Embed Size (px)
Citation preview
Novi pristupi vrednovanju i izvješćivanju o učeničkim
postignućima
Zrinka Ristić Dedić
Ekspertna radna skupina za provedbu CKR
SRS za izradu Okvira vrednovanja
• VREDNOVANJE U KURIKULARNOM SUSTAVU
• NAČELA VREDNOVANJA
• PRISTUPI VREDNOVANJU
• IZVJEŠĆIVANJE O UČENIČKIM POSTIGNUĆIMA
VREDNOVANJE U KURIKULARNOM SUSTAVU
KURIKULUM
UČENJE I POUČAVANJE
VREDNOVANJE
UČENIK
Vrednovanje je dio kurikularnog sustava kojim se prikupljaju podaci i donose profesionalne procjene o učenju i rezultatima učenja
Vrednovanje postignuća treba odražavati ciljeve, vrijednosti i načela kurikuluma te zajedno s učenjem i poučavanjem činiti koherentan sustav.
Usklađenost vrednovanja s očekivanjima definiranima kurikulumom
Korištenje različitih vrsta vrednovanja s obzirom na svrhu, vrsteznanja, vještina i kompetencija, korištene pristupe poučavanja i učenja, kontekst učenja i potrebe učenika
BIOLOGIJA 7. RAZRED
R.B. ISHODRAZINA USVOJENOSTI KLJUČNI
SADRŽAJIZADOVOLJAVAJUĆE DOBRO VRLO DOBRO IZNIMNO
1. BIO 7.A.1. opis opis opis opis
2. BIO 7.A.2. opis opis opis opis
3. BIO 7.A.3. opis opis opis opis
4. BIO 7.B.1.
5. BIO 7.B.2.
6. BIO 7.B.3.
7. BIO 7.C.1.
8. BIO 7.C.2.
9. BIO 7.C.3. opis
PREDMETNI KURIKULUMI: O-O ISHODI I RAZINA USVOJENOSTI
Kroz ishode i njihovu razradu predstavljaju se očekivanja o tome što učenik mora znati i moći učiniti u svakom predmetu u određenom razredu
Opisuju se razine usvojenosti ishoda - opseg znanja, dubinarazumijevanja i stupanj razvijenosti vještina
Time se postavljaju kriteriji kvalitete učenja koju učenici trebaju pokazati kako bi mogli prijeći u viši razred ili na višu odgojno-obrazovnu razinu
Vrednovanje postignuća postaje više kriterijsko (u odnosu na definirane razine usvojenosti znanja, vještina i stavova), nego normativno (u odnosu na postignuća drugih učenika u razredu ili školi).
Jasniji ciljevi, osnova za određivanje kriterija vrednovanja
Mogućnost usuglašavanja kriterija vrednovanja i povećanja objektivnosti vrednovanja
Lakše određivanje zahtjeva u pisanim i usmenim provjerama
Olakšano praćenje napredovanja učenika
Lakše planiranje iskustava učenja i bolja prilagodba pristupa poučavanja
Jasnoća očekivanja smanjuje pritiske od strane roditelja, učenika i drugih
PREDNOSTI IZ PERSPEKTIVE UČITELJA
Jasnoća očekivanja olakšava planiranje učenja i odabir pristupa učenju
Učenici lakše mogu procijeniti vlastiti napredak
Veća je transparentnost ocjenjivanja i povjerenje učenika i roditelja u pravednost ocjenjivanja
Roditelji lakše mogu procijeniti znanje, vještine i kompetencije svoje djece te pratiti njihov napredak
Roditelji mogu djeci pružiti primjereniju i konkretniju podršku i pomoć u učenju
PREDNOSTI IZ PERSPEKTIVE UČENIKA I RODITELJA
NAČELA VREDNOVANJA
Vrednovanje usmjereno učenju
Vrednovanje usvojenosti sveukupnih odgojno-obrazovnih ishoda
Transparentnost i pravednost vrednovanja
Uravnoteženost unutarnjeg i vanjskog vrednovanja
Osnovna svrha vrednovanja jest unaprjeđivanje učenja i napredovanje učenika u svim aspektima učenja
Vrednovanje je integralni dio poučavanja i učenja. Informacije koje se vrednovanjem su osnova za planiranje daljnjeg poučavanja
Prepoznavanje uspjeha i poticanje pozitivnih obrazaca motivacije i učenja
Učenik kao glavni akter procesa učenja i vrednovanja
VREDNOVANJE USMJERENO UČENJU
Ne usmjerava se samo na procjenjivanje usvojenosti znanja, već i na razvijenost vještina, vrijednosti i drugih kapaciteta koji čine ishode
Pred učenike se postavljaju zahtjevi koji su izazovni, ali realistični
Vrednovanjem se potiče dubinsko i trajno učenje te primjena znanja i vještina na nove situacije
Vrednovanja su raspoređena tijekom cijele školske godine, relativno česta i različita po svojoj prirodi
VREDNOVANJE USVOJENOSTI SVEUKUPNIH O-O ISHODA
Jasna i pravodobna razmjena informacija između učenika, učitelja i roditelja o sadržajima, postupcima, kriterijima i rezultatima vrednovanja
Postupci ne stavljaju određene učenike u privilegiran položaj niti diskriminiraju na osnovama koje su irelevantne za učenje
TRANSPARENTNOST I PRAVEDNOST VREDNOVANJA
Vrednovanje ostaje u glavnini profesionalna odgovornost učitelja
Izbjegavaju se vanjski ispiti visokog rizika
Jedini vanjski ispiti visokog rizika ostaju završni ispiti srednjoškolskog obrazovanja (državna matura)
Vanjsko vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne smije dominirati nad obrazovnom praksom
