TO SU POREMEAJI U PONAANJU (PUP)?

Poremeaji u ponaanju ukljuuju sva ona ponaanja djeteta koja nisu prilagoena njegovoj ivotnoj dobi i/ili okolini i ometaju funkcioniranje djeteta tako da tete djetetu i/ili okolini dovodei ga u sukobe, ili ga iskljuuju iz komunikacije s okolinom.

Dvije su skupine poremeaja u ponaanju, u djetinjstvu i adolescenciji:

Aktivni poremeaji u ponaanju: odnose se na sva drutveno nepoeljna i neprihvatljiva ponaanja , ponaanja

koja odstupaju od uobiajenih, oekivanih i normalnih. Za djecu koja se ovako ponaaju esto se moe uti

da su nemogua, zloesta, van kontrole, itd.

Pasivni poremeaji u ponaanju: obuhvaaju djecu koja su povuena , esto izolirana i neprihvaena od

vrnjaka. Kako oni ne ometaju rad u koli i ne izazivaju probleme ne percipira ih se kao problematine pa esto izostaje intervencija i pomo odraslih.

KAKO PREPOZNATI PONAANJA KOJIMA DJECA ALJU POZIVE U POMO?

U svom irem znaenju poremeaj u ponaanju obuhvaa: izostajanje iz kole, nedisciplinu u koli, neposlunost, prkos, ispade bijesa, povlaenje, osamljivanje, skitnju tijekom dana, laganje, varanje, icanje, prijetnje, puenje, konzumiranje droga i alkohola,

ostajanje vani unato zabrani roditelja, krenje pravila, nedostatak empatije, pretjerani strah, psihosomatske promjene, interese neprimjerene dobi, krenje javnog reda i mira .

Vano je naglasiti da se ovakva ponaanja moraju javiti VIE puta i TRAJATI neko vrijeme kako bi se govorilo o poremeaju u ponaanju.

Kako pomoi djetetu s poremeajem u ponaanju? prepoznajte djetetom poziv u pomo, zajedno s djetetom dogovorite jasna PRAVILA ponaanja, dogovorite unaprijed posljedice u sluaju nepotivanja pravila ponaanja, objasnite djetetu zato krenje dogovorenih pravila za sobom povlai

posljedice, pravila i posljedice prilagodite djetetovim potrebama, dobi i sposobnostima

(npr. nerealno je hiperaktivnom djetetu zabraniti izlaske mjesec dana), ali i vlastitim mogunostima kako bi mogli biti USTRAJNI (neka posljedica traje onoliko koliko moete izdrati),

posljedice NE SMIJU ukljuivati fiziko kanjavanje, poniavanje, psihiko maltretiranje, uskraivanje zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba (hrana, voda, odjea, , prijetnje,

razgovarajte s djetetom,

Ukoliko kod vaeg djeteta primijetite znakove poremeaja u ponaanju potraite pomo strunjaka. Obratiti se moete: socijalnom pedagogu ili pedagogu u koli koju vae dijete pohaa, psihologu i/ili psihijatru u lokalnom domu zdravlja, socijalnom pedagogu i/ili psihologu u centru za socijalnu skrb, branom i obiteljskom savjetovalitu akovako-osjeke nadbiskupije, poliklinici za zatitu djece grada Zagreba.

Ovaj letak nudimo vam kako biste znali prepoznati signale kojima djeca zovu u pomo te kako bismo potaknuli razumijevanje za djecu s poremeajima u ponaanju.

TAJNA MOI JE U TRAENJU (PO) MOI.