1. FINANSIJSKI KONGLOMERATIFinansijski konglomerati su trvtke koje posjeduju i upravljaju velikim brojem razliitih tvrtki koje se ipak bave finansijskim posredovanjem.[footnoteRef:2] Konglomerat je kombinacija dvije ili vie korporacija koje se bave razliitim poslovima unutar jedne korporativne grupe, koja obino ukljuuje matinu kompaniju i mnoge podrunice. Obino, konglomerat je multi- industrijska kompanija i esto je velika i multinacionalna kompanija.[footnoteRef:3] [2: Mishkin F. S., Eakins S. G., Finansijska trita + institucije, MATE doo Zagreb, Zagreb, etvrto izdanje, 2005., str. 562] [3: http://en.wikipedia.org/wiki/Conglomerate_%28company%29]

1.1. Nastanak konglomerata

Finansijski konglomerati razvili su se ranih 1970- ih kada je trvtka Merrill Lynch svojim klijentima ponudila raune za upravljanje gotovinom. Ti su rauni omoguili ulagaima lagano pretvaranje novca u vrijednosne papire i vrijednosnih papira u novac. Mnogi su klijenti poeli koristiti te raune umjesto rauna po vienju. Tvrtke koje se bave poslovanjem vrijednosnim papirima nudile su kredite za kupovinu vrijednosnih papira koji se koriste da bi se platio dio izdataka povezanih sa kupovinom vrijednosnih papira pa su tako do kraja 1970- ih tvrtke koje se bave poslovanjem vrijednosnim papirima zaokruile svoju ponudu raunima ekvivalentnim raunima po vienju, kreditima ekvivalentnim kreditima drugih finansijskih institucija, te brokerskim uslugama.[footnoteRef:4] [4: Mishkin F. S., Eakins S. G., Finansijska trita + institucije, MATE doo Zagreb, Zagreb, etvrto izdanje, 2005., str. 563 ]

Konglomerati su bili popularni 1970- ih godina i zbog kombinacije niskih kamatnih stopa i trita medvjeda i bikova koji su dozvolili konglomeratima da kupuju otkupom dionica, ponekad i po privremeno niskim cijenama. Sve dok je cilj kompanija da ostvaruju vei profit od kamate na kredite, ukupni povrat na investiciju konglomerata raste. Takoe, konglomerat je imao veu mogunost da se zaduuje na tritu novca, odnosno na tritu kapitala, nego manja firma u svojoj banci. Dugi niz godina, to je bilo dovoljno da cijena zaliha kompanije raste, i kompanije su u velikoj mjeri vrednovane prema njihovom povratu na ulaganje. Agresivna priroda samih konglomerata bila je dovoljna da mnogi investitori koji su vidjeli da su oni mona i nezaustavljiva sila u poslu kupuju njihove zalihe. Visoke cijene dionica omoguile su im podizanje veih kredita, na osnovu vrijednosti njihovih zaliha i na taj nain mogu kupiti vei broj kompanija. To je dovelo do lanane reakcije, to im je omoguilo veoma brzi rast. Meutim, sav taj rast bio je iluzija. Kada kamatne stope porastu sa porastom inflacije, profit konglomerata opada. Investitori su primjetili da su kompanije unutar konglomerata rasle bre u odnosu na prije nego to su kupljene, a obrazloenje za kupovinu kompanija bilo je da e sinergija obezbijediti efikasnost.[footnoteRef:5] [5: http://en.wikipedia.org/wiki/Conglomerate_%28company%29]

Obitelji investicionih fondova predstavljaju takoe jednu od mnogobrojnih vrsta finansijskih konglomerata koji nude razliite ulagake mogunosti pod jednim krovom. I osiguravajua drutva su se ukljuila u natjecanje finansijskih konglomerata. Mnogi njihovi klijenti povjerili su agentima osiguranja planiranje svog penzijskog osiguranja kada su kupili police ivotnog osiguranja pa im je bilo lagano ponuditi i dodatne mogunosti ulaganja kao to su: investicioni fondovi, IRA rauni, upravljanje Keogh raunima i finansiranje putem lizinga. U posljednje vrijeme postali smo svjedocima sve veeg broja udruivanja banaka i tvrtki koje posluju vrijednosnim papirima. Jedan primjer takvog udruivanja bilo je udruivanje Citicorpa i Travelers grupe, roditeljske grupe tvrtke Travelers Insurance, te Salomon Smith Barney, 1998. Ta mega tvrtka po imenu Citigroup zapoljava 160. 000 ljudi te posluuje 100 miliona klijenata u stotinu zemalja. Poticaj za stvaranje ovakve grupe bila je elja da se iskoristi sinergijski efekat tzv. finansijskog samoopsluivanja. Analitiari smatraju da e se tim udruivanjem u razdoblju od dvije godine smanjiti trokovi za barem 1 mlrd. $. Udruivanjem spomenutih tvrtki pod jednim krovom ele se iskoristiti prednosti ekonomije obima i ekonomije obuhvata. [footnoteRef:6] [6: Mishkin F. S., Eakins S. G., Finansijska trita + institucije, MATE doo Zagreb, Zagreb, etvrto izdanje, 2005., str. 564]

Iako se sam koncept jedinstvene finansijske ponude na jednoj lokaciji i finansijskih konglomerata ini veoma razumnim, on esto i nije previe uspjean. U segmentima trita na kojima ti konglomerati posluju vlaada estoka konkurencija. Klijenti esto ne primjeuju prevelike prednosti u poslovanju samo s jednom tvrtkom koja bi zadovoljila sve njihove finansijske potrebe pa se odluuju za psolovanje s onima koji im nude najbolje uvjete.

