Embed Size (px)
Citation preview
Ciljevi učenja
Na današnjem predavanju ćemo se upoznati sa:
1. Revizijskim predradnjama
2. Osnovnim koracima planiranja neke revizije
3. Osnovnim vrstama revizijskih testova
4. Svrhom analitičkih postupaka i načinima njihove primjene
5. Načinom primjene određenih finansijskih pokazatelja iz FI kao analitičkih postupaka
Uvod u planiranje revizije
U planiranju revizije postoje 2 osnovne vrste radnji:1. Predrevizijske radnje
Odnose se na probleme koje treba riješiti prije nego što revizija formalno počne
2. Radnje planiranja revizije Sadrže posebne korake koji teže razvoju cjelokupne strategije
revizije
Predrevizijske radnje
Na samom početku, revizorska firma treba da donese odluku da li prihvatiti novog ili zadržati postojećeg klijenta?
Zašto se mora donijeti ovakva odluka??? Minimiziranje vjerovatnoće povezivanja sa nepoštenim klijentom!
Prihvatanje potencijalnog klijenta? Potrebno je prije prihvatanja angažmana sprovesti istragu o potencijalnom klijentu
Rezultati ispitivanja treba da budu dokumentovani ili u formi memoranduma ili u vidu popunjenog upitnika (PRIMJER)
Komunikacija sa prethodnim revizorom (poštenje uprave, nesuglasice u pogledu računovodstvenih i revizijskih problema, razlozi za promjenu revizora...)
Slučaj kada klijent ne dopušta komunikaciju novog i starog revizora
Slučaj kada ne postoji prethodni revizor (FI nisu bili predmet revizije)
Periodično procjenjivanje da li zadržati postojećeg klijenta Kada se vrši ova procjena?
Šta se uzima u obzir?
Postupci procjene potencijalnog klijenta1. Prikupljanje i uvid u dostupne finansijske informacije (godišnji FI, pomoćni FI,
poreski bilansi...)
2. Upiti trećim licima o informacija u pogledu poštenja potencijalnog klijenta i njegove uprave
3. Razgovor sa prethodnim revizorom
4. Razmatranje da li kod klijenta postoji neke specifične okolnosti koje zahtjevaju posebnu pažnju ili predstavljaju neuobičajeni poslovni ili računovodstveni rizik
5. Razmatranje da li je revizorska firma nezavisna i sposobna da obavi reviziju FI klijenta
6. Razmatranje da li revizorska firma posjeduje neophodne vještine i tehnička znanja za obavljanje revizije
7. Razmatranje da li prihvatanje datog klijenta dovodi do kršenja bilo kakvih zakonskih propisa ili Kodeksa profesionalne etike
Utvrđivanje uslova revizije
Pri utvrđivanju uslova (naknade za obavljanje) revizije treba uzeti u obzir tri stvari:
1. Odbor za reviziju Sa kim revizor dogovara uslove revizije (vrsta revizijskog angažmana, obim posla, vrijeme
i trajanje revizije)
Karakteristike i odgovornosti Odbora za reviziju
2. Pismo o angažovanju (ugovor) Služi za formalizovanje postignutog dogovora o uslovima agnažmana; to je vrsta
ugovora između revizora i korisnika njegovih usluga (PRIMJER)
3. Interna revizija Ako postoji funkcija interne revizije, eksterni revizor može zahtjevati njenu pomoć
Ipak, prije oslanjanja na rad internih revizora, eksterni revizor se mora uvjeriti u njihovu kompetentnost i objektivnost
Od ove podrške može zavisiti i cijena usluge eksterne revizije
Revi
zoro
vo ra
zmat
ranj
e in
tern
e re
vizij
e u
revi
ziji F
I
Primjena postupaka iz MSR 610
Kompetentnost:- Nivo obrazovanja i stručno
iskustvo- Certifikat i kontinuirano
obrazovanje- Politike i procedure IR- Praksa - Uvid u aktivnosti IR (izvještaje,
radne papire, nalaze, preporuke)
Objektivnost:- Položaj FIR unutar organizacije
(kome podnosi izvještaje?)- Politike usmjerene na
održavanje objektivnosti internih revizora pri obavljanju revizije različitih oblasti (da li postoje ograničenja u pristupu)
Planiranje revizije Planiranje podrazumijeva razvoj opšteg pristupa, tj. strategije revizije
Proces planiranja bi trebalo da obuhvati sljedeće korake: izbor potrebnog kadra (revizorskog tima)
utvrditi nezavisnost
prikupiti informacije o klijentu i njegovom poslovanju
procijeniti podobnost revizije
utvrditi značajnost i revizijski rizik, te procijeniti inherentni rizik
utvrditi preliminarni nivo kontrolnog rizika
procijeniti mogućnost postojanja grešaka, nepravilnosti i nezakonitih radnji
identifikovati povezana lica
sprovesti preliminarne analitičke postupke
razviti opštu strategiju revizije i pripremiti revizijski program
Planiranje revizije - izbor revizorskog tima
Članovi tima moraju da imaju odgovarajuća znanja, vještine i stručnost
Faktori koji se uzimaju u obzir obuhvataju: složenost revizije, posebnu stručnost, raspoloživost zaposlenih i vrijeme
obavljanja i trajanje revizije
Uslovi korištenja eksternog eksperta za neku oblast To mogu biti: aktuari, procjenitelji, advokati, inženjeri, geolozi itd.
