Politička filozofija Roberta Nozicka: kontroverzni

PregledničlanakUDK1:32(045) 1Nozick,R.

doi:10.21464/fi38211Primljeno18.7.2017.

Petar ŠturanovićUniverzitetCrneGore,Pravnifakultet,13.Jula2,ME–81000Podgorica

pekos@tcom.me

Politička filozofija Roberta Nozicka: kontroverzni libertarijanizam

SažetakU ovom radu autor analizira političku filozofiju minimalne države Roberta Nozicka, nasto-jeći na objektivan način predočiti njezin značaj, ali i nedostatke. Autor se fokusira na Nozickovo shvaćanje nastanka države djelovanjem nevidljive ruke dominantnog zaštitnog udruženja, preko ultraminimalne do minimalne države. Iznesen je kritički osvrt na Nozicko-vu teorija pravde u posjedima na osnovu ovlaštenja, pri čemu autor ukazuje određene sla-bosti i nedorečenosti navedene teorije. U kontekstu teorijske rasprave s Johnom Rawlsom o središnjem pitanju distributivne pravde, fokus je na kritici modeliranog koncepta pravde. Autor dovodi u pitanje i Nozickovo poimanje određenih segmenata marksističkog učenja, nerijetko nalazeći ideološku isključivost. Zaključno se osvrće na Nozickovo napuštanje li-bertarijanskih svjetonazora, pritom iznoseći objektivan pogled na njegovu političku filo-zofiju.

Ključne riječiRobertNozick,minimalnadržava, libertarijanizam, teorijapravdenaosnovuovlaštenja,distributivnapravda

Uvod

RobertNozick jebezsumnje jedanodnajznačajnijihpolitičkih filozofa libertarijanskeprovinijencijedrugepolovinedvadesetog stoljeća.Blizaknovodesničarskojneoliberalnoj ideološkoj struji,posebnoutjecajanuSADu,libertarijanizamnastajeokoidejaMurrayaRothbarda,azasnovanjenapostulatimaslobodnogtržištakaopotpunomiprirodnomregulatoruodnosameđupojedincimaiapsolutnompravuvlasništvakaosuštiniindividualneslobode,suprotstavljajućisetzv.agresiji državeprotivpojedinacainjihovihindividualnihprava,akojaseogledakrozoporezivanje.1Nozickovapolitičkafilozofijadalajenemjerljivdoprinosreafirmacijiklasičnogliberalizma.Uvremenukadasuvladale idejenakojimasezasnivaladržavablagostanja,Nozick jeuspiooživjetiidejeslobode,individualnihpravaiminimalnedržave.RijetkojekojedjeloizpodručjapolitičkefilozofijezatakokratkovrijemepostiglosvjetskuslavukaoštojetobioslučajsnjegovimkapitalnimspisomAnarhi-ja, država i utopija (Anarchy, state and utopia).ProglašenajednomodstonajutjecajnijihknjiganakonDrugogsvjetskograta,pisanadijelomikaosvo

1

Vidi:SlavenRavlić,Svjetovi ideologije,Političkakultura,Zagreb2013.,str.58.

https://doi.org/10.21464/fi38211

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA150God.38(2018)Sv.2(391–406)

P. Šturanović, Politička filozofija RobertaNozicka:kontroverznilibertarijanizam392

jevrstanodgovornaTeoriju pravde (Theory of Justice)JohnaRawlsa,2steklajestatuskamenatemeljcalibertarijanskepolitičkedoktrine.Zajednosteorijskimstvaralaštvomsvojihslavnihsuvremenika,nobelovacaFriedrichavonHayeka3iMiltonaFriedmana,4predstavljatćeubojitooružjezanastupajućiobračunsdržavomblagostanja.NakonštojeposlijepadakomunizmaprestalaopijenostNozickovimidejama,smatramdajevrijemedanajedankritičkinačinispitamoodređenesegmentenjegovefilozofskemisli.Nastojatćemoobjektivnoprikazatinjegovoučenje,znajućidaćeodređenipostulati teorije izdržati ispitvremena,pa i ukazatinapropuste i nedosljednosti.Nećemonužnogovoriti iz jednog ideološkogsvjetonazora, negoćemo sebaviti konzistentnošćunjegove teorije, bilodasuargumenti»lijeviilidesni«.Konačno,govoritćemoioNozickovomideološkompreokretuudjeluIstraženi život (The Examined life),ukojemunapuštasvojalibertarijanskauvjerenja.Smatramdaćedotičniaspektrada, izideološkihrazlogaprešutkivanodstranelibertarijanskihistomišljenika,datipotpunijuiistinitijuslikuostvaralaštvuipolitičkojfilozofijijednogodnajutjecajnijihfilozofadvadesetogstoljeća.

(Ultra)minimalna država

Politička filozofija Roberta Nozicka zasniva se na konceptima negativneslobode, individualnihprava iminimalnedržave.Na samompočetku svogkapitalnogdjelaAnarhija, država i utopija Nozickpostavljadilemu:jelidržava uopće potrebna, odnosno bi li je utoliko trebalo izmisliti ukoliko ne bipostojala?Postojanjudržavesuprotstavljaprirodnostanjekojenastupaprijenastankadržave, i tonjegovunajpesimističnijuverziju–prirodnostanjeThomasaHobbesa(bellum omnium contra omnes)5–teunutartogprostoraoperira smogućnošću postojanja države. Prema njemu, bjelodano je da jedržavautolikoprihvatljivaukolikojojjealternativa»grozna«kaoHobbesovoprirodnostanje,nopostavljasepitanjenjezinogopstankauslučajukadamuonanijealternativa.Stoga,ukolikobinekadržavabilaboljaiodnajprihvatljivijeanarhije,odnosnoukolikobinastalanamoralnolegitimannačin,utolikobiopravdanobilonastajanjeipostojanjedržave.6DajućidržavidostojnualternativuuLockeovuprirodnomstanju,Nozickpokušavaosmislitidržavukojaćenastojatinadići»neugodnosti«Lockeovakonceptaprirodnogstanja(pričemupojedincikojibrinuzaodržavanjemogubitipristrasniurješavanjumeđusobnihsporova). Naime,JohnLocke,kaopredstavnikteorijedruštvenogugovora,promatraojeudjeluDvije rasprave o vladi(Two Treatises of Government)prirodnostanjekaostanjesavršenejednakostiukojemuječovjekgospodarsvojeosobnostiiposjedate,analogno,ničijipodanik.7Dakle,potpunodrugačijeodThomasaHobbesa,zbogčega iodbacujeHobbesovuidejuoapsolutnojdržavi sobziromna toda smatradanepostojiratio zapotčinjavanjeljudinavedenommodeludržave.

»Tobiznačilostavitisebeugoripoložajnegoštojeprirodnostanjeukojemsuimalislobodudaštitesvojepravoprotivpovredadrugihibilinaravnojnoziupogledusilezanjegovoodržanje(…)budućidasurazoružalisebeanaoružalinjegadabiodnjihstvoriožrtvekadamujevolja,ondajeumnogogorempoložajuonajkojijeizloženarbitrarnojvlastijednogčovjeka(…).«8

Međutim,Lockeovoprirodnostanjeimaodređenenedostatkezbogkojihjeonsmatraopotrebnimnjegovonapuštanje iudruživanje ljudiudržave,a stemeljnimciljemočuvanjanjihovesvojine.Uprvomredu,tojenedostatakustanovljenogpoznatogipriznatogzakona,sobziromnatodagaljudi,iakosvjesni prirodnog prava, često nijesu u stanju prihvaćati i primjenjivati na



pojedinačneslučajeve,naročitokadajeusukobusnjihovimvlastitiminteresima.Nadalje,potrebnojepostojanjenezavisnogsudcakojibiprimjenjivaouspostavljenizakontevlastikojaćesebrinutioizvršenjupresudejerjeuprirodnomstanjusvakipojedinacpristrasnisudaciizvršiteljprirodnogzakona.9Stoga, ljudiputemdruštvenogugovorapravompredajuvlast10ograničenojdržavikojaćenadićispomenutenedostatkeprirodnogstanja,mijenjajućinjihovpoložajnabolje.NaslanjajućisenaLockeovoučenje,Nozicknamnudisvojposveatipičankonceptnastankaminimalnedržavekrozpostojanjezaštitnihudruženjagrađana.Naime,Nozickovadržavanastajeizprirodnogstanjaukojemusestvaravišezaštitnihudruženjaputemkojihbigrađaniostva

2

John Rawls je u spisuTeorija pravde iznioshvaćanjepravdekaonepristrasnosti(justice as fairness),nastojećipomiritiidealeslobodei jednakosti.Njegovkonceptpravdezasnivasenadvaprincipa:principu najveće jednake slobodekojipodrazumijevapostojanjeosnovnih sloboda koje su važnije od ostalih (građanskeipolitičkeslobode,osobnasvojina)iprincipu jednakostikojisesastojiodprincipajednakosti mogućnosti,akojipodrazumijevadadruštveni položaj stečen rođenjemne regulirasudbinupojedinca, teprincipa razlikekoji prihvaća nejednakost utoliko ukolikoonadoprinosipoboljšanjustatusaonihkojisenalaze na dnu društvene ljestvice. Opširnijevidi:DžonRols[JohnRawls],Teorija prav-de, preveoMilorad Ivovic, JP Sluzbeni listSRJ,CentarzaistraživačkoizdavačkudjelatnostRKSSOCrneGore,Beograd,Podgorica1998.,str.70–90.