Dakle, iako finansijske kompanije nastavljaju rasti, budunost finansijskih konglomerata nije sasvim sigurna.1.2. GLOBALIZACIJA FINANSIJSKIH KONGLOMERATAIndustrijska struktura globalnog bankarstva naglo se promijenila zbog kompetitivnog okruenja koje prevladava u poslovnom svijetu. Globalizacija i deregulacija industrije, kao i bankovnih transakcija, ohrabrio je natjecanje meu bankarskim institucijama. Kao rezultat toga, mnoge stare banke prestale su postojati ili su proli kroz promjenu imena. Noviji veliki i diversifikovani finansijski konglomerati sada su glavni igrai na globalnom tritu. Razvoj se moe saeti na sljedei nain:[footnoteRef:7] [7: http://www.apu.ac.jp/rcaps/uploads/fckeditor/publications/journal/RJAPS_V21_Kuhara.pdf]

Imena veine amerikih banaka su promijenjena, primjerice, JPMorgan Chase i Citigroup, dok su imena kao to su proizvoai Hannover, banka Trust, zbog spajanja, vie nisu funkcionalna. Svi ameriki partneri glavnih investicijskih banaka postali su javna poduzea sa raznolikim poslovnim aktivnostima kroz IPO i merdere. Takoe sve tradicionalne britanske poslovne banke, ukljuujui Barings, Morgan Grenfelland SG Warburg, nema ih vie. Glavne europske univerzalne banke su raznolike i postaju vee putem spajanja i akvizicija, u cilja proirenja svoje bankarske baze na US finansijskom tritu. Glavna japanska imena banaka su spojene u tri mega banaka, naime, Mitsubishi UFJ, Sumitomo Mitsui i Mizuho, neto neuveno prije pet godina.Te ogromne promjene koje su se dogodile tokom posljednjih deset godina uglavnom su pokrenute u SAD-u, gdje je finansijska inovacija i disintermedijacija finansija prethodila stvaranju finansijskih konglomerata. Danas, etiri od pet najveih globalnih finansijskih institucija u smislu trine kapitalizacije su amerike banke.Velike finansijske firme trebaju proiriti svoje poslovanje kako bi se osiguralo da se novi proizvodi distribuiu iz svoje sadanje distribucijske platforme maloprodaje i korporativnog bankarstva, potez proirenja na tritima u nastajanju pomou svoje napredne knowhow i brenda. Mogu iskoristiti napredne kontrole rizika i informacijske sisteme za razvoj u upravljanju velikim korporacijama uinkovito.[footnoteRef:8] [8: http://www.apu.ac.jp/rcaps/uploads/fckeditor/publications/journal/RJAPS_V21_Kuhara.pdf]

Ovdje emo ispitati strategije upravljanja i strukturu glavnih amerikih i europskih finansijskih konglomerata, preduzea koja imaju raznolike svoje aktivnosti, ukljuujui komercijalno bankarstvo, osiguranje i ostalih tipova nebankarskih preduzea.

2. Poslovna strategija amerikih finansijskih konglomerata i njihov uticaj na globalno finansijsko triteIako postoji globalni trend razvoja raznolikih konglomerata tipova finansijskih institucija, stil upravljanja se razlikuje od zemlje do zemlje. US konglomerati oito su dali bolje rezultate, moda zbog organizacijske prednosti. Strategija, organizacijske ili menaderske snage u amerikim finansijskim konglomeratima trebali bi procjeniti sljedee: usvojenu strategiju; presudne faktore za uinkovito upravljanje finansijskim konglomeratima; organizacijske prednosti koje bi dovele do uinkovitijeg upravljanja poticajne mehanizme, ovi konglomerati su razvijeni za upravljanje i kontrolu ljudskih resursa uinkovitije; Nadzor i upravljanje performansama svake strateke jedinice i pojedinih igraa; Problemi u organizacijskoj strukturi s kojima se susreu konglomerati zbog skandala javljaju se u posljednjih nekoliko godinaVanost spajanja i akvizicija kao strategija za jaanje institucije u promjenjivom konkurentskom okruenjuTokom 1980-ih i 1990-ih, amerika finansijska industrija uiva privredne i finansijske prosperitete aktivnim transakcijama na tritu kapitala, spajanja i akvizicija, korporacijske strukture, finansijske inovacije, sekuritizacije i derivata. Teret uinkovitosti upravljanja taj brzi rast je bio znaajan za amerike finansijske institucije. Veliki broj amerikih tvrtki, ukljuujui Dillon Read, banka Trust, Chase Manhattan, JPMorgan i Paine Webber pronaao je spajanje s jaim partnerom, ukljuujui evropske partnere, najbolja strateka alternativa.Tokom ovog perioda, glavni faktori u mijenjanju konkurentnog okruenja, posredovanja financijskih posrednika, deregulacija, globalizacija i nova tehnologija, ukljuujui razvoj Interneta. Ovim izmjenama koje su teke za veinu tradicionalnih finansijskih institucija, ukljuujui u odnos na temelju investicijskih banaka, kako bi preivjeli. Kupci sve vie su spremni da izabrati bolji posao, tradicionalni obiaji odnosa s kupcima postali su neuinkoviti banke shvataju da e morati raditi svoj posao drugaije. Integrirana ulaganja i korporativno bankarstvo postali su prevladavajui u industriji, to mnoge nezavisni firme spaja s jaim tvrtkama.U potroakom bankarstva, takoer, razmjera i isplativost postali su najvaniji faktori da se natjeu u ovom okruenju. To je dovelo do osnivanja novih finansijskih konglomerata u kasnim 1990-ih i ranih 2000-ih - naime, Citigroup, JPMorgan Chase i HSBC.[footnoteRef:9] [9: Smith R. , Ingo W. 2003.Global Banking,2nd edn.Oxford University Press]

