Poglavlje 8

Maksimizacija profita u potpunoj konkurenciji

Teme Klasifikacije tržišnih struktura Potpuna konkurencija Maksimizacija profita i ravnoteža

poduzeća u potpunoj konkurenciji Proizvođačev višak Ekonomska renta

Klasifikacije tržišnih stanja: prema broju učesnika (Stackelberg)

Potražnja/Ponuda

Puno Malo Jedan

Puno Potpunakonkurencija

Oligopson Monopson

Malo Oligopol Bilateralnioligopol

Kvazi-monopson

Jedan Monopol Kvazi-monopol

Bilateralnimonopol

Klasifikacije tržišnih stanja: funkcionalna (Weintraub)

Tržišna struktura

Brojsudionika

Elastičnostsupstitucije

Unakrsnaelastičnost

Potpunakonkurencija

veliki beskonačna

0

Monopol 1 neki (mali) broj

0

Oligopol mali beskonačnaili neki broj

neki (veliki) broj

Ograničena konkurencija

veliki neki (veliki) broj

neki (mali)broj

Karakteristike potpune konkurencije Proizvodi se HOMOGENI proizvod(sva poduzeća u grani proizvode

identični proizvod) Poduzeća NE MOGU UTJECATI NA

CIJENU – price takers(svako poduzeće je tako malo da je

njegova granična signifikantnost zanemariva)

Karakteristike potpune konkurencije Postoji SLOBODA ULASKA I

IZLASKA iz grane Ostvarena je PUNA MOBILNOST

FAKTORA Svi sudionici raspolažu svim

relevantnim informacijama (SAVRŠENA INFORMIRANOST)

Dato je SAVRŠENO PREDVIĐANJE

Ravnoteža poduzeća u potpunoj konkurenciji Pretpostavke:

Kapitalna oprema i broj poduzeća fiksni

Promjena količine proizvodnje postiže se promjenama varijabilnog faktora

Cilj: Max (TR – TC) Uz uvjet TR > TC

TR, AR i MR u potpunoj konkurenciji TR = p x Q TR u potpunoj konkurenciji je

pravac pozitivnog nagiba (veličina nagiba ovisi o veličini cijene)

AR i MR u potpunoj konkurenciji konstantni

TR u potpunoj konkurenciji

TR

Q

TR

TR, AR i MR u potpunoj konkurenciji TR = p x Q AR = TR / Q = p x Q / Q = p MR = ΔTR / ΔQ (kod ΔQ = 1) MR = p p = AR = MR

AR i MR u potpunoj konkurenciji

MR = AR

Q

AR,

MR

p

Kriterij maksimizacije dobiti poduzeća u potpunoj konkurenciji

Problem: pri kojoj razini proizvodnje poduzeće postiže svoj cilj max (TR – TC)

Određuje se zona profitno ne-negativnih opsega proizvodnje Najveća vertikalna udaljenost između

krivulja TR i TC

Kriterij maksimizacije dobiti poduzeća u potpunoj konkurenciji

TR

Q

TR, TC

Q

Π

ΠM

Π

TC

Kriterij maksimizacije dobiti poduzeća u potpunoj konkurenciji

Opći princip MR = MC U potpunoj konkurenciji

p = AR = MR Maksimum dobiti u točci gdje

vrijedi p = MC

Kriterij maksimizacije dobiti poduzeća u potpunoj konkurenciji

Prema zakonu o prinosima, nagib TC (=MC) opada, ima minimum i zatim raste

Nagib TR je konstantan (=p) Dobit je maksimalna kada

MC = p MC rastući

Odabir količine proizvodnje u kratkom roku Na sljedećem primjeru

MR = MC pri količini, Q* = 8 Pri količini manjoj od 8, MR > MC pa

se više profita može ostvariti ako se poveća proizvodnja

Pri količini većoj od 8, MC > MR, pa će povećanje proizvodnje sniziti dobit

q2

Konkurentsko poduzeće u kratkom roku

10

20

30

40

Cijena50

MC

AVC

ATC

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Proizvodnjaq*

AR=MR=PA

q1 : MR > MCq2: MC > MRq0: MC = MR

q1

Izgubljeni profit za q2>q*

Izgubljeni profit za q1<q*

Konkurentsko poduzeće u kratkom roku: pozitivni profiti

10

20

30

40

Cijena

50

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Proizvodnjaq2

MC

AVC

ATC

q*

AR=MR=PA

q1

D

C BProfit po jedinici = P-AC(q) = A to B

Ukupni profit = ABCD

Konkurentsko poduzeće Poduzeće ne ostvaruje profit uvijek Moguće je da vrijedi p < AC

