Utjecaj krize -5 8 -40

Podsuma -55

PO

LITI

ČK

A

OK

OLI

NA

Priključivanje EU +5 8 40

Efikasnost zakonodavstva -4 9 -36

Suradnja s lokalnom zajednicom

+4 8 40

Podsuma 44

TEH

NO

LOLO

ŠK

A O

KO

LIN

A

Kvaliteta visokog školstva -4 10 -40

Dostupnost novih tehnologija -2 8 -16

Podsuma -56

Suma

-12

5. Strategija razvoja Grada Vrbovskog

5.1. Kratki osvrt do 2013. godine

U cilju definiranja budućeg razvoja potrebno je voditi računa o strateškim dokumentima više razine kako bi ovaj

strateški dokument bio utemeljen u osnovim premisama na njima. No, kako u ovom trenutku na nacionalnoj

razini nema novog strateškog dokumenta za razdoblje 2014.-2020. godine te metodologije izrade iste, koristit će

se smjernice date u EU Strategiji 2020 i postojeće strategije za navedeno razdoblje nacionalne razine koje su

donijete. Inače, gotovo svako resorno ministarstvo ima zadaću donijeti strategiju sektora kojeg pokriva.

37

2013. godinu obilježi će nekoliko događanja koja će značajno utjecati na sve lokalne dionike: provedba lokalnih

izbora, Republika Hrvatska će pristupiti u punopravno članstvo EU, a započet će procesi izrade novih strateških

dokumenata na nacionalnoj razini koji se odnose na regionalni razvoj. Za jedinice lokalne samouprave ne

očekuju se velike promjene u razvoju budući neće biti velikih mogućnosti iznalaženja novih izvora financiranja

projekata. To su procesi koji će trajati nekoliko mjeseci da bi se završili u toj kalendarskoj godini. Očekuje se tek u

2014. godini veći zamašaj razvojnih procesa.

Ukratko, cilj ovog PUR-a je dati odrednice budućeg djelovanja kako bi se podigao gospodarski razvoj područja

grada Vrbovskog i konkurentna sposobnost gospodarskih subjekata te time polučili bolji pokazatelji razvoja

samog područja i doprinjeli razvoju Županije i RH.

5.2. Kratki osvrt na dokument EUROPA 2020

Svrha strategije Europa 2020 je ostvarivanje pametnog, održivog i uključivog rasta tj. održiva budućnost

europskih zemalja članica EU. Pametni rast koji se temelji na razvijanju ekonomije uz korištenje znanja i

inovacija. Održiv rast koji promiče ekonomiju učinkovitijeg iskorištavanja resursa, osvješteniji i konkurentniji

pristup rješavanju problema. Uključiv rast koji njeguje ekonomiju sa visokom stopom zaposlenosti pridonoseći

društvenoj i teritorijalnoj povezanosti.

Globalni rast otvorit će nove mogućnosti za europske izvoznike te konkurentni pristup ključnim uvozima.

Ulaskom u EU i sudjelovanjem u otvorenim tržištima širom svijeta, Hrvatska pridonosi poticanju rasta europske

ekonomske politike kroz koordinaciju trgovinske i međunarodne makroekonomske politike, ali i vanjske aspekte

naše unutarnje politike (energetika, transport, poljoprivreda, istraživanje, razvoj).

Europsko vijeće predlaže pet mjerljivih EU ciljeva za 2020. koji će biti pretvoreni u nacionalne ciljeve za:

zapošljavanje, istraživanje i inovacije, klimatske promjene i energetiku, obrazovanje i rješavanje pitanja

siromaštva, te pri tome zastupa Kohezijsku politiku.

38

S obzirom da još uvijek nije donešena Nacionalna strategija do 2020. godine koja obuhvaća ostvarenje

nacionalnih ciljeva i ekonomskog razvoja, oslanjamo se na EU strategiju 2020 u kojoj su iskazani prioriteti, glavni

ciljevi i sedam predvodničkih inicijativa unutar prioritetnih tema.

6. Vizija

Vizija na latinskome visio - predstavlja pojavu, prikaz, misao. Kao prva komponenta strategijskog upravljanja

znači „predodžbu, odnosno zamisao, osobito nekog budućeg stanja ili događaja“.8

Vizija je sažeti prikaz budućeg željenog stanja na području grada Vrbovskog, a treba pružiti odgovor na pitanje

gdje vidimo našu situaciju u roku od 3 – 10 godina. Vizija se tako pojavljuje kao polazište i odredište u procesu

strateškog planiranja i u implementaciji strateškog plana, smjer i putokaz kojim putem treba krenuti, da bi se u

definiranom vremenskom razdoblju stiglo na odredište. Budući se predlaže i projekcija razvoja do 2020. godine,

vizija će sažeti prikaz budućeg željenog stanja do navedenog razdoblja.

Snage i prilike iz SWOT analize treba koristiti, a slabosti i prijetnje otklanjati. Samo tako Grad će ostvariti krajnji

cilj svojeg razvoja – viziju.

Vizija razvoja za područje grada Vrbovskog usmjerena je prema ruralnom razvoju koji se temelji na povoljnom

geografskom i geoprometnom položaju, bogatim i raznolikim prirodnim resursima, krajobraznoj i biološkoj

raznolikosti, te atraktivnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Rješenje trenutnog stanja na ovom području, Grad

Vrbovsko vidi u udruživanju javnog i privatnog sektora, pokretanju obiteljskih imanja – poticanje poljoprivrede i

stočarstva, a time i pojavu domaćih proizvoda na tržištu te u razvoju seoskog , sportskog i ribolovnog turizma.

Dakle, prijedlog vizije budućeg razvoja na području grada Vrbovskog do 2020. godine je:

Težiti ispunjenju osnaživanja održivog razvoja i gospodarstva kroz razvoj poljoprivrede, zimskog i ruralnog

turizma te malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom brigu o standardu stanovništva.

8 Buble, M. ibid., str. 58

39

Iz navedene vizije proizlaze strateški ciljevi, prioriteti i mjere.

Postavljena su tri strateška cilja, s prioritetima i mjerama koji navode rješenja za izradu razvojnih projekata koji

se trebaju provoditi kako bi mogli pratiti njihove rezultate i mjeriti njihovu efikasnost i efektivnost. Oni počivaju

na raznovrsnosti, dovoljnosti i vrijednosti vlastitih resursa predmetnog područja, upućuju na potrebu

pronalaženja mogućnosti i načina za njihovu tržišnu orijentiranost. Sve u cilju ostvarenja veće dodane

vrijednosti, gospodarskog rasta, razvoja i zapošljavanja te time povećavanje društvenog i životnog standarda.

6.1. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

Grafički prikaz predloženih strateških ciljeva daje se u nastavku kao i njihov opis.

Grafički prikaz 3: Strateški ciljevi

Održivi razvoj

Od

Strateški cilj 1: Održivi razvoj Održivi razvoj zahtijeva nov način razmišljanja temeljen na dogovorenim vrijednostima demokratskog društva.

Samo informirani i educirani dionici i građani mogu odgovorno odlučivati o održivom razvoju svog područja.

Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez

STRATEŠKI

CILJEVI

Održivi razvoj

Zaštita okoliša

Energetika

40

štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.9

Razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim

devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Tri su sastavnice održivog razvoja: gospodarstvo, okoliš i društvo. Stoga je

održavanje ravnoteže između ljudske potrebe za poboljšanjem kvalitete življenja i blagostanja te očuvanja

prirodnih izvora i ekosustava važno za buduće generacije.

Strateški cilj 2: Zaštita okoliša Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša,

sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije

nastanka štete. Zaštita okoliša smatra se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim problemom kojemu se mora

pristupati holistički želimo li postići i sačuvati kvalitetu života za nas same, kao i za generacije koje dolaze.

Politika zaštite okoliša pojavila se kao odgovor na lokalne probleme naročito u zaštiti voda, šuma i

gospodarenjem otpadom.

Strateški cilj 3. Energetika Energetika je privredna djelatnost koja se bavi proučavanjem i iskorištavanjem različitih izvora energije te

njezinom proizvodnjom. Energetika je bitna za razvoj čitavog društva pa je suvremeni gospodarski razvoj neke

zemlje zavisi od raspoloživih izvora energije, njihove iskorištenosti i primjene u proizvodnji i potrošnji. Obzirom

na vrlo malo učešće obnovljivih izvora energije, nastoji se razviti na području Vrbovskog onih koji postoje kao

prirodni resursi: biomasa, sunce i voda. Pažljivim korištenjem postoji sve veća potreba za energetskom

učinkovitošću na svim područjima primjene.

Slijedi opis prioriteta i mjera.

Prioriteti 1. strateškog cilja:

1. Razvoj poljoprivrede Jedna od karakteristika područja Vrbovskog je razvoj, kao i demografska stagnacija i depopulacija. To je

karakteristika prije svega Gorskog kotara, odnosno cijelog ruralnog područja. Cilj je ovog prioriteta potaknuti

prije svega gospodarske aktivnosti koje će domicilnom stanovništvu omogućiti samozapošljavanje i zapošljavanje

9 Lidija Pavić Rogošić: Održivi razvoj, Odraz, 2010.

41

putem revitalizacije poljoprivrednih djelatnosti uz prethodno okrupljavanje zemljišta te naročito uzgoja

poljoprivrednih kultura i proizvodnje te stočarstva. Naglasak se stavlja na primjenu ekoloških programa čime se

postižu dodane vrijednosti ovih djelatnosti. Potreba za udruživanjem poduzetnika doprinosi jačanju njihove

konkurentne sposobnosti. Sve to se postiže ako usmjerimo napore na dizanju svijesti stanovništva i poduzetnika

na potrebi njihove edukacije i omogućavanje uvida u iznalaženju raznih potpora.

2. Razvoj turizma Turizam objedinjava više gospodarskih i drugih sektora te se putem stvaranja turističke destinacije doprinosi

snažnijem razvoju područja. Poljoprivreda, poduzetništvo, sport i rekreacije, informatičke djelatnosti i drugo

doprinosi stvaranju boljih turističkih proizvoda u kvalitativnom i kvantitatinom pogledu. Segmentacijom turizma,

seoski, naturalni, vjerski, zimski, eko itd. omogućujemo koirštenje i promociju kulturne i prirodne baštine i

njihovo očuvanje. No, bez kvalitetnih smještajnih kapaciteta neće se moći polučiti navedeno. Drugačijim

pristupom razvoja turizma odnosno zajedničkoj prezentaciji potencijala turističke ponude: baštine, smještajnih

kapaciteta i lokalnih proizvoda na tržištu vidljiva je kroz udruživanje turističkih dionika i njihov zajednički nastup

cjelokupne destinacije na turističkom tržištu.

3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva Značaj malog i srednjeg poduzetništva, odnosno malih i srednjih gospodarskih subjekata ogleda se u ukupnom

broju poduzetnika i predstavljaju snažan generator razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Ovaj prioritet ima za

cilj stvoriti povoljno okruženje za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva razvijajući pozitivnu

„poduzetničku klimu“, osiguravajući infrastrukturne uvjete kroz razvoj potpornih insitucija, poslovnih zona;

osigurati financijski izvore poduzetničkih inicijativa uz savjetodavne, potporne i informativne servise za

poduzetnike, osigurati kvalitetnu radnu snagu na tržištu rada. Dostupnost izvora financiranja treba doprinjeti

razvoju i rastu gospodrskih subjekata te dodatno uključiti pomaganje ciljanih grupa poduzetnika kao što su

mladi, žene, invalidi, nezaposleni.

Sve to zajedno opet pomaže privlačenju investitora kako bi polučili ulazak svježeg kapitala, novom zapošljavanju,

inovacijama i drugog.

4. Ljudski potencijal

Kroz ovaj se prioritet nastoji osigurati infrastrukturne i programske okvire koji će omougćiti jačanje ljudskog

potencijala putem kvalitetnog i dostupnog obrazovanja. Podizanje sveukupnih znanja i vještina stanovnika znači

podizanje njihovih mogućnosti zapošljavanja i razvoja karijere te je jedno od sredstava koja pomažu suzbijanju

42

siromaštva i socijalne isključenosti. Zbog toga je nužno osigurati kvalitetno obrazovanje, koje će biti dostupno

svima.