2.1. Razlozi zbog kojih finansijske institucije u Americi postaju vee i raznovrsnijeNajbitniji interni razlozi su spobosnost menadera da prilagodi poslovanje konkurentskom okruenju to potie banku da postane vea i raznovrsnija.etiri glavna faktora koji utjeu na rast banke su: [footnoteRef:10] [10: Peter R. , Sylvia H, Bank managment i financial services 2005 New York]

(a) Ekonomska uinkovitost, (b) Uveana ekonomija obima i okvira, (c) masksimiziranje vrijednosti dioniara i poveanje trine snage, i (d) prevelika oekivanja dovode do propastia) Ekonomska uinkovitostUinkovito poslovanje putem M & A kroz spajanja i akvizicije (M & A), amerike finansijske institucije eliminirale su duple poslove i odbacile viak zaposlenih. Operacija je konsolidirana u mnogo uinkovitiji nain, dramatino poboljanje trokovne uinkovitosti. Uprava banke izvravaju glavne rezove trokova i brzo poboljanje profitabilnosti kroz M & Ab) Uveana ekonomija obima i okviraUinak ekonomije okvira znaajna je za back office poslovanja u maloprodaji, zakljuenje poslovanja, IT i druge tehnoloke investicije. Ovaj efekt je ogroman u finansijskoj instituciji zbog velikih fiksnih trokova u IT i operacijskim podrujima. Teoretski , tu je ekonomija obima prodajom razliitih finansijskih proizvoda kao to su depoziti, posredovanja i osiguranja istog kupca u grani na bankarskom internetu. To je razlog zato mnoge velike poslovne banke su preinaene u veleprodaje, investicijsko bankarstvo, brokerske i osiguravajue tvrtke kroz spajanje i akvizicije. Ideja prestanka kupovine je rasprostranjena meu amerikim finansijskim institucijama. Meutim, istraivanje pokazuje da, iako bi mogla postojati ekonomija obima u prodaji razliitih proizvoda, to je zanemarljivo kada se razliiti finansijski proizvodi proizvode u samoj instituciji.c) Maksimiziranje vrijednosti dioniara i poveanje trine snageMenaderi velikih banaka imaju veliki poticaj da proire svoje aktivnosti putem M & A jer njihova trina vrijednost se poveava odmah nakon objave takvij transakcija. Nivo naknade za rukovodeeg kadra u gotovo svim velikim amerikim finansijskim institucijama vezani su za cijenu dionica na berzama. tovie, banke postaju sve vee, trina snaga se poveala a ta veliina znai puno u bankarstvu. U nekim sluajevima, ove poticajne strukture mogu dovesti do moralnih opasnosti za menadere.d) Prevelika oekivanja dovode do propastiFinansijske organizacije pokuavaju postati vee, jer ta strategija osigurava da regulator nee dopustiti ogromnoj instituciji da propane, uglavnom zbog neuspjeha mogla bi javnost biti oteena.Vanjski razloziKonkurentno okruenje u finansijskoj industriji potie banke da preinae u nova poslovna podruja. Faktori koji poveavaju konkurenciju su deregulacija, nova tehnologija, globalizacija i rast trita kapitala. Za rjeavanje tih problema, velike banke pokuavaju zadrati korporativne i individualne klijente, rizik proirila diljem razliitih poslova,vii nivo svojih prihoda, postizanje ekonomije obima i okvira i ostvarivanje sinergije od razliitih proizvoda i unakrsne prodaje.2.2. Organizacijska struktura finansijskih konglomerata u AmericiOrganizacijska struktura finansijskog konglomerata ovisi o njegovim historijskim, regulatornim i menaderskim sredinama, a ima jednu od sljedee tri oblika: Univerzalna banka, holding, odnosno banka podrunica. US finansijski konglomerati usvajaju financijske usluge holdinga strukture kompanije. Veina kontinentalnih europskih tvrtki nastojo usvojiti strukturu univerzalne banke. Organizacijska struktura odreuje kako uinkovito banka moe raditi raznolik posao. Preduzea diverzificiraju u cilju realizacije trokova i prihoda sinergije, stabiliziraju zaradu i smanjen rizike. Da bi se to postiglo, tvrtke trebaju balansirati centralizaciju i decentralizaciju razliitih funkcija unutar organizacije. Centralizacija smanjuje transakcijske trokove, ekonomiju obima i okvira; decentralizacija smanjuje trokove zastupanja, delegiranje upravljanja blie operativnom nivou.Prilikom ispitivanja diverzifikativnih mogunosti, pitanja koja se odnose na organizacijsku strukturu treba uzeti u obzir. To ukljuuje ravnoteu izmeu centralizacije i decentralizacije, sigurnost i zdravlje bankarstva, ekonomije obima i okvira, sukob interesa, pitanja osiguranja depozita, regulatorni nadzor i natjecanje u uspjehu. Kao razgranata organizacija najvaniji problem je organizacijska uinkovitost.Slika: Tri forme organizacijske strukture finansijskih konglomerataUniverzalna struktura u bankama radi razliite poslove i podjela pod jednim bankarskom organizacijom. Ova struktura poveava sinergijske uinke kroz ravnoteu centralizacije i decentralizacije, ali ima potencijalni problem pitanja vezana za konflikt interesa meu razliitim tvrtkama. Veina europskih banaka prate ovu strukturu iz historijskih i regulatornih razloga. U SAD-u, usvajanje ove strukture je zabranjeno iz regulatornih razloga.Za banke u SAD-u, gdje su regulatorna ogranienja zabranila univerzalnu strukturu, holding struktura standard 10 sada koristi veina velikih US finansijskih konglomerata su organizirani kao financijska usluga holdinga kompanija. Ova struktura olakava odvajanje razliitih tvrtki i pomae izbjei konflikt za kamatne probleme. Meutim, nije stekao ekonomsku uinkovitost j zahvaljujui nedostatku sinergijskog uinka izmeu odvojenih podrunica. Iako su mnogi ameriki finansijski konglomerati slijediti tu strukturu na povrini, stvarna uprava vodi strateke poslovne jedinice, bez obzira na legalnu strukturu, kako bi se postigli organizacijske uinkovitost i uravnoteiti centralizaciju i decentralizaciju poslovanja.Struktura banke podrunice je ona u kojoj matina banka izravno posjeduje podrunice banke ime eliminira sukob po pitanjima kamata i vee sinergije.[footnoteRef:11] [11: http://www.apu.ac.jp/rcaps/uploads/fckeditor/publications/journal/RJAPS_V21_Kuhara.pdf]

