POLITIKA I GOSPODARSTVO

1. Što je Ustav,kad je stupio na snagu i koja mu je svrha? Ustav je temeljni i najviši zakon neke zemlje.Zamišljen je kao trajan skup

pravila koji se neće mijenjati pobjedom ove ili one politike na izborima. Svrha mu je ograničavanje moći vlasti u državi odnosno postavljanje mjerila za

odlučivanje i uspostavljanje pravedene ravnoteže između državne moći i građanskih prava.

Dana 22.prosinca,1990.g. na snagu je stupio Ustav Republike Hrvatske kao najviši pravni akt samostalne demokratske države(Božićni Ustav).

2. Nabroji poglavlja Ustava Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske sastavljen je od 9 poglavlja:

I. IZVORIŠNE OSNOVEII. TEMELJNE ODREDBE

III. TEMELJNE SLOBODE I PRAVA ČOVJEKA I GRAĐANINAIV. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTIV. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

VI. USTROJSTVO LOKALNE(MJESNE) SAMOUPRAVE I UPRAVE.VII. MEĐUNARODNI ODNOSI

VIII. PROMJENA USTAVAIX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

3. Što je pravna država? Za državu u kojoj se općenito poštuju ustavne slobode i prava čovjeka i

građanina,u kojoj se poštuje načelo ustavnosti i zakonitosti,u kojoj su sudovi neovisni i u kojoj djeluje podjela vlasti,te u kojoj su svi nosioci državnih funkcija politički i pravno odgovorni kaže se da je pravna država,tj. država gdje sve službene osobe djelulu samo na temelju pravnih normi,a ne samovoljno.

Pravna država je pojam koji velikim dijelom pokriva pojam demokracije.

4. Objasni načelo diobe vlasti i koja mu je svrha? Trodioba vlasti na zakonodavnu vlast,izvršnu vlast i sudbenu vlast

(odvojene su). Svrha diobe vlasti jest ograničavanje moći vladara.

5. Tko predstavlja zakonodavnu vlast u Republici Hrvatskoj?Opiši ustroj zakonodavne vlasti,način rada te nabroji njene funkcije.

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u RH.

Hrvatski sabor ima najmanje 100,a najviše 160 zastupnika koji se,na temelju općeg i jednakog biračkog prava,biraju neposredno tajnim glasovanjem.Zastupnici u Hrvatski sabor se biraju na vrijeme od 4 godine.Hrvatski sabor redovito zasjeda 2 puta godišnje:prvi put između 15.siječnja i 15.srpnja i drugi put između 15.rujna i 15.prosinca.Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više podpredsjenika.

Funkcija Hrvatskog sabora: odlučuje o donošenju i promjeni Ustava donosi zakone

1

donosi državni proračun odlučuje o ratu i miru donosi akte kojim izražava politiku Hrvatskog sabora donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH odlučuje o promjeni granica RH raspisuje referendum obavlja izbore,imenovanja,razrješenja u skladu sa Ustavom i

zakonom nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dužnosti

odgovornih Hrvatskom saboru,u skladu sa Ustavom i zakonom. daje amnestiju za kaznena djela obavlja druge poslove utvrđene Ustavom

6. Tko predstavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj?Nabroji njene funkcije. Izvršnu vlast u RH predstavljaju predsjednik i vlada. Funkcija predsjednika:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje raspisuje referendum u skladu sa Ustavom povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja,na temelju

raspodjele zastupničkih mjesta u hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija,uživa povjerenje većine svih zastupnika

daje pomilovanja dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom obavlja druge dužnosti određene Ustavom vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH na temelju odluke Hrvatskog sabora Predsjenik Republike

objavljuje rat i zaključuje mir. Funkcija Vlade RH:

predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru predlaže državni proračun i završni račun provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora donosi uredbe za izvršenje zakona vodi vanjsku i unutarnju politiku usmjerava i nadzire rad državne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom

7. Tko predstavlja sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj?Nabroji njene funkcije. Pravosudna djelatnost obuhvaća 2 vrste organa: sudove i državno

odvjetništvo(javno tužilaštvo) U RH sudske poslove obavlja nekoliko vrsta sudova:

a. sudovi opće nadležnosti (za imovinske,krivične,obiteljske i neke druge sporove)

b. trgovački ili privredni sudovi (za sporove privrednih subjekata)

c. upravni sudovi (za sporove u vezi s upravnim aktima)d. vojni sudovi (za sporove s vojnim osobama ili vezane za

vojne stvari)