3

Friedrich V. Hayek je, slobodno možemoustvrditi, najpoznatiji ekonomist slobodnogtržišta, za što će 1974. dobitiNobelovu nagradu.Daojevelikidoprinospolitičkojteorijiifilozofiji,društvenojteoriji,povijestidoktrina, te semože smatrati jednim od najvećihteoretičara društva poslijeratnog perioda.DruštveneinstitucijesukompleksneipremaHayekusuproduktljudskeaktivnosti,alinisudirektno dizajnirane od strane ljudi. Tvrdioje da društvene institucije nisu formiranesvjesnomljudskominventivnošću,negokrozevoluciju nizom nesvjesnih radnji od kojihje svaka imalanekineposredniprivatni cilj.Kritiziraojekolektivizamiintervencionizam,vjerovaodatržištepredstavljaspontaniporedakidajesuperiornouodnosunaplaniranje.Vidi:RonaldHamowy(ur.),Encyclopedia of Libertarianism, SagePublications,LosAngeles2008.,str.218–219.

4

MiltonFriedmansamsebesmatraojeklasičnimliberalom,aimaojesnažanutjecajnapolitičkeelitekojesuseprotivileoporezivanjuu redistributivne svrhe. Njegov ekonomskiliberalizam tiče se prvenstveno ekonomskeslobodeivlasničkihprava,asobziromdajeimaomoralnuosnovu, smatra se jednomod

nijansi libertarijanizma. Centralni argumentnjegovog libertarijanizma jest da jepostojanjeindividualnihipolitičkihslobodamogućejedino u sistemima koji sadrže ekonomskeslobode.Vidi:HarryBrighouse,Justice,Polity,Cambridge2005.,str.86.

5

Thomas Hobbes u svom je djelu Levijatan(Leviathan)opisaoprirodnostanjeukojemnevladaprirodnopravo,negosila,adabiseononadišlo, ljudi putem dobrovoljnog i trajnogugovorastvarajudržavu,nebilipreduhitriliposljedicetakvogprirodnogstanja.Hobbesovadržavajeapsolutnadržavaukojojseljudiodričusvihsvojihpravaukoristsuverena.Onje»jedinobićečijasevolja,naosnovuugovora uzajamno zaključenih između mnogihpojedinaca,morasmatrativoljomsvihtihpojedinaca,pasezbogtogamožeslužitisilomiimovinompojedinacaradimiraizajedničkeobrane«. Vidi: Thomas Hobbes, Leviathan, AndrewCrooke,London1651., str.106.

6

Robert Nozik [Robert Nozick], Anarhija, država i utopija, prevela Sanja StepanovićTodorović, Centar za istraživačkoizdavačkudjelatnostRKSSOCrneGore,Podgorica2010.,str.3–5.

7

Džon Lok [John Locke], Dve rasprave o vladi,preveliKostaČavoški,NazifaSavčić,Utopija,Beograd2002.,II,§4,str.237.

8

Ibid.,II,§137,str.306.

9

Ibid.,II,§123–126,str.298–299.

10

»Prvuvlast,dačiništogodsmatraprikladnimzasvojeočuvanjeuokviruprirodnogzakona,predajedabibilauređenazakonima,adruguvlast dakažnjava zločinekoji suprotiv prirodnogzakonapredajedabipomogaoizvršnojvlastidruštva,umanjujućisvojuprirodnusloboduumjeriukojojtozahtijevaopćedobro društva.«Vidi: ibid., II, § 129–130, str.300.



rivaliosobnuzaštitu.Svremenomsetakvaudruženjamultiplicirajuiuslijedodnosakompetitivnostimeđunjimauspostavljajujednodominantnozaštitnoudruženjagrađana.Onoseodminimalnedržaverazlikujepotomeštonekimljudimadozvoljavadaostvarujusvojapravanasilu(uslijedodsustvamonopolanalegitimnuupotrebusile)ineštitisvepojedincenasvompodručju(onekojineželeplaćatinjezinuzaštitu).OkonavedenogmomentaNozickkreirasvojuultraminimalnu državu,priprijelazuizmeđushemeprivatnihzaštitnihudruženjaiminimalnedržave–noćnogčuvara.Ultraminimalnadržavaimatćemonopolnaupotrebusile,osimonekoja jeneophodnaza samoobranu,isključujući privatnuosvetu zapretrpljeno zlo i iznuđivanje odštete, ali ćeosiguravatizaštitu samoonimakojijekupuju.11Međutim,tajmonopolnećebitiprinudnonametnutimonopol,negode factomonopolkojisepostepenostvaradjelovanjem»nevidljiveruke«i»moralnodopustivimsredstvima« bezkršenjaičijegprava.12Stogaćeseonarazlikovatiodminimalnedržavenoćnogčuvarakojasepokazujeredistributivnom, baremuonojmjerinejednakogfinanciranjaporeznihprihodaizkojihseosiguravajednakazaštitasvimabezobziranatoplaćajulijeiline.Nopostojatćemoralnaobavezadominantnogzaštitnogudruženjadaobeštetipojedincekojimazabranjujevršenjesamozaštitne radnje, transformirajući ultraminimalnu državu uminimalnu državu.Dakle,Nozickćeovajredistributivnielementhtjetidekonstruirati,odnosnonastojatćejednakuzaštitusvih,bezobziraželelijeiplaćajulije,opravdatiplaćanjemodštete ilinadoknadeonimakojiodustajuodprovođenjaprivatnepravdezbogštetekojaimjenanesena.Natajnačinosiguravanjezaštitepojedincima,kojijenisunititražili,anitiplatili,nebibilonametnutonitibiodisaloredistributivnošću,paminimalnadržavanebibiladijelombazirananaprincipuredistribucije,negonaprincipukompenzacije.Ova,naizgledingenioznaapstrakcija,samojefantastičnaimaginacijakojanaprostonemožeostvarititragurealnosti.OvakavkonceptnastankadržavekojinamNozickprezentiranemožepronaćisvojpojavnioblikukomparativnojpraksi,nitisepoistovjetitinisjednomdosadanastalom,nestalom,iliponovorođenomdržavom.MožemorećidaNozickuodređenojmjeriprejudiciradogađajstvari.Konkretno,tovrijedizanastanakzaštitnogudruženjakojesezaistamože,aline morapojaviti.Noostvarivanjemonopola,pamakaride factomonopola,kaostupnjaukoncepcijijednoglibertarijanca,sigurnonijenajsretnijerješenje.Tkonamgarantiradanakonostvarivanjamonopoladominantnoudruženjenećekaomonopolistpočetinaplaćivatinerealnovisokecijenezasvojeusluge!?Također,Nozickćedostamlakoodgovoritinamisaonudilemukojase tiče vrijednosnog suda ovog procesa od strane anarhista kojimogu bitisvjesnidastvaranjezaštitnogudruženjapredstavljaklicuizkojećesestvoritiminimalnailimoždaiekstenzivnijadržava.Stoga,ljudikojisusvjesnikudavoditajprocesnećedobrovoljnopristatinaformiranjeovogzaštitnogudruženjajerćeonodovestidonastankadržaveprotivkojesebore.Nadalje,Nozickjesvjestanmogućnostipostojanjaljudirazličitihsvjetonazora(pacifistikojineučestvujuunekojinstitucijikojakoristisilu,religijaimnedozvoljavakupovinuzaštiteitd.)kojinećestvaratizaštitnoudruženjetećenaspomenutinačinbitiugrožennastanakdržave.Dabizadovoljiokonzistentnostteorije,onsmatradajedovoljnounijetiodređenuklauzulukojabiisključilaovetipoveljudi.Očitoprejudicirapreferencijeiakcijepojedinacaupogledupristupanjazaštitnomudruženju:

»…jerćesvakipojedinacshvatitidajeunjegovomosobnompojedinačnominteresupridružitisezaštitnomudruženju (timvišeakodrugi toučine),anjegovopristupanje ilinepristupanjenećeništapromijenitiuvezitogahoćelisedržavarazvijatiilineće.«13



