29
CENA KAPITALA PREDUZEĆA Prof. dr Predrag Stančić redovan profesor Ekonomski fakultet Kragujevac [email protected]

Ponderisana cijena kapitala

Embed Size (px)

DESCRIPTION

izracun wacc-a

Citation preview

  • CENA KAPITALA PREDUZEA

    Prof. dr Predrag Staniredovan profesor

    Ekonomski fakultet [email protected]

  • CENE POJEDINANIH IZVORA FINANSIRANJA

    Dva suprotna toka gotovine

    tok primanja, nastao po osnovu poveanja gotovine u visini angaovanog izvora (posle odbitka eventualnih provizija i drugih trokova angaovanja) -eksplicitan

    tok izdavanja, nastao po osnovu otplata obaveza po osnovu angaovanog izvora - ne mora biti tako preciziran i odmah uoljivizvora - ne mora biti tako preciziran i odmah uoljiv

    Cena kapitala iz konkretnog izvoraCena kapitala iz konkretnog izvora

    Diskontna stopa koja izjednaava SV neto primanja od izvora (posle odbitka eventualnih provizija i drugih trokova angaovanja) sa SV oekivanih buduih izdataka po izvoru.

    10.12.2011 2Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena duga pre i posle oporezivanja

    +++=n

    n

    n

    t

    t

    )k(

    V

    )k(

    IPo

    11

    neto primanja od duga (prodajna cena obveznice Po) i

    izdavanja za kamate i otplatu glavnice pri dospeu duga

    = +

    ++

    =n

    n

    n

    t

    t

    k

    V

    k

    IVo

    11 )()(

    Vo -> Po

    => = ++i

    nt )k()k(1 11

    2020

    20

    12020

    0001801

    0001

    1

    8000850 ;k;k

    i

    SVDF*.SVDFA*)k(

    .

    )k(, +=

    ++

    +=

    =

    Primer: Obveznica NV din. 1.000,00; nominalne kamatne stope od 8% godinje, i roka

    dospea od 20 godina prodata za din. 850,00

    = ++i

    nt kk1 11 )()(

    10.12.2011 3Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena duga (nastavak)Diskontna stopa SV Razlika u vrednosti

    1. 9% 908,71

    2. k 850,00 58,32 (1-2)

    3. 10% 830,12 78,20 (1-3)

    kd = 0,09+58,32/78,20 (0,10 0,09) = 0,0975 = 9,75%

    2

    PVn

    PVC

    kd +

    +

    =

    C - godinji iznos kamate koju plaa preduzee,

    V - nominalna vrednost obveznice,

    P - trina cena obveznice (neto primanja od izvora),

    n - broj godina do dospea duga.

    k = 8.947%.

    10.12.2011 4Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena duga (nastavak)A B C

    1

    2 rok dospea 20

    3 periodini iznos kamate 80

    4 Primanja od prodaje obveznice -850

    5 Nominalna vrednost obveznice 1.000

    6 tip (0=kraj perioda) 0

    7 Procena -

    8 RATE - Cena kapitala 9,73%

    RATE(B2;B3;B4;B5;B6;B7) => prinos do dospea (yield to maturity-YTM

    Kupac se odluuje za kupovinu samo ako alternativni plasmani ekvivalentnog rizika

    ne obeavaju vei prinos od 9,73% na godinjem nivou.

    Cena duga posle oporezivanja k= kd (1-t)

    k = 9,75% (1 0,40)= 5,85%.

    10.12.2011 5Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena sopstvenog kapitala

    Trajno ulaganje

    Eksterno pribavljeni (akcijski, udeli)

    Interno kreirani (akumulirani dobitak)

    Pravo vlasnika na prinos je vremenski neogranieno a Pravo vlasnika na prinos je vremenski neogranieno a

    visina zavisi od:

    iznosa ND i

    odluke o raspodeli

    10.12.2011 6Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena kapitala od emisije preferencijalnih akcija

    VPA -> PPAD Dk ==>

    Novani tokovijednokratna primanja gotovine od prodaje akcija, umanjenim za

    eventualne trokove flotacije) i

    trajna izdavanja po osnovu preferencijalne dividende - veiti anuitet.