2

e. ustavni sud (za sporove oko slaganja zakona i drugih pravnih akta s Ustavom)

Svaka se od navedenih vrsta sudova dijeli prema teritorijalnoj nadležnosti(općonski sud,županijski sud,vrhovni sud-za područje cijele države koji rješava o pravnim lijekovima protiv presuda nižih sudova i ima zadatak ujednačavanje sudske prakse u RH).Vrhovni sud Republike Hrvatske,kao najviši sud,osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Pored zadataka nepristranog rješavanja pravnih sporova građana i pravnih osoba,sudovi imaju još jedan važan zadataka,bitan za demokraciju,a to je ZAŠTITA LJUDSKIH I GRAĐANSKIH PRAVA I SLOBODA OD SAMOVOLJE(NEZAKONITOSTI) DRŽAVNE VLASTI.

Ustavni sud RH: odlučuje o suglasnosti zakona s

Ustavom odlučuje o suglasnosti drugih propisa s

Ustavom i zakonom rješava sukob nadležnosti između tijela

zakonodavne,ozvršne i sudbene vlasti. odlučuje,u skladu s Ustavom,o

odgovornosti Predsjednika Reublike nadzire ustavnost programa i djelovanja

političkih stranaka i može,u skladu s Ustavom,zabraniti njihov rad

nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova

obavlja druge poslove određene Ustavom

8. Koja je funkcija pučkog pravobranitelja i državnog odvjetništva? Pučki pravobranitelj-opunumoćenik Hrvatskog sabora koji štiti ustavna i

zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.

državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela,poduzimati pravne radnje radi zaštite imovie RH te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

9. Koje vrste demokratskih sustava poznaješ(s obzirom na odnos zakonodavne i izvršne vlasti)?Navedi primjere države za svaki sustav.

PARLAMENTARNI(parlamentarizam)-Izrael,Italija,Njemačka PREDSJEDNIČKI(prezidencijalizam)-Rusija,SAD POLUPREDSJEDNIČKI(semiprezidencijalizam)-Francuska

10. Navedi obilježja predsjedničkog sustava. izražena trodioba vlasti predsjednik ima najveću vlast u državi

3

izvršna vlast je spojena(predsjednik je u većini slučajeva i premijer odnosno upravlja vladom i postavlja ministre)

nije odgovoran parlamentu jer je izabran neposrednima izborima ima veto na odluke parlamenta što znači što znači da nijedan zakon ne

može stupiti na snagu ako ga ne supotpiše predsjednik može raspustiti parlament i raspisati nove izbore može donositi akte sa zakonskom snagom(ima djelomičnu zakonodavnu

vlast)

11. Navedi obilježja parlamentarnog sustava. parlament ima najveću vlast u državi dualitet vlasti(zakonodavna i izvršna vlast-uglavnom spojene(s jedne

strane) i sudbena vlast(s druge strane)) na parlamentarnim izborima biraju se zastupnici,a većinska stranka

sastavlja vladu predsjednik poziva predsjednika najjače stranke u parlamentu i povjerava

mu sastav vlade.Predsjednik na to nema utjecaja stoga je i taj čin ceremonijalan i simboličan

Predsjednika države(U ČISTOM PARLAMENTARNOM SUSTAVU) bira Parlament te je predsjednik odgovoran parlamentu.

Palament supotpisuje svaki akt predsjednikaNapomena: Količina moći parlamenta odnosno odnosi zakonodavne i izvršne vlasti u parlamentarnim sustavima razlikuju se od države do države...nema svaka parlamentarna demokracija karakteristike čistog parlamentarnog sustava!

12. Kakva je uloga predsjednika u polupredsjedničkom sustavu? Predsjednik nominira premijera i daje mu mandat za sastavljanje vlade ali

nominirani premijer i ministri ipak moraju proći potvrdu u parlamentu Predsjednik ima pravo raspustiti parlament i raspisati nove izbore(kao u

prezidencijalizmu) Predsjednik ima djelomično pravo VETA Parlament mora supotpisati akte i predsjednika i parlamenta

13. Kojem tipu demokratskog sustava DANAS pripada Republika Hrvatska te kakvi su odnosi zakonodavne i izvršne vlasti?

Hrvatska danas pripada parlamentarnom demokratskom sustavu(parlamentarizam).

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru odnosno zakonodavna vlast je iznad izvršne.

14. Što je država? Država jest organizacija institucija(ili skup institucija)

koja odgovara globalnom društvu,ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći.Odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritorij,a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne povijesne funkcije.Danas je nabitinija uloga države zaštita mira,sigurnosti,slobode i postizanja blagostanja svih pripadika društva.