Oni pomažu revizorima u procjeni predmeta revizije, određivanju fizičkih količina ili iznosa koji se dobijaju posebnim vrstama kalkulacija, tumačenju propisa/ ugovora
Planiranje revizije - utvrđivanje nezavisnosti
Sva lica uključena u reviziju treba da ispunjavanju uslove o nezavisnosti koji su propisani Kodeksom profesionalne etike
To se mora i dokumentovati tako što zaposleni popunjavaju upitinike i/ili potpisuju izjave o nezavisnosti
odgovornost za ovo snosi partner zadužen za datu reviziju
Pitanje naplate naknada za reviziju Rizik da nenaplaćeno potraživanje postane vid kredita
Oprez kod istovremenog pružanja savjetodavnih usluga
Planiranje revizije - prikupljanje informacija o klijentu i njegovom poslovanju
Da bi se adekvatno rastumačilo značenje informacija dobijenih tokom revizije, važno je poznavati djelatnost klijenta
Ove informacije mogu se prikupiti na različite načine – putem razgovora sa prethodnim revizorom i revizorima koji su trenutno angažovani na sličnim poslovima, kao i na sastancima sa klijentovim osobljem
Postupci upoznavanja obuhvataju: Upoznavanje sa vrstom proizvoda/usluga koje klijent prodaje;
Broj lokacija i metode proizvodnje i distribucije;
Strukturu kapitala i upoznavanje sa povezanim licima;
Obilazak klijentovih objekata i susret sa ključnim članovima osoblja;
Upoznavanje sa politikama preduzeća;
Upoznavanje sa pravnim dokumentima i evidencijama (registracioni list i pravilnici, zapisnici sa sastanaka UO i Skupštine akcionara, ugovori).
Planiranje revizije - procjena podobnosti revizije
Odnosi se na mogućnost revizora da prikupe dovoljno odgovarajućih dokaza
Dva ključna faktora koji utiču na ocjenu ove podobnosti:
1. Primjerenost računovodstvene evidencije računovodstvena evidencija klijenta mora biti takva da omogućava
identifikovanje vrste poslovnih događaja, njihove vrijednosti (iznose transakcija) i koja će se odnositi na odgovarajući obračunski period
2. Poštenje uprave ukoliko je uprava nepoštena, revizori se neće moći osloniti na interne kontrole
možda neće moći ni izvršiti reviziju u skladu sa MSR, već će pružiti uslugu manjeg stepena uvjeravanja (kao što je pregled ili kompilacija)
Planiranje revizije - utvrđivanje mogućnosti grešaka, nepravilnosti i nezakonitih radnji
U MSR se navodi da revizor treba da ocijeni rizik da li će greške i nepravilnosti dovesti do značajnih grešaka u finansijskih izvještajima
Greške - nenamjerni pogrešni iskazi ili ispušteni iznosi ili objave u FI greške u prikupljanju ili obradi račun. informacija
pogrešne računovodstvene procjene zbog propusta ili pogrešnog tumačenja činjenica
pogrešna primjena račun. načela (MRS/MSFI)
Nepravilnosti - namjerni pogrešni iskazi ili ispušteni iznosi ili objave u FI1. Prevare uprave - lažno finansijsko izvještavanje
2. Pronevjere - neovlašteno prisvajanje imovine
Revizori mogu da obave stručno reviziju a da opet
ne otkriju nepravilnosti (oni nisu forenzičari!)
Dužna pažnja i profesionalni skepticizam!