    PA

    PAk

    DP =

    PA

    PAP

    Dk ==>

    Primer: Trina cena preferencijalne akcije iznosi din. 1.500,00, oekuje godinja

    preferencijalna dividenda od din. 150,00

    kPA = 150,00/1.500,00 =10,00%

    10.12.2011 7Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena kapitala od emisije obinih akcijaNajkomplikovaniji model:

    Vremenski neogranina obaveza

    Neizvesna visina obaveze

    Kretanje rizika u budunosti

    Pristupi kvantificiranju

    Model diskontovanja oekivane dividende

    CAPM model

    Model korekcije dugorone kamatne stope

    10.12.2011 8Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • VOA -> POA

    gk

    DP

    OAOA

    = gP

    Dk

    OAOA +==>

    Model diskontovanja oekivane

    dividende Bazini elementi cene:1. iznosa tekue dividende (D)

    2. tekue trine cene obine akcije (POA) i

    3. procenu oekivanog rasta dividendi u

    budunosti (g)

    Dividendna stopapodaci sa berze

    gP

    Dk

    OAOA +=

    podaci sa berze

    Procena oekivanog rasta (g):

    ekstrapolacija kretanja (stopa rasta) dividende u prolosti preduzea na budue

    periode, uz eventualne korekcije za oekivana odstupanja (historical growth rate)

    Procena kretanja buduih dobitaka i odluka o raspodeli (retention growth model)

    g = (1 racio plaanja dividende) * Stopa prinosa na sopstveni kapital (sredstva)

    Procene analitiara hartija od vrednosti (kratkorone, do 5 godina)

    10.12.2011 9Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Model diskontovanja oekivane

    dividende (nastavak)

    Primer: TC obine akcije iznosi din. 3.200, na kraju godine se oekuje dividenda od 240,

    procenjeni faktor g = 7%

    Oekivani rast (g) po godinama moe biti:

    po razliitim stopama (model varijabilnog rasta)

    po istoj stopi svake godine (model konstantnog rasta) - Gordon-ov model

    %5,14%7%5,7%7240

    gD

    k =+=+=+=

    OAOAOA

    OAP

    D

    P

    Dg

    P

    Dk =+=+= 0g=0

    Trokovi flotacije (nova emisija)

    %5,14%7%5,7%7200.3

    240g

    P

    Dk

    OA

    OA =+=+=+=

    14,5% - stopa prinosa koja mora biti obezbeena za postojee akcionare da bi oni drali

    akcije u svom posedu, u suprotnom => ponuda za prodaju akcija => poveanje ponude =>

    pad trine cene konkretne akcije ispod 3.200 din.

    %82,15%7%82,8%70,85* 200.3

    240g

    F) -(1 P

    Dk

    NOA

    NOA =+=+=+=

    10.12.2011 10Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • CAPM model odreivanja cene

    akcijskog kapitala

    kOA = krf + (km - krf)

    Procena:

    stope prinosa bez rizika - krfstope prinosa bez rizika - krf

    premije za rizik- (km krf)faktora .

    10.12.2011 11Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Model korekcije dugorone kamatne stope pri

    odreivanju cene akcijskog kapitala

    Akcionari odgovorni za poslovne neuspehe

    Prinos na akciju

    OAk = kamata na dugorone dugove preduzea + premija za rizik

    USA: 3-5%USA: 3-5%

    10.12.2011 12Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena akumuliranog dobitkaKriterijum oportunitetnog troka - dvojak pristup.

    1. Kriterijum rtvovanog prinosa - cena akumuliranog dobitka se izjednaava sa stopi prinosa koju bi ostvarili akcionari individualnim ulaganjem u druge trine alternative ekvivalentnog rizika (zahtevanoj stopi prinosa na eksterne izvore (obine akcije) pre trokova flotacije i emisije obinih akcija)

    Ako prinos na akumulirani dobitak ne dostigne cenu kapitala, akcionari su dvostruko oteeni - gubitkom dela dividendi i akcionari su dvostruko oteeni - gubitkom dela dividendi i smanjenjem cena akcija. (Ogranienja)

    Model

    k = kOA (1-T) (1-P)gde su k - cena akumuliranog dobitka pre oporezivanja, T - stopa linog poreza koji akcionar plaa na dividendu, P - trokovi posrednike provizije.