URAVNOTEŽENOST UNUTARNJEG I VANJSKOG VREDNOVANJA O-O ISHODA
PRISTUPI VREDNOVANJU
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje naučenoga
Tijekom nastavnog procesa
Usmjereno na poticanje refleksije o učenju, stjecanje razumijevanja dosadašnjih procesa i rezultata učenja, kao i na usmjeravanje budućih aktivnosti učenja i poučavanja
Različiti formalni i neformalni postupci: postavljanje ciljanih i smislenih pitanja tijekom nastave s ciljem provjere razumijevanja učenika, provjera domaćih zadaća, kratke pisane provjere znanja, učenička mapa, dnevnici učenja, konzultacije s učenicima, predstavljanja učeničkih radova, opažanja učeničkog ponašanja tijekom individualnog rada ili rada u skupini itd.
Učitelji i učenici surađuju u prikupljanju i interpretaciji informacija o učenju
Ne rezultira ocjenama, već kvalitativnim povratnim informacijama i razmjenom iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina u odnosu na postavljenja očekivanja
VREDNOVANJE ZA UČENJE
Učenici kroz vrednovanje uče
Aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja kroz samovrednovanje i vrednovanje razrednih kolega
Pružanje podrške učitelja učenicima u razvoju samoreguliranog pristupa učenju – jačanje kompetencije učiti kako učiti
Tijekom nastavnog procesa i na konzultacijskim sastancima učenici i učenici razgovaraju o učenju i rezultatima učenja
Učenicima se osigurava potrebno vrijeme za razmišljanje i refleksiju o učenju (dnevnici učenja)
VREDNOVANJE KAO UČENJE
Sumativno vrednovanje: procjena razine usvojenosti o-o ishoda nakon poučavanja i učenja određene cjeline ili na kraju određenog obrazovnog razdoblja
Rezultira ocjenom
Koristi se u svrhu praćenja ostvarivanja planiranih ishoda te za izvješćivanje o postignutim rezultatima
Unutarnje Hibridno Vanjsko
Može služiti i u formativne svrhe – ako se koristi za planiranje daljnjeg učenja i poučavanja
VREDNOVANJE NAUČENOGA
Spoj unutarnjeg i vanjskog vrednovanja
Ispite sastavlja i provodi NCVVO, a provodi ih i koristi učitelj prema vlastitim potrebama
Ispiti iz različitih predmeta, vezani uz pojedine domene, odnosno skupove ishoda
Učitelji koriste ispite za utvrđivanje uspješnosti učenika u svladavanju ishoda nakon završetka učenja i poučavanja određene predmetne cjeline
Ispiti imaju provjerene karakteristike – kvalitetniji ispitni materijali od onih koje mogu sastaviti pojedini učitelji
Učenici i učitelji dobivaju od NCVVO-a povratnu informaciju
HIBRIDNO VREDNOVANJE - OPIS
NCVVO
AUTORI
Recenzija zadatakaBanka zadatakaSastavljanje ispita
Sastavljanje zadataka prema zadanoj specifikaciji
ŠKOLA
Edukacija autoraPriprema strukture ispita i
specifikacije zadataka
Provedba ispitivanja(Računalno, papir-olovka)
Slanje rezultata u središnji sustav
Elektroničko slanje ispita u škole
Izvještavanje
HIBRIDNO VREDNOVANJE - PROCEDURE
Ispiti sastavljeni od provjerenih zadataka
Usporedivost rezultata zbog korištenja istih ispitnih materijala, sustava bodovanja i pragova za ocjene – ujednačavanje kriterija između različitihučitelja
Kvalitetnija povratna informacija o usvojenosti o-o ishoda
Zbog korištenja računalne tehnologije procedure su ekonomične i brze
Mogućnost korištenja različitih multimedijalnih sadržaja zadatka
Nisu ispiti vrlo visokoga rizika
HIBRIDNO VREDNOVANJE - PREDNOSTI
Razvoj ispita iz različitih područja i domena dugotrajan proces
Potrebna računalna infrastruktura u školama
Ograničenost na pisanje provjere u određenom broju predmeta
Naglasak ipak na zadacima objektivnog tipa s ponuđenim odgovorima
HIBRIDNO VREDNOVANJE - IZAZOVI
IZVJEŠĆIVANJE O UČENIČKIM POSTIGNUĆIMA
Partnerstvo škole i obitelji – jačanje odnosa usmjerenih na učenje, recipročnost u odnosu
Aktivna uključenost učenika
Pravovremenost izmjene informacija
Utemeljenost na bogatstvu informacija prikupljenima različitim pristupima vrednovanja
Valjanost i nepristranost dokaza o učenju u različitim područjima
Prepoznavanje postignuća i napredovanja učenika
Usmjerenost na unaprjeđivanje učenja
Inkluzivnost i poštivanje djetetove osobnosti
Učinkovitost i praktičnost
NAČELA IZVJEŠĆIVANJA
Koliko učenik napreduje i kako učenik usvaja o-o ishode? Što učenik zna i može učiniti? Što treba popraviti/ unaprijediti? Koji su sljedeći koraci u učenju? Što učitelj čini da podrži učenje? Što obitelj može učiniti da pruži podršku i pomoć?