Međutim,tzv.argumentprosvijećenosti(svakićepojedinacshvatitidajeunjegovominteresupridružitisezaštitnomudruženju)nasnijeuvjeriouizvjesnostnjihoveprejudiciraneodlukejerjeusvojojbitisubjektivan.Noakoijest,prosvijećenostmožemokoristitiikaoanarhističkikontraargument,pričemuljudimogushvatitidazaštitnoudruženjezakonomjernovodinastankudržave(kojanećeostatiminimalna,negoćepreuzimatisvevišefunkcija)paćegaupotpunostiignorirati.Utomscenarijuonopraktičkiostajebezljudi,adržavabezljudinemožepostojati.MurrayRothbard14kritiziraojeNozickazbogfilozofskislabo/nedostatnouobličenogpojma»kompenzacije«izakojegsekrijekršenje individualnihprava.Nozick jepribjegaopojmukompenzacijejerjesmatraodajemoralnaobavezaultraminimalnedržaveda,kaopotencijalnimkorisnicimauslugaudruženjekompenziraonekojimasuprekršenaodređenaprava.KompenzacijakojuimNozicknudisuzaštitneusluge,atimeiminimalnadržava,pričemuRothbardopravdanoprimjećujedaonanastajevrlosvjesnoidanijemoglabitiproduktnevidljiveruke,kakotvrdiNozick.SobziromnatodagaRothbardnapadasanarhističkihpozicija,onproblematiziradostatnostbilokakvekompenzacijezapsihičketraume iskrenih anarhista koji ni na koji način nemoguprihvatiti postojanjedržave.15MoždasečiniironičnimdajeNozick,kojijemnogobližianarhizmuodvećinesuvremenihpolitičkihmislioca,biožestokonapadanodonihkojisusemoglismatratinjegovimnajbližimprirodnimsaveznicima,apoznatnamjefenomendasehereticinapadajuvišeodnevjernika.16Nakonteorijskogargumentiranjanastankadržave,kojiseodvijakrozprelazakodzaštitnogudruženja,prekoultraminimalne,padominimalnedržave,Nozickstaje.Najekstenzivnijadržavakojuprihvaćaupravo jeminimalnadržava.NotoneznačidaseNozickzalagaozaslabudržavu.Upravosuprotno, tražio je postojanje jake države, ali jake samo u onim oblastimaukojimajenjenopostojanjeneophodno:garantiranjesigurnosti,svojineiugovora.

Teorija pravde u posjedima na osnovu ovlaštenja

Nozickmodeliranomprincipupravdesuprotstavljahistorijskiprincippravde17iuokvirusvojeteorijeovlaštenjadefinirapredmetpravdeuposjedimakojaseočitujeustjecanjuposjedainjihovomtransferu:

11

R.Nozik[R.Nozick],Anarhija, država i uto-pija,str.22.

12

Ibid.,str.93.

13

Ibid.,str.107.

14

Murray Rothbard bio je centralna ličnostameričkoglibertarijanizmadvadesetogstoljeća.Njegovapolitičkafilozofijanajboljebisemoglaopisatikaosvojinskajerjesvaljudskapravasvodionavlasništvo,počevšiodprirodnogpravanavlasništvonadsobom.Zalagaosezaanarhističkodruštvenouređenjeiisticaou kritici Hayekove i Nozickove minimalnedržave.Vidi:R.Hamowy(ur.),Encyclopedia of Libertarianism, str.441–443.

15

Murray N. Rothbard, »Robert Nozick andImaculateConceptionof theState«,Journal of Libertarian Studies1(1977)1,str.45–57,str.48–49.

16

AlanR.Lacey,Robert Nozick,PrincetonUniversityPress,Princeton2001.,str.52–53.

17

Distinkcijomovadvaprincipaubrzopostajučetiri i to:principi sadašnjeg isječka vreme-na,kojisetičudistribucijeudatomtrenutku;principi krajnjeg stanja, pri čemu nam npr.egalitarni princip krajnjeg stanja govori oprimanjimazacijeliživot(aneudatomtrenutku) i njihovoj (ne)jednakosti;modelirani principi koji uključuju oba prethodna podskupa, ali u okviru šireg obrasca. »Jednakaplaća za jednak rad« primjer je egalitarnog



1. Osobakoja stječe posjed u skladu s principompravednosti u stjecanju,ovlaštenajenatajposjed.

2. Osobakojastječeposjeduskladusprincipompravednostiutransferuodnekogdrugogtkojeovlaštennatajposjed,ovlaštenajenatajposjed.18

Nozicknamnuditeorijupravdeusmisluslobode,suprotstavljenuteorijskimmodelima,akojaseuklapaukonceptminimalnedržave.Ovlaštenostljudinasvojeposjede,zasnovanana»principuprirodneslobode«,predstavljaosnovuzahistorijskikonceptpravdekojiseogledaumaksimi:Od svakog kako izabe-re, svakome kako je izabran.ZanavedenoćemonaćiosnovuvećuklasičnomkonzervativizmuEdmundaBurkea.19Nozickseprotivibilokakvommodeliranjuskupaposjedaudruštvu,smatrajućidajesvakotraženjemodelaskupaposjeda pogrešno i nepotrebno.Neprihvatljiv jemodel koji podrazumijevanemogućnostnjegovogkršenjačakikadasuupitanjustvarikojeljudilegitimnoposjeduju.Modeliranjejenepotrebnozatoštoposjedikojičineodređenimodel istimogu transformirati krozdobrovoljnu razmjenu i poklon, rušećipostojećimodelistvarajućinemodeliraniskupposjeda.20Nozickovikritičariprviprincippravdeuposjedimaprepoznalisukaonajslabijukarikunjegoveteorije,izvodećizaključkeonjegovojpolitičkojfilozofijikao»libertarijanizmubez temelja«.21Zbog toga jepotrebno rasvijetliti princippravednosti ustjecanjukrozprvobitnuapropriaciju(stjecanje).Lockejeusvojojteorijisvojineizložioshvaćanjeprvobitneapropriacijesmatrajućiradistinskimizvoromvlasništva:

»Madasuzemljaisvanižastvorenjazajedničkasvojinasvihljudi,ipaksvakičovjekimasvoji-nunadsvojomvlastitomosobnošću;izuzevnjeganatonitkodruginemapravo.Možemorećidasurad njegovogtijelaidjelonjegovihrukuspravomnjegovi.Štogodtadauzmeizstanjakojejepružilaiunjemuostavilapriroda,onjetomedodaosvojrad ipridodaoneštoštojenjegovovlastito,čimejetoučiniovlastitomsvojinom.«22

Lockepostavljaiodređenoograničenjezaprvobitnostjecanjesvojine,odnosnouvjet (Lockean proviso)dapristjecanjutrebaostatidovoljnoipodjednakodobrozadruge. Imajućiuvidukompleksnost i značajLockeovesvojinsketeorijeipriroduovograda,nećemodubljezalazitiuLockeovoshvaćanjesvojine,noipakćemoustvrdidasejednostranimčitanjemonočestoputaneopravdanopostavljaujedanideološkikontekst.Lockeovojeučenjekompleksnoikaoštonijebaziranosamonateološkimnisamonasekularnimargumentima,negonanjihovojkombinaciji,takoisvojinskateorijanepredstavljaobranukapitalističkeapropriacijeikonzervativnoprihvaćanjepostojećihsvojinskihodnosa,aliniobranuuvjetnogvlasništvairadikalneredistribucije.23NozickproblematiziraLockeovoshvaćanjeprvobitneapropriacijebaziranenaraduinjegovimmiješanjemsneposjedovanomstvarikaoosnovomzastjecanjevlasništva.24 Nadalje, on Lockeov uvjet »da ostane dovoljno i podjednakodobrozadruge«smatraisuvišestrogimtegamodeliraiznosećishvaćanjedaćesvakateorijapravdeustjecanjusadržavatislabijiuvjetodLockeovog,adapostojanjeovakvogLockeovauvjetazaposljedicuimaograničenjakasnijeradnjeprenošenja.25TajNozickovuvjet(Nozickean proviso) podrazumijevadajeapropriacijanepravednautolikoukolikopogoršanečijusituaciju.G.A.Cohen26zaključujedajeNozicknaovajnačintransformiraoLockeovuvjetnadvanačina.LegitimanpotezkojineslabiLockeovuvjetnaprincipijelnojravni i čuvanjegovduh i smisao, taj jeda sedozvolimogućnostda seneostavidovoljnoipodjednakodobropoduvjetomdaseočekujedovoljnakompenzacija.Međutim,drugiaspektslabljenjaLockeovauvjetajenelegitimanjernerazmatraštobisemoglodogoditiuslučajuodsustvaapropriacije,priposebnojpretpostavcidasvijetostaneuzajedničkomvlasništvu.27



Nozicknedajesvojekonzistentno,alternativnomišljenje.Kažedaprincipipravdeustjecanjupodrazumijevajuprocedurepomoćukojihpojedincilegitimnomogustećivlasništvonadničijimstvarima,alinamnekažeštotočnoteprocedureuključuju.28Dakle,Nozickovdjepokazujenedovršenost svoje teorijekojaćepratiti čitavonjegovodjelo tenampruža samonegativni

modeliranog principa; i povijesni principikojipodrazumijevajudajebitanproceskojimishodi nastaju.Vidi:David Schmidtz, »Historyandpattern«,u:EllenFrankelPaul,FredD.Miller, Jeffrey Paul (ur.),Natural Rights Liberalism from Locke to Nozick, Cambridge University Press, Cambridge 2005.,str. 148–177, str. 159–163. doi: https://doi.org/10.1017/CBO9780511599712.007.