Slijedi opis mjera.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda OPIS MJERE Neriješeni imovinsko-pravni odnosi jedna su od većih prepreka bržem razvoju gospodarstva i privlačenju investitora na ovo područje koje obiluje rascjepkanim srednje velikim zemljišnim posjedima uglavnom namjenjenim razvoju lokalnog gospodarstva, koja se zbog nepopularnog trenda bavljenja poljoprivredom zapuštaju, uslijed čega nastaju neplodna zemljišta. Prema dosadašnjim saznanjima jedan od uvjeta koji postavljaju ozbiljniji domaći i strani ulagači su poljoprivredne površine iznad 40ha u cilju pokretanja velikog uzgoja poljoprivrednih kultura i proizvodnje. Okrupnjavanjem zemljišnih posjeda te uz privlačne uvjete sufinanciranja pokretanja gospodarstava na ovom području potaknulo bi se zapošljavanje lokalnog stanovništva, proizvodnja i plasiranje domaćih proizvoda na domaće i strano tržište, te razvoj turizma.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane OPIS MJERE Cilj ove mjere je poticanje tradicijske i ekološke poljoprivrede i bavljenja stočarstvom kojom se detaljnim planiranjem nastoji ublažiti štetne utjecaje urbanizacije i izgradnje infrastrukture. Za nastavak provođenja mjera koje se odnose na gospodarski razvoj ovog područja potrebno je iskoristiti postojeće potencijale kroz okrupnjavanje zemljišnih posjeda, stalnu edukaciju i provedbu programa razvitka poljoprivrede, poticanjem i razvojem gospodarskih subjekata kao prepoznatljivih nosioca proizvodnje. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane je vrlo važna i sa stajališta očuvanja krajobrazne i biološke raznolikosti.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača OPIS MJERE Cilj ove mjere je daljnje podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača koji se okupljaju u LAG-u, suradnje lokalnih institucija sa Centrom za brdsko-planinsku poljoprivredu, održavanje seminara i radionica koje poljoprivrednim proizvođačima pomažu u realizaciji ideja i inovacija, te zajedničkim snagama prezentiraju svoje proizvode na domaćem i stranom tržištu. Poticanjem razvoja poljoprivrednog sektora potiče se i razvoj ruralnog turizma i eko sela.

43

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE MJERA 1.1.4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi OPIS MJERA Ulaskom u EU 2013. godine RH postaje njezinom punopravnom članicom, a time i korisnica programa potpora za projekte u poljoprivredi. Korištenjem LEADER programa u potpunosti potiče se zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima, izjednačava se kvaliteta života u urbanim i ruralnim sredinama, povećava se konkuretnost proizvodnje i stvara veći dohodak poljoprivrednih proizvođača. U skladu sa ostvarivanjem tog cilja potrebno je stvoriti dobar temelj za korištenje EU fondova – Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond pri čemu je potrebna stalna edukacija stanovništva o mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET B. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.B.1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela OPIS MJERA Za razvoj turizma potrebno je riješiti imovinsko pravne odnose i status turističkog zemljišta, izraditi akcijske planove i programe razvoja turističkih destinacija, poticati udruživanje turističkih djelatnosti i zajednički nastup na tržištu. Ciljevi su usmjereni na vrednovanje prirodne i kulturne baštine, njegovanje tradicije i običaja, podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta i stvaranje konkuretnosti turističkog proizvoda. U cilju razvoja zimskog turizma potrebno je rješavanje prometne infrastrukture i održavanje prometnica.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine OPIS MJERA U cilju očuvanja prirodne i kulturne baštine potrebno je posvetiti pažnju upravljanju kulturnim dobrima putem osmišljenog programa sanacije stvarajući time nove sadržaje u proširenju turističke ponude i produživanju sezone. Također od velike važnosti je i angažman lokalne samouprave koji će programski i financijski pratiti brojne udruge, njihov rad i zalaganje, programe i događanja koji doprinose bogatstvu sadržaja u području kulture. Potrebno je osnivanje institucija koje se bave programima istraživanja i zaštite prirodne i kulturne baštine.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta OPIS MJERA Cilj ove mjere je produženje turističke sezone kroz povećanje broja i iskorištenosti smještajnih kapaciteta više kategorije. Javlja se potreba za rekonstrukcijom obiteljskih kuća i imanja zadržavajući pri tome goranski način gradnje i uređenja. Uz nezaobilaznu i prepoznatljivu gastro ponudu, razvijanje prometne povezanosti, kvalitetan smještaj, a time i promociju atraktivnih turističkih lokacija uspjeh u turizmu je zagarantiran.

44

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu OPIS MJERA Ubrzan razvoj turizma i grupna prezentacija turističke ponude smještajnih kapaciteta i lokalnih proizvoda na tržištu vidljiva je kroz udruživanje turističkih dionika i njihov zajednički nastup u javnosti. Zastupljenost svih turističkih djelatnosti na jednom mjestu je prednost. Jasna vizija razvoja zimskog i ruralnog turizma, snažna promocija goranskog kraja, dostupnost informacija i oglašavanje na domaćem i stranom tržištu, privlačenje domaćih i stranih ulagača novim programima i projektima, međunarodna i nacionalna suradnja - samo su neke od prednosti koje nudi poslovanje unutar grupe.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA MJERA 1.2.5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu OPIS MJERA U cilju razvoja turizma i ruralnog područja potrebno je educirati stanovnike o mogućnotima korištenja potpora za projekte u turizmu što se najviše odnosi na privatni smještaj. Time se povećava kvaliteta i kvantiteta smještajnih kapaciteta na području grada Vrbovskog i Gorskog kotara. Jednako tako, treba razvijati razne turističke proizvode i usluge koje će doprinijeti turističke ponude.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje OPIS MJERA Cilj ove mjere je daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture, razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje, dobro pripremljena marketinška promocija zona, privlačenje zainteresiranih poduzetnika i ulagača. Velika pažnja posvećena je marketinškom planu i analizi ciljanih grupa potencijalnih korisnika u široj regiji koja obuhvaća susjedne županije i inozemstvo.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima OPIS MJERA Cilj je povećanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima kroz medije, info centre i edukaciju o načinu realizacije poduzetničke ideje te o mogućnostima financiranja u kojima se nudi korištenje postojećih i novih kreditnih linija, koordinacija postojećih nacionalnih i međunarodnih fondova. Dostupnost informacija i financijskih instrumenata rezultirati će većim zapošljavanjem, ostvarenjem poduzetničkih ideja te primjenom novih i unaprijeđenih tehnologija i proizvodnih procesa.

45

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača OPIS MJERA Cilj ove mjere je koordiniran proces kroz koji se vrši promocija područja grada Vrbovskog stavljajući u prvi plan prednosti i kvalitete ovog kraja. Uz dobro razrađene programe i projekte u cilju osiguravanja prepoznatljivosti te postavljanje marketinškog plana koji ciljano privlači domaće i strane investitore, područje grada Vrbovskog ima velike predispozicije za gospodarski razvoj.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA MJERA 1.3.4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada OPIS MJERA Cilj ove mjere je povećanje realizacije poduzetničkih ideja, olakšavanje pokretanja posla, postizanje veće zapošljivosti i samozapošljivosti na ovom području. Realizacija ove mjere moguća je kroz nastavak postojećih i novih programa namjenjenim teže zapošljivim društvenim skupinama. Cilj je razvoj postojećih i osnivanje potpornih institucija za razvoj poduzetništva, uvođenje programa potpore poduzetnicima, jačanje rada i povezanosti sa državnim institucijama i međunarodnim organizacijama, razmjena iskustava, privlačenje investitora.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL MJERA 1.4.1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada OPIS MJERA Jedan od problema ovog kraja je i problem nezaposlenosti koji je najviše vidljiv u već prepoznatim društvenim skupinama kao što su neobrazovani, nezaposleni sa srednjom školom, mladi sa visokim obrazovanjem i žene. Potrebno je realno ispitivanje tržišta rada i radne snage kako bi se smanjila trenutna nezaposlenost, poticanje jačanja suradnje institucija vezanih za područje zapošljavanja, obrazovanja i poduzetništva, realizacija postojećih i novih programa za zapošljavanje.

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL MJERA 1.4.2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo OPIS MJERA Putem formalnog i neformalnog obrazovanja jačaju se ljudski potencijali kojima se postiže kvaliteta radne snage u vještinama i kompetencija za daljnji razvoj gospodarskih sektora te stvaranje novih, zajedničkih proizvoda i usluga. Realizacija ove mjere zamišljena je kroz jačanje i stvaranje novog zapošljavanja, snažan zajednički marketinški nastup, izradu mjera potrebnih za razvoj klastera, koordinacija lokalnih, nacionalnih i regionalnih programa vezanih za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo.

46

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL MJERA 1.4.3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih OPIS MJERA Cilj je unaprijeđenje odnosa između poduzetnika, regionalnih, lokalnih i obrazovnih institucija koji rade na programima razvoja poduzetničke infrastrukture (financiranje, potporne institucije, neformalno obrazovanje, poslovne zone i dr.). Važni su osmišljeni programi poduzetničkih inicijativa, poslovanja poduzetnika, poboljšanje razine tehničko-tehnološke opremljenosti, uravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada te ostalo. Prioriteti 2. strateškog cilja:

1. Zaštita voda

Danas je voda jedan od najvažnijih strateških resursa. Stoga zaštita i očuvanje izvora, razvoj infrasturkture i korištenje su područja na kojima je prvenstveno potrebno djelovati. Nadziranje zaštite i razina ljudske svijesti u gospodarenju vodama, zaštiti izvora i podzemnih voda od zagađenja i adekvatna izgradnja infrasturkture za vodoopskrbu i odvodnju te pročišćavanje voda vrlo su važne aktivnosti.

2. Zaštita šuma Gorski kotar je bogat šumama te čini jedan od značajnijih njegovih resursa. Gospodarenje i očuvanje tog kvalitetnog prirodnog resursa su determinirajuće u očuvanju okoliša općenito kao i njegova eksploatacija.

3. Gospodarenje otpadom U sve bržem razvoju suočeni smo s velikom količinom otpada. Stoga uspostava sustava za gospodarenjem otpadom podrazumijeva provođenje programa i projekata usmjerenih na selektino prikupljanje i selekciju otpada. U tom cilju edukacija stanovništva je vrlo važna jer oni postaju dio sustava samog gospodarenja. Sanacija postojećih deponija otpada omogućuje bolju zaštitu okoliša.

Slijedi opis mjera:

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u gospodarenju vodama OPIS MJERA Cilj je podizanje svijesti stanovništva o važnosti očuvanja okoliša i gospodarenja vodama, stvaranje stava o tome da je investicija u okoliš i prirodu dugoročna i najisplativija investicija. Stalnim obrazovanjem stanovništva i gospodarstvenika o održivom razvoju kroz organiziranje tribina, uključivanjem tema o zaštiti okoliša u nastavne planove i programe može se unaprijediti i održati kvaliteta vode u prirodi.

47

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja OPIS MJERA Kako bi se zaštitili izvori i podzemne vode od zagađenja potrebna je izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja koja se nalaze na područjima neposrednog utjecaja na izvore vode za piće. Također potreban je nadzor nad potencijalnim izvorima onečišćenja voda za piće, te praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda i zdravstvene ispravnosti zbog neprestanog ispiranja i vodopropusnosti tla. O svemu tome potrebno je informirati javnost i provoditi edukaciju o važnosti zaštite vode.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom OPIS MJERA Trenutno postoji veći broj malih sustava koje bi trebalo povezati u jedinstveni vodoopskrbni sustav te time postići cjelokupnu pokrivenost vodoopskrbom na području grada Vrbovskog. Time bi se i gubitci vode sveli na minimum (20%) te bi se osigurala količina i kvaliteta vode za piće na ovom području i uspostavilo učinkovitije obavljanje djelatnosti.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA MJERA 2.1.4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda OPIS MJERA Važno je spomenuti da razvoj sustava odvodnje nije pratio razvoj sustava vodoopskrbe te dolazi do neujednačenosti i poteškoća u funkcioniranju sustava u cjelini. Potrebno je povećati priključenost kućanstava na sustav odvodnje na 75%, izgraditi ih prvenstveno u zonama zaštite izvorišta za piće, dovršiti započete sustave i izgraditi uređaje za pročišćavanje, izvršavati praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda i zdravstvene ispravnosti vode za piće.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 2. ZAŠTITA ŠUMA MJERA 2.2.1. GOSPODARENJE ŠUMAMA OPIS MJERE Temeljno načelo hrvatskoga šumarstva je gospodarenje šumama s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. U goranskim šumama se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućuju takav način gospodarenja. Izvana gledano, čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva kao i u regularnim šumama.

48

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3. GOSPODARENJE OTPADOM MJERA 2.3.1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom (edukacija stanovništva) OPIS MJERA Uspostava sustava za gospodarenjem otpadom podrazumijeva provođenje programa i projekata usmjerenih na selektino prikupljanje i selekciju otpada. Edukacija stanovništva je važna kada se radi o postavljanju novog sustava za gospodarenje otpadom. Važno je upoznati stanovništvo sa postojećim i mogućim problemima koje mogu stvoriti divlja odlagališta u prirodi npr. procjeđivanja štetnih tvari u tlo u kišnim razdobljima gdje postoji mogućnost onečišćenja podzemnih voda i tokova ili tijekom sušnih razdoblja gdje dolazi do onečišćenja zraka i širenja nesnosnog smrada. Upravo zbog toga nužna je sanacija divljih odlagališta i izgradnja centralne zone za gospodarenje otpadom i reciklažnih dvorišta.