    Primer: kOA = 14,5%, T = 10% i P =0,02:

    k = kOA (1-T) (1-P) = 0,145 (1 0,1) (1 0,02) = 0,12789 = 12,789 %

    10.12.2011 13Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Cena akumuliranog dobitka (nastavak)

    2. Kriterijum eksternog prinosa polazi od sagledavanja

    mogunosti ulaganja akumuliranog dobitka u alternative

    identinog rizika izvan preduzea. Potencijalni prinos

    najbolje alternative se (po principu oportunitetnog troka) najbolje alternative se (po principu oportunitetnog troka)

    imputiraju akumuliranom dobitku kao cena kapitala.

    Eventualni problemi u primeni ovakvog pristupa u

    odreivanju cene akumuliranog dobitka mogu nastati pri

    postojanju progresivnog oporezivanja ili kada ne postoji

    jedinstvena stopa poreza.

    10.12.2011 14Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Prosena cena kapitala

    Prosena cena kapitala preduzea ponderisana aritmetika sredina cena pojedinanih izvora finansiranja ukljuenih u strukturu finansiranja (WACC - PPCK).

    PPCK - diskontna stopa na ulaganja za koju TV preduzea ostaje nepromenjena. Ostvarena stopa prinosa na ulaganja iznad /ispod/ PPCK => TV preduzea se ().

    10.12.2011 15Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Ponderisana prosena cena kapitala preduzea

    Ponderisana prosena cena kapitala (WACC) - izraava oekivane prosene budue trokove kapitala preduzea.

    PPCK= kpck = k1 w1 + k2 w2 + k3 w3 +...+ kn wnPPCK= kpck = k1 w1 + k2 w2 + k3 w3 +...+ kn wn

    Kvantificiranja PPCKutvrivanje cene pojedinanih izvora finansiranja posle oporezivanja ukljuenih u konkretnu strukturu kapitala preduzea i preciziranje osnove za ponderisanje.

    aktuelne (postojee) ieljene (ciljne) strukture

    10.12.2011 16Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Ponderisana prosena cena kapitala preduzea (nastavak)

    Izvor finansiranja

    Cena

    (%)

    Relativno

    uee Iznos

    Dugoroni dugovi 5,60 0,40 240.000

    Preferencijalne akcije 10,60 0,10 60.000

    Obine akcije 13,00 0,50 300.000

    Ukupno 1,00 600.000

    10.12.2011 17Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of

    Economics Kragujevac

  • Ponderisana prosena cena kapitala preduzea (nastavak)

    Izvor finansiranja Ponder Cena (%) Ponderisana cena

    Dugoroni dugovi 0,40 5,60 2,24

    Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06

    Obine akcije 0,50 13,00 6,50

    Ukupno 1,00 kpck 9,80

    10.12.2011 18Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of

    Economics Kragujevac

  • Ponderisana prosena cena kapitala preduzea (nastavak)

    Osnovica Stopa Iznos

    1 Prinos posle poreza u I godini eksploatacije 600.000 0,098 58.800

    2 Kamata 240.000 0,056 13.440

    PRIMER: Preduzee je na investirani kapital od 600.000 ostvarilo stopu prinosa posle oporezivanja od 9,80%. Pokrie obaveza prema izvorima finansiranja prezentirano je u

    narednoj Tabeli

    2 Kamata 240.000 0,056 13.440

    3 Neto dobitak (1-2) 45.360

    4 Preferencijalna dividenda 60.000 0,106 6.360

    5 Neto dobitak za obine akcionare (3-4) 39.000

    6 Obina dividenda 300.000 0,13 39.000

    Razlika (5-6) 0,00

    PPCK preduzea se obino definie kao diskontna stopa koja mora biti ostvarena na ulaganja da bi trina vrednost preduzea ostala nepromenjena

    10.12.2011 19Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Ponderisana marginalna cena kapitala preduzea

    PPCK standard za ocenu postojeih ulaganja

    PMCK aplikacija PPCK na dodatne izvore finansiranja, koji e tek biti pribavljeni za finansiranje buduih ulaganja

    Novi izvori finansiranja:

    Akumulirani dobitak - aprox. postojeoj PPCK=> PPCK const.