2.3. J.P. Morgan ChaseJP Morgan je bio prestina amerika finansijska institucija, rastom amerike indutrije na temelju korporativnih finansija. JP Morgan( hartije od vrijednosti) bio je jak igra u dravnoj sigurnosti izdavanja i trgovanja. Kao ujedinjena organizacija, JPMorgan kontrolira sve trine rizike u bankarskom i sigurnosnim podrunicama a prua i raznolike usluge u komercijalnom bankarstvu i investicijskom bankarstvu za kupce. To je postignuto kroz uinkovito upravljanje i kontrolom rizika ime se osigurava pravna usklaenost, odvajanje bankarstva i poslova osiguranja. Sa iskustvom, JP Morgan razvija ukupni sistem kontrole rizika za razgranata finansijska poslovanja pod nazivom VaR (Value at Risk). Sistem je postao standard za kontrolu ukupnog rizika i raspodjele kapitala modernog bankarstva.[footnoteRef:12] [12: http://www.jpmorganchase.com/corporate/About-JPMC/jpmorgan-history.htm]

Diplomantima iz Ivy League univerziteta pridruuje se JP Morgan, banka razvija elitnu kulturu koja je rasla nepraktino tokom natjecateljskih1990s kada klijenti okreu trita kapitala ka transakcijskim bankarstvu. Da bi opstao, JPMorgan je odluio spojiti se s drugim velikim finansijskim institucijama.New Yorks Chase Manhattan, izvorno osnovana od strane obitelji Rockefeller, bio je tipian centar banke novaca. Zakljuak je teko donijeti samo po sebi, banka je stekla u kasnim 80-im od strane Chemical Banke, dobro upravljanje novca centralne banke, snagu na tritu i u poslovnom trgovanja. Iako Chase Manhattan je preuzela Overby Chemical Bank, odlueno je da se ostavi jak brand ime Chase. Godine 1997, Chase Manhattan postala je amerika banka s najveim volumenom imovine. Njegova dva glavna posla su globalno korporativno bankarstvo i bankarstvo amerikih potroaa. Zatim, JP Morgan i bivi Chemical Bank spojeni formiraju JPMorganChase, jaku franizu u korporativnim finansijama i maloprodajnoj mrei, kao i aktivnosti trgovanja. Meutim, organizacija ne bi mogla dobit performansnu dobit, jer njegovo investicijsko bankarstvo nije bio tako jakp kao kod specijaliziranih investicijskih banaka igraa kao to su Goldman Sachs i Morgan Stanley. Takoer, njihov savjetodavni posao M & A, osigurateljni od IPO i maloprodajno nisu bili tako uinkoviti kao oni u Citigroup i drugim velikim komercijalnim bankama. U cilju poboljanja profitabilnosti i proirenja svoje maloprodajne tvrtke, JPMorgan Chase stjee Bank One, u kojoj je koncentracija proizvoda bive First Chicagu, National Bank of Detroit i Bank One, sa sposobnim Jamie Dimon kao CEO. Nakon izlaska iz Citigroup u 2001 zbog rezultata neslaganja s Sandy Weill, Dimon se zaposlio u Bank One u 2003. Dimon upravlja restruktiranom bakom One, to je isplativo jer banka pada pod njegovo vodstvo i njegov menadment koji je donio iz Citigroup. Pripajanje JPMorgan Chase & Co i Bank One, zavrilo je u junu 2004, i stvorena je jedna od najveih tvrtki za finansijske usluge.[footnoteRef:13] [13: http://www.jpmorganchase.com/corporate/About-JPMC/jpmorgan-history.htm]