18


19

»Ljudiimajupravonaplodovesvojeradinosti,kaoinasredstvakojanjihovuradinostčineplodnom. Imaju pravo zadržati ono što sunjihoviroditeljistekli,hranitiipodizatisvojudjecu,uživotuseobrazovatiiusmrtitješiti.Štogodčovjekmožesamučiniti,apritomnenanosištetudrugima,onimapravoučiniti,iimapravonapoštendiosvegaštodruštvo,usvim kombinacijama vještine i snage,možeučinitiunjegovukorist.Uovompartnerstvusvi imaju jednaka prava, ali ne na jednakestvari. Onaj koji u tom partnerstvu ima petšilinga ima jednakopravona svojdiokao ionajkojijeuložiopetstotinafunti.Alinemapravonajednakudividenduukoristimadruštva.« Vidi: Edmund Berk [Edmund Burke],Razmišljanja o Francuskoj revoluciji,preveoPavleJovanović,CentarzaistraživačkoizdavačkudjelatnostRKSSOCrneGore,Podgorica2001.,str.48.

20

»…kakosustvarikojenastajuvećuposjedu(ilijedogovorenokakoćebitiposjedovane),nemapotrebe tražitinekimodelukojibiseuklopiliposjedibezvlasnika,asobziromnatodaprocesukojemposjedizaistanastajuiliseoblikujunemoraposebiostvaritinikakavposebanmodel,nemasenirazlogaočekivatinekimodelkaorezultat.«Vidi:R.Nozik[R.Nozick],Anarhija, država i utopija, str.179.

21

ThomasNagel, »LibertarianismwithoutFoundations«,u:JeffreyPaul(ur.),Reading No-zick: Essays on Anarchy, State, and Utopia,Blackwell,Oxford1982.,str.191–205.

22

Dž.Lok[J.Locke],Dve rasprave o vladi,II,§27,str.251.

23

A. John Simmons, The Lockean Theory of Rights,PrincetonUniversityPress,Princeton1992.,str.222.

24

»Zaštoulaganjenečijegradaunešto,čovjeka čini vlasnikom? Možda zato što čovjekposjeduje svoj rad, pa tako postaje vlasnikprethodnoneposjedovanestvarikojapostajenatopljenaonimčimejenekovlasnik.Vlasništvoseuvlačiuostatakstvari.Međutim,zaštomiješanjemonogaštoposjedujemsonimštoneposjedujemnećuprijeizgubitionoštoposjedujemnegodasteknemonoštoneposjedujem?«Nozicknaovommjestupoentiraparadoksalnimprimjeromprosipanjasadržajalimenkesokaodrajčiceumore,pričemunjegovimmiješanjemsmoremprosipateljnepostajevlasnikmora,negosamonepromišljenoprosipasvojsokodrajčice.Vidi:R.Nozik [R. Nozick], Anarhija, država i utopija,str. 143. Ovaj Nozickov primjer, svjesno iline, izostavlja suštinsku činjenicu da primiješanju rada i neposjedovane stvari, radomstvarmorabitijasnoizmijenjena,promijenjenih karakteristika, a ne sporadično ili skoropanimalo,kaouslučajuprosipanjasokaodrajčiceumore.Poantajejasna,dabipostaoprvivlasnikneposjedovanestvari,pojedinacmoraučinitineštoznačajnouodnosunazadanu stvar što bi opravdavalo to prvobitnostjecanje.

25

»Ukoliko moje prisvajanje cijele količineneke supstance krši Lockeov uvjet, onda točini i moje prisvajanje jednog dijela i kupovina ostatka te supstance od drugih ljudikoji su je pribavili ne kršeći lokovski uvjet.Ukolikotajuvjetisključujenečijeprisvajanjesvesvjetskekonzumentevode,utolikoonisključujeimogućnostnjenekupovine.«Vidi:ibid.,str.146–147.

26

G.A.Cohenutemeljiteljješkoleanalitičkogmarksizma koja je koncipirala marksističkuteorijupravdebaziranunaegalitarianizmu,akojapodrazumijevamoralnopolitičkufilozofijukojabitrebalaispravitinepravednosttržištakrozformuliranjeegalitarnogmodela.

27

Vidi: Gerald Allan Cohen, Self–ownership, Freedom and Equality, CambridgeUniversityPress,Cambridge1995.,str.79–83.

28

Vidi: John Meadowcroft, Ralf M. Bader,Robert Nozick,BloomsburyAcademic,NewYork2010.,str.37–38.

https://doi.org/10.1017/CBO9780511599712.007



argument,pritom izostavljajući suštinski,pozitivniargumentzasvoje teze.Stogajejasnodasevećnaprvomprincipu(stjecanja)uzdrmavaNozickovateorijapravdeuposjedima,sobziromnatodaizprvogprincipapravednostiustjecanjuproizilazidrugi,princippravednostiutransferu.Ukolikojeprvobitnaapropriacijanepravedna,utolikosenemožeizbjećidase jednomrođenanepravdadaljeprenosiinatransfer,kaoinačitavuteoriju.Nozickovisljedbenicinastojalisuodgovoritinaovajproblem,praktičnogapreskačući.Konkretno,smatrajućidanepostojinipravedno,aninepravednoprvobitnostjecanjeidasepravednostcijenitekodmomentatransferaposjeda.29Drugiprincip Nozickove teorije, princip pravde u transferu čini se postojanijim.Zasnivasenanačeludajesveštoproizilaziizpravednesituacijekaorezultatslobodnihtransfera–pravedno,adanikakavprincipkrajnjegstanjanimodeliranogprincipapravdenemožebitiostvarenbezmiješanjauživotepojedinaca.30Nozickovoprotivljenjemodeliranimprincipimadistributivnepravdekojizahtijevajukonstantnosprječavanje ljudidaprenose resursekakoželezasnovanojenavećantologijskom,zalibertarijanceneoborivomargumentuoWiltuChamberlainu, slavnomkošarkašukojipotpisujeugovor sklubomtakodaodsvakeprodaneulaznicedobiva25%,zarađujućinaprometuodmilijun–dvjestoipedesettisućaUSD–natajnačinrušećiprethodnomodeliranu,prihvatljivu(recimoegalitarnu)raspodjelu.PremaNozicku,nemasporaokotogadasuljudikojisukupovaliulaznice(direktnofinancirajućiChamberlaina)ovlašteninasredstvaproizašlaizprethodnoprihvaćeneraspodjele,kaoinatokakoćeihpotrošiti,tedanepostojeopravdanirazlozikojibiChamberlainuspriječilitransfere,odnosnodabinekerestrikcijeutompravcubilenepravedne.Nadalje,premaNozicku,ovakav transfernećeutjecatinalegitimneudjeletrećihlicajersenjihovidijelovinećepromijeniti.Cohenovonaprostosmatranetočnim.31Nudećikontraargumentuprilogrestrikcijama,on smatra da ih opravdavamoć kojuChamberlain ostvaruje nad drugima,sobziromnatodavlasništvoneslužisamouživanjunegoikododređenihdistribucijapredstavljaizvormoći.32Napovršinskojterminološkojravnimožemopostavitijošjednuprincipijelnuzamjerku.Kapitalniargumentjednoglibertarijancanijedoktrinarno,dakleideološkiupodobljen.Onnijezasnovannapoduzetničkojinventivnostiiinvesticijskomriziku,negonatalentuWiltaChamberlaina.Nozickovjunaknijemešetarnatržištukapitala,anivlasnikinvesticionogfonda,negoafroameričkikošarkaš.Nadalje,ukolikosustjecanjeposjedailinjihovtransferproduktodređenenepravde(krađa,prevara,otimanje),premaNozicku,neophodnojeprićinjihovomispravljanju,dakleispravljanjunepravdeuposjedovanju.Onpostavljanizpitanjakojaseodnosenatokakoispravitinepravduizprošlostikojajegeneriralaposjedovanjeusadašnjosti.Kolikodalekoićiuprošlostsciljemispravljanjanepravdi?Štojedozvoljenočinitižrtvamanepravde?Kakvesuobavezepočiniteljanepravdiuodnosunaonekojisuimalizlaodpočinjenihnepravdi?Štoakonepravdaponajprijeimautjecajnapotomkeljudikojimajenepravdaučinjena?33Nažalost,Nozicknamnenudiodgovorenaovapitanja.Ovdje se još jednompokazujenedostataknjegove teorijekojiproizilazi iznedostatkapozitivnihargumenata inepostojanjačinjenicakojebi jepotvrđivali,oličenihuodsustvuobjašnjenjareparacije,aštododatnoograničavaosnovanostteorijepravdeuposjedima.34