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 3. GOSPODARENJE OTPADOM MJERA 2.3.2. Sanacija postojećih odlagališta OPIS MJERA Cilj je uspostaviti novi sustav gospodarenja otpadom i to izgradnjom centralne zone, transfer stanice, reciklažnih dvorišta i sl., sanirati divlja odlagališta i postojeća odlagališta komunalnog otpada. Potrebno je provesti evidenciju otpada, izvršiti provjeru da li su odlagališta pravilno označena i ograđena, prekrivena inertnim materijalom. Komunalna društva stavljaju naglasak na pripremu dokumentacije za sanaciju i imovinsko-pravnu pripremu zemljišta, a sve u svrhu ishođenja potrebnih dozvola za sanaciju.

Prioriteti 3. strateškog cilja:

1. Obnovljivi izvori energije Obnovljiva energija se dobiva iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju, a u svojim različitim oblicima dobiva se direktno iz Sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. Cilj je smanjiti štetne emisije plinova u zraku koristeći obnovljive izvore te povećati njihov udio u energetici. Resurs područja Vrbovskog je voda pa se mini protočnim elektrocentralama može dobiti električna energija za potrebe prvenstveno stanovništva. Potenacijal drvne mase omogućuje pokretanje bio energana. Snagom sunca omogućava se primjena solarne energije opet prvenstveno za domaćinstva. Stoga promicanjem i poticanjem održivog energetskog razvitka kroz nastajanje lokalnih energetskih sustava koji će se u najvećoj mjeri oslanjati na obnovljive izvore energije vode, sunca i biomase trega racionalno koristiti električna energija putem energetske učinkovitosti svih sustava. Slijedi opis mjera.

49

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale OPIS MJERA Cilj je smanjenje udjela fosilnih izvora energije uz povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Promoviranjem i podržavanjem racionalnog korištenja energije dolazi do smanjivanja gubitka energije u transformacijama, udjela potrošnje energije u proizvodnji te racionalnog korištenja energije u institucijama i kućanstvima.

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.2. Biomasa OPIS MJERA Biomasa je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom na području grada Vrbovskog, no prije bilo kakvih razmatranja i projektiranja energetskih sustava potrebno je napraviti temeljno istraživanje potencijala drvne mase šumskih i nešumskih područja i procjenu sadnje brzorastućih autohtonih stabala kao potencijalne sirovine.

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.3. Solarna energija OPIS MJERA Povoljni insolacijski i klimatski uvjeti na ovom području navode na ozbiljno promišljanje o korištenju Sunca kao obnovljivog izvora energije. Javljaju se kao pozitivni preduvjeti za izgradnju solarnih elektrana i korištenje sunčeve energije za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima. Jedan je od najznačajnijih načina je pretvorba energije Sunca u električnu energiju u fotonaponskim sustavima.

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE MJERA 3.1.4. Energetska učinkovitost OPIS MJERA Promicanjem održivog energetskog razvitka kroz nastajanje lokalnih energetskih sustava koji će se u najvećoj mjeri oslanjati na obnovljive izvore energije vode, sunca i biomase te time racionalno koristiti električna energija predstavljat će velik pomak za ovo područje promatrajući situaciju sa ekonomske strane. Za ostvarenje ovog clja potrebno je jačanje kapaciteta za korištenje obnovljivih izvora, projekti vezani za energetsku učinkovitost, financijsko podržavanje inicijative javnog, privatnog i civilnog sektora iz područja energetike te neprestano podizanje svijesti stanovništva o načinu korištenja ovih izvora energije.

U nastavku je tablični prikaz strateških ciljeva, prioriteta i mjera.

50

Tablica 2: Strateški ciljevi, prioriteti i mjere

STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ

PRIORITETI MJERE

1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE 1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda

2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane

3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi

2. RAZVOJ TURIZMA 1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela

2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine

3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta

4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu

5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu

3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA

1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje

2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima

3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača

4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada

4. LJUDSKI POTENCIJAL

1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada

2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo

3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih

51

STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITETI MJERE

1. ZAŠTITA VODA 1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u

gospodarenju vodama

2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja

3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu

vodom

4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda

2. ZAŠTITA ŠUMA 1. Gospodarenje šumama

3. GOSPODARENJE OTPADOM 1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom

(edukacija stanovništva)

2. Sanacija postojećih odlagališta

STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA

PRIORITETI MJERE

1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini

protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik

2. Biomasa

3. Solarna energija

4. Energetska učinkovitost

52

6.2. Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta EUROPE 202010 sa strateškim ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog do 2020. godine

Europska komisija predlaže pet mjerivih EU ciljeva za 2020. koji će usmjeriti proces i biti pretvoreni u nacionalne

ciljeve: za zapošljavanje; za istraživanje i inovacije; za klimatske promjene i energetiku; za obrazovanje; i za

borbu protiv siromaštva.

Strategija Europa 2020 donosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće i predlaže tri prioriteta

koji se međusobno nadopunjuju te predstavlja sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u

okviru svake prioritetne teme. Tih sedam glavnih inicijativa obvezivati će i EU i države članice. Instrumenti na

razini EU, prvenstveno jedinstveno tržište, financijske poluge i sredstva vanjske politike, bit će u potpunosti

mobilizirani u svrhu rješavanja problema uskih grla i ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020. Kako bismo

mogli pratiti utemeljnost prijedlog strateških ciljeva, prioriteta i mjera iz PUR-a s postavljenim ciljevima EU

Strategije 2020, izradili smo tablični prikaz kako slijedi:

Tablica 3 : Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta STRATEGIJE EUROPA 2020 sa strateškim ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog do 2020.

EUROPA 2020 PLAN RAZVOJA GRADA VRBOVSKOG DO 2020

TRI PRIORITETA

Pametan rast - razvoj ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji

Cilj ovog prioriteta je prihvaćanje novih znanja i tehnologija od strane poslovnih subjekata i radne snage ovisno o stupnju obrazovanosti i stručnom usavršavanju. U svrhu ostvarivanja ovog cilja potrebno je analizirati potrebe gospodarstva, razvijati nove proizvode i primjenu novih tehnologija, unaprijediti korištenje informacijskih tehnologija u poslovnom komuniciranju i poslovanju, poticati medijske kampanje kojima će se podizati svijest javnosti o svim aspektima inovacija i istraživanja.

Uključiv rast – poticanje visoke stope zaposlenosti; rezultat je ekonomska, socijalna i teritorijalna povezanost

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva na ovom području predstavlja snažan generator razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Cilj je stvoriti povoljno okruženje razvijajući pozitivnu atmosferu među sposobno radnim stanovništvom,

10 EUROPE 2020, A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Commision, 2010.

53

osiguravajući infrastrukturne uvjete kroz razvoj poslovnih zona, osiguravanje savjetodavnih, potpornih i informativnih servisa za poduzetnike koji uključuju vodstvo i podršku na područjima marketinga, menadžmenta i ostalih profesionalnih i komercijalnih servisa.

Održiv rast – učinkovito iskorištavanje prirodnih resursa, zelenija i konkurentnija ekonomija

Ljudska osvještenost o očuvanju okoliša i gospodarenju vodama je vrlo bitna kada se govori o zelenoj i konkurentnijoj ekonomiji ovog područja koja obiluje zasada nedovoljno iskorištenim prirodnim resursima. U svrhu ostvarivanja ovog prioriteta potrebno je kroz organiziranje tribina, uključivanjem tema o zaštiti okoliša u nastavne programe, edukaciju o važnosti zaštite vode i drugih prirodnih resursa, praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda svakodnevno pružati informacije upoznavajući stanovništvo sa trenutnim stanjem razine očuvanosti okoliša.

GLAVNI CILJEVI

1. Održivi razvoj – razvoj poljoprivrede, turizma, malog i srednjeg poduzetništva i korištenje ljudskog potencijala 2. Zaštita okoliša – zaštita voda, šuma i gospodarenje otpadom 3. Energetika – obnovljivi izvori energije

75% populacije trebalo bi biti zaposleno u dobi između 20-64 godina

Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorsko-goranske županije 2010.-2013. nastojanja su za povećanjem zaposlenosti

3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj Cilj koji je teško dostižan, ne samo na ovom području, već u cijeloj Hrvatskoj

Ispunjenje klimatsko-energetskih ciljeva – povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju

Sukladno smjernicama nacionalnih i županijskih strategija zaštite okoliša

Rano napuštanje školovanja trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40% trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja

Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorsko-goranske županije 2010.-2013. nastojanja su za povećanjem razine obrazovanja

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva

Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorsko-goranske županije 2010.-2013. nastojanja su za povećanjem zaposlenosti

INICIJATIVA - PRIORITETNE TEME

,,Unija inovacija'' – financiranje istraživanja i inovacija – stvaranje ekonomskog rasta i radnih mjesta

Strateški cilj 1, 4. prioritet

54

,, Mladi u pokretu '' – povećanje učinka obrazovnih sustava i olakšan ulazak mladih na tržište rada

Strateški cilj 1, 4. prioritet, mjera 1. Analiza tržišta rada te prilagođavanje upisne kvote u obrazovne ustanove prema dobivenim rezultatima, stvaranje organizacija i zaklada koje djeluju za opće dobro, poticanje volonterstva, pravo na pristup informacijama vezane za obrazovanje i tržište rada, razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva

,,Digitalni program za Europu'' – prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke

Korištenje nacionalnih i regionalnih programa

,,Resursno učinkovita Europa'' – ekonomski rast korištenjem obnovljivih izvora, modernizacija sektora transporta, promicanje energetske učinkovitosti

Strateški cilj 3. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik, priozvodnja biomase, korištenje solarne energije kao obnovljivog izvora energije, smanjena potrošnja fosilnih goriva.

,,Industrijska politika za globalizacijsko doba'' – unapređenje poslovnog okruženja prvenstveno malo i srednje poduzetništvo, razvoj snažne i održive konkurentske osnove

Strateški cilj 1, prioritet 3. Revitalizacija drvne industrije, uvođenje novih tehnologija u gradsku pilanu Vrbovsko, korištenje nacionalnih programa za poticanje poduzetništva, financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove

,,Program za nove vještine i radna mjesta''-modernizacija tržišta, osnaživanje stečenih i razvijanje novih vještina, kvalitetnija ponuda i potražnja

Strateški cilj 1., prioritet 4. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada, jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo, unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja te provedba istih, usklađenost ponude i potražnje traženih zanimanja

,,Europska platforma protiv siromaštva'' – društvena i teritorijalna povezanost, korist od prednosti rasta i radnih mjesta, dostojanstven život i aktivno sudjelovanje u društvu

Strateški cilj 1., prioritet 4, mjera 2. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje, povećavanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima, privlačenje stranih i domaćih ulagača, razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada

OSTVARENJE EU STRATEGIJE – DVA TEMELJA

1. Tri prioriteta Pametan rast: gospodarstvo utemeljno na znanju i inovacijama

Strateški cilj 1. Razvoj gospodarstva temeljen na znanju, opremljenosti novim tehnologijama, uvođenjem inovacija u način poslovanja stvara primamljive uvjete za rad i veći interes stanovništva za život na ovom području te potiče gospodarski razvoj i bavljenje gospodarskim djelatnostima

55

Uključiv rast: ekonomija visoke stope zaposlenosti koja donosi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju

Strateški cilj 1. Visokom stopom zaposlenosti stvara se pozitivna atmosfera i ostvarenje želje svake radno sposobne osobe da na bilo koji način iskaže svoj doprinos unutar zajednice u kojoj živi. Kroz poslovnu suradnju sa drugim mjesnim odborima pridonosi ekonomskom razvoju i teritorijalnoj povezanosti područja grada Vrbovskog

Održiv rast: promicanje zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva koji učinkovito koristi resurse

Strateški cilj 3. Promicanjem zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva koje učinkovito koristi sveprisutne prirodne resurse, ekološki osvješteno stanovništvo ovog kraja živi u skladu s prirodom

2. Izvještavanje država članica o razvoju donešenih strategija

2. Izvještavanje o razvoju provedbe strategije

6.3. Razvojni pravci i projekti do 2020. godine

Razvoj gospodarstva uz razvoj ljudskih resursa i očuvan okoliš, prirodno, povijesnu-kulturnu baštinu temeljni

su ciljevi razvoja Grada Vrbovskog u sljedećem razdoblju. Njihovo ishodište je u zadržavanju radno

sposobnog stanovništva, povećavanju životnog i društvenog standarda, a to sve u uvjetima održivog razvoja.

Prije opisani ciljevi, prioriteti i mjere omogućuju bolje razumijevanje zacrtanog razvoja, a kasnije boljem

praćenju postignutih rezultata.