Prisutna JPMorgan Chase je proizvod od mnogih spajanja, sa investicijskom bankarstvom sa sjeditem i sigurnosti poslovanja u New Yorku, dok je njegovo potroako i korporacijsko bankarsko poslovanje bilo smjeteno u ikagu. Njegov izvrni direktor Jamie Dimon je mlad, imao je sposobnost da vodi ovu raznoliku banku koja je usmjerena strategijom koja osigurava uspjeh.Kako bi finansijska tvrtka, kao to je ova i dalje raditi s tako puno spajanja ? Dva su razloga zato banka radi dobro. Prvo, sa svakim spajanjem integrisani su jai igrai od dominantnog poslovanja i slabiji igrai su odbaeni. Ovaj proces restrukturiranja je dao rezultate u poboljanju poslovanja, kao i ostvarivanju uteda. Drugo, uspjeh velikih spojenih organizacija ovisi o sposobnosti njihova top menadmenta. To je bio sluaj sa Citigroup i JPMorgan Chase, gdje je snano vodstvo, kljuni faktor za privredni uspjeh , pokrenuto je uinkovito rezanje trokova i restrukturiranja.2.3.1. Strategija i organizacija J.P. Morgan ChaseU spojenom poduzeu, investicijskim bankarstvom se brine JP Morgan, komercijalnim bankarstvom bivi Chase, a malo i kartinog poslovanja Bank One. Organizacija je podijeljena u sljedeih est stratekih poslovnih jedinica:[footnoteRef:14] [14: http://www.jpmorganchase.com/corporate/About-JPMC/client-solutions.htm]

Poslovne linije Brend Glavna podrunicaInvesticijsko bankarstvo J.P. Morgan J.P. Morgan SecuritiesMaloprodajne fin. Usluge ChaseKartino poslovanje Chase Chase U.S.A.Komercijalno bankarstvo Chase J.P. Morgan Chase BankImovina i bogatstvo menadment J.P. Morgan Blagajna i HOV menadment J.P. Morgan J.P. Morgan Chase

Banka J.P.Morgan Chase imala je dobre rezultate tokom prethodnih godina i bez sumnje moe se rei da je najprofesionalnija banka u upravljanju rizicima. Meutim 2012 godine ipak je dopustila pekulativne investicije i koje su je na kraju stajale gubitka od 2 mlrd $. Glavni izvrni direktor bankeJamie Dimonna kraju nije imao izbora nego priznati iznenaujui gubitak za koji okrivljuje greke, nemar i lou prosudbu nekoliko zaposlenika banke.Pitanje se postavlja kako je banka koja je preivila krizu upravo dobrim upravljanjem rizicima to mogla dopustiti. Dolo se je do zakljuka da je banka napravila mali zaokret prema rizinoj strategiji kako bi ostvarila visoke prinose, ukljuujui struktirane kredite, dionice i derivate.[footnoteRef:15] [15: http://www.jutarnji.hr/j-p--morgan--najveca-americka-banka-igranjem-na-burzi-izgubila-dvije-milijarde-dolara-/1027605/]

Nakon ovog gubitka na vidjelo su isplivale razne pekulacije. Najnovija vijest o J.P. Morgan Chase najveoj amerikoj banci jeste da je ona jedan od uzronika krize. Ova vijest se je pokazala istinitom te je banka duna platiti odtetu od 13 milijardi dolara. Objanjenje iz presude - svjesno su prodavali loe hipotekarne hartije od vrijednosti. Za svoje su meetarenje sankcionirani najveom kaznom ikad izreenom nekoj kompaniji, to je velika pobjeda amerike Vlade, koja je godinama trpjela kritike zbog svoje mlake borbe s monicima s Wall Streeta, odgovornima za krizu. Iako presuda stavlja u mirovanje mnoge dravne istrage u vezi naina na koji je banka prodavala hipoteke, to JP Morgan ne oslobaa od rizika da e biti kanjeni za prijevaru.Banka je, objanjeno je, ba poput drugih sebi slinih, pretvarala stotine stambenih kredita u hipotekarne i prodavala ih kao investicije, kojima se moglo trgovati kao dionicama. Kad vlasnici stanova nisu uspjeli prodati takve hipoteke, vrijednost je pala i suoili su se s ogromnim gubicima. Tek naknadno drava je pokrenula istrage, ispitujui jesu li banke namjerno investitore obmanule u vezi rizinosti takvih hartija od vrijednosti.-Bez sumnje, ovakvo je ponaanje posijalo sjeme hipotekarne i kreditne krize, rekao je odvjetnik Eric Holder i dodao: -JPMorgan nije bila jedina finansijska institucija koja je tada svjesno davala "otrovne" kredite, ali to nije nikakva isprika.Od cijelog iznosa kazne JP Morgan morat e 4 milijarde dolare dati kao pomo pogoenim vlasnicima stanova i kue, polovica ide za graanske tube koje su tedie pokrenule, a dio i na ulaganje u nie kamatne stope na postojee kredite.[footnoteRef:16] [16: http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/jp-morgan-chase-sukrivac-za-krizu-mora-platiti-13-milijardi-dolara-903916]

