1
1. UVOD
Jedan od instrumenata politike nabave je i politika kakvoe. Da
bi se stvorila podloga za organizirani rad i uspjeno poslovanje
nabave, vana karika u tom lancu je kakvoa ili kvaliteta nabave.
Kakvoa je bitan faktor u svim sferama gospodarstva, bilo da se
radi o proizvodnji, uslunim djelatnostima, nabavi i sl. Stoga,
kakvoa predstavlja trajni zadatak svih poslovnih struktura i na
svim razinama u drutvu na osnovu korisnika nekih proizvoda ili
usluga. Kroz zadovoljenje korisnika, kupaca ili naruitelja nekog
proizvoda ili usluge oituje se i budua referenca nekog gospodarskog
subjekta.
Kao sredstvo politike kakvoe koristi se standardizacija
proizvoda i usluga kao i garancija koja se na njih daje. Opirnije o
ova dva pojma sadrano je u poglavljima 2.1 i 2.4. U poglavlju 2.3
biti e rijei o kruocima kakvoe i kaizenu kao nainima za poboljanje
kakvoe proizvoda i usluga. Ono to mnoge ljude danas ini sigurnijima
pri nabavi nekih proizvoda ili koritenju nekih usluga jesu norme
ISO 9000 koje same po sebi najee znae osiguranje kakvoe za ona
poduzea koja ih posjeduju, a bave se pruanjem neke usluge, prodajom
proizvoda i sl. O tome vie u poglavlju 2.2.2. POLITIKA KAKVOE
Briga o kakvoi poela se je provoditi jo 50-ih godina prolog
stoljea i do sada se je odvijala kroz tri faze koje su se
odlikovale kroz 3 razliita pristupa:
1. faza trajala je od 1950.-1970. godine i bila je usredotoena
na kontrolu kakvoe. Temelj ove faze je usredotoenje na kontrolu
kakvoe na kraju procesa proizvodnje. Postavlja se i tzv.
tolerancija kakvoe. Svi proizvodi ispod donje granice kakvoe
svrstavaju se u proizvode s grekom i kao takvima primjena im je
ograniena ili su potpuno neupotrebljivi.
Za nabavu je bitno da navede znaajke kakvoe s podacima o
toleranciji. Nabava bi morala aktivno tretirati zahtjeve kakvoe
koje postavljaju korisnici proizvoda ili materijala. U suprotnom je
mogue da se bez ispitivanja odbace ponude supstituta i da se ne
koriste mogunosti normizacije.
Za klasinu kontrolu kakvoe znaajno je da se ona organizira kod
dobavljaa. Prilikom nabavljanja vee koliine robe radi se
uzorkovanje robe. Uzorci se izabiru izmeu proizvoda koji su
rezultat serijske proizvodnje, odnosno koji se proizvode sredstvima
i u uvjetima kakvi e postojati u izradi proizvoda koji su predmet
nabave.
U jednostrukom preuzimanju poiljke uzorkovanjem, iz partije se
uzima jedan uzorak, a odluka o tome da li prihvatiti ili odbiti
partiju donosi se nakon to je uzorak pregledan. Jednostruko
uzorkovanje moe se proiriti na dvostruko ili viestruko uzimanjem
dvaju ili vie odvojenih uzoraka. U ovom se sluaju nakon prvog
uzorka donosi odluka da li prihvatiti ili odbaciti poiljku ili
uzeti drugi uzorak pa onda odluiti. Predviena je i mogunost da se
od dobavljaa zahtijevaju odreene izmjene s ciljem otklanjanja
utvrenih nedostataka u materijalima odnosno gotovom proizvodu.
Klasina kontrola kakvoe nastavlja se prijamnom kontrolom kupca.
To se moe realizirati na sljedee naine:
a) Kontrolom s vlastitim osobljem;
b) Kontrolom putem neovisne organizacije za kontrolu kakvoe;
c) Angairanjem strunjaka dobavljaa za potrebe vlastite kontrole
kakvoe.
a) Za ovakav nain kontrole potrebno je raspolagati s dovoljno
strunog osoblja. Ovakva kontrola ima smisla ako je rije o
dobavljaima koji su locirani na veoj prostornoj udaljenosti od
kupca ili u drugoj dravi jer se tada mogu izbjei suvini trokovi
prijevoza i drugi npr. administrativni trokovi.
b) Ova kontrola koristi se kada poduzee nema raspoloivih
vlastitih strunjaka ili je to ekonominije rjeenje zbog malog opsega
posla. Neovisna organizacija postupa iskljuivo prema specifikaciji
zahtjeva kupca. Nalaz neovisne organizacije za kontrolu kakvoe slui
kupcu za identifikaciju nedostataka.c) Angairanje strunjaka
dobavljaa se radi u onim situacijama kada dobavlja ima bolju opremu
i bolje osposobljeno osoblja za kontrolu kakvoe.