4

15. Navedi temeljne osobine po kojima se država razlikuje od ostalih društvenih organizacija.Temeljne osobine države po kojima se ona bitno razlikuje od ostalih društvenih organizacija su:

1. GLOBALNI I POLITIČKI KARAKTER DRŽAVE2. SUVERENOST DRŽAVNE VLASTI3. POSJEDOVANJE ORUŽANE,EKONOMSKE I IDEOLOŠKE MOĆI4. POSEBAN ODNOS PREMA STANOVNIŠTVU I TERITORIJU5. SPECIFIČNE DRŽAVNE FUNKCIJE6. POVEZANOST DRŽAVE I PRAVA

16. Što je suverenitet i koje vrste suvereniteta poznaješ?Objasni ih. Suverena vlast države-znači da je država najviša ili vrhovna vlast,kojoj

su svi pojedinci i skupine i ostali subjekti vlasti više ili manje podređeni.Vlast nad vlastima.Unutanja je i vanjska.

Unutrašnja suverenost ili pravna vrhovnost -država stvara i ima isključivu ovlast da stvara najviše pravne norme-ustavne,zakonske,podzakonske,sudske i dr.,koje su podržane fizičkom prisilom kojom jedino država legalno raspolaže,i obvezuje sve subjekte na njenom teritoriju.

Vanjska suverenost -sastoji se od neovisnosti i ravnopravnosti države spram ostalih država.

NEOVISNOST-je činjenica da država uređuje odnose na vlastitom teritoriju i svoje međunarodne odnose bez prisile drugih država.

RAVNOPRAVNOST-znači da je država u međunarodnim odnosima subjekt s jednakim osnovnim pravnim ovlastima kao i ostale države.Suverena država slobodno i ravnopravno zaključuje međunarodne ugovore s drugim državama i pod istim uvjetima sudjeluje s drugim državama u međunarodnim odnosima i organizacijama.

17. Što su ljudska prava,na čemu se temelje i koja im je svrha? Svi mi od trenutka rođenja posjedujemo neka prava koja se nazivaju ljudskim

pravima. Ljudska prava zajamčena su svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao

čovjeka i ona su neotuđiva,što znači da vrijede uvijek i nikome ne mogu biti oduzeta.Ljudska su prava urođena i jednaka za sve ljude na svijetu.

Njihova najvažnija zadaća je zaštita građanina od države.

18. Navedi i objasni filozofske korijene u razvoju ljudskih prava? Već u staroj grčkoj filozofiji,dakle prije

više od 2000 godina,razvila se ideja o jednakosti svih ljudi,ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom čovjeku.Ta tradicija prirodnog prava doživjela je daljni razvoj u kršćanstvu i drugim religijama:sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na

5

samog sebe.Te dvije niti čine korijen ideje o ljudskim pravima.Ipak,one tada nisu imale mnogo zajedničkog s političkom realnošću.

Presudnu važnost za prijenos univerzalnih prava u svijet politike imala je novovjekovna filozofija prirodnog prava,a prije svega engleski filozof John Locke.Njegovo djelo označilo je odlučujući duhovni proboj ideje o neotuđivim ljudskim pravima.

Za Johna Lockea nepromjenjiva su urođena prava čovjeka pravo na život,slobodu i privatno vlasništvo.Zadaća je svake države da štiti ta prirodna ljudska prava.Dakle,on svojom političkom filozofijom obvezuje državu na zaštitu ljudskih prava i to je bio odlučujući korak do konkretnog ostvarenja ideje o ljudskim pravima.

To su prihvatili ustavotvorci u Engeskoj i SAD-u te ih ugradili u svoje ustave.

19. Kako se odvijalo političko ostvarenje ljudskih prava u sklopu nacionalnih država?

Vodeću ulogu u ovom razvoju imala je Engleska.

Već je 1215.,s Magnom Chartom Libertatum,od kralja iznuđenim određenim pravima,te dokumentom Petition of Rights iz 1628,zajamčena nepovredivost građanina.

Habeas –Corpus-Acte iz 1679. bio je bitan preokret za ideju o ljudskim pravima o konkretnom državnom pravu.

Ta su prava vrijedila i u engleskim kolonijama i SAD-u.U jeku borbe za nezavisnost ondje je prvi put u povijesti formuliran Katalog ljudskih prava i to pozivanjem izravno na misli Johna Lockea.