Slika 4: Razvojni ciljevi

Razvojni ciljevi

razvoj

ljudskih

resursa

očuvanje okoliša

očuvanje baštine

razvoj gospodarstva

56

U nastavku dajemo pregled važnih izabranih razvojnih projekata koji su kratko opisani po tipologiji sadržaja,

vrijednosti i spremnosti za provedbu. Navedeni projekti čine Bazu projekata Grada Vrbovskog koji je

sastavni dio PUR-a i usklađenosti strateških ciljeva, prioriteta i mjera s Strategijom regionalnom razvojna

strategija RH 2011.-2013. za Jadransku Hrvatsku i s Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije

2011.-2013.

Razvoj gospodarskih projekata i održivog razvoja (infrastruktura, turizam i sport):

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - unaprijeđenje područja sporta i rekreacije – projekt ,, SRC Bijela Kosa'',

čiji je podnositelj zahtjeva Grad Vrbovsko. Projekt vrijedan 146.000.000,00 kuna statusno je spreman te

sadrži svu projektnu dokumentaciju, dozvole, prostorni plan i riješene imovinsko pravne odnose.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 1.3. - projekt ,,Izgradnja I.faze kanalizacijskog kolektora i uređaja za

biološko pročišćavanje'', podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko. Svrha izgradnje je unaprijeđenje

sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Ukupna vrijednost ovog projekta je 9.000.000,00 kuna,

projektna dokumentacija je djelomično riješena.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 3.1. - projekt ,,Sanacija odlagališta komunalnog otpada ,,Cetin'' uz nastavak

odlaganja do otvaranja županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina'', podnositelj zahtjeva je

Grad Vrbovsko. Vrijednost projekta je 7.000.000,00 kuna, projekt je djelomično spreman uz djelomično

pripremljenu dokumentaciju i riješene imovinsko pravne odnose.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 3.1. - projekt ,,Izgradnja poslovne zone K1 Vrbovsko'' za razvoj

poduzetništva, podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko. Projekt je u potpunosti spreman, a njegova

vrijednost je 10.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1.– valorizaciji kulturne materijalne i nematerijalne baštine. Radi se o

projektu obnove Kuće Mance, podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, a vrijednost projekta je 500.000,00

kuna. Projekt je u potpunosti spreman.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 1.3. – projekt ,,Vodoopskrbni sustav Vrbovsko i sustav za regionalni

vodovod Gorskog kotara'', uspostava cjelovitog i uravnoteženog sustava vodoopskrbe. Podnositelj

zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt nije spreman. Ukupna vrijednost projekta je 20.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 3, prioritet 1.2. - projekt ,,Izgradnja bioenergane/kongeneracijskog postrojenja''

usmjeren prema rješavanju i uspostavi integriranog sustava upravljanja okolišem – razvojem i

promicanjem korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ukupna vrijednost je

30.000.000,00 kuna. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt još nije spreman.

57

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - projekt ,,SRC Branitelja domovine (Vrbovsko)'' u svrhu unapređenja

sporta i rekreacije u funkciji turizma na području grada Vrbovskog. Podnositelj zahtjeva je Grad

Vrbovsko, projekt je u potpunosti spreman, a vrijednost projekta je 7.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.4. - projekt ,,Prekogranična suradnja sa Slovenijom – slovenskim

općinama'' zastupa ideju jačanja prekogranične suradnje. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt

je djelomično spreman po pitanju projektne dokumentacije, a ukupna vrijednost projekta je 700.000,00

kuna.

- Strateški cilj br. 2, priorit 2.1. - projekt „Sportsko rekreacijska zona Ribnjak, Gomirje“ u površini od

1,09 ha, a vrijednost će se procijeniti naknadno kada se završi izrada Detaljno plana uređenja te lokacije.

Razvoj projekata za energetiku:

- Strateški cilj br. 3 prioritet 1.4. - projekt ,,Eko projekt – ušteda energije'' na području razvoja obnovljivih

izvora energije. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt je spreman u potpunosti, a njegova

ukupna vrijednost je 3.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 1.2. - projekt ,,Uvođenje novih tehnologija u gradsku pilanu Grada

Vrbovskog' u svrhu poticanja razvoja novih znanja i tehnologija osmišljen je, podnositelj zahtjeva je Grad

Vrbovsko i Komunalac. Projekt je u potpunosti spreman, a njegova ukupna vrijednost je 3.000.000,00

kuna.

Razvoj projekata očuvanja baštine (kulturne i prirodne):

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.2. – projekt ,,Restauracija dvorca Frankopana u Severinu na Kupi''

planirana je valorizacija kulturne baštine, osmišljen je projekt čiji je podnositelj zahtjeva Grad Vrbovsko.

Projekt nije spreman, a njegova ukupna vrijednost je 5.000.000,00 kuna.

- Strateški cilj br. 2, prioritet 2.2. - projekt ,,Izgradnja i opremanje centra za razvoj glazbene kulture grada

Vrbovskog'' u svrhu poticanja razvoja infrastrukture u kulturi. Podnositelji zahtjeva su Puhački orkestar

DVD-a Vrbovsko i Grad Vrbovsko. Projekt još nije spreman, gruba procjena ukupna vrijednosti pripreme

projekta je cca 200.000,00 kn.

- Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - projekt „Uređenje postojećeg puta uz rijeku Kupu, dionica Severin na

Kupi – naselje Lesci“ u svrhu izgradnje turističko-prometne infrastrukture. Podnositelj zahtjeva je Grad

Vrbovsko, a projekt se procjenjuje na 1.800.000,00 kn.

Ukupno je obuhvaćeno 15 projekata u Bazi razvojnih projekta za područje grada Vrbovskog te je vidljivo

koji su najveći problemi ovog područja prema zastupljenosti osmišljenih projekta. Najveći naglasak za

plan provedbe stavljen je na unapređenje područja sporta i rekreacije, razvoja kulturne djelatnosti i

prekogranične suradnje. Drugo mjesto prema zastupljenosti projekta zauzimaju projekti razvoja

58

komunalne infrastrukture te projekti razvoja i promicanja korištenja obnovljivih izvora energije i

energetske učinkovitosti. Treće mjesto zauzimaju projekti izgradnje poduzetničke infrastrukture te

uvođenje novih tehnologija u gradsku pilanu Vrbovsko.

Ukupna vrijednost uključenih razvojnih projekata u gornjoj tablici iznosi 243.200.000,00 kn. Prema strateškim ciljevima ukupna vrijednost razvojnih projekata iznosi : iz Razvojne strategije PGŽ: iz Plana ukupno razvoja Grada Vrbovskog strateški cilj 1 strateški cilj 1 - razvoj dinamičnog gospodarskog okruženja: 13.000.000,00 kn - održivi razvoj: 171.200.000,00 kn strateški cilj 2 strateški cilj 2 - uravnotežen regionalni razvoja: 161.200.000,00 kn - zaštita okoliša: 36.000.000,00 kn strateški cilj 4 strateški cilj 3 - zaštita prirode i okoliša: 69.000.000,00 kn - energetika: 36.000.000,00 kn UKUPNO 243.200.000,00 kn 243.200.000,00 kn

Slijedi tablični prikaz Baze razvojnih projekata.

60

R br

SRR-RH JH

Prioritet

SRR RH JH Mjera

PGŽ Str.cilj

PGŽ priorit

i Mjera

Stratški cilj,

prioritet i mjera PUR-a

NAZIV PODNOSI

TELJA NAZIV PROJEKTA

Podnosi-telj

Projektna dokumenta-

cija Dozvole

Prostorni plan/UPU

Imovinsko pravni odnosi

Status projekta

PRORAČUN PROJEKTA /kn/

1 2 02-02 2 2.4.1 1.2.1. Grad

Vrbovsko SRC Bijela kosa, Vrbovsko grad + + + + spreman 146.000.000,00

2 2 02-06 4 4.3.2 2.1.4. Grad

Vrbovsko

Izgradnja I.faze kanalizacijskog kolektora i

uređaja za biološko pročišćavanje

grad (+/-) - - - nije

spreman 9.000.000,00

3 4 04-01 4 4.3.3 2.3.2. Grad

Vrbovsko

Sanacija odlagališta komunalnog otpada "Cetin" uz nastavak

odlaganja do otvaranja Županijskog centra za

gospodarenje otpadom Marišćina

grad (+/-) - - (+/-) djelomično

spreman 7.000.000,00

4 3 03-03 1 1.3.1 1.3.1. Grad

Vrbovsko Poslovna zona K1

Vrbovsko grad + + + + spreman 10.000.000,00

5 1 01-04 2 2.5.3 1.2.1. Grad

Vrbovsko Kuća Mance grad / / / / spreman 500.000,00

6 2 02-06 4 4.3.1 2.1.3. Grad

Vrbovsko

Vodoopskbni sustav Vrbovsko i sustav za regionalni vodovod

Gorskog kotara

grad - - - - nije

spreman 20.000.000,00

7 4 04-05 4 4.2.4 3.1.2. Grad

Vrbovsko

Izgradnja bioenergane/kongeneraci

jskog postrojenja grad

nije spreman

30.000.000,00

8 1 01-04 2 2.5.3 1.2.2. Grad

Vrbovsko

Restauracija dvorca Frankopana u Severinu

na Kupi grad

nije spreman

5.000.000,00

9 4 04-05 4 4.2.4 3.1.4. Grad

Vrbovsko Eko projekti-ušteda

energije grad + + + + spreman 3.000.000,00

10 2 02-02 2 2.4.1 1.2.1. Grad

Vrbovsko

Sportsko-rekreacijski centar "Branitelja

domovine" (Vrbovsko) grad + + + + spreman 7.000.000,00

11 3 03-06 2 2.6.3 1.4.1. Grad

Vrbovsko

Prekogranična suradnja sa Slovenijom -

slovenskim općinama grad (+/-) / / /

djelomično spreman

700.000,00

Tablica 4 : Baza razvojnih projekata Grada Vrbovskog

61

Napomena:

Pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera Strategije regionlanog razvoja RH i Razvojne strategije Primorsko-goranske županije za razdoblje 2011.-2013. nalaze se u privitku ovog dokumenta za lakše praćenje usklađenosti istih s istima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog.

12 3 03-04 1 1.2.2 3.1.4. Komuna-lac i Grad Vrbovsko

Uvođenje novih tehnologija u gradsku

pilanu Grada Vrbovskog

potporne institucije

+ + + + spreman 3.000.000,00

13

1

01-04

2 2.5.1. 1.2.2.

Puhački orkestar DVD-a

Vrbovsko i Grad

Vrbovsko

Izgradnja i opremanje centra za razvoj glazbene kulture grada Vrbovskog

grad _ _ _ _ nije

spreman

200.000,00

14

1

01-03

2 2.1.3. 1.2.2.

Grad Vrbovsko

Uređenje postojećeg puta uz rijeku Kupu-

dionica Severin na Kupi-naselje Lesci

grad + - + _ djelomično

spreman

1.800.000,00

15

2

02-02

2 2.4.1. 1.2.1.

Grad Vrbovsko

Sportsko-rekreativno zona Ribnjak-Gomirje

grad - - - _ nije

spreman

do izrade DPU dat će se procjena vrijednosti

62

7. Financijski plan

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova

korištenja jedan je od važnih aspekata provedbe PUR-a. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i

mjera, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja.

Baza projekata u okviru ovog PUR-a, kako je već napomenuto, trenutno sadržava 15 projekata. No,

očekuje se predlaganje novih projektnih ideja koje će doprinijeti većem njihovom broju. Navedeni

projekti PUR-a evaluirani kao vrlo važni za razvoj područja. Budući još nisu razvidni svi izvori njihova

financiranja na godišnjoj će se razini izraditi akcijski plan s detaljnim financijskim planom, sredstvima

potrebnima za realizaciju pojedine mjere predviđene PUR-om i sukladno tome, procjenu alokacije

sredstava po pojedinom izvoru financiranja. U ovom trenutku, daje se procjena potrebnih sredstava,

temeljena na okvirnoj analizi baze projekata, a u prvom redu to se odnosi na projekte koji su spremni za

realizaciju, odnosno koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama PUR-a, imaju

spremnu dokumentaciju, u skladu su s prostorno-planskom dokumentacijom i imaju u potpunosti

riješene imovinsko – pravne odnose (primjerice projekt Bijele kosa).

Iz analize Baze razvojnih projekata , navedene uvjete ispunjava 5 projekata ukupne vrijednosti od

165.500.000,00 kn, odnosno 22.400.000,00 EUR. To su projekti iz 1. i 3. strateškog cilja:

1. SRC Bijela kosa, Vrbovsko, planira se izvor financiranja privlačenjem investitora,

2. Poslovna zona K1 Vrbovsko, planira se izvor financiaranja iz lokalnog, županijskog i državnog

proračuna,

3. Kuća Mance, planira se izvor financiranja privlačenjem investitora i ministarstva turizma,

4. Eko projekti-ušteda energije, planira se izvor privlačenjem investitora i iz Fonda za energetiku i zaštite

okoliša,

5. Sportsko-rekreacijski centar "Branitelja domovine", planira se izvor iz lokalnog proračuna i drugih

dostupnih izvora.