2. faza osiguranje kakvoe trajala je od 1970.-ih do 1990.-ih
godina prolog stoljea. Osnovna primjena u odnosu na prethodnu fazu
temelji se na provjeri kakvoe u smislu planiranja, ispitivanja i
mjerama izbjegavanja greaka tijekom procesa proizvodnje, odnosno
obavljanja usluge. Osnovno naelo ove faze je: Kakvoa se ne postie
kontrolom, nego se proizvodi. Za ovu je fazu karakteristino da
predstavnici nabave sudjeluju u planiranju i provedbi svih mjera
ispitivanja kakvoe i eliminiranja uzoraka greaka proizvoda ili
usluga.
Za osiguranje kakvoe znaajno je da se provode programi
unaprjeenja kakvoe. Ti programi temelje se na pretpostavci da
pogreke preteno ovise o odnosu djelatnika prema radu kao npr. o
koncentraciji na radne zadatke, stavu prema pogrekama, povratnim
informacijama o kakvoi rezultata rada i sl. Zato se kroz
motiviranje radnika (nagrade, priznanja itd.) nastoji utjecati na
poboljanje njihova rada. 3. faza odnosi se na razdoblje od 1990.-ih
i traje jo i danas. Ova faza orijentirana je na povezivanje
zahtjeva svih faza procesa stvaranja vrijednosti i koritenja
proizvoda ili usluga radi ostvarenja potreba kakvoe. U ovoj fazi
vodi se briga za zahtjeve kupaca, razvoj proizvoda, nabavu,
proizvodnju, distribuciju ali i brigu za zbrinjavanje otpadaka. Moe
se, dakle, rei da se vodi briga o uincima poduzea kao cjeline, tj.
vodi se briga o kakvoi ukupnog poslovanja; tzv. KUP (engl. TQM
Total Quality Management). Takoer, provode se i harmonizirani
sustavi ispitivanja kakvoe, normizacija, certifikacija i sl. Pri
vrednovanju dobavljaa uzimaju se u obzir kvote isporuene robe bez
greaka, postupci proizvodnje, mogunosti zbrinjavanja otpada
reciklaa i sl., te odnosi trokova kontrole kakvoe i trokova
poslovanja s materijalima nedostatne kakvoe (Slika 1).Slika 1.
Odnosi trokova kontrole kakvoe i trokova poslovanja s materijalima
nedostatne kakvoe.
Izvor: Feriak, V.: Nabava: politika , strategija, organizacija,
menagement, II. izdanje, Vlastita naklada, Zagreb, 2006., str.
99.
2.1. Standardizacija u politici kakvoe
Postupak svoenja raznolikih dobara na manji broj odreenih
svojstava (oblika, dimenzija, vrstoe, oblika, boja, postojanosti i
dr.) naziva se standardizacija.
Standardizacija u nabavi razlikuje dvije vrste: 1.
Normizacija;2. Tipizacija.Slika 2. Vrste standardizacije predmeta
nabave
Izvor: Feriak, V.: Nabava: politika , strategija, organizacija,
menagement, II. izdanje, Vlastita naklada, Zagreb, 2006., str.