3. EVROPSKA ISKUSTVA U FINANSIJSKIM KONGLOMERATIMAHistorijski gledano, europske kontinentalnim bankama je doputeno da diverzificiraju u bankarstvu, osiguranju i drugih nebankarskih preduzea unutar jedne banke. Ova struktura, poznata kao univerzalna bankarska struktura, omoguuje jednu ustanovu u razliitim tvrtkama. Njegova jednostavnost ini je uinkovitijim upravljanjem i operacijama bankarske organizacije. Univerzalna bankarska struktura takoer potie sinergiju meu podjelama.Banka kao dioniarsko drutvo i struktura usvojena u njoj zbog regulatornih i drugih razloga nema tih organizacijskih prednosti.Prema analizi McKinsey koja se moe saeti na sljedei nain, europsko korporativno i investicijsko bankarstvo, scenarij je izvrstan sa ak boljim pretpostavkama za budunost: [footnoteRef:17] [17: http://www.apu.ac.jp/rcaps/uploads/fckeditor/publications/journal/RJAPS_V21_Kuhara.pdf]

europske korporativne i investicijske banke - potpomognute inovacijama, brzo se ire na trita kapitala, te strategije s naglaskom na temeljne snage - obavili impresivno u posljednjih deset godina, Mnogi trendovi pokazuju vjerojatno da e se nastaviti, industrijskim liderima bi bilo pametno planirati smanjene prinose od stalnih prihoda, a za zahtjevnije hedge fond poslovanje; Oni bi takoer trebali oekivati stalne napetosti izmeu savjetnika i ravnatelja, intenzivne konkurencije u srednjem tritu, a najvei uspjeh obraunavati s onima firmama koje privuku najbolje talente.2.1 Tipovi organizacijske struktureGrupa pod strukturom holding tvrtka meu europskim velikim raznovrsnim finansijskim konglomeratima, Credit Suisse, ING and HsBC grupa su usvojile, iz razliitih razloga, strukturu holding tvrtka. Nedavno je, meutim, Credit Suisse promijenila strukturu u univerzalnu banku. Grupu pod strukturom univerzalne banke ine Deutsche Bank i UBS koje su svedene na sveopo strukturu banke isticanjem balansiranja izmeu centralizacije i decentralizacije.

2.2. ING grupa

ING Grupa (nizozemski: ING Groep) je holandska multinacionalna korporacija bankarskih i finansijskih usluga sa sjeditem u Amsterdamu. Primarna poslovanja su: maloprodajno bankarstvo, direktno bankarstvo, komercijalno bankarstvo, investicijsko bankarstvo, upravljanje imovinom i usluge osiguranja. ING je skraenica za Internationale Nederlanden Groep (engleski: International Group Nizozemska). [footnoteRef:18] [18: http://en.wikipedia.org/wiki/ING_Group ]

Prema Fortune Global 500 u 2012 ING je bio najvei svjetski konglomerat bankarsko / financijskih usluge i osiguranja po prihodima sa bruto primanjima koji prelaze 150.000.000.000 $ godinje. Grupa je takoer u svijetu 18 najveih korporacija po prihodima od 2009, ING slui vie od 85 miliona pojedinanih i institucionalnih klijenata u vie od 45 zemalja , sa svjetskom radnom snagom preko 100,000.2.2.1. Historija nastankaING Group prati svoje korijene u dva glavna osiguravajua drutva u Holandiji i bankarske usluge holandske vlade. 1845 - osiguravajue drutvo od poara u Assurantie Maatschappij Tegen Brandschade de Nederlanden iz 1845 ( osiguranje od poara drutvu Holandije osnovano 1845) osnovano je i teio da bude prva osiguravajua kua sa podrunicama van Holandije, od kojih je imala 139 diljem svijeta od 1900. Dvije decenije kasnije, u 1863 ivotno osiguranje Nationale Levensverzekerings ( Narodno ivotno osiguranje banke ) osnovano je u Rotterdamu . Ova dva osiguravajua drutva su spojena da formiraju kombinirano osiguravajue drutvo u Nationale - Nederlanden 1963. Kombinovano osiguranje se proirilo znaajno tokom 1970-ih i 1980-ih. 1881- holandska vlada stvorila je Rijkspostspaarbank, tedni sistem za podsticanje radnika za poetak tednje. etiri decenije kasnije sa dodatnim uslugama omoguava radnim porodicama da izvre plaanje putem pote. Odvojeno 1927 holandska vlada pokrenula je reorganizaciju holandske banke, to je rezultiralo u stvaranju Nederlandsche Middenstands banke ( NMB ) . NMB je fokus bio maloprodajnog bankarstva u Holandiji i inozemstvu .1986 - potanske bankarske usluge su privatizirane kao Postbank NV , a tri godine kasnije spojena je NMB bankom da formira NMB Postbank. 1991 - bankarsko poslovanje NMB Postbank i osiguranja od Nationale-Nederlanden su pripojene i stvorena je ING Grupa, nakon promjene regulative koja je omoguila bankama i osiguravajuim kompanijama da rade zajedno. 25. marta 2005 kompanija je objavila sticanje 19,9% udjela u banci Pekingu i dogovor je bio vrijedan oko 1,7 milijardi juana, odnosno 200.000.000 $.