Kritika distributivne pravde

Nozicksejasnoprotiviouspostavljanjudistributivnepravde,kaoibilokojemrazlogukojibiopravdavaopostojanjeekstenzivnedržave.Kritiziramodelira



njedistributivnepravde,smatrajućitonepotrebnomredistribucijomdobaračijajedistribucijavećprethodnoučinjena.Uslobodnomdruštvunemamjestaza(prisilnu)distribucijuposjedaizakojestojidržava,negoseonavršiputemslobodne volje pojedinaca. Modelu distribucije suprotstavlja svoju teorijuovlaštenjakojapojedincuomogućavapravoizboradasonimštoposjeduječiništogajevolja,zarazlikuodmodela(re)distribucijekojiusvojimtemeljimapodrazumijevanarušavanjetuđihindividualnihprava.Kao»filozofbogatih«,Nozickkritiziramodeliranikonceptdruštvenepravednostijerseuciljuostvarivanjauzimajuuobzirsamointeresiprimaoaca,kojibiodtogkonceptapreraspodjeleimalinezasluženekoristi,nevodećiračunaodavateljimakojibitrebalifinanciratizagovaranupreraspodjelu.35Principmodeliranedistributivnepravdedajegrađanimapravoraspolaganjadijelomukupnogbogatstvadruštva,odnosnoodređenimdijelomaktivnostiivremenapojedinacakojisačinjavajutodruštvo,asvebezpristankatihpojedinacačijimradom,odnosnoaktivnostimaivremenomraspolažu.Usmjeravanjemnaobavljanjeodređenihaktivnosti,odlučivanjemumjestodrugih,prisvajanjemradnji,odnosnorezultataradailivremena,principimodeliranedistributivnepravdedovodenasukrajnje stanje makardjelomičnogvlasništvanadljudima.36Utomsmislu,ondajekontroverzanargumentuprilogsvojojtvrdnji,uvodećianalogijuizmeđuoporezivanjakaoinstrumentaostvarivanjadistributivnepravdeiprinudnograda:

»…oduzimanjezaradeodnsatiradajeistoštoioduzimanjensatiodteosobe.Tojeistoštoiprinudateosobedaradinsatiukoristnekogdrugog(…)akojenelegitimnodanekisistemporezaprisvojijedandiočovjekovedokolice(prinudanrad)uciljuopskrbljavanjaonihkojisupotrebiti,kakojelegitimnodaporeznisistemprisvojinekaodčovjekovihdobarautusvrhu.«37

29

»Koncept pravde jednostavno se ne odnosinaprvobitnostjecanje.Onseprimjenjujetekposlije primarnog stjecanja. Konkretno, primjenjujesesamonatransferevlasništva(inaispravljanjunepravdeutransferu).«Feserćeovomosnovnom argumentudodatiargumentprotivlokovskogmiješanjaradaineposjedovanestvarikaoosnovezaprvobitnostjecanje,gdje, premanjemu, stjecaj okolnosti pri kojemujenetkoprvidošaodoodređenestvari,da se netko naprosto prvi pojavio, nemožeostvariti radom prvobitno stjecanje. Vidi:EdwardFeser, »There Is No SuchThing asun UnjustAcquisition«, u:E. F. Paul, F. D.Miller,J.Paul(ur.),Natural Rights Liberalism from Locke to Nozick,str.57–80,str.58.

30

Vidjetiopširnijeu:R.Nozik,Anarhija, drža-va i utopija,str.132–134.

31

Premanjemu,djelotvornoučešćeovisiotomeštomožemoučinitisonimštoimamo,atoneovisi samo od toga koliko imamo, već i odtogakolikodrugiimajuirasporeda.Ukolikodrugiimajujednakedjelove,bitćemouboljojpozicijinegokadnetkoimaznačajnovećidio.Stogaćetrećalica,uključujućiijošnerođene,imatisnažaninteresprotivovakvogugovora,kao i fanovi (koji za razliku od njih imajukompenzacijugledanjaWiltaChamberlaina).

Vidi: Gerald Allan Cohen, »Robert NozickandWiltChamberlain:howpaternspreserveliberty«, Erkenntnis 11 (1977) 1, str. 5–23.doi:https://doi.org/10.1007/bf00169842.

32

Cohenćepodcrtatida jeNozickostaonejasanupogleduodgovarajućihulogaslobodeipravdeusvomprimjerusWiltomChamberlainom.Naime,uobranisocijalizmaodNozicka tvrdidaovajnijeuspiodokazatida jesocijalizamnepravedan i da je u neskladu sidejomslobode,negonasuprot–dalibertarijanizamžrtvujesloboduzakapitalizam.Ibid.,str.28.

33


34

J.Meadowcroft,R.M.Bader,Robert Nozick,str.42.

35


36

Ibid.,str.141.

37

Ibid.,str.138–139.

https://doi.org/10.1007/bf00169842



Međutim,većnaprvipogledmožemoustanovitidanavedenausporedbanestoji.Naime,unutarshemeoporezivanjagrađaninmožegraditikarijeruupravcuukojemželiiodlučitigdjećeživjeti.Ovisnoostavkikojuviševalorizira,možeseopredijelitiilizavišematerijalnihdobarailizavišeslobodnogvremena.Ukonačnici,ako jedobrostojećimilijunaš,moždamože ineraditiništa,negoživjetiod investicijskogprinosa.38Također, sate radakojimćesekrozoporezivanjeunutarminimalnedržavefinanciratiplaćapolicajcanijemogućenedoživljavatikaoropstvo,zarazlikuodsatiradakojimbipojedinacfinanciraosiromašniječlanovedruštvaunutarwelfaresistema,akojebitrebalodoživljavatikaoropstvo!?NoisamNozick,neposrednonakonanalogijeoporezivanjaiprinudnograda,navedenutvrdnjupraktičnodovodiupitanje,alitekufusnoti!39OvdjećemoseosvrnutinaulogustilapisanjakodRobertaNozicka.Naime,Nozick jenadahnutošćusvogstilauspiopostićidagaradočitaju ipritom njegovim pristupom u argumentaciji određenih pitanja često buduzavedeni čak i oni koji s njim ne dijele iste ideološke pozicije.Međutim,upotrebaprihvatljiveretorikeuciljuzavođenjačitatelja,porednedosljednostiilipraznina,nemožesesmatratilegitimnom.UdjeluAnarhija, država i utopijanailazimonapregrštnavedenihmomenatakaoštosu:fatalniustupakili kontraargument smješten u zagradi ili fusnoti, strategija nuđenja samojednog(akcedentnog)primjerauznedovoljnoargumentiranutvrdnjudapostoji tisućedrugih,odbacivanjedrugačijegmišljenjaoduzimajućimupozitivnestrane,fingiranaskromnostdabiseosvojilanaklonostčitatelja,predstavljanjesebekaonevoljnogkonvertitakojijeiznelibertarijanskogpogledasnagomargumenataprihvatiolibertarijanizam,prolongiranjeobrazloženjazakasnije(dočeganedolazi),postavljanjepitanjabezodgovora,prejudiciranjezaključaka.40Nadalje,Nozickproblematizirapojamdruštvenesuradnjekaopreduvjetostvarivanjadistributivnepravde.Naime,JohnRawlstvrdidadruštvenasuradnjapojedincimačiniživotkvalitetnijim,negokadabismosamoživjeli od svog zasebnog rada te da principi društvene pravde osiguravajuinstitucionalnisklopkojidefinirajuodgovarajućuraspodjeluteretaikoristiuokvirudruštvenesuradnje.Utomkontekstu,Rawlspretpostavljashemudruštvenesuradnjekojapodrazumijevadobitzasvečlanovedruštva,aposebnozaonegrupekojesuunajnepovoljnijempoložaju(Rawlsovprincip razlike).41NozickproblematiziraRawlsovprinciprazlikekaouvjetzasuradnju,akojipredstavljasvojevrsniucjenjivačkipotencijalnajmanjebogatih(pokomećemanjeobdarenisurađivatisobdarenijimaakodobijunajviše što je moguće)dapristanunadobrovoljnusuradnjusbogatijimpojedincimaudruštvu.Dabiizbjegaopreraspodjelukojaizovogproizlazi(akojanijedobrovoljnasvedokbogatijiovakvusuradnjuneprihvaćaju),Nozicknudikontroverzniužisuradničkidogovorkojiodišesegregacijom:»Dabismoseusmjerilinakoristikojeimajuodsuradnjeboljeislabijedarovitiljudi,moramopokušatizamislitimanješirokeshemepodijeljenedruštvenesuradnje,ukojojnadarenijisurađujusamomeđusobno,bezunakrsnesuradnje.Članoviobjegrupedobivajuodinternesuradnjeunutarsvojihgrupaiimajuvećeudjelenegoštobiimalidauopćenemadruštvenesuradnje.«42