Primjeri uključuju:• manipulisanje, falsifikovanje ili izmjena
rač. evidencija ili knjig. isprava• krivo tumačenje ili namjerno ispuštanje
poslovnih događaja ili značajnih informacija
• namjerna pogrešna primjena MRS/MSFI• krađa imovine (novac, zalihe,
oprema...)
Utvrđivanje mogućnosti grešaka, nepravilnosti i nezakonitih radnji (nastavak)
Okolnosti koje ukazuju na postojanje grešaka ili nepravilnosti: analitički postupci daju kontradiktorne rezultate
razlike na istim računima u različitim poslovnim evidencijama
konfirmacije otkrivaju značajne razlike ili je stepen odgovora niži od očekivanog
nedostatak odgovarajuće dokumentacije ili odobrenja poslovnih događaja
Ako su otkrivene greške i nepravilnosti onda treba: razmotriti njihov efekat na ukupne FI
raspraviti to sa rukovodiocem na višem organizacionom nivou
razmotriti kako će se to odraziti na revizorsko mišljenje detaljnija ispitivanja radi utvrđivanja efekta na FI
mišljenje sa rezervom ili uzdržano mišljenje
obavijestiti odbor za reviziju ili više rukovodstvo o značajnim nepravilnostima koje je otkrio
Utvrđivanje mogućnosti grešaka, nepravilnosti i nezakonitih radnji (nastavak)
Nezakonite radnje - povrede zakona ili zakonskih propisa
MSR pravi razliku između nezakonitih radnji koje imaju: neposredne i značajne efekte na iznose u FI, i one koje imaju
značajne ali indirektne efekte na iznose u FI
Kada revizor otkrije postojanje nezakonitih radnji, treba da: raspravi problem sa odgovarajućim nivoom upravljanja (ili
pravnikom)
prikupiti dodatne informacije o prirodi te radnje, okolnostima i
efektu na FI
provjeri da li je odbor za reviziju ili drugi, mjerodavni, organ upravljanja tačno informisan o ovim nezakonitim radnjama
razmotri njene posljedice na druge aspekte revizije i pouzdanost izjava uprave
izda mišljenje sa rezervom ili suzdržano mišljenje???
Pažnjarevizora!
Okolnosti koje ukazuju na nezakonite radnje:• neodobreni,
neevidentirani ili pogrešno evidentirani poslovni događaji
• istrage, izvještaji i kazne državnih organa
• prevelika plaćanja (npr. konsultantima, zastupnicima, zaposlenima...)
• neobjašnjena plaćanja državnim službenicima
• Neizmirivanje zakonskih obaveza
Planiranje revizije - utvrđivanje povezanih lica MRS 24 definiše ko su povezana lica/entiteti (članovi porodice ili druga
preduzeća) Povezane strane mogu ući u transakcije u koje ne bi ušle strane koje nisu povezane
Odnosi sa povezanom stranom mogu da utiču na rezultat i finansijsku poziciju
Standard zahtjeva objelodanjivanja odnosa, transakcija i neizmirenih salda, uključujući i preuzete obaveze, između povezanih strana
Revizor bi trebalo da u fazi planiranja pokuša identifikovati sva povezana lica zato što postoji mogućnost da ona ne posluju u svom najboljem interesu
Povezana lica se otkrivaju putem: ocjene klijentovih postupaka za identifikovanje povezanih lica
traženjem liste povezanih lica od uprave
uvidom u dokumentaciju Komisije za HoV ili Centralnog registra
Planiranje revizije - sprovođenje preliminarnih analitičkih postupaka MSR 520 definiše analitičke postupke kao procjenu finansijskih informacija putem
analize odnosa i povezanosti između finansijskih kao i nefinansijskih informacija uključuju i istraživanje identifikovanih fluktuacija ili odnosa koji nisu konzistentni sa
drugim relevantnim informacijama ili koje značajno odstupaju od očekivanih iznosa
Analitičke procedure u fazi planiranja služe za procjenu rizika i za planiranje revizorskih resursa za što ekonomičnije i efikasnije izvršenje posla revizije Suština je u tome da se identifikuju one stavke koje nose veći rizik kako bi se posebna
pažnja revizora usmjerila u tom pravcu i tako smanjio revizorski rizik detekcije
U ovoj fazi će se najviše koristiti tehnike poređenja cifara i racio analiza (PRIMJER izračunavanja koeficijenta obrta zaliha)
20x5 20x6 20x7 20x8 20x9Klijent 8,9 8,5 8,0 7,7 7,7Prosjek za granu 8,8 8,7 8,8 8,6 8,6
Testirati:procjenu,
potpunost i valjanost
Razvijanje opšte strategije revizije i priprema revizijskih programa
Na kraju procesa planiranja revizor razvija opštu strategiju revizije
To uključuje donošenje odluka o: prirodi, obimu i vremenu sprovođenja revizijskih testova
Odluka revizora o početnoj ocjeni KR utiče na stepen testiranja IK, što se na kraju reflektuje na revizijske testove salda
Revizijska strategija se dokumentuje u okviru plana revizije (PRIMJER)
Revizijski programi sadrže pregled detaljnih revizijskih postupaka (PRIMJER)
Vrste revizijskih testova
Dva su osnova tipa revizijskih testova:
Testovi kontrole1. testovi oblika IK - da li su IK osmišljene tako da mogu da spriječe/otkriju značajne
greške?