ING - grupa posjeduje direkcije irom svijeta i to : Kanada Amerika Velika britanija Australia Evropa 2.2.2. Komercijalno bankarstvo, osiguranje i investicijski menadmentING komercijalno bankarstvo prua bankarske i finansijske usluge za korporacije i druge institucije. Primarni geografski fokus komercijalnog bankarstva poslovanja je u Holandiji, Belgiji , Poljskoj i Rumuniji , gdje se nudi kompletan asortiman proizvoda, od upravljanja gotovinom do korporativnih finansija. Na drugom mjestu, potreban je vie selektivan pristup prema klijentima i proizvodima.ING komercijalno bankarstvo je ojaao u 1995, kada je preuzeo ING Barings banke. Ova akvizicija poveala je priznanje branda Ing irom svijeta i ojaala komercijalno bankarstvo te njegovu prisutnost na tritima u razvoju. Nakon preuzimanja i do 2004 , ING je investiciono bankarstvo zvala ING Baring i u tom trenutku prekida svoje veze sa Beringsovim imenom i kombinacijom ING sa drugim komercijalnim bankarskim poslovima.Meutim, u potkrovlju zgrade od ING u Londonskom uredu je jo uvijek dom Baring Art Collection , i Baring Fondacije , a i dobrotvorne fondacije.Komercijalno bankarstvo je podijeljeno u nekoliko pododjela, ukljuujui strukturirane finansije i korporativne Finansije.ING osiguranje posluje u cijeloj Americi, Aziji i Europi.U 2009, ING je najavio planove da odvoje svoje osiguranje od njegovih glavnih bankarskog poslovanja kroz dva IPO, jedan za Evropu i Aziju i jo jedan za SAD. U Evroaziji IPO je odgoen dok SAD IPO bi trebao biti zavren do kraja 2012. Analitiari procjenjuju da je osiguranje vrijedi do 16000000000 . ING je prodala svoje Malezijsko osiguranje American International Assurance u oktobru 2012 u ukupnom iznosu od 1300000000. ING investicijski menadment je glavni menader imovine u grupi i jedan od vodeih globalnih investicijskih menadmenta. U ostvarivanju svoje globalne ambicije, ING Investment Management je takoer proirio poslovanje preko granica. Danas je aktivan u 33 zemlje, ukljuujui i neke od najbre rastuih svjetskih ekonomija, kao to su Kina, Indija, Brazil i mnoge istonoevropske zemalje. ING investicijski menadment posluje uz regionalni linije s centrima strunosti u Europi, Americi i Aziji-Pacifiku.[footnoteRef:19] [19: http://www.ing.com/Our-Company/About-us/History-of-ING.htm]

ING Investicijski menadmet nudi opsean spektar ulaganja rjeenja i usluga klijentima i partnerima. On upravlja sredstvima za institucionalne klijente, fond distributera i ING etikete, sa oko 326.000.000.000 u AUM. Vie od 3.200 profesionalaca upravljaju sredstvima klijenta globalno.Kreditni portfolio ING grupe za 2012 godinuOSNOVNI NETO REZULAT 2012 (u eurima/miliona)Banke ING 2,147ING osiguranje 456ING grupa 2,6032.2.3. Segment kredita i investicija ING BankeSlika ispod prikazuje pregled kako ING Banke diversifikuju rizik svojih plasmana i investicione aktivnosti na osnovu ekonomskih sektora. Podaci su izvedeni iz ING banke internih metodologija za mjerenje kreditnog rizika. ING banke portfolio, koji je iznosio EUR 733.500.000.000 (733,5 biliona) na kraju godine 2012, je podijeljen u pet segmenata klijenata. Potroako kreditiranje je najvei segment, to ini 42,6% ukupnog portfelja. Gotovo 50% potroakog kreditiranja je za stambene kredite u Holandiji. [footnoteRef:20] [20: http://www.ing.com/Our-Company.htm ]

U sljedeem tekstu ROW ( REST OF THE WORLD) ostatak svijeta

Prethodni grafikon pokazuje kreditni portfolio banaka ING grupe po segmentima klijenata, tj. ulaganja u odreene segmente u cilju diverzifikacija portfolija te ostvarivanja zadovoljavajueg stepena prinosa.

OBVEZNICE HOLANDIJA 20OBVEZNICE GIIPS* 3OBVEZNICE ROW* 54DRUGO 23TOTAL: 100VLADA

Grafikon pokazuje investicije banaka u vladu tj. obveznice koje izdaje vlada. Kao to je prikazano najvee ulaganje u obveznice koje izdaje vlada je u Holandiji, zatim u zemljama GIIPS te u ostatak svijeta.