    Dodatni eksterni izvori (sopstveni i/ili pozajmljeni) cena moe biti PPCK=>PPCK

    Cena svake pribavljane dodatne novane jedinice izvora, u teoriji oznaeni kao

    marginalni trokovi (cena) kapitala (marginal cost of capital) - MCK

    Gitman - MCK funkcija veliine potreba za dodatnim izvorima finansiranja

    10.12.2011 20Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Ponderisana marginalna cena kapitala

    preduzea (nastavak)

    Izvor finansiranja Ponder Cena (%) Iznos

    Dugoroni dugovi 0,40 5,60 240.000

    Preferencijalne akcije 0,10 10,60 60.000

    Akumulirani dobitak 0,50 13,00 300.000

    Ukupno 1,00 600.000

    Primer: Postojei izvori finansiranja

    Procena trokova novih izvora

    Uticaj cene dodatnih izvora finansiranja (MCK) na kretanje PPCK odrediti prelomnu taku na kojoj e trokovi dodatnog kapitala izazvati promenu

    PPCK,

    oceniti intenzitet te promene i

    izraunati PPCK do i posle prelomne take

    Procena trokova novih izvora

    maksimalni iznos kredita koji se mogue pribaviti na bazi raspoloive akumulacije po ceni

    posle oporezivanja od 5,6% iznosi 400.000 din., a vii nivo duga po ceni od 8,4%.

    Emisija novog kola obinih akcija radi pribavljanja sopstvenog kapitala podrazumeva

    cenu kapitala od 14%.

    10.12.2011 21Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Ponderisana marginalna cena

    kapitala preduzea (nastavak)

    Pod pretpostavkom ouvanja postojee strukture finansiranja(50-40-10) pribavljanje dodatnog kapitala e uzrokovati dve prelomne take marginalnih trokova, i to

    u trenutku kad se utroi postojea akumulacija od 300.000 i pree na skuplji kapital od emisije obinih akcija (14%) i

    kapitala strukturipostojeoju uea %

    cenidatoj po izvoraiz raspoloiv iznos MaksimalniPrelomna taka mar-

    ginalnih trokova

    =

    u trenutku kad se utroi postojea akumulacija od 300.000 i pree na skuplji kapital od emisije obinih akcija (14%) i

    u trenutku kad se preduzee zadui do nivoa od 400.000 i pree na dalje finansiranje iz dugova po ceni od 8,4%.

    prelomna taka za akumulirani dobitak, koja iznosi 600.000 din.

    (300.000/0,50) i

    prelomna taka za dug je na nivou od 1.000.000 (400.000/0,40).

    10.12.2011 22Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Ponderisana marginalna cena kapitala preduzea (nastavak)

    Iznos potrebnog Ponderisana

    dodatnog kapitala Izvor finansiranja Ponder Cena (%) CenaOd Do 1 2 3 4=2*3

    0 600.000 Dugoroni dugovi 0,40 5,60 2,24

    Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06

    Akumulirani dobitak 0,50 13,00 6,50

    PPCK=PMCK 9,80PPCK=PMCK 9,80

    600.000 1.000.000 Dugoroni dugovi 0,40 5,60 2,24

    Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06

    Obine akcije 0,50 14,00 7,00

    PMCK 10,30

    1.000.000 Vie Dugoroni dugovi 0,40 8,40 3,36

    Preferencijalne akcije 0,10 10,60 1,06

    Obine akcije 0,50 14,00 7,00

    PMCK 11,42

    10.12.2011 23Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Kretanje marginalne cene kapitala

    11,42 11,42 11,42 11,42

    11,0

    11,5

    12,0

    Cena (%) 0 - 600.000 600.000 - 1.000.000 1.000.000 - 1.500.000

    Ponderisana marginalna cena kapitala preduzea (nastavak)

    9,8 9,8

    10,3 10,3 10,3 10,3 10,3

    8,5

    9,0

    9,5

    10,0

    10,5

    5 6 7 8 9 10 10 11 12

    Iznos (u 00000)