Ondruštvenusuradnjudoživljavaposvemarginalnomuodnosunaindentitet,osobnostijedinstvenostpojedinacakojiučestvujuunjojiprihvaćajesamouzodređenepretpostavkekojebijeučinilekontroliranomsuradnjom.Naime,Nozicknebježioddruštvenesuradnjeutolikoukolikoonavodiproizvodukojijezasnovannasvojevrsnomzbiruodvojenih,lakomjerljivihindividualnihdoprinosa.Dakle,društvenusuradnjukojajebazirananaprincipimapodjele rada, specijalizacije, komparativne prednosti, razmjene.43 Tako bi seizbjegaospomenutiproblemibilobimogućeizvršitijasnudistinkcijuindividualnihdoprinosaunutarodređenogzajedničkogpoduhvata.Pojedinačnibi



seradrazmjenjivaonaslobodnomtržištupoosnovizakonaponudeipotražnje.StogaNozickpojmudruštvene suradnjesuprotstavljapojamdruštvenenesuradnje kojiupotpunostiizbjegavaproblemegeneriranesuradnjom.Koddruštvenenesuradnjesvipojedinciimajuonoštozaslužeosobnimradomtesupritomovlaštenjaposve jasna. I ovdjeNozickRawlsovoj teoriji pravdesuprotstavljasvojuteorijuovlaštenjakojaprihvaćadistribucijuštoproizilaziizdobrovoljnerazmjene,smatrajućijejedinomispravnomteorijompravde.44JohnRawlssvojukoncepcijupravdevidiuponištavanjuslučajnihprirodnihnadarenosti,asamimtimislučajnih(nezasluženih)razlikakojeiznjihproizlaze. Zbog toga, prema Nozicku, Rawls ne baštini princip slobode (prviprincipRawlsoveteorijepravde)jernedopuštanejednakutjecajfaktorakojisusmoralnetočkegledištaslučajni.NozickproblematiziraiRawlsovargumentjednakostiuposjedima,kojibinominalnotrebaovrijeditiutolikoukolikosuisključenirazlozimoralneprirode,kojinavedenunejednakostuvjetuju(nekimoguimativišeutolikoukolikobitoslužilopoboljšanjuživotanajsiromašnijih).Iznavedenogproizilazistavdaseljudinezaslužujurazlikovatijednioddrugihsvojimprirodnimtalentimakojiihmoguodvestiknejednakimposjedima.Nozickpostavljapitanjezbogčegabiljuditrebalibitijednakitezbogčegabiseodređeneprirodnerazliketrebalenadilazitikoncipiranjemodređenihteorijskihmodela?Slučajnostrazlikameđuljudimanesmijebitirazlogzanjihovonamjernoponištavanjejersenatajnačinuništavakreacija–individualnostkojaukonačnicivodipovećanjuskupaposjeda.Nozickpovlačirazlikuizmeđuarbitrarnoginepravednog,slažućisesRawlsomustavudajeprirodnadistribucijatalenatameđuljudimaarbitrarna,alinijeišaodaljeodtogadajesmatrainepravednom.45Umjestotoga,Rawlsovimtvrdnjamanudikontraargument,tvrdećidaljudizaslužujusvojetalente,makaronibilislučajni,asamimtimiposjedekojiproizilazeiznjihovihprirodnihtalenata,pastogazaslužujusvojeposjedekojinetrebajubitipredmetnikakvepreraspodjele.KadasamopovučemoparaleluizmeđutalenatakojeljudizaslužujuitalenatanakojesuovlaštenidolazimodoNozickoveteorijeovlaštenja–dasuljudiovlašteninasvojetalente,kaoinaposjedekojiproizilazeizdotičnihtalenata.46Nozicksmatradanepoduzetnigrađanidruštvakojiumiruodgladi

38

CraigDuncan,»TheErrorsofLibertarianism«,u:CraigDuncan,TiborR.Machan,Libertari-anism: For and Against, Rowman & Littlefield Publishers, Lanham, Maryland 2005.,str.57.

39

»Nisam siguran pokazuju li argumenti kojepredočavamdalje u tekstu da je takvo oporezivanje samoprinudan rad, takoda ‘aparsa’znači‘jednajevrsta’.Ili,mogućejedatiargumentinaglašavajuvelikusličnostizmeđutakvog oporezivanja i prinudnog rada da bipokazali kako je takvo oporezivanje plauzibilno promatrati u svijetlu prinudnog rada.«Vidi:R.Nozik[R.Nozick],Anarhija, država i utopija,str.138.

40

Vidi: Barbara H. Fried, »Begging the QuestionwithStyle:Anarchy,State,andUtopiaatThirtyYears«,u:E.F.Paul,F.D.Miller,J.Paul(ur.),Natural Rights Liberalism from Locke to Nozick,str.221–254,str.228.

41

Dž. Rols [J. Rawls], Teorija pravde, str.83–87.

42

R.Nozik[R.Nozick],Anarhija, država i uto-pija,str. 158.

43

Ibid.,str.153.

44

Ibid.,str.152.

45

Točnije, Rawls će institucionalni okvir smatratinepravednim.»Prirodnaraspodjelanijenipravednaninepravedna;nijenepravednodaseosoberađajuudruštvuunekomposebnompoložaju.Tosunaprostoprirodnečinjenice.Onoštojepravednoilinepravednojestenačinnakojiustanoveizlazenakrajsovimčinjenicama.«Dž.Rols[J.Rawls],Teorija pravde,str.105.

46

R.Nozik[R.Nozick],Anarhija, država i utopi-ja, str.184.



nemajumoralnopravonahranuoddržavenitidruštvoimaobavezupomagatiim,zarazlikuodpolitičaratzv.novedesnicekojiizrazlogazadovoljavanjaodređenogdijelabiračkogtijelanisuupotpunostineosjetljivinaovepojave.Onjesvjestandaovakopostavljenkoncepttrebaispravljatiiublažiti,alisamilošću,aneakcijomdržave.47Utomsmislu,ukolikopojedincisvojevoljnoželeprenijetiodređenasredstvadrugimadabi impomogli,utolikose toupotpunostiuklapaunjegovuteorijuovlaštenja.Kritizirajućimodeldistributivnepravde,Nozicksefokusiranapravaslobode(liberty rights)nasuprotpravimablagostanja(welfare rights)tepritomnepravirazlikuizmeđupotrebaijednakostimaterijalnihresursakaoopravdanjazadistribuciju,nitiunutarsamihpotrebarazlikujenebitne(potrebazafrizurom,štonamNozickdajekaoprimjerkojibitrebaodokazatineopravdanostdistribucije) i esencijalne (potrebaza ljekovima),čijezadovoljavanjemožepredstavljatiosnovudistribucije.48PrihvaćajućiNozickovizazovdanetkoizađes»moralnimobrnutimpristupom«njegovojteoriji,JeremyWaldronsuprotstavlja»obrnututeoriju«kojanijezasnovananaindividualnomvlasništvu,negonapravu baziranom na potrebama,pričemusepristupresursimainjihovokorištenječinifundamentalnimfaktorom.OsnovuizvlačiizLockeovaučenja,itoLockeovauvjeta,aliiiznjegovoginzistiranjadasuvlasničkapravaograničenaelementarnimprincipommilosrđakojidajepojedincima,uslučajudanemajunačinapreživljavanja,pravonavišakdobarakojibiinačepripadaodrugima.49

Kritika marksizma i odgovor marksista

DobardiosvojegkapitalnogdjelaRobertNozickposvetiojekriticimarksističkefilozofskemisli,alijejednakotakonjegovapolitičkafilozofijaproblematiziranaodstranemarksista.CohenjedaonizargumenatakojimajekritiziraokonkretnepostulateNozickoveteorije.Nekeodnjihnavelismouprethodnomdijelurada,atičuseteorijepravdeuposjedu.OvdjećemoiznijetijednukapitalnukritikuNozikovogshvaćanjapravdeusmisluslobode.CohensmatradalibertarijanizamRobertaNozickanijezasnovannaslobodi,negonateziosamovlasništvu(self-ownership) kaocentralnompitanju, kojasebaziranatomedajesvakaosobamoralnoispravanvlasnikosobneličnostiiovlaštenjatedaihjesvatko(umoralnomsmislu)sposobankoristitinanačinkojiželi.Slobodajezanjegaizvedenopitanje,aopsegiprirodaslobodekojubismo trebali uživati u funkciji je samovlasništva,pa suupravovlasništvonadosobnimtijelomiovlaštenjapolazišnetočkeNozickovalibertarijanizma,anesloboda.50KritizirajućiNozickovpristup,Cohentvrdidajeusvijetuukojemupostojeljudirazličitihtalenata,tezaosamovlasništvusuprotstavljenaautonomijipojedincasobziromnatodaproducirapostojanjeradništvačijesuživotneperspektiveisuvišeograničenepaneuživajusuštinskuautonomijuuvidukontrolenadvlastitimživotom.Zbog toga jeneophodnopostojanjeodređenihrestrikcijaupogleduvlasništvanadsobomkojebiomogućiledasvatkouodređenomrazumnomstupnju51uživaautonomiju.Cohenneodbacuje self-ownership ideju, nego njezinim povezivanjem s jednakošću konstruiraekonomskisustavkojićesezasnivatinakombinacijisamovlasništvaiegalitarnogpristupavanjskimresursima.Topodrazumijevapostojanjezajed-ničkog vlasništvanaddotičnimresursimaodstranesvihpripadnikadruštva,pričemubisvatkoimaopravovetanaodlukevezaneuznjihovuprimjenu,ačimebiseispravljalenejednakostiproduciraneprincipomsamovlasništva.Drugijenačinostvarivanjajednakostiuvezisvanjskimresursimatajdaseonidistribuirajuljudimanajednakedijelove,pričemubisvipripadnicidruštva