63

7.1. Finaniciranje razvojnih projekata iz gradskog proračuna

U cilju osiguranja izvora financiranja razvojnih projekata koji su dio PUR-a, a uvršteni su u proračunske

stavke Grada Vrbovskog za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. godinu daju se u tablici koja

slijedi. Ovaj uvid će koristiti naročito u praćenju provedbe ovog strateškog dokumenta.

Vrijednost kapitalnih projekata unutar komunalne djelatnosti za građenje objekata komunalne

infrastrukture za 2012. godinu iznosi 1.555.000,00 kuna, dok projekcija proračuna za 2013. godinu

iznosi 10.122.000,00 kuna, a za 2014. godinu 10.672.000,00 kuna.

Vrijednog kapitalih ulaganja za poslovnu zonu i poduzetnički centar Vrbovsko iznosi 660.000,00 kn za

2012. i 2013. godinu te za 2014. godinu 110.000,00 kn.

Vrijednost kapitalnih projekata vezanih za urbanizam i planiranje tj. izgradnju novih stambeno -

poslovnih objekta za 2012. godinu iznosi 620.000,00 kuna, dok za 2013. i 2014. godinu iznosi 150.000,00

kuna po godini.

Ukupna vrijednost kapitalnih projekata iznosi 2.835.000,00 kuna za 2012. godinu, 10.932.000,00 kuna za

2013. godinu i 10.932.000,00 kuna za 2014. godinu.

Projekcija za 2013. i 2014. godinu pokazuje da se predviđa znatno povećanje ukupnih proračunskih

sredstava što ima utjecaj na provedbu projekata iz komunalne infrasturkture i poslovne zone.

Izvori financiranja razvojnih projekata iz Proračuna Grada Vrbovskog su opći prihodi i primici, prihodi

posebne namjene, pomoći, prihodi i nefinacijske imovine i naknade štete s osnova osiguranja te

namjenski primici od zaduživanja.

Prateći potrebe financiranja razvojnih projekata Grada Vrbovskog, za I. vremensko razdoblje do 2013.

financirat će se uglavnom iz vlastitih proračunskih sredstava.

Navedno je prikazano u slijedećoj tablici.

64

Tablica 5. PRORAČUN GRADA VRBOVSKOG ZA 2012. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014. GODINU

GODINA 2012. 2013. 2014.

UKUPAN PRORAČUN GRADA VRBOVSKOG 16.439.669,33 24.099.461,00 24.113.444,00

1. KOMUNALNA DJELATNOST

1.1. GRAĐENJE OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

KAPITALNI PROJEKTI 2012. 2013. 2014.

Nerazvrstane ceste 105.000,00 0,00 550.000,00

Nova rasvjetna tijela 182.000,00 82.000,00 82.000,00

Izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže 690.000,00 3.500.000,00 3.500.000,00

Pročistač otpadnih voda 150.000,00 0,00 3.500.000,00

Izgradnja pročistača otpadnih voda 0,00 3.500.000,00 0,00

Deponij otpada Cetin 150.000,00 3.000.000,00 3.000.000,00

Uređenje javnih površina 278.000,00 40.000,00 40.000,00

2. POSLOVNA ZONA I PODUZETNIČKI CENTAR

Poslovna zona i poduzetnički centar Vrbovsko 660.000,00 660.000,00 110.000,00

3. URBANIZAM, PLANIRANJE I STAMBENO POSLOVNI OBJEKTI

3.1. POSLOVNI OBJEKTI

Novi stambeno-poslovni objekti 620.000,00 150.000,00 150.000,00

Sveukupno 2.835.000,00 10.932.000,00 10.932.000,00

Pregledom gornje tablice vidljivo je da su osigurana novčana sredstva iz proračuna Grada Vrbovskog

namijenjena rješavanju pitanja komunalnog sustava i gospodarstva na ovom području. Na osnovu

osiguranih novčanih sredstava donosi se zaključak da prioritet rješavanja problema na ovom području

predstavlja izgradnja objekata komunalne infrastrukture te pokretanje poslovne zone i izgradnja novih

poslovnih objekata.

65

7.2. Mogući izvori financiranja projekata

U cilju iznalaženja drugih mogućih izvora financiranja za razvojne projekte, u nastavku se daje pregled EU

izvora.

- Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) predstavlja referentni dokument za programiranje

sredstava na nacionalnoj razini iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske Unije (EU). Ovaj

dokument definira prioritete koji će se zajednički financirati sredstvima EU i nacionalnim sredstvima, a

temeljeno na sveobuhvatnim ciljevima i smjernicama EU i Republike Hrvatske.

Strateški dio NSRO daje opis i opravdanost odabranih prioriteta u kontekstu nacionalnih strateških

dokumenata i razvojnih prioriteta EU, dok operativni dio opisuje mehanizme implementacije i

koordinacije, broj i sadržaj operativnih programa kao i osnovna financijska rješenja. Središnji državni

ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU zadužen je za pripremu NSRO-a i koordiniranje svih

aktivnosti vezanih uz programiranje. Vijeće EU putem Strukturnog i Kohezijskog fonda (CF) planira

ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije.

- Strukturni fond se sastoji od Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj

(ERDF).

Europski socijalni fond (ESF) je glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških

ciljeva pri zapošljavanju.

Intervencije koje je moguće financirati iz Europskog socijalnog fonda (ESF):

- Poticanje ulaganja u ljudske resurse - unaprjeđivanje vještina radne snage kroz cjeloživotno

učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina upravljanja,

profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl.

- Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i

vještina, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)

- Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama

zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena

- Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i

usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije

- Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije

o potrebama za određenim profilom radne snage

66

- Partnerstvom do reformi - jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u

području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa; reforma znanosti i

obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) fond koji služi smanjivanju razlika u razvoju pojedinih

zemljopisnih područja ili određenih socijalnih grupa.

Intervencije koje je moguće financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj:

- Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, naročito oni

povezani sa stvaranjem ili održavanjem trans-Europske prometne mreže ili očuvanjem

okoliša, zatim ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne

inicijative, posebice one usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i

srednjim poduzećima

- Ulaganja u proizvodnju - potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s

ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje

- Jačanje gospodarskih potencijala - jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za

ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja

poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i

inovacije za mala i srednja poduzeća)

- Kohezijski fond (CF) financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura

određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže.

Intervencije koje je moguće financirati iz kohezijskog fonda su:

- Trans - europske transportne mreže

- Transportna infrastruktura koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom

prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče inter-modalne

prometne sustave (vs. samo cestovni promet)

- Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša

- Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

- LEADER program – "Links between actions for the development of the rural economy" koji predstavlja

inicijativu Europske zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz

lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora („Lokalne akcijske grupe" – LAG). Kronološki i

metedološki LEADER je prošao kroz tri faze. LEADER I je pokrenuo novi pristup razvoju, LEADER II je

uopćio taj pristup, a LEADER+ nastoji osmisliti nove metode na temelju pilot - strategija i pronalaženjem

zajedničkih tema. Hrvatskoj će ovaj program biti dostupan tek ulaskom u punopravno članstvo EU.

67

Za uvođenje i provedbu LEADER programa u Hrvatskoj zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva

i ruralnog razvoja. U okvirima Republike Hrvatske kao zemlje pred - pristupnice Europske unije, LEADER

je uklopljen u IPARD program u sklopu IPA programa.

Provedba LEADER programa temelji se na preciznom usklađivanju aktivnosti kako bi one odgovarale

stvarnim potrebama specifičnog područja i njezinoj lokalnoj konkurentnoj prednosti. U svrhu donošenja

odluka i selekcioniranja prioriteta koje bi trebalo provesti u tom području koristi se bottom-up pristup u

kojem sudjeluju lokalni čimbenici koji se fokusiraju na jačanje kapaciteta, podizanju svijesti lokalnog

stanovništva, edukaciji, sudjelovanju različitih interesnih grupa. Lokalne akcijske grupe (LAG) imaju

zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, te donositi odluke vezane za alokaciju

svojih financijskih izvora i njihovo upravljanje.

Stvaranjem LAG – a i njihova fleksibilnost u donošenju odluka o aktivnostima koje one žele poduprijeti,

potaknuta je inovativnost te uvođenje novog proizvoda, procesa, organizacije ili tržišta. Integrirani

razvoj očituje se kroz povezivanje akcija i projekata u lokalnom akcijskom planu, te različitih

ekonomskih, društvenih, kulturnih i prirodnih čimbenika i sektora.

Pri tome dolazi do institucionalnog umrežavanja i stvaranja nacionalne, regionalne i lokalne mreže što

uključuje razmjenu dostignuća, iskustava između LEADER grupa, ruralnih područja, vlasti i organizacija

uključenih direkno ili indirektno u ruralni razvoj unutar EU. Suradnja ide dalje od samog umrežavanja.

Internacionalna suradnja zasnovana je na zajedničkom projektu sa drugom LEADER grupom, a

međudržavna suradnja sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici ili čak u nekoj

trećoj zemlji.

Najčešći oblik financijske podrške u okviru LEADER-a su bespovratne financijske potpore - javna

sredstva namijenjena nekom projektu od pojedinačnog ili zajedničkog interesa. Takve financijske

potpore rezultat su povezivanja sredstava iz europskih i nacionalnih javnih fondova, te u različitim

iznosima pokrivaju troškove projekta, ovisno o tipu projekta i o području gdje se projekt provodi.

Preostali dio troškova projekta voditelj projekta osigurava iz nekih drugih sredstava.

Za što bolji stupanj iskorištenosti spomenutih fondova i LEADER programa nužno je što više involvirati

regionalne institucije, koje mogu izvući velike koristi za svoje sredine. Cilj Hrvatske je pripremiti se za

Strukturne fondove najbolje što je moguće jer će se ulaskom Hrvatske u EU u tim fondovima otvoriti

značajna financijska sredstva.

- Republika Hrvatska korisnica je IPA programa (eng. Instrument for Pre-Accession assistance)

Instrumenta pretpristupne pomoći i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo Europske unije

2013. godine. Financijska vrijednost IPA-e za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura

(ukupno sve zemlje), a program se sastoji se od pet komponenti. Alokacija IPA programa za Hrvatsku za

2012. i 2013. godinu po komponentama programa je slijdeća:

68

Tablica 6: Komponente IPA programa i alokacija za 2012. i 2013. te svukupnih sredstava za razdoblje 2007.-2013.

Komponenta 2012. 2013 UKUPNO

I. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija 40,9 38,5 299,4

II. Prekogranična suradnja 16,9 16,7 106,6

III. Regionalni razvoj 59,3 62,0 378,6

IV. Razvoj ljudskih potencijala 16,0 18,0 104,0

V. Ruralni razvoj 27,3 27,7 184,4

Ukupno Hrvatska 160,4 162,19 1073,01

Izvor: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, 2009.

Osnovni ciljevi IPA programa su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim

kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje

Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

Program IPA sastoji se od pet komponenti:

IPA I - Jačanje kapaciteta i izgradnja institucija

IPA II - Prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska, Hrvatska – BiH, Jadranska prekogranična suradnja

IPA III - Regionalni razvoj

a. Promet b. Okoliš c. Regionalna konkurentnost

IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala

Glavni prioriteti:

- Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivog uključivanja u tržište rada

- Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada

- Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti

- Jačanje kapaciteta za upravljanje operativnim programom

69

IPA V - Ruralni razvoj

Sastavni dio ove komponente je IPARD - pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. –

2013. Njegov glavni cilj je unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti

poljoprivrednih proizvoda, a koji ima tri prioriteta:

- Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standard

- Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER-a

- Razvoj ruralne ekonomije

Ta tri cilja predstavljaju okosnicu hrvatske europske budućnosti jer se kroz EAFRD (Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj) provode mjere na gotovo identičan način tako da je ovo prava

prilika da se RH pripremi na ponešto novi pristup financiranju poljoprivrede i ruralnog razvoja. Korisnici

IPARD programa ovisno od mjere mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV, obrti i

tvrtke što znači da ograničenja u tom smislu ne postoje.

U skladu s IPA programom Vlada Republike Hrvatske osnovala je:

- Nadležno tijelo za koordinaciju i financijsko upravljanje - Nadležno tijelo za upravljanje i provedbu pojedinih komponenti IPA programa - Nadležno tijelo za upravljanje i provedbu pojedinih prioriteta i/ili mjera u okviru pojedinih

komponenti IPA programa

Upravljačka struktura uspostavljena je za provedbu svakih prethodno spomenutih pet komponenti

programa IPA. Sastoji se od Upravljačkih tijela te Provedbenih agencija koje vrše natječajne i ugovorne

procedure. Na čelu svake Operativne strukture je osoba nadležna za upravljanje prethodno spomenutim

programom.