2. testovi rada IK - kako se kontrola sprovodila u stvarnosti, koliko se dosljedno primjenjuje i ko ju sprovodi?
Dokazni testovi - imaju za cilj otkrivanje značajnih grešaka u okviru računa, poslovnih događaja i komponenti FI
1. Dokazni testovi poslovnih događaja - oktrivanje grešaka/nepravilnosti u pojedinačnim poslovnim događajima; prikupljanje dokaza za ciljeve: valjanosti, potpunosti, procjene, mehaničke tačnosti i cutoff-a (dvonamjenski testovi)
2. Analitički postupci
3. Testovi salda - fokusiraju se na analitiku iznosa sadržanih u nekom računu i cilj im je otkrivanje značajnih grešaka na pojedinim kontima (ciljevi: valjanost i procjena)
Revizijski postupci:• Upiti zaposlenima• Inspekcija dokumenata i
izvještaja• Posmatranje primjene IK• Ponovno izvođenje IK
Analitički postupci Svode se na poređenja finansijskih informacija na osnovu njihovog odnosa sa
drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama
Variraju od upotrebe jednostavnih poređenja do kompleksnih modela
Pravilno korištenje ovih postupaka zahtjeva da revizor dobro poznaje klijenta i njegovo poslovanje
Vrste analitičkih postupaka obuhvataju: Poređenje finan. informacija za tekuću godinu sa onima iz prethodne godine
Poređenje finan. informacija za tekuću godinu sa planovima, projekcijama i prognozama
Odnosi među elementima finan. informacija u tekućem periodu (povezanost računa BS i BU)
Poređenje finan. informacija klijenta sa prosjecima čitave granu djelatnosti
Odnosi između finansijskih i nefinansijskih informacija
Svrhe analitičkih postupaka Analitički postupci se koriste:
1. Kao pomoć pri planiranju vrste, vremena i obima ostalih revizijskih postupaka veće razumijevanje poslovnih događaja koji su se desili od posljednje revizije
identifikovanje oblasti koje predstavljaju rizike relevantne za reviziju
2. Kao nezavisan test za prikupljanje dokaza o posebnim izvjavama vezanim za neki saldo ili vrstu poslovnih događaja poređenje iznosa u FI sa očekivanim iznosom ili saldom
ako je razlika značajna onda se traže objašnjenja uprave
ako objašnjenje nije adekvatno, onda se sprovode detaljnija ispitivanja
3. Kao sveukupni uvid u finan. informacije u zadnjoj fazi revizije pomoć u potvrdi zaključaka do kojih se došlo
procjena ukupnog objavljivanja FI
1) ocjena primjerenosti prikupljenih dokaza
2) identifikovanje dodatnih neuobičajenih salda/ odnosa
Efikasnost analitičkih postupaka kao dokaznih testova
Njihova efikasnost u identifikovanju značajnih grešaka zavisi od: vrste procjene ili cilja revizije - koriste se za testiranje svih ciljeva osim vlasništva;
najefikasniji su za identifikovanje tipova grešaka, nego za testiranje posl. događaja
uvjerljivosti i predvidivosti odnosa - da li je taj osnos razuman? Statični/dinamični uslovi? Pozicije BS ili BU?