imalipravonaslobodnoraspolaganjesvojimudjelima.52 Nozickslobodukaofundamentalnuvrijednostpretpostavljajednakostite,smatrajućikršenjeslobodepreduvjetomostvarivanjajednakosti,neprihvaćanijednakostprilika/mogućnosti.Zalaganjemzaslobodunastojiobranitinejednakost,anejednakost nastaje kad ljudi imaju ne samo prava nad samim sobom nego i nadvanjskimstvarima,štoproizilazi izNozickovepremiseda jevanjskisvijetneposjedovanidasuljudiovlaštenistjecatineograničenekoličineprirodnihbogatstavasvedokneštetedrugima.Neposjedovanostupravnomsmislunijesporna,međutimCohenpotenciramoralniodnosizmeđuljudiistvari,apokojemujeprirodazajedničkovlasništvosviju tesepo tojkoncepcijipravana vanjski svijet zajedno s principima samovlasništvamože izbjeći nejednakost.53 No zamišljajući anarhiju u kojoj dobra »padaju s neba«,Nozickprihvaćadabimoždabilonajboljedasetadobraraspodijelenajednakedijelove.Cohenprimjećujeda,uprkosprihvaćanjujednakedistribucijedobarauovomslučaju,NozicknijeuspioshvatitidasudobranaplanetiZemlji»apar«sdobrimakojapadajusneba.54OnsmatradaseupravoprisuprotstavljanjumodeliranojdistribucijiNozickudaljavaodpravde,usmisluslobode.Naime,CohenćeustvrditidajeNozickpraktičnozanemariočinjenicudase(nemodeliranom)distribucijomvlasništvavršiidistribucijaslobode.Vlasništvopojedincanadodređenimdobromujednopodrazumijevadaostali ljudinemajuslobodudatustvarkoristebezdozvolevlasnika.Zbogtogasumodelineophodnizaočuvanjeslobodeonihkojibiinačepatiliuslijednemodeliranedistribucije.StogaćeCohenzaključitidamodeli (distribucije) čuvaju slobo-du,aštoćeujednobitiparafrazaNozickovetvrdnjeda,kaofundamentalnavrijednost,sloboda smeta modelima. UokvirukritikemarksističkihpostulataNozicknudiargumenteprotiv radničkogsamo(upravljanja) iodlučivanjaupoduzećima.On polazi od osnovne funkcije svake tvornice, proizvodnje iprodajeproizvodana tržištu. Intenzivniji i efikasniji rad radnikau tvornicičini proizvod jeftinijim i konkurentnijimna tržištu, pa svako trošenje radnikovogvremenaizvanproizvodnogprocesačiniprocesproizvodnjemanjeefikasnim, a proizvod cjenovnonekonkurentnim.Naime, učešće radnika uprocesuodlučivanjakrozradničkesavjete,radničkukontroluislično,određenibrojsatidnevnoilitjednoitd.,nećezaistibrojproizvodnoprotraćenihradnihsatipoboljšatiproizvodnitisnizitinjegovucijenu.Naprotiv,toće,premaNozicku,samokompliciratisituacijutvorniceinjezinihradnikanatržištukaskajućiupogleduefikasnosti zakonkurencijomkojaneprakticira takvuorganizacijudemokratskogodlučivanja.Konkurentnostproizvodanatržištuuovomslučajumožesepostićismanjenjemplaćaradnicima,nopriličnojejasnodaradnicinećebitivoljniodrećisedijelasvojezaradeporadiostvarivanja

47

Ovdje se Nozick suštinski ne razlikuje odklasičnihkonzervativacaoličenihuEdmunduBurkeu,stimštoćeBurkezaglavnogpružateljamilosrđavidjeticrkvu,anepojedinca.

48

A.R.Lacey,Robert Nozick,str.31.

49

Jeremy Waldron, »Nozick and Locke: Filling the space of rights«, u: E. F. Paul, F.D.Miller,J.Paul(ur.),Natural rights Libe-ralism from Locke to Nozick, str. 81–110,str. 83, 110. doi: https://doi.org/10.1017/CBO9780511599712.005.

50

G.A. Cohen, Self–ownership, freedom and equality,str.67.

51

Ibid.,str.237.

52

Ibid.,str.93–94.

53

Ibid.,str.115.

54

Gerald Allan Cohen, Rescuing Justice and Equality, Harvard University Press, NewYork2008.,str.317.

https://doi.org/10.1017/CBO9780511599712.005



nekihmanjeopipljivihprinadležnostikaoštosuradničkakontrolailiupravljanje.StogaNozickpostojanjeradničkogodlučivanjaunutartvornicesmatratržišnoneodrživim,izuzevstavkedaodređenipojedincibašzbognjegovogpostojanjaizbogblagonaklonoggledanjanatajvidupravljanjaiodlučivanjazaodređeniproizvod55želeplatitivišucijenu.Također,radnicinesudjelujuupoduzetničkimrizicima,kakouosnivanju,takoiudaljnjemrazvojutvornice,paonpostavljapitanjemoralneosnovanostiipravednostinjihovaodlučivanjaoulaganjimaistrateškimplanovimatvornice.Stoga nam Nozick nudi, prema vlastitom mišljenju, poštenije rješenje, dasindikatikojipreferiraju radničkukontrolu/upravljanje, jednostavnopokrenuposlovanjei,naravno,preuzmuirizikeventualnogneuspjeha.Međutim,nudilinamNozickovdjejošjednoodsvojihnaizgledparadoksalnihrješenja?Odbacujućiidejuradničkekontrole,nudilinamneutemeljenualternativusindikalnogpoduzetništva!?Odbacujeli,uslijedideološkeisključivosti,a priorisvakimogućipozitivniefektučešćaradnikauodlučivanju/upravljanju?PritomsečinidaNozick,kaovarijablukojautječenakonačnucijenuproizvoda,nijeuzimaouobzirproduktivnostrada.Naime,nijelimogućedaćezadovoljnijibitiradnikkojisudjelujeuupravljanju/odlučivanjuutvorniciidaćetakavradnik,osjećajućisedijelomtvorniceinjezinesudbine,svišeelanaprilazitiradnimzadacima?Nijelimogućedaćenatajnačinpotrošitijednakoilimoždajošimanjeradnihsatinegonjegovkolegau»uobičajeno«organiziranojtvornicitenatajnačinkonačniproizvodučinitikonkurentnim?Nebi liosnažiosvojeargumenteprotivRawlsovaprinciparazlike,NozicksepozivanaHayekovu tvrdnjuda slobodnokapitalističkodruštvo tijekomvremenaunapređujepoložajnajsiromašnijihintenzivnijeodbilokojegalternativnoginstitucionalnogaranžmanatedaononajboljezadovoljavaprincippravdekrajnjegstanjakojijeformuliranprincipomrazlike.56Međutim,štose»tijekomvremena«možedogoditiupraksisoviminstitucionalnimaranžmanom?NasuprotHayekovojtvrdnjinakojuseNozickpoziva,»tijekomvremena«došlo jedosvevećegraslojavanjaunutarslobodnogkapitalističkogdruštva.ImmanuelWallerstein,rodonačelnikteorijesvjetskogsistema,objašnjavada sekapitalizam,upovijesnojpolarizaciji raspodjele,kaopovijesnisistemzasnivanabeskonačnojkoncentracijikapitalatedajenjegovabilancaupogledudistribucijedobaraialokacijeenergijenegativna.»Kapitalseakumuliradabiseakumuliralojošvišekapitala.Kapitalistinalikujunabijelemiševezadolapom,kojitrčesvebržedabitrčalijošibrže.Utomprocesu,bezsumnje,nekiljudiživedobro,adrugibijedno(…).Kapitalističkipovijesnisistemznačiogromnuproizvodnjumaterijalnihdobara,aliiogromnupolarizacijuuraspodjeli.Unjemuimamnogoonihkojiprisvajajuizvanrednovelikudobit,alijošvišeonihkojimaseznatnosnižavajurealniukupnidohociikvalitetživota.«57