101.1. Normizacija - s ciljem pojednostavljenja i pojeftinjenja
razvoja, nabave, proizvodnje, skladitenja i sl. odreenih
materijala, dijelova, sklopova vri se njihova normizacija i to u
smislu odreivanja njihove jedinstvene fizike ili kemijske znaajke
(oblika, dimenzija, sastava i sl.). Postoje etiri vrste
normizacije, a to su:
a) meunarodna;b) dravna ili nacionalna;c) norme udruga;d) norme
poduzea.
a) Najpoznatija meunarodna norma je ISO (International Standards
Organization). U Hrvatskoj to je Hrvatski zavod za norme (ranije
Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo). Prihvaanjem
meunarodno priznatih normi olakava se razmjena dobara i usluga,
kompatibilnost proizvoda razliitih proizvoaa i sl.b) Dravne norme
su najee usklaene s meunarodnim normama ali se esto rade i
specifine nacionalne norme. Te norme za tvrtke znae ustvari samo
preporuke vezano za znaajke njihovih proizvoda ali neke norme mogu
imati i karakter obaveze ako su dio zakona i propisa.
c) Norme udruga imaju iskljuivi karakter preporuka koje u
prometu roba mogu imati veliko znaenje ako kupci trae proizvode s
oznakom takve norme.
d) Norme poduzea su one norme koje vrijede samo unutar poduzea
koja ih donose. Ove norme se razlikuju prema sadraju, a mogu biti
norme dimenzija nekog proizvoda, njegove kakvoe, sigurnosti (zbog
zatite korisnika), isporuka (rokovi), proizvodnje (postupci u
proizvodnji), planiranja, sortiranja (po veliini, nazivu i dr.) i
sl. 2. Tipizacijom se uklanja nepotrebna raznolikost u svezi vrsta,
dimenzija i izgleda cjelovitih proizvoda - agregata. Tipizacija u
nabavi znai mogunost smanjenja zaliha materijala i dijelova jer se
proizvodi samo nekoliko inaica proizvoda. To dovodi do snienja
trokova i poveanja rentabilnosti poslovanja jer se bolje koriste
raspoloivi kapaciteti skladita i proizvodnje, a nabavlja se
povoljnije u veim koliinama. Tipizacija se kao i normizacija moe
obavljati u okvirima drave, poduzea, udruga poduzea i sl.2.2. Norme
kakvoe ISO 9000 u nabavi
ISO (International Standards Organization) meunarodna
organizacija za standardizaciju iz eneve brine se o odreivanju opih
normi koje vrijede u cijelom svijetu. Posebno znaenje imaju norme
ISO 9001 do 9004. ISO 9000 sadri smjernice vezane za dokazivanje
razine osiguranja kakvoe nekog poduzea koje neto proizvodi, prodaje
ili prua usluge. Tako ISO 9001 definira kakvou u cijeloivotnom
ciklusu proizvoda (razvoj, proizvodnja, instalacija, montaa,
servis), ISO 9002 odnosi se na montau u nekim proizvodnim
poduzeima, ISO 9003 definira kakvou u zavrnom ispitivanju tj.
kontroli gotovog proizvoda, ISO 9004 sadri smjernice rukovodne,
organizacijske, tehnike, administrativne i kadrovske pripreme.
2.3. Kruoci o kakvoi i kaizen
Kruoci o kakvoi predstavljaju oblik unapreenja poslovanja,
snienje trokova i poboljanje kakvoe proizvoda. Kruoci kakvoe
razvili su se prvo u Japanu u ezdesetim godinama prolog stoljea, a
kasnije i u Europi i Americi. Kruoci o kakvoi su ustvari
dragovoljno okupljene skupine djelatnika s povezanih podruja rada,
koji se redovito sastaju da bi eliminirali postojee ili neke
potencijalne budue probleme s ciljem poboljanja kakvoe poslovanja i
poveanjem uinkovitosti poslovanja i to na nain da se radnici
aktivno ukljue u procese rjeavanja odreenih problema u nekoj
tvrtci.
Kruoci o kakvoi se organiziraju na nain da pored voditelja na
sastanku sudjeluje i osam do deset lanova. Sastanci se odravaju
mjeseno barem jednom, a u poetku i ee npr. jednom tjedno. Na tim
sastancima problemi se analiziraju, utvruju se njihovi uzroci i
posljedice te se pristupa izradi prijedloga alternativnih rjeenja i
njihove realizacije.
Na temelju kruoka o kakvoi u Japanu se poetkom osamdesetih
godina dvadesetog stoljea razvija takozvani kaizen. Kaizen je
japanska rije ali i poslovna filozofija koja znai postepeno,
organizirano i kontinuirano poboljanje. Kaizen poslovna strategija
ukljuuje sve djelatnike organizacije koji rade zajedno kako bi
dostigli poboljanja bez velikih kapitalnih investicija. Osim toga,
kaizen je i kultura kontinuiranog poboljanja koje se usredotouje na
smanjenje nepotrebnih elemenata u svim sustavima i procesima u
organizaciji poevi od radnog mjesta.