    10.12.2011 24Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Struktura Ponderisana

    Izvor finansiranja Kapitala Ponder Cena (%) Cena1 2 3 4=2*3

    I Dugoroni dugovi (5,6%) 240.000 0,40 5,60 2,24

    Preferencijalne akcije 60.000 0,10 10,60 1,06

    Akumulirani dobitak 300.000 0,50 13,00 6,50

    Ponderisana marginalna cena kapitala preduzea (nastavak)

    Obraun PPCK za nivoe ukupnog kapitala (postojeeg i dodatno pribavljenog)

    Akumulirani dobitak 300.000 0,50 13,00 6,50

    600.000 PPCK 9,80

    II Dugoroni dugovi (5,6%) 400.000 0,40 5,60 2,24

    Preferencijalne akcije 100.000 0,10 10,60 1,06

    Akumulirani dobitak 300.000 0,30 13,00 3,90

    Obine akcije 200.000 0,20 14,00 2,80

    1.000.000 PPCK 10,00

    III Dugoroni dugovi (5,6%) 400.000 0,27 5,60 1,49

    Dugoroni dugovi (8,4%) 200.000 0,13 8,40 1,12

    Preferencijalne akcije 150.000 0,10 10,60 1,06

    Obine akcije (A) 300.000 0,20 13,00 2,60

    Obine akcije (B) 450.000 0,30 14,00 4,20

    1.500.000 PPCK 10,47

    10.12.2011 25Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Iznos kapitala PPCK PMCK

    400.000 9,80 9,80

    500.000 9,80 9,80

    600.000 9,80 9,80

    1.000.000 10,00 10,30

    Ponderisana marginalna cena kapitala preduzea (nastavak)

    Uporedni pregled kretanja PPCK i PMCK

    Kretanje ponderisane prosene i marginalne cene kapitala

    11,5

    12,0Cena (%) PPCK PMCK

    1.000.000 10,00 10,30

    1.500.000 10,47 11,42

    9,80 9,80 9,8010,00

    10,47

    9,80 9,80 9,80

    10,30

    11,42

    8,5

    9,0

    9,5

    10,0

    10,5

    11,0

    11,5

    400.000 500.000 600.000 1.000.000 1.500.000

    Iznos kapitala

    Kritika:

    Teko je uvek nai

    odgovarajui kapital i

    odrati eljenu strukturu

    10.12.2011 26Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • PMCK i donoenje odluka o ulaganju i finansiranju

    Opti zakljuci:

    Proseni i marginalni trokovi kapitala su relativno fiksni dok se ne iscrpe mogunosti

    pribavljanja po postojeim uslovima

    Prelazak na skuplje izvore povlai skokovit rast marginalnih i prosenih trokova kapitala

    Ovom efektu su izloena preduzea sa izrazito visokim potrebama za kapitalom

    (poreenje ISP i MCK)

    Investicioni Oekivana Kapitalni Kumulativni

    projekat ISP (%) izdatak izdatak

    A 15,0 100.000 100.000

    B 14,5 200.000 300.000

    C 14,0 400.000 700.000

    D 13,0 100.000 800.000

    E 12,0 300.000 1.100.000

    F 11,0 200.000 1.300.000

    G 10,0 100.000 1.400.000

    10.12.2011 27Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • 13,0

    13,5

    14,0

    14,5

    15,0A

    B

    C

    D

    PPCK ISP (%) i

    PMCK i donoenje odluka o ulaganju i finansiranju (nastavak)

    Ukupno dodatno ulaganje (000)

    9,5

    10,0

    10,5

    11,0

    11,5

    12,0

    12,5

    500 10001100

    1500

    9,80%

    10,30%

    11,50%

    E

    F

    G

    PMCK

    ISP

    X

    Optimalni

    kapitalni budet

    10.12.2011 28Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac

  • Literatura

    Prof. dr Predrag Stani Savremeno upravljanje finansijama preduzea, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, 2006., str. 199-233

    10.12.2011Prof. Predrag Stancic, PhD - Faculty of Economics Kragujevac 29