Profit po jedinici je negativan (p – AC < 0)

Konkurentsko poduzeće - gubiciCijena

Proizvodnja

MC

AVC

ATC

P = MRD

Pri q*: MR = MC i P < ATCGubici = (P- AC) x q* ili ABCD

q*

A

BC

Odabir količine proizvodnje u kratkom roku Rezime proizvodnih odluka

Profit je maksimalan kada vrijedi MC = MR

Ako p > ATC poduzeće ostvaruje pozitivnu dobit

Ako p < ATC poduzeće posluje s gubicima

Kriteriji maksimizacije dobiti u kratkom roku MC = p MC rastući P ≥ AVC Min AVC = MC i dalje po MC: krivulja

ponude poduzeća u kratkom roku Kratkoročna ponuda grane =

horizontalno zbrojene individualne krivulje kratkoročne ponude poduzeća

Proizvođačev višak = razlika između tržišne cijene i

graničnog troška za sve proizvedene jedinice

ProProizvođačevizvođačevvišakvišak

Proizvođačev višak je površina iznad MC i ispod cijene

Proizvođačev višakCijena

Proizvodnja

AVCAVCMCMC

AABB

pp

QQ**

Proizvođačev višak Može se definirati i kao razlika

između ukupnog prihoda poduzeća i njegovog ukupnog varijabilnog troška PS = TR - TVC

Grafički, površina pravokutnika ABCD Ukupni prihod (0ABQ*) minus varijabilni

trošak (0DCQ*)

Proizvođačev višak je također ABCD =

Ukupni prihod minus varijablni

trošak

Proizvođačev višakCijena

Proizvodnja

ProProizvođačevizvođačevvišakvišak

AVCAVCMCMC

AABB

pp

QQ**

CCDD

Proizvođačev višak i profit PS = TR – TVC Pf = TR – TC

U kratkom roku TC = FC + VC FC > 0 Prema tome PS > Pf

DD

pp**

QQ**

ProProizvođačevizvođačevvišakvišak

Tržišni proizvođačev višakje razlika između P*

i S od 0 do Q*.

Tržišni proizvođačev višak Cijena

Količina

SS

Ekonomska renta Pojavljuje se kada poduzeće ima

pristup faktorima koji su ograničene ponude (zemljište na posebnoj lokaciji, vlasništvo nad patentom,..)

ER = razlika između onoga što je poduzeće spremno platiti za input i minimalnog iznosa potrebnog za njegovu nabavu

Ekonomska renta Pojavljuje se na strani inputa Zato dolazi do pojave pozitivnih

računovodstvenih profita iako su dugoročni profiti nula

Primjer: zemljište uz rijeku

Ekonomska renta Dva poduzeća A & B raspolažu svojim

zemljištem A se nalazi na rijeci što smanjuje njegove

transportne troškove za $10,000 u odnosu na B

Potražnja za lokacijom A povećat će cijenu A-ovog zemljišta za $10,000 (= ekonomska renta)

Ne odražava se na dugoročni ekonomski profit koji ostaje 0

Poduzeće u ravnoteži dugog roka

Cijena

Proizvodnja

$7$7

1.01.0

LACLMC

1.31.3

$10$10

Ekonomska renta

Cijena

$7.20$7.20

Ekonomska renta

Proizvodnja

LACLMC

Ekonomska renta Sa fiksnim inputom kao unikatna

lokacija, razlika između troška proizvodnje (LAC = 7) i cijene ($10) je vrijednost oportunitetnog troška inputa (lokacije) i predstavlja ekonomsku rentu od datog faktora

Ekonomska renta Ako se oportunitetni trošak inputa

(renta) ne uzme u obzir, može se činiti da ekonomski profiti postoje i u dugom roku

Ekonomska renta i proizvođačev višak Ekonomska renta – povezana sa

faktorima proizvodnje (inputima) Proizvođačev višak – povezan sa

proizvodnjom (outputom)