Programi Europske zajednice kojih Hrvatska može koristiti prikazani su na slijedećem grafičkom prikazu.

70

Slika 5. Grafički prikaz Programa zajednice u Hrvatskoj

Izvor: Obrada RRA Porin, SDURF, 2009.

Programi Zajednice 2007-2013

FP7 – Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj

Progress – Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost

Program Kultura – Program Zajednice za financiranje projekata

suradnje u kulturi

Europa za građane – program Zajednice za sudjelovanje građana

Europe u aktivnostima transnacionalne razmjene i suradnje

Media – Program Zajednice za financiranje aktivnosti

audiovizualnog sektora

CIP – Okvirni program za za konkurentnost i inovacije

EIP – Program za poduzetništvo i inovacije

ICT PSP – Program podrške politikama za primjenu informacijskih i

komunikacijskih tehnologija

IEE – Inteligentna energija Europe

Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam

Zajednice za civilnu zaštitu

Carina 2013 - program Zajednice za usklađivanje

carinskog poslovanja

Fiscalis 2013 – Program Zajednice za bolju primjenu i

razumijevanje poreznih zakona u EU

Drugi program aktivnosti Zajednice u području

zdravstva 2008-2013

Program za cjeloživotno učenje

Erasmus Mundus

Mladi na djelu

Marco Polo II.- Program zajednice za održiv prometni

sustav

71

Iz nacionalnih izvora financiranja mogu se ostvariti sredstava za turističke projekte, zaštitu okoliša,

poduzetničke projekte, energetiku, poljoprivredu i drugih iz nadležnih resornih ministarstava i njihovih

agencija i/ili fondova. Jednako tako, mogu se ostvariti i sredstva iz drugih izvora kao što je:

- domaći izvori financiranja /HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za

energetiku, BICRO, HEP ESCO, Operativni program razvoja malog i srednjeg poduzetništva /,

- županijski proračun,

- Kreditne linije,

- Leasing,

- Municipalne obveznice,

- Javno privatno partnerstvo – JPP,

- zajednička ulaganja.

Sukladno rasploživosti visine sredstava, određenih kriterija za ostvarenje mogućnosti prijava temeljem

javnih poziva, mogu se ostvariti sredstav za razvojne projekta s područja Grada Vrbovskog neovisno o

tome tko je nositelja istih (grad, poduzetnici, ustanove, udruge i sl.)

Privlačenje investitora

Podnositelji projekata trebaju tražiti partnere koji sa svojim ljudskim i financijskim kapacitetima mogu

doprinijeti ostvarenju projekata. Poticanjem investicijskog okruženja stvaraju se određeni preduvjeti

privlačenja investitora za snažniji regionalni razvoj, a nudeći sve potencijale koje ima ili će kroz buduća

razdoblja Grad implementirati (poslovna infrastruktura, razvoj sektora gospodarstva, razvoj malih i

srednjih poduzetnika, razvoj tržišta radne snage, povećanje konkurentne sposobnosti gospodarstva,

javna infrastruktura, turistička infrastruktura i sl.). Prvenstveno nudeći izuzetan geostrateški položaj

Grada i razvoj prometnog pravca sa slobodnim i budućim kapacitetima poslovnih i turističkih zona te

drugo, privlačit će se ciljni investitori koji se uglavnom nalaze na Dalekom Istoku, SAD i dijelom u EU,

ovisno od tipologije razvojnih projekata.

72

7.3. Analiza projekata

Grad Vrbovsko je paralelno s izradom PUR-a prikupljao projekte za Bazu razvojnih projekata putem

objave na svojim web straniama. U bazi projekata nalaze se projekti i projektne ideje koji su usklađeni sa

strateškim ciljevima, priroritetima i mjerama PUR-a, kao i priortetima i mjerama Primorsko-goranke

županije i Jadranske Hrvatske. Kako je naglašeno, obuhvaćeno je 15 razvojnih projekta i projektnih ideja,

u različitim fazama pripremljenosti za realizaciju. Ukupna vrijednost projekata u bazi je 243.200.000,00

kn. Inače, svi projekti su dio Baze razvojnih projekata Primorsko-goranke županije.

Pregledom baze projekata dostupne su sve potrebne informacije o pojedinom projektu kao što su:

- naziv i nositelj projekta, - razvrstavanje projekata po prioritetima i mjerama Jadranske Hrvatske, - razvrstavanje projekata po strateškim ciljevima, priroritetima i mjerama Razvojne strategije PGŽ, - razvrstavanje projekata po strateškim ciljemiva, prioritetima i mjerama PUR-a, - stanje projektne dokumentacije (dozvole, UPU, imovinsko-pravni odnosi), - status projekta (spreman, djelomično spreman, nije spreman, projektna ideja), - vrijednost projekta, - pregled izvora financiranja kroz moguće izvore financiranja.

Predlagatelji svih projekata i projektnih ideja je Grad Vrbovsko uz svoja društva.

Vrijednošću se najviše ističe projekt SRC Bijela kosa, u iznosu od 146.000.000,00 kn s udjelom od 60%

od ukupne vrijednosti projekta, a slijede projekt izgradnje bioenergane u vrijednosti od 30.000.000,00 kn

i udjelom od 12%, projekt vodoopskrbnog sustava Vrbovskog u vrijednosti od 20.000.000,00 kn s

udjelom od 8% i projekt poslovne zone Vrbovsko u vrijednosti od 10.000.000,00 kn s udjelom od 4%, a

ostali su u vrijednosti od 37.200.000,00 kn s udjelom od 16%.

Dodatne projekte čine projektne ideje koje još nisu potpuno izrađene, a odnose se na slijedeće: 1. Zaštita Kamačnika

2. Centar drvne izvrsnosti

3. Turistički proizovdi

4. Kamenolom

5. Golf igralište – Pich&Putt

6. Muzej I. G. Kovačića

73

Navedeni projekti će se pripremiti sljedeće godine za buduće nove natječaje, a najviše iz pretpristupnih i

strukturnih fondova i državnih programa. Kao potencijalni nositelji pojavljuje se Grad Vrbovsko,

Turistička zajednica Grada Vrbovskog i ostali zainteresirani.

8. Provedba Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog

Prema Zakonu o regionalnom razvoju RH, u provedbi politike regionalnog razvoja sudjeluju tijela

državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javna tijela koja svojim djelovanjem pridonose

ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja. Za učinkovitu i kvalitetnu provedbu PUR-a određuju i

uspostavljaju određeni mehanizmi njegove provedbe koji uključuju:

Odgovornost za upravljanje politikom regionalnog razvoja

Praćenje i vrednovanje

Informiranje i promidžba.

Nadzor nad provedbom ovog PUR-a vršit će stručno tijelo imenovano od strane Gradskog vijeće Grada

Vrbovskog. O sastavu stručnog tijela treba nastojati postići suglasnost svih stranaka koje su zastupljene

u Gradskom vijeću, a ono treba osim gradskih vijećnika uključiti i gradske djelatnike zadužene za

određena područja rada, kao i stručnjake iz određenih područja kao i vanjske suradnike.

Stručno tijelo treba barem jednom godišnje podnijeti Gradskom vijeću pismeno izvješće o provedbi PUR-

a, može sugerirati i određene izmjene u nekim prioritetnim ciljevima, a također može davati i prijedloge

za dopunu plana uvrštavanjem nekih novih projekata.

Razdobljem provedbe okvirno se definira potrebno vrijeme za provedbu određene mjere razvoja koje

treba dobro isplanirati prvenstveno zbog donošenja proračunskog okvira.

74

Odgovornost za upravljanje politikom lokalnnog razvoja

Nositelji regionalnog i lokalnog razvoja utvrđeni su u Zakonu o regionalnom razvoju RH. Na nekoliko

razina javne vlasti se organizira planiranje i provedba regionalne razvojne politike. Prvu razinu

predstavljaju središnja tijela državne uprave koja su usmjerena na poticanje razvoja i odgovorna su za

sveukupnu viziju razvoja i aktivno vodstvo u ostvarenju ciljeva regionalnog razvoja.

Drugu razinu predstavljaju jedinice područne (regionalne) samouprave koje putem promoviranja

partnerstva i suradnje između središnje i županijske razine maksimalno koriste potencijale sveukupnog

državnog teritorija. No, omogućena je fleksibilnost da županije samostalno usmjere vlastiti razvoj prema

ostvarenju vlastitih općih i specifičnih ciljeva razvojne politike RH. Time se daje određena

decentralizacija javnih poslova na načelima supsidijarnosti.

Na toj razini nalazi se jedinice lokalne samouprave koje putem promoviranja partnerstva i suradnje s

drugim jedinicama lokalne samouprave, regionalnom i središnjom razinom vlasti su odgovorne za

planiranje i provedbu lokalne politike razvoja.

Radi potrebe vođenja regionalne statistike i kohezijske politike EU, RH je podijeljena na dvije statističke

regije, Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Na NUTS II razini, ne ustrojava se administrativna

teritorijalna podjela države. Radi se o institucionalnoj infrastrukturi za realizaciju načela partnerstva na

razini statističkih regija putem Partnerskih vijeća statističkih regija. Ove se strukture oslanjaju na jedinice

područne (regionalne) samouprave s područja pojedine statističke regije. Dakle, županije ostaju i

nadalje glavne poluge upravljanja regionalnom razvojem u RH, a jedinice lokalne samouprave lokalnim

razvojem.

Institucionalna struktura odgovorna za upravljanje i provedbu PUR-a je Grad Vrbovsko, a za upravljanje i

provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa odgovorne su tzv. Jedinica za upravljanje

projektima i sve ostale institucije koje će imenovati Grad Vrbovsko po pojedinim projektima.

Praćenje, vrednovanje i izvještavanje

Praćenje učinaka provedbe politike lokalnog razvoja treba adekvatno pratiti i vrednovati te osigurati

sustav odgovornosti za poduzete mjere, odnosno rezultate različitih programa i projekata. Takva

nužnost uvjetovana je dinamikom i brzinom gospodarskih promjena kako na regionalnom tako i

75

nacionalnom planu. Revidiranjem Programa ukupnog razvoja postiže se fleksibilnost u promjenjivim

gospodarskim kretanjima.

U cilju praćenja učinaka provedbe politike lokalnog razvoja, Grad Vrbovsko će pratiti slijedeće osnovne

skupine pokazatelja:

- stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera (prati se u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz

PUR-a sa stvarnom situacijom na terenu),

- ostvarene rezultate i učinke na razvoj (broj poslovnih zona, smanjenje stope nezaposlenosti, dodjela

financijske potpore poduzetnicima, broj novih poduzetnika, primjena inovacija i novih tehnologija,

povećanje izvoza, itd.)

- učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava (broj odobrenih projekata za sufinanciranje,

rezultati provedbe projekata, usklađenost alokacija sredstava itd.)

- ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru (izvori financiranja, ulaganja, partnerstva, itd.)

- sudjelovanje i doprinos partnerstva (lokalni dionici).

Grad Vrbovsko prati i učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe, te vidljivost PUR-a u javnosti

Grada. Po potrebi, lista pokazatelja se može dopuniti i drugim pokazateljima.

Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima

provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Gradsko vijeće Grada Vrbovskog te i tijela Županije

radi praćenja politike regionalnog razvoja budući je Grad Vrbovsko na području Primorsko-goranke

županije.

Informiranje i promidžba

Javnosti treba biti dostupan ovoj strateškog dokument. Za osiguravanje informiranosti svih dionika te

promidžbu politike lokalnog razvoja, kao preduvjeta učinkovitosti i optimalnosti, predlaže se putem web

stranice, raznih sastanak tijela samouprave, lokalnih dionika i drugim načinom informirati o svim

aspektima provedbe PUR-a.

Time se osnažuje sposobnost lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i

provedbu loklane strategije, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju lokalne strategije za razvoj Grada te

76

informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim loklanom

razvoju.

9. Zaključak

- Uloga Grada Vrbovskog kao jedinice lokalne samouprave je da postane središte razvojnih

aktivnosti te inicira, pokreće i usmjerava sustavne razvojne aktivnosti u svojoj lokalnoj sredini.

- PUR predstavlja razvojni dokument koji će odraziti postojeće interese i razvojne potrebe grada.

- Grad Vrbovsko ima zadatak i misiju da lokalnoj zajednici:

- ponudi lepezu mogućnosti i rješenja,

- uspostavi sustav lokalnog razvoja i osigura temeljne infrastrukturne i institucionalne

uvjete za razvoj,

- razvija poticajno okruženje,

- motivira, integrira, povezuje i koordinira lokalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i

nositelje razvoja na putu osmišljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata i

oblika zajedničkog nastupanja kojima se ostvaruje učinkovit razvoj.

- Realizacija i implementacija PUR-a predstavlja zahtjevan posao koji će angažirati sve raspoložive

ljudske resurse, od predstavnika jedinice lokalne samouprave do vanjskih stručnjaka,

poduzetnika, obrtnika, hotelijera i ostalih lokalnih i regionalnih dionika.