Individualni razgovori s roditeljima i djecom
Konzultacije s učenikom
Zajednički sastanci učitelja, učenika i roditelja
Pisane bilješke o napredovanju učenika
Alati online izvješćivanja (korištenje potencijala e-dnevnika)
IZVJEŠĆIVANJE TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE
Izvještaj o napredovanju učenika
Formativna i sumativna svrha izvješćivanja
Temelji se na informacijama prikupljenima različitim pristupima vrednovanja
Škole imaju određenu autonomiju u određivanju oblika izvješća i načina izvješćivanja
tiskana ili elektronska izvješća
izgled izvješća
određeni specifični elementi vrednovanja (npr. u školskom projektu, međupredmetnoj temi i sl.)
IZVJEŠĆIVANJE NA POLUGODIŠTU 1
Obvezni elementi izvješća:
1. za svaki predmet: opis usvojenosti o-o ishoda, radnih navika i vještina učenja. Nema brojčanih zaključnih ocjena ili ispisa ocjena
2. opis vladanja učenika
3. prostor za opći komentar i preporuke razrednika
4. prostor za komentar i osvrt roditelja/skrbnika
5. prostor za komentar i osvrt učenika
IZVJEŠĆIVANJE NA POLUGODIŠTU 2
IZVJEŠĆIVANJE NA KRAJU GODINE – OVISNO O CIKLUSU
FORMIRANJE ZAKLJUČNE OCJENE
Ocjena treba odražavati učenikovu ostvarenost o-o ishoda
Ocjene su najvaljanije kad odražavaju samo postignuće, a ne druge važne elemente učenikova stava i ponašanja – ulaganje truda, suradljivost, urednost, odnos prema predmetu, sudjelovanje na nastavi...
Zato što ocjene same ne mogu obuhvatiti sve navedene aspekte učenja, kombiniramo ih s kvalitativnim opisima postignuća i napredovanja učenika (1. i 2. ciklus) ili s “check listama” u kojima se zahvaćaju ti drugi aspekti (3., 4. i 5. ciklus)
PRVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Usvojenost o-o
ishoda u svakom
predmetu
Kvalitativni deskriptor postignuća na ljestvici od tri stupnja
potrebna podrška u skladu s očekivanjima iznimno
Kvalitativni opis postignuća i napredovanje učenika u odnosu na ishode
Vladanje Procjena ponašanja učenika pomoću “check liste”
Ostali podaci * na dodatak svjedodžbe (za učenike s teškoćama i darovite)
Broj sati opravdanih i neopravdanih izostanaka
Sudjelovanje u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima
Sudjelovanje na natjecanjima i smotrama
DRUGI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Usvojenost o-o
ishoda u svakom
predmetu
Zaključna ocjena na ljestvici od pet stupnjeva
1 - nedovoljno 2 - dovoljno 3 - dobro 4 – vrlo dobro 5 - izvrsno
Kvalitativni opis postignuća i napredovanje učenika u odnosu na ishode
Vladanje Isto kao u prvom ciklusu
Ostali podaci Isto kao u prvom ciklusu + volonterske aktivnosti
Opći školski
uspjehNema podatka o prosjeku ocjena
TREĆI DO PETI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Usvojenost o-o
ishoda u svakom
predmetu
Zaključna ocjena na ljestvici od pet stupnjeva
1 - nedovoljno 2 - dovoljno 3 - dobro 4 – vrlo dobro 5 izvrsno
Procjena određenih predmetnih i generičkih kompetencija u predmetu pomoću
“check liste” (ljestvica razvijenosti)- Postignuća u pojedinim domenama ili skupinama o-o ishoda određenima predmetnim kurikulumom
- Odgovornost
- Samostalnost u radu
- Samoinicijativnost
- Suradnja
- Organiziranje i upravljanje vlastitim učenjem
Vladanje Isto kao u prvom i drugom ciklusu
Ostali podaci Isto kao u drugom ciklusu
Opći školski
uspjehNema podatka o prosjeku ocjena