Wallersteinkritizirakapitalističkinačinpreraspodjelekoja,paradoksalno,neide u korist smanjivanja razlika, nego se, naprotiv, koristi kaomehanizampolarizacijeurealnimdohocima.Poredostalih,spomenutćemokapitalistički»princip« individualizacijeprofita isocijalizacijegubitakakojiseogledauantiegalitarnojpreraspodjeli58ukoristbogatih,usituacijamaukojimadržavanovcemporeznihobveznika»veliketržišneigrače«spašavabankrotstva(»toobig tofall«),ašto jepraksakoja jeposebanznačajzadobila tijekomposljednjeekonomskekrize.PremaWallersteinovojteorijisvjetskogsistema,svedubljijazizmeđubogatihisiromašnihvodidozaoštravanjaunutrašnjihproturječnosti,štozareperkusijuimaeksponencijalnirastnezadovoljnihtakviminstitucionalnimaranžmanom,ačimejekapitalizamušaoostrukturnukrizu,uzizglededabudezamijenjen,premaWallersteinu,humanijimsocijalizmomkojibiostvarivaomaksimumjednakostiipravde,povećanuvladavinunadosobnimživotom(demokracija)ioslobođenostvaralaštvo.59



Nozickovo odustajanje od libertarijanizmaUsprkosjasnimideološkimstremljenjima,usvomnajznačajnijemdjeluAnar-hija, država i utopija,Nozickovapolitičkafilozofijanijekonzistentnainjegovasuseuvjerenjasvremenommijenjala,paćemobrižljivomanalizompronaćiineke(usputne)stavovekojićebitipotpuniantipodnjegovimprethodnimsvjetonazorima.60MoždanajsnažnijukritikuNozickovalibertarijanizma,paradoksalno,iznjedritćesamRobertNozick.Ovdjemislimoprvenstvenonanjegovosvojevrsno»posipanjepepelom«irevidiranjeučenjakojejeiznioutzv.libertarijanskojbiblijiAnarhija, država i utopija,aliisamihlibertarijanskihuvjerenja.Naime,uzbirciesejaIstraženi životonćese,poredrazmišljanjaorealnostikaocentralnompitanju,poredpitanjaoživotu,smrti,ljubaviimaterijalizmu,dotaknutiisvojihprethodnihideološkihsvjetonazora:»Libertarijanskostanovištekojesamnekadimaosadajenedovoljnozamene,djelomičnozbogtogaštonemasposobnostprivučipažnjuljudiistvoritisuradnjukojaotvaraprostorzanekuužustrukturu.Ononeobuhvaćasimboličkoznačenje,kaonijavnoipolitičkoangažiranje,štosetičeznačajaodređenihpitanja,izražavajući,osnažujući,kanalizirajući,hranećiiargumentujućiangažiranjeljudiuvezisovimpitanjima.«61

GenezaNozickovepolitičke filozofije injezinaevolucijakojaga jeodbilaodlibertarijanizmaAnarhije, države i utopije,ogledaseutretiranjuprethodno spomenutog pitanja oporezivanja. Naime, u Filozofskim objašnjenjima (Philosophical Explanations),Nozickćeidaljeodbijatiprihvatitigarancijeza istraživanjafinancirana iz javnihporeza,smatrajućinjihovoprihvaćanjegreškom,čakiakojeučinjenoudobresvrhe.OnvećuIstraženom životumodificirasvojeviđenjeoporezivanja,smatrajućida»…brigazadrugemožeuključivatinesamosimboličnoizražajnei(nadamose)efikasnepolitikekrozopćiporeznisistemnegoiodređenaograničenjaslobodekojasenatoodnose.«62

Međutim,postojeoprečnamišljenjauvezisovimNozickovimrazmišljanjima.Njegovilibertarijanskisljedbeniciovajćeizletukomunitarizam63pripisatisamoneprestanimfilozofskimtraganjima.PrisjetimoseriječiLorenE.Lomaskykojijeustvrdio:»NozicknijeozbiljnoosporiolibertarijanizamizspisaAnarhija, država i utopija.Dajetoželioučiniti,rezultatbisigurnobioboljinegozanemariviosvrtkojijeponudio.Umjestotoga,onjejednostavnoželionastavitisasvojimfilozofskimživotom,pajeponudioskromnugestukojomseudaljioodlibertarijanskepolitičketeorije.«64

55

R.Nozik[R.Nozick],Anarhija, država i uto-pija,str.204–205.

56

Ibid.,str.165.

57

ImmanuelWallerstein,Kapitalizam – istorij-ski sistem,prevelaMirjanaPavlović,CentarzaistraživačkoizdavačkudjelatnostRKSSOCrneGore,Podgorica1990.,str.43,76–77.

58

Ibid.,str.55–56.

59

Ibid.,str.118.

60

Udjelu Istraženi život,Nozickćeu jednommomentučakbitispremanprepoznatidobroukomunizmu,azloukapitalizmu.Vidi:Ro

bertNozick,The Examined Life,SimonandSchuster,NewYork1989.,str.280.

61

Ibid.,str.286–287.

62

R.Nozick,The Examined Life,str.291.

63

Komunitarizam ili tzv. komunitarni liberalizam, kao jedan oblik socijalnog liberalizmabitćeoličenusimbiozi individualnihprava,inicijativeisocijalneodgovornosti,asimbolizirat će ga politike »trećeg puta«.Vidi: S.Ravlić, Svjetovi ideologije,str.59–60.

64Loren E. Lomasky, »Libertarianism at twinHarward«,u: E.F.Paul,F.D.Miller,J.Paul(ur.),Natural Rights Liberalism from Locke to Nozick,str.178–179,str.196.



Zaključak

Politička filozofijaRobertaNozicka atipična je jer predstavlja različitost uodnosu na tadašnji vladajući diskurs, kao i unutar libertarijanskog učenja.Karakteristikanjegovagledištajezalaganjezaminimalnudržavunaosnovushvaćanjaoindividualnimpravima,štonepratimišljenjevećinesuvremenihlibertarijanacaiklasičnihliberalačijesezalaganjezaminimalnudržavubazirananjezinojekonomskojefikasnostikojazavisiodeksplicitno ili implicitnoutilitarističkihpretpostavki.65Onajeosvježilaidejeklasičnogliberalizma,aliidonijelanove,poputteorijeovlaštenja.NonajvećijeproblemNozickovepolitičkefilozofije,oličeneudjeluAnarhija, država i utopija,toštojeonausuštinireakcionarna.PrvenstvenosejavilakaoodgovornateorijupravdeJohnaRawlsaiponajprijenudinegativniargument,štouodnosunaRawlsaidržavublagostanja,štouodnosunamarksiste.Možemorećidajednakontroverznateorija,štoNozickovabezsumnjejest,zahtijevamnogovišepozitivnihargumenata,umjestonapadanjasvojihneistomišljenika,ostavljajućinasskoropaupotpunommrakugledeNozickovihmoralnihprincipa.66Nasuprotfokusiranjunavažnostnegativneslobodespramljudskogdostojanstva,onaostajeslijepanapostojanostprijetnjiljudskomdostojanstvuizvanfizičkesile.Konkretno,mislimonaekonomskusilukojaproizilaziiznejednakihmogućnostiinepravednojpristupačnostiresursima.Isuvišeapologetskinastrojena,dovoljnojasno,gotovoantipodskisuprotstavljenaumirućojsocijalističkojdoktriniuperioduhladnograta,postalajesinonimpobjedekapitalizmaislomakomunizma.Zanesenjaštvoosobnomslavomnakonideološkepobjede(prvenstvenozbogistrošenosti suprotstavljene socijalističkedoktrine), dovelo jedo svojevrsnefetišizacijeovakvogdruštvenogkoncepta,aistovremenojeprikrivalonjegoveslabosti.Izsolidnevremenske,aliiideološkedistance,nastojalismoobjektivnosagledatiosnoveNozickovalibertarijanizma,držećikritičkidiskursitražećiodgovorenaodređenenedorečenostinjegovepolitičkefilozofije.

Petar Šturanović

Robert Nozick’s Political Philosophy: Controversial Libertarianism

AbstractThe author analyzes Nozick’s political philosophy of minimal state, to present its significance and disadvantages objectively. The author focuses on Nozick’s view of the emergence of the state by the act of the invisible hand of the dominant protective association, from the ultraminimal state to the minimal state. The central part of the paper is Nozick’s theory of justice, where the author points out its specific weaknesses and inconsistencies. In the context of a theoretical debate with John Rawls on the central issue of distributive justice, the focus is on criticizing the modelled concept of justice. The author also problematizes Nozick’s perception of certain segments of Marxist theory, to find ideological exclusivity. Finally, the author comments on Nozick’s aban-donment of libertarian worldviews, giving an objective perspective on his political philosophy.

Key wordsRobertNozick,libertarianism,minimalstate,entitlementtheoryofjustice,distributivejustice

65

J.Meadowcroft,M.R.Bader,Robert Nozick, str.112.

66

A.R.Lacey,Robert Nozick,str.22.

Documents

Politička filozofija Roberta Nozicka: kontroverzni