- Sinergijsko djelovanje i timski rad neophodni su u provedbi plana razvoja Grada Vrbovsko.

77

10. Privici 1. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije regionlanog razvoja RH i Razvojne strategije Primorsko-goranske županije za razdoblje 2011.-2013. STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2011.-2013. ZA JADRANSKU HRVATSKU

Strateški cilj 1: Razvoj županija i statističkih regija

Strateški cilj 2: Razvoj potpomognutih područja

Strateški cilj 3: Razvoj pograničnih područja

◊ Jadranska Hrvatska – prioriteti i mjere:

1. održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije - Razvoj selektivnogoblika turizma, diversifikacija usluga i proširenje turističke ponude, poboljšanje kvalitete postojećih

i izgradnja novih smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja

- Održivi razvoj zaštićenih područja

- Održivo gospodarenje prirodnim resursima

- Valorizacija i revitalizacija kulturne i prirodne baštine

- Održivi razvoj poljoprivrede

2. razvoj regionalne infrastrukture, - Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za robu i putnike

- Razvoj i unapređenje javne infrastrukture

- Razvoj i unapređenje energetske infrastrukture

- Razvoj i unapređenje informacijske i elektroničke komunalne infrastrukrture

- Razvoj i unapređenje sustava navodnjavanja

- Razvoj sustava javne vodopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i ostale komunalne infrastrukture

3. jačanje konkurentnosti poslovnog sektora - Razvoj gospodarstv kroz jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama poslovnog sektora

- Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja

- Jačanje posl.infrast. i posl. potpornih institucija

- Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diversifikacije gospodarstva

- Razvoj proizvoda i usluga s većom dodanon vrijednošću

- Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvođenja novih

tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera

4. zaštita okoliša - Gospodarenje otpadom

- Zaštita od požara

- Zaštita voda i mora

- Zaštita zraka i tla

- Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti

+ razminiranje kao horizontalne mjere

78

RAZVOJNA STRATEGIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 2011.-2013.

STRATEŠKI CILJ 1. RAZVOJ DINAMIČKOG GOSPODARSKOG OKRUŽENJA

PRIORITETI MJERE

1. Razvoj sektora gospodarstva 1. Razvoj prometnog pravca i logistike

2. Razvoj prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na

brodograđevnu i drvno-prerađivačku industriju

3. Razvoj turizma

4. Razvoj energetskog sektora

2. Povećanje konkurentnosti gospodarstva

1. Unapređenje imovinsko-pravnih odnosa

2. Razvoj tehnološke infrastrukture, razvoj i implementacija novih

znanja i tehnologija

3. Razvoj regionalnih sektorskih klastera, umrežavanje poduzetnika i institucija

4. Promocija regije i gospodarstva

3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

1. Razvoj poduzetničke infrastrukture

2. Uspostavljanje mreže za informiranje i savjetodavnu podršku

poduzetnicima

3. Financijski instrumenti za podršku poduzetnicima

4. Pomoć ciljanim skupinama poduzetnika

4. Razvoj tržišta radne snage 1. Razvoj ljudskih resursa u funkciji gospodarstva

2. Razvoj lokalnog tržišta rada

STRATEŠKI CILJ 2. URAVNOTEŽEN REGIONALNI RAZVOJ

PRIORITETI MJERE

1. Unapređenje županijskih mreža 1. Razvoj prometne infrastrukture i valorizacija pomorskog dobra

2. Odvajanje tranzitnog od lokalnog prometa

3. Izgradnja i uređenje javne infrastrukture

4. Uspostava ekološki održivog sustava javnog prijevoza

1. Razvoj telekomunikacijskih mreža i uvođenje sustava gospodarenja DTK infrastrukturom

79

2. Razvoj ruralnih područja 1. Diversifikacija gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima

2. Razvoj poljoprivrede i ribarstva

3. Razvoj civilnog društva 1. Jačanje kapaciteta civilnog društva

2. Poticanje umrežavanja organizacija civilnog društva,

međusektorske i međuinstitucijske

suradnje 3. Poticanje transparentnosti u suradnji civilnog društva i javnog

sektora

4. Jačanje kapaciteta za alternativne pristupe razvoju

4. Unapređenje područja sporta i rekreacije

1. Izgradnja nove, uređenje/prilagodba postojeće sportsko-

rekreacijske infrastrukture s pripadajućom opremom

2. Unapređenje sportsko-rekreacijskih programa, njihove

dostupnosti i osposobljavanje stručnog osoblja

5. Razvoj kulturnih djelatnosti 1. Razvoj infrastrukture u kulturi

2. Unapređenje programa u kulturi

3. Valorizacija kulturne materijalne i nematerijalne baštine

6. Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem

1. Jačanje administrativnih i ljudskih kapaciteta za upravljanje

regionalnim razvojem

2. Povećanje dostupnosti i kvalitete javnih usluga

3. Jačanje unutaržupanijske, međužupanijske i prekogranične

suradnje

STRATEŠKI CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

PRIORITETI MJERE

1. Razvoj svih razina i oblika obrazovanja

1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata predškolskog

odgoja

2. Povećanje uključenosti u programe predškolskog odgoja i

obrazovanja

3. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata u školstvu

80

4. Razvoj osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kroz

razne programe

5. Unapređenje sustava stipendiranja za sve razine obrazovanja

6. Razvoj visokoškolskog obrazovanja

7. Poboljšanje općih uvjeta i dostupnosti studiranja

8. Poticanje cjeloživotnog učenja i razvoja kompetencija kroz formalno i neformalno obrazovanje

2. Unapređenje zdravlja i zdravstvene zaštite

1. Povećanje dostupnosti i obuhvatnosti zdravstvene zaštite na

primarnoj i specijalističko-konzilijarnoj razini

2. Unapređenje programa palijativne i pokretanje hospicijske skrbi

3. Razvoj zdravstvenih programa izvan standardne zaštite

4. Razvoj programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti

5. Promocija zdravih životnih stilova i prevencija ovisnosti

3. Unapređenje socijalne sigurnosti i socijalne uključenosti

1. Širenje kapaciteta i programa institucijske i vaninstitucijske skrbi

za starije osobe

2. Unapređenje zaštite socijalno osjetljivih skupina

3. Unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji

STRATEŠKI CILJ 4. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

PRIORITETI MJERE

1. Očuvanje bioraznolikosti i sprečavanje rizika

1. Jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim vrijednostima

2. Istraživanje, inventarizacija i monitoring sastavnica prirodne baštine

3. Provođenje mjera zaštite krajobraza, prirodnih staništa, staništa važnih za očuvanje biološke raznolikosti

4. Valorizacija prirodne baštine u cilju održivog razvoja

2. Uspostava integriranog sustava upravljanja okolišem

1. Jačanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta u području zaštite okoliša

81

2. Provođenje Strategije i Programa zaštite okoliša i drugih programskih dokumenata Primorsko-goranske županije u području zaštite okoliša

3. Podizanje svijesti građana vezano za gospodarenje okolišem i zaštitu okoliša

4. Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti

3. Razvoj komunalne infrastrukture

1. Uspostava cjelovitog i uravnoteženog sustava vodoopskrbe

2. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

3. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

2. Popis članova uže radne skupine 1. Željko Mirković, gradonačelnik 2. Nevenko Žagar, Grad Vrbovsko 3. Nina Vinski, Komunalac d.o.o. Ostali: 4. Ljubomir Cindrić, Grad Vrbovsko 5. Marina Tonković, Grad Vrbovsko 6. Milica Kovačević, Grad Vrbovsko 7. Marijana Vujnović 8. Andreja Gudac 9. Mataj Žuteg

Izrađivač: Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. Doris Sošić, Koordinator izrade Elvisa Elsaković Nataša Mikić Kezele

82

3. Postojeće udruge, kulturno-umjetnička društva i sportski klubovi na području Grada Vrbovskog UDRUGE

1. UZOR Vrbovsko 2. Učenička zadruga ,,Kamačnik'' 3. Puhački orkestar DVD-a Vrbovsko 4. Udruženje mažoretkinja ,,Korak po korak'' 5. Oblikovna radionica Plemenitaš 6. Dječja udruga ,,Krijesnica'' 7. Mesopusna udruga Jablan 8. Udruga žena ,,Pri Kupe'' 9. Udruga žena Moravice

10. Udruga žena Senjsko 11. Udruga žena Gomirje 12. HPD ,,Željezničar'' Moravice 13. Sportsko društvo Osojnik 14. Sportsko društvo Jablan 15. Gradsko društvo Crvenog križa 16. Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana DR Vrbovsko 17. Udruga HVIDRA Delnice – ogranak Vrbovsko 18. Klub 138. brigade Goranski risovi 19. Udruga umirovljenika Grada Vrbovskog 20. Udruga umirovljenika Vrbovsko – Lukovdol 21. Udruga umirovljenika Moravice 22. Udruga umirovljenika Gomirje 23. Udruga umirovljenika Severin na Kupi 24. Udruženje obrtnika Vrbovsko 25. Crkveni hor ,,Vladika Danilo Jakšić'' 26. SKD Prosvjeta Pododbor Moravice 27. SKD Prosvjeta Gomirje 28. Forum mladih Moravice 29. Vatrogasna zajednica Grada Vrbovskog

KUDOVI

1. ,,Ivan Goran Kovačić'' Vrbovsko 2. Željezničar Moravice 3. ,,Gomirje'' Gomirje 4. ,,Frankopan'' Severin na Kupi

KLUBOVI

1. KK Kamačnik 2. KK ,,Gomirje'' 3. KK ,,Vrbovsko'' 4. KK Željezničar 5. KK ,,Policajac'' 6. NK ,,Vrbovsko'' 7. NK ,,Gomirje''

83

8. NK ,,Željezničar'' 9. Šahovski klub ,,Goran''

10. Školski sportski klub Goran 11. Školski sportski klub ŽTŠ Moravice 12. Športsko ribolovno društvo Kamačnik 13. Športsko rekreacijsko društvo ,,Žena'' 14. Teniski klub Vrbovsko 15. ŽRK Vrbovsko 16. RK Vrbovsko

4. POPIS KORIŠTENE LITERATURE, IZVJEŠĆA, PODATAKA, POVEZNICA - Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast - Internetska stranica Grada Vrbovskog, www.vrbovsko.hr - Internetska stranica Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, www.mrrfeu.hr - Internetska stranica Pins d.o.o. Skrad, www.pins-skrad.hr - Interni materijali Regionalne razvojne agencije Porin d.o.o. - LEADER od inicijative do metode – Vodič za poduku o LEADER – ovu pristupu, Europski opservatorij

LEADER/AEIDL, 2001. - Projekt ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2006.-2011. godine - Prostorni plan Grada Vrbovskog - Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., Pins d.o., Skrad, 2009. - Strategija regionalnog razvoja RH, 2011.-2013., Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva, 2010.

84

5. O izrađivaču Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog Regionalna razvojna agencija Porin.d.o.o. Rijeka U 2012. godini Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. obilježila svoje 16-godišnje djelovanje te se kroz to razdoblje neprestano razvijala kao potporna institucija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a od 2004. godine kao razvojna agencija. Od 2010.do 2012. godine ima status regionalnog koordinatora utemeljenog na novoj zakonskoj regulativi o regionalnom razvoju. Osnivači su Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka. Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. predstavlja objedinjene aktivnosti za cjelokupan regionalni razvoj na području Primorsko-goranske županije i šire u Hrvatskoj. Osnovana je da bi davala sustavnu potporu u pokretanju i daljnjem razvitku Primorsko-goranske županije te njenim gospodarskim subjektima. CILJ: poticanje i promicanje regionalne kompetitivnosti i rasta BDP MISIJA: - PGŽ i Grad Rijeka sukladno pokazateljima trebaju predstavljati jednu od kompetitivnijih regija u RH u

slijedećem dugoročnom razdoblju sukladno ključnim statističkim pokazateljima

- Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. objedinjuje aktivnosti za regionalni razvoj na području Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke

RRA PORIN promiče i realizira projekte regionalnog gospodarskog razvoja i stvara poduzetničku klimu, promovira regionalne potencijale u cilju daljnjeg rasta i razvoja regije i gospodarskih subjekata kroz planiranje i upravljanje održivim razvojem te suradnjom s domaćim i stranim ulagačima. Osnovne odrednice djelovanja RRA Porin su poticanje i razvoj gospodarskih aktivnosti u cijeloj regiji, a poglavito područja s neiskorištenim prirodnim i potencijalnim resursima, tehnološkog razvoja, porasta konkurentnosti, odnosno poboljšanja prilagođenosti gospodarskih subjekata svjetskom tržištu i povećanja izvoza, poticanja inozemnih ulaganja itd. CILJNA TRŽIŠTA U sklopu svojeg djelovanja, ciljne skupine prema kojima se provode razne aktivnosti su:

o veliki gospodarski sustavi, o poduzetnici /mikro, mali, srednji, obrti, clusteri, zadruge, NGO i dr./, o općine, gradovi, županije, o susjedne regije/regije u širem okruženju o drugi oblici institucijskih potpora, o urbane i ruralne sredine u kojima se provode programi i projekti održivog razvoja malog

gospodarstva, programi i projekti usmjereni prema mladeži, nezaposlenima i drugim ciljnim skupinama.