Cilj kaizena je stalno preispitivanje postojeeg stanja kako bi
se dolo do najidealnijih rjeenja bez bespotrebnog rasipanja
resursa. To preispitivanje najee provode sami radnici na konkretnim
poslovima koje rade. Primjena postupaka kaizen u Europi i SAD-u
zapoela je 1980-ih godina.2.4. Garancija kao sredstvo politike
kakvoe
Garancija kao sredstvo politike kakvoe je bitan faktor
sigurnosti koju dobiva krajnji korisnik neke robe ili usluge. Kada
dobavlja daje garanciju kakvoe tada on jami da e neka roba ili
usluga do odreenog roka pod odreenim uvjetima zadrati neka
(garantirana) svojstva. Taj rok stranke same odreuju ili je on
unaprijed propisan uzancama. Garancija znai i besplatno uklanjanje
svih nedostataka na nekoj robi dok traje garantni rok ili zamjenu
te robe potpuno novom ako se taj nedostatak ne moe otkloniti u
primjerenom roku ili se ne moe otkloniti uope. U garanciji je najee
predvieno da kupac moe traiti i naknadu tete u sluaju da je bio
lien uporabe isporuene stvari.3. ZAKLJUAK
Moemo li zamisliti u dananje vrijeme bilo da se nalazimo u
poziciji proizvoaa, distributera ili dobavljaa ili pak korisnika
nekog proizvoda ili usluge a da nemamo nikakvih oekivanja vezano za
kakvou proizvoda ili usluga koju pruamo ili je oekujemo? U nabavnom
poslovanju politika kakvoe zauzima znaajnu ulogu. Sve ono to je do
danas uinjeno u tom smislu predstavlja olakanje za sve budue
narataje koji e se susretati s teorijskim i jo vanije praktinim
dijelom svoga rada a vezanim za kakvou nekih materijala, sirovina,
poluproizvoda, gotovih proizvoda ili usluga. Naime, standardizacija
s normizacijom i tipizacijom, uspostavljanje i definiranje normi
kakvoe ISO 9000, garancije i sl., omoguile su znatno bre snalaenje
svih sudionika na tritu. Skraeni su i pojednostavljeni
proizvodno-usluni procesi i razina kvalitete proizvoda u usluga
dovedena je na maksimalno mogue razine to olakava rad sudionika u
procesu nabave. Dakle, moe se zakljuiti da su dostignuti standardi
kakvoe vrlo znaajni ali isto tako potrebno je raditi i dalje na
usavravanju i podizanju kvalitete proizvoda i usluga ime se znatno
olakava nae svakodnevno ivljenje, a naratajima koji dolaze daje se
kvalitetna osnova za daljnje napredovanje i razvijanje novih
spoznaja i standarda u tom smislu.LITERATURAKNJIGE:
1. Feriak, V.: Nabava: politika , strategija, organizacija,
menagement, II. izdanje, Vlastita naklada, Zagreb, 2006.2.
Schroeder, R., G.: Upravljanje proizvodnjom, IV. Izdanje, Mate,
Zagreb, 1999.
INTERNET:
1. www.projektura.org - projektura.org, nature of the business
strategy.POPIS SLIKA
Slika
1. Odnosi trokova kontrole kakvoe i trokova poslovanja s
materijalima nedostatne kakvoe..3
2. Vrste standardizacije predmeta nabave..4Trokovi
Visoki
Niski
Trokovi poslovanja s materijalima loe kakvoe
Trokovi kontrole
% proizvoda nedostatne kakvoe
Standardazacija predmeta nabave
Normizacija
Tipizacija
Feriak, V.: Nabava: politika, strategija, organizacija,
menagement, II. izdanje, Vlastita naklada, Zagreb, 2006., str.
95.
Schroeder, R., G.: Upravljanje proizvodnjom, IV. izdanje, Mate,
Zagreb, 1999., str. 126.
Feriak, V.: op. cit. str 97.
Feriak, V.: op. cit. str. 100.
projektura.org, nature of the business strategy, HYPERLINK
"http://www.projectura.org/designservices.hrm"
http://www.projektura.org/designservices.hrm, (04.04.2007.).
PAGE 6