raspoloživosti i pouzdanosti korištenih informacija - informacije su pouzdanije ukoliko su bile predmet revizije, te ukoliko se do njih došlo iz više izvora
tačnosti očekivanih iznosa - zavisi od značajnosti i sigurnosti revizije za cilj koji se testira (PRIMJER)
Finansijski pokazatelji koji se najčešće koriste kao analitički postupci
Dijele se u 4 grupe:
1. Pokazatelji likvidnosti: opšta i tekuća likvidnost
2. Pokazatelji aktivnosti: koeficijenti obrta i trajanje obrta kupaca i zaliha
3. Pokazatelji profitabilnosti: stopa bruto dobiti, marža profita, ROA, ROE
4. Pokazatelji pokrića: odnos dugoročnih obaveza i vlastitog kapitala, pokriće kamata
Pokazatelji likvidnosti
Pokazatelji likvidnosti imaju za cilj da ukažu na sposobnost kompanije da servisira dospjele obaveze plaćanja
Najvažniji su sljedeći pokazatelji:
1) Pokazatelj opšte (tekuće) likvidnosti = Obrtna sredstvaKratkoročne obaveze
2) Pokazatelj ubrzane likvidnosti (eng. Acid test) =
Likvidna sredstva (gotovina, potraživanja, kratkoročni plasmani)
Kratkoročne obaveze
2:1
1:1
3) Neto obrtna sredstva = Obrtna sredstva – Kratkoročne obaveze
veći iznos neto obrtnih sredstava = veći stepen likvidnosti
Pokazatelji poslovne aktivnosti
Ovi pokazatelji obuhvataju odnose između prihoda i troškova iz bilansa uspjeha dovodeći ih u vezu sa odgovarajućim pozicijama iz bilansa stanja
U ove pokazatelje ubrajamo slijedeće:
1) Koeficijent obrta kupaca = Prihodi od prodajeProsječan saldo kupaca
Prosječan saldo kupaca = Saldo kupaca u tek. god + Saldo kupaca u preth. god2
Prosječan period naplate potraživanja = 365
Koeficijent obrta kupaca
Pokazatelji poslovne aktivnosti
3) Koeficijent obrta zaliha = Cijena koštanja prodatih proizvodaProsječan saldo zaliha
Prosječno vrijeme trajanja jednog obrta = 365Koeficijent obrta zaliha
Koeficijent obrta robe (trgovina) = Nabavna vrijednost prodate robeProsječan saldo zaliha
Prosječan saldo zaliha robe = Saldo robe na poč. god + Saldo robe na kraju god2
Pokazatelji profitabilnosti (uspješnosti)
Ako su sredstva i izvori efikasno korišćeni, firma ostvaruje dobitak, u protivnom ostvaruje gubitak
Iznos dobitka ili gubitka nije toliko značajan za analizu - značajnije je staviti taj dobitak u odnos sa sredstvima koja su angažovana u njegovom stvaranju
Pokazatelji rentabilnosti su relativni odnosi dvije pozicije gde je u brojniku dobitak, a u nazivniku neka forma sredstava kompanije
Stopa poslovne dobiti = Poslovna dobitNeto prihodi od prodaje
Marža profita = Neto dobitNeto prihodi od prodaje
Pokazatelji profitabilnosti (uspješnosti)
Povrat na imovinu (ROA) =Poslovna dobit
Prosječna ukupna imovina
Prosječna ukupna imovina = Aktiva na kraju tek. god + Aktivna na kraju preth. god
2
Povrat na kapital (ROE) =Neto dobit
Prosječna vlastita imovina
Prosječna vlastita imovina = Kapital na kraju tek. god + Kapital na kraju preth. god
2
Pokazatelji pokrića
Pružaju informacije o dugoročnoj solventnosti
Odnos dugoročnih obaveza i sopstvenog kapitala (debt/equity ratio) = Dugoročne obaveze i rezervisanja
Vlastiti kapital
Ovim pokazateljem se izražava stepen dejstva leverage-a, kojim se pokušavaju izmjeriti efekti finansiranja iz pozajmljenih izvora na rentabilnost ili stopu prinosa sopstvenog kapitala.
Koeficijent pokrića kamate = Poslovni dobitakTroškovi kamate na kredite
Ovaj pokazatelj se upoređuje sa njegovom vrijednošću za tu kompaniju u prethodnim godinama. Ne postoji neki prihvaćeni standard.