ORGANIZACIJSKA SHEMA Tijela upravljanja RRA PORIN su slijedeća: SKUPŠTINA - predstavljaju dva člana predstavnika osnivača,

85

NADZORNI ODBOR – predstavljaju tri člana, jedan predstavnik iz Grada Rijeke, jedan predstavnik iz Primorsko-goranske županije i jedan predstavanik zaposlenika

UPRAVA DRUŠTVA – ima jednog člana – direktora. Organizacijske cjeline sukladno vrsti poslova koji se obavljaju su slijedeće: 1. Regionalni i lokalni razvoj

Strateški dokumenti ukupnog razvoja PGŽ Suradnja s JLS EU programi Institucijska suradnja

2. Podizanje konkurentne sposobnosti gospodarskih subjekata i regije Sustavno poduzetništvo Finanicijska potpora Poduzetnička infrastruktura Upravljanje i razvoj ljudskih resursa

3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača LJUDSKI RESURSI RRA PORIN ima 8 stalno zaposlenih osoba te 1 osobu na određeno vrijeme sa slijedećom obrazovnom strukturom: - 3 magistra znanosti (politolog i dipl.psiholog sa magisterijem iz ekonomije), - 5 diplomiranih ekonomista, - 1 upravni referent. Obrazovna struktura zaposlenika omogućava izradu stručnih podloga i mulitidisciplinarnost u radu, pojedinačno i u timu. LOKACIJE DJELOVANJA Sjedište RRA PORIN je na adresi Ciottina 17b u Rijeci. RRA PORIN ima dvije lokacije na kojima obavlja svoju djelatnosti, a u sklopu kojih djeluje sustav potpora za male i srednje poduzetnike: Poduzetnički centar Torpedo, Milutina Barača 19, Rijeka

- Info centar: - Investment info - EU info dom - Info točka IPA Programa za jadransku prekograničnu suradnju Ministarstva regionalnog

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva do 2012. godine - Poduzetnički inkubator za uslužne djelatnosti Torpedo

Poduzetnički centar Rujevica, Lužine 1-4, Rijeka - Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti Rujevica - Info-točka

Reference: Izrada strateških dokumenata: - Regionalni operativni program Primorsko-goranske županije 2008.-2013. s popratnom dokumentacijom (Pravilnici, Akcijski plan provedbe,..)

86

- Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2011.-2013. – Izrada akcijskih planova razvoja turizma: 1. Metodologija izrade akcijskih planova razvoja turizma 2. Akcijski planovi razvoja turizma jedinica loklanih samouprava: Grad Rijeka, Općina Lovran, Općina Jelenje, Općina Mrkopalj, Grad Kastav, Grad Crikvenica, Grad Cres, Grad Mali Lošinj, Općina Baška, Općina Čavle i Općina Lopar. Izrada analize gospodarstva Primorsko-goranske županije, 2007., 2008.,2009., 2010. Izrada analize za turizam Primorsko-goranskeu županije 2009. i 2010. Izrada stručnih radova: - Poduzetnčke zone, stanje i perspektive, 2008. - Poduzetničke zone Primorsko-goranske županije, 2010. - Organizacija rada Hrvatskog centra za ribe i rakove, Otočac - Marketinški plan za Hrvatski centar za ribe i rakove, Otočac - izrada raznih brošura: poduzetničke zone, zapošljavanje invalida, energetska učinkovitost, Invest in

Primorsko Goranska County, ... Izrada investicijskih elaborata za JLS i poduzetnike: - Izrada Studije opravdanosti izgradnje Ceste Marinići – Marčelji (ŽCGO Marišćina) za Županijsku upravu za ceste PGŽ - Izrada investicijskih studija "Provođenje mjera energetske učinkovitosti javne rasvjete" za općine Čavle i Kostrena i za Grad Opatija - Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane - Grubišno Polje, - Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir Krk, - Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane – tvrtka Ma.CO.T. Industrijska zona Kukuljanovo - Studija opravdanosti "Hrvatska vinska kuća - Dvorac Nova Kraljevica" - Izrada studije gospodarske opravdanosti investicijskog ulaganja u obnovu i modernizaciju uzgojne infrastrukture i tehnologije uzgoja u uzgajalištu riba i školjaka u Limskom zaljevu – Cromaris d.d. - izrada investicijskih studija za potrebe prijave na IPARD natječaj, Mjera 301 - "Sustav javne odvodnje naselja Draga Bašćanska, Općina Baška", ""Fekalna kanalizacija u Općini Kostrena, kolektor Šodići", "Dio glavnog sabirnog kolektora sustava javne odvodnje naselja Općine Stupnik", "Dogradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda na području Bribira" - elaborat gospodarke opravdanosti gradnje sportske dvorana na Zametu za Grad Rijeku - elaborat gospodarske opravdanosti pokretanje Rijekasporta za Grad Rijeku - studija ekonomske isplativosti izgradnje Gradske knjižnice Rijeka za Grad Rijeku - studija ekonomske isplativosti izgradnje Muzeja moderne i suveremene umjetnosti za Grad Rijeku - elaborat gospodarske opravdanosti rekonstrukcije bazena na Školjiću za Grad Rijeku - elaborat ekonomsko-financijske analize izgradnje Centra za mlade Manganovo za Grad Rijeku - elaborat gospodarske opravdanosti pokretanja poduzetničke zone u Crikvenici

87

- elaborat gospodarske opravdanosti za više koncesija na poručju PGŽ - elaborat gospodarske opravdanosti za otvaranje graničnog prijelaza u Gradu Rabu - elaborat gospodarske opravdanosti izgradnje sirane za zadrugu Otok Krk - elaborat gospodarske opravdanosti izgradnje klaonice za zadrugu Otok Krk - preko 90 investicijskih studija poslovnih planova za poduzetnike pri ishodovanju poduzetničkih kredita. Provedba EU projektata kao nositelji, partneri ili suradnici: - Vistoria, Interreg IIIC Sud, Europski povijesni krajolici (partner), - Slohra Heritage, Interreg IIIA-CBC S-H-HR/PHARE 2005, Razvoj turizma objedinjavanjem kulturne,

prirodne i tradicijske baštine s autohtonim proizvodima u pograničnom području (nositelj), - LODE, Interreg IIIC, Adriatica,Poticanje poduzetništva, suradnik - Slohra, Interreg IIIA-CBC S-H-HR/CARDS, organizacijska struktura slovensko-hrvatskih razvojnih

agencija (partner), - Slohra Zonet- Interreg IIIA CBC S-H-HR,/PHARE 2005, poduzetničke zone u pograničnom području

(partner), - Croatian Development Framevork: A Catalist for SME Growth, bilateralna suradnja s Nizozemskom

(partner) - EU povelja za MSP, bilateralna suradnja s Italijom –Zakon 84/2001, poticanje raznih poduzetničkih

inicijativa za razvoj MSP u PGŽ (partner) - INVA – model neformalne edukacije invalidnih osoba i njihovo zapošljavanje, PHARE 2006 (nositelj) - Biodizel, Interreg IIIA,CBC S-H-HR/PHARE 2005, sakupljanje jestivog ulja za proizvodnju dizela,

(suradnik za provedbu) - Starnetregio, 7th FP, stvaranje međuregionalnog klastera za pomorstvo i logistiku na inovativnim

tehnologijama (partner), - CoRin, 6th FP, koodinacija regionalnih politika za poboljšanje inovacija u primarnom sektoru

(partner), - Medossic, MED program, organizacijska struktura na Mediteranu za eko inovacije (partner), - SSBI CRO, CIP–EEN – prvi hrvatski konzorcij za potporu poduzetništvu za inovacije i transfer

tehnologija (partner), - REA KVARNER – pokretanje energetske agencije, CIP-EEI, nositelj za PGŽ, - BULB, Interreg IIIA, CBC Italija-Hrvatska, unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete

(nositelj) - Helping Hand, IPA,IV, Ruke pomoći za dadilje I gerontodomaćice, partner - Funkcioniranje centra za rehabilitaciju, IPA,IV:, partner - Mladiekoin, IPA,II., poticanje mladih na stvaranje eko-inovacija, partenr - STOP CO2, IPA,II. energetska učinkovitost –LED javna rasvjeta, partner - GLOBALNET, IPA,II:, poticanje razvoja poduzetništva žena I mladih u pograničju, nositelj projekta - Export Expert, LLL, Leonardo da Vinci –TOI,nositelj projekta

U ime Primorsko-goranske županije provodili slijedeće projekte:

1. Fish.log, Talijanski zakon 84/2001, pokretanje prve veletržnice ribom u RH 2. Connect, Talijanski zakoj 84/2001, razvoj SME u ribarstvu

88

3. Biodizel, Interreg IIIA-PHARE 2005., Dizanje svijesti o zaštiti okoliša i prikuljpanje jestivog ulja za potrebe proizvodnje biodizela

4. Chapter for SME, Talijanski zakon 84/2001, razvoj poduzetništva sukladno Povelji o razvoju malih i srednjih poduzeća u Primorsko-goranskoj županiji

Izrađeni projekti za potrebe turizma - Frankopanski kašteli u PGŽ - Vidikovac riječke povijesti – prihvaćen od Grada Rijeke, potrebna završna implementacija - Raskrižje vinskih cesta - Eurovillage - Kvarnerska potkova Ostali provedeni lokalni projekti: - Autohtonika, razvoj autohtonih proizvoda PGŽ - Alati za poduzetnike - Sustavno poduzetništvo - Edukacija za poduzetnike kroz jednodnevne ili višednevne seminare - Sustavno poduzetništvo za ciljnu skupinu stipendista za Grad Rijeku - Edukacija za djelatnike gradova, općina i županija za Eu projekte /Karlovačka županija, HKG-ŽK Otočac, Grad Opatija) Od 1997. godine provodimo samostalno program izobrazbe za poduzetnike i poduzetnike početnike te djelatnike raznih institucija, organizacija i udruga u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva na teme iz: - Osnove poduzetništva - Sustavno poduzetništvo - Strateško planiranje - Sustav potpornih institucija - Planiranje poslovanja - Financiranje poslovanja - Marketing - Umrežavanje i udruživanje poduzetnika - Ispitivanje poduzetničkog potencija Jednako tako provode se i druge teme u suradnji s drugim vanjskim suradnicima. Provedni programi izobrazbe u: - Primorsko-goranskoj županiji - Gradu Rijeci - Općina Skrad - Grad Osijek - Grad Pakrac - BiH gradovi i općine - Grad Daruvar - Grad Crikvenica - Grad Opatija - Poduzetnički centar Samobor

89

- Razvojna agencija Šibensko-kninske županije - Grad Otočac - PINS - Skrad Program izobrazbe za EU programa te izrada i vođenje EU projekata provodimo od 2006. godine i to za: - Primorsko-goransku županiju - Karlovačku županiju - HGK-ŽK Otočac - Grad Opatiju - AIESEC Ostali programi izobrazbe u sklopu EU projekata od 2005. godine iz ruralnog razvoja, turizma, sustavnog poduzetništva, energetske učinkovitosti, privlačenje investitora i drugih tema prema: - većini općina i gradova u PGŽ i drugih institucija i organizacija, - ino-partnerima. Prezentacije RRA PORIN i sustavnog poduzetništva kao najbolje prakse u RH u Ujedinjenim nacijama u Genevi 1999. i 2003. prema pozivu Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva te drugim događanjima kao što su Srednjo-europska inicijativa (CEI), razmjeni iskustava regija Veneto i Friuli Venezia Giulia s Istarskom i Primorsko-goranskom županijom 2006. u Pordenoneu – Italija, razne domaće i inozemne konferencije i okrugli stolovi. Članstvo: - Udruga Eko Liburnia, Rijeka - Grupacija konzultanata pri HGK-Županijska komora Rijeka - Konzorcij ACE, Španjolska - Konzorcij Ariaconsult, Francuska - Udruga za promicanje energetske učinkovitosti CEZAR, Rijeka - Koordinacije RAJ- a (Razvojne agencije Jadrana) - Užeg projektnog tima Foruma jadransko-jonskih gradova, Ancona - Koordinacije za EU integracije pri Primorsko-goranskoj županiji - LAG Gorski kotar

90

Grad Vrbovsko

Hrvatskih branitelja 1, Vrbovsko

T +385 51 875 008 F +385 51 875 008

E-mail: gradsko.poglavarstvo.vrbovsko@ri.t-com.hr

Web www.vrbovsko.hr

Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.

51000, Rijeka, Ciottina 17b T 051/634330 F 051/634340

E rraporin@porin.hr W www.porin.hr