Virginia Bill of Rights iz 1776.,dokument je koi se uz Američko proglašenje nezavisnosti iz iste godine,ubraja u najvažnije dokumente u povijesti ljudskih prava.Tim dokumentom sljedeća prava proglašena su neotuđivim i čine jezgru ljudskih prava:

I. pravo na život,slobodu i privatno vlasništvo

II. sloboda okupljanja i sloboda tiskaIII. sloboda kretanja i pravo na peticijuIV. pravo na pravnu zaštituV. glasačko pravo

Ustavnopravno ostvarenje o ljudskim pravima krenulo je iz Francuske u kontinentalnu Europu.

Francuska revolucija iz 1789. sa parolom liberte,egalite,fraternite odnosno SLOBODA,JEDNAKOST i BRATSTVO uvelike je utjecala na prihvaćanje Povelje o ljudskim i građanskim pravima,u kojoj se naglašavaju univerzalne ljudske vrijednosti ljudskih prava što se sredinom 20.st ostvaruje kao političko i pravno pitanje filozofske ideje o ljudskim pravima.

20. Koji događaj je omogućio univerzalno političko ostvarenje ljudskih prava? Zločini tijekom Drugog svjetskog rata potaknuli su ljude na razmišljanje

o mogućnosti da se osigura ostvarenje ljudskih prava u cijelom svijetu.Sporazumom svih država-Poveljom Ujedinjenih naroda,1948.(Općom

6

deklaracioj o ljudskim pravima) pravno je prevladan univerzalni zahtjev i nacionalno značenje ljudskih prava.

21. Što su osobna prava i koja prava pripadaju ovoj grupi ljudskih prava? o Osobna ljudska prava čine prvu

grupu ljudskih prava kojima pripadaju prava čovjeka na zaštitu od napada svake vrste i na to da njegovo ljudsko dostojanstvo ostane netaknuto.Primjer za to je pravo na život,što je osnova za sva ostala prava, i pravo na slobodan razvoj osobe.Osobna prava jezgra su ljudskih prava,njih nalazimo u svim dokumentima o ljudskim pravima.

22. Što su politička i civilna prava i koja prava pripadaju ovoj grupi ljudskih prava?o Ovoj drugoj grupi prava pripadaju

politička i civilna prava,odnosno građanska prava.Ona bi svakom čovjeku trebala jamčiti neometano sudjelovanje u političkom životu u sklopu njegove zajednice,bez straha da će zbog toga biti neopravdano kažnjen.Za ta prava važnu ulogu imaju sloboda mišljenja i sloboda tiska jer se u njima ogledaju stavovi ljudi prema njihovoj vlasti i njihovo zadovoljstvo njome.

23. Što su socijalna i gospodarska prava i koja prava pripadaju ovoj grupi ljudskih prava?o Ova prava ponajviše znače da

svaki čovjek treba biti opskrbljen barem osnovnim stvarima da bi uopće mogao preživjeti.

o Tim pravima pripada i pravo svakog čovjeka na obrazovanje.Ako polazimo od toga da životu dostojnom čovjeka pripada nešto više nego samo „ne biti gladan“,onda je nužno za svakog čovjeka stvoriti polaznu osnovu,nakon koje bi mogao nešto postići.

24. Što su prava treće generacije i koja prava pripadaju ovoj grupi ljudskih prava?o Prava treće generacije tek se

odnedavno ubrajaju u grupu ljudskih prava.Ona potvrđuju da ljudska prava nisu samo institucija već da se razvijaju i mjenjaju,na temelju njih se prepoznaju novi problemi koji ugrožavaju pravo svih ljudi na život.

o Uz pravo na razvoj,koje bi trebalo pomoći smanjenju jaza što vlada između bijede i bogatstva diljem svijeta,u prava treće generacije ubraja se prije svega pravo na zaštitu okoliša.Ta su prava jamstvo da čovjekovi prirodni životni prostori neće biti previše oštećeni ili čak potpuno uništeni.

25. Navedi i datiraj najvažnije povijesne dokumente koji se uzimaju kao temelji ljudskih prava.

Dokumenti su: Engleska povelja sloboda(Magna Charta Libertatum) iz

1215. Vinodolski zakonik iz 1288.

7

Habeas Corpus Act iz 15.stoljeća Povelja prava(Bill of Rights) iz 1689. Deklaracija nezavisnosti 13 država SAD-a iz 1776. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Francuske

skupštine iz 1789. Atlanska povelja iz 1941. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda usvojena u Rimu 1950.,koju je ratificirao Hrvatski državni sabor 17.listopada 1997.

8