Pitanje br. 1
Prije početka nove revizije, a u slučaju kada mu poslovanje klijenta nije dovoljno poznato, revizor
a)treba smanjiti revizijski rizik smanjujući početni nivo značajnostib)treba osmisliti poseban nezavisni test za kompenzaciju
nedovoljne stručnosti u oblasti poslovanja klijentac) treba angažovati finansijske stručnjake koji su upoznati sa
prirodom poslovanja klijentad)treba prikupiti informacije o prirodi poslovanja klijenta
Pitanje br. 2
Pri planiranju ispitivanja revizor treba da
a)razmotri može li se obim dokaznih testova smanjiti na osnovu rezultata upitnika interne kontrole
b)utvrdi preliminarnu ocjenu nivoa značajnostic)zaključi opravdavaju li promjene u vezi sa propisanim IK njihovu
pouzdanostd)pripremi preliminarni primjerak pisma predstavljanja uprave
Pitanje br. 3
Koja od narednih izjava najbolje opisuje odgovornost revizora da otkrije pogreške i nepravilnosti?
a) Revizor treba da prouči i procijeni klijentov SIK i osmisli reviziju tako da pruži razumno uvjeravanje da će otkriti sve greške i nepravilnosti.
b) Revizor treba da procijeni rizik da greške i nepravilnosti dovode do značajnih grešaka u FI i utvrdi postojanje i primjenu IK
c) Revizor treba da razmotri vrstu grešaka i nepravilnosti koje se mogu pojaviti i utvrdi da li su propisani svi neophodni postupci u vezi sa njima i da li se oni primjenjuju
d) Revizor treba da procijeni rizik da će greške i nepravilnosti dovesti do značajnih grešaka i osmisli reviziju tako da pruži razumno uvjerenje da će se otkriti značajne grepke i propusti.
Pitanje br. 4
Revizor "MM" sumnja u postojanje mreže nezakonitih mita u poslovanju klijenta "XX", novog klijenta revizije. "MM" je obavijestio RO i pravnog savjetnika Klijenta, ali ni jedan od njih nije mogao pomoći revizoru da odredi da li su iznosi o kojima se radi značajni za FI i da li su viši rukovodioci uključeni u tu mrežu. Pod ovim okolnostima revizor "MM" treba da:
a)izda pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje na ovu situacijub)izda izvještaj u kome se suzdržava od izražavanja mišljenjac) izda negativno mišljenje o FId)izda poseban izvještaj u vezi sa nezakonitim radnjama koje je
uočio
Pitanje br. 5
Klijent revizije "ZZ" zapošljava tri interna revizora na puno radno vrijeme koji su direktno odgovorni kontroloru. Prilikom izrade svog plana, a u vezi sa oslanjanjem na rad internih revizora, eksterni revizor će najvjerovatnije:
a)dodjeliti ograničeno povjerenje radu koji vrše interni revizorib)smanjiti obim testova kontrole potrebnih kako bi se utvrdio
stepen kontrolnog rizikac)povećati obim postupaka potrebnih za smanjenje kontr. rizikad) izbjeći korištenje rada koji obavljaju interni revizori
Pitanje br. 6
Primarni cilj analitičkih postupaka korištenih u fazi konačnog revizijskog uvida jeste:
a)prikupljanje dokaza iz analitike izabranih računa BS i BU koji su testirani u svrhu potkrepljivanja posebnih izjava uprave
b)identifikovanje oblasti koje predstavljaju poseban rizik bitan za reviziju
c)pomoć revizoru u procjeni valjanosti donesenih zaključakad)uklanjanje sumnji kad se pojave pitanja o sposobnosti klijenta da
nastavi postojanje
Pitanje br. 7
Kako bi pomogli u planiranju vrste, vremena i obima pojedinih revizijskih postupaka, preliminarni analitički postupci treba da se usmjere na:
a)bolje razumijevanje poslovanja klijenta i događaja koji su se desili od prethodne revizije
b)uspostavljanje utemeljenih odnosa koji potkrepljuju očekivane rezultate s mjerljivom tačnošću
c)primjenu analize pokazatelja na eksterne informacije kao što su objavljena statistika o djelatnosti ili indeksi cijena
d)poređenje evidentiranih finan. informacija sa rezultatima ostalih testova poslovnih događaja i iznosa
ZadatakRevizor "Arthur" revidira preduzeće "YY" sa stanjem na dan 28.02.19x4. godine. Jedan od početnih postupaka je provjera finan. informacija uvidom u značajne odnose i trendove tako da se može bolje razumjeti poslovanje i utvrditi na šta se treba fokusirati u reviziji. Slijede skraćeni BS i BU za tekuću i prethodnu godinu.