FINANSIJSKE INSTITUCIJE

VELIKA BRITANIJA 21PANIJA 11NJEMAKA 11USA 7FRANCUSKA 5ROW 45TOTAL 100TOTAL: 100Ovaj grafikon pokazuje portfolio ulaganja u hartije od vrijednosti finansijskih institucija koje se na nalaze u razliitim zemljama. Najvee ulaganje je u finansijske institucije u Velikoj Britaniji.

HOLANDIJA 28BELGIJA 14USA 7VELIKA BRITANIJA 5ITALIJA 4ROW 42TOTAL 100KORPORACIJE

Ovaj grafikon pokazuje ulaganje ING grupe u finansijske instrumente korporacija u razliitim dravama. POTROAKI KREDITI

STAMBENE HIPOTEKE HOLANDIJE 48STAMBENE HIPOTEKE ROW 47OSTALI POTROAKI KREDITI 5TOTAL 100Prethodni grafikon pokazuje plasman potroakih kredita. Dakle na grafikonu je prikazano da se najvei broj plasira u hipotekarne obveznice u Holandiji.

2.2.4. ING OSIGURANJE : INVESTICIJE I KREDITITANJEU nastavku, informaciju potiu iz metodologije mjerenja kreditnog rizika koju primjenjuje ING grupa, i pokazuju da su ukupne investicije portfolia ING osiguranja je podijeljeno vie od est klasa imovine. Ukupna vrijednost ovih sredstava, koja su u ING osiguranju vlasnitvu aktiva (General Account), iznosila je 160 eura milijardi eura na kraju godine 2012. Kako bi se zadovoljile dugorone (ivotno osiguranje) obaveze veina (64,5%) od sredstva ulau u obveznice, od ega 48% se dodjeljuje na dravne obveznice i 42% na korporativne obveznice.

JAVNI KAPITAL 32NEKRETNINE 25OSTALO 43TOTAL 100Na grafikonu je prikazano investicija osiguranja ING grupe po osnovu kapitala, pri emu dolazimo do zakljuka da se najvie investira u javni kapital i nekretnine.

STAMBENE HIPOTEKE US 35STAMBENE HIPOTEKE NON US 22KOMERCIJALNE HARTIJE 22DRUGE IMOVINSKE HARTIJE 21TOTAL 100Na ovom grafikonu prikazane se investicije osiguranja ING grupe u hartije u vrijednosti, iji se portfolio hartija od vrijednosti sastoje najvie od stambenih hipoteka i komercijalnih hartija od vrijednosti.

HIPOTEKE 64DRUGO 36TOTAL 100Grafikon pokazuje da se veina kredita plasira po osnovu hipoteka.

DRAVNE OBVEZNICE-ROW 46DRAVNE OBVEZNICE GIIPS 2KORPORACIJSKE OBVEZNICE 42FINANSIJSKI INSTITUCIJE 9DRUGO 1TOTAL 100Na ovom grafikonu su prikazane investicije po osnovu obveznice u ukupnom portfoliu. Po osnovu prikazanog moemo zakljuiti da najvie investicija se ulae dravne obveznice ostalih zemalja.1. 2. 2.2.5. Ekonomski sektor ING banketo se tie injekcija kapitala u decembru 2009, ING je podigao 7,3 biliona kroz udio izdatih i otkupljenih vrijednosnih papira koji predstavljaju polovinu 10 biliona za dravnu pomo. Zatim otkupio je jo vrijednosnih papira u vrijednosti 2biliona u maju 2011 (po 50% premije), i nastoji da zavri otplate do maja 2012. Meutim, u januaru 2012 su navedeni uvjeti u eurozoni da se stavi raspored otplate u 2012-2013 za preostalih 3biliona. [footnoteRef:21] [21: http://www.ing.com/Our-Company.htm ]

ING Direct proizvodi u Velikoj Britaniji ukljuuju tedne raune, Gotovinu ISA, hipoteke i osiguranja kua.ING je najavio plan za izlazak iz Velike Britanije u augustu 2012, jer je nastojao da prikupi sredstva za otplatu, paket spasa od holandske vlade. Dana 9 oktobara 2012 Barclays objavila je da je pristao kupiti ING podrunicu u Britaniji, vodei 10.9bn depozita i 5.6bn hipoteka u knjigama. ING je rekao da e nastati 320m eura ( 260m, 415m $) gubitaka od prodaje nakon oporezivanja, to bi ukljuivalo i prijenos 750 ING podrunice osoblja i 1,5 milijuna klijenata.Kao to je navedeno na stranici kreditnog portfolio po klijentima, korporativni klijenti ine 30,6% ukupnog kreditiranja portfolija , to je ekvivalentno oko 220.000.000.000 na kraju godine 2012 . Tabela u nastavku predstavlja razliite sektore koji se koriste za klasifikaciju korporativnih klijentata. Kolona ' Izloenost 2012' odraava procenat ukupnih kredita i investicione aktivnosti u razliitim sektorima. Podjela za korporativne klijente u nastavku temelji se na NAICS klasifikaciji koju primjenjuje ING banke za upravljanje kreditnim rizikom u internim metodologijama mjerenja . U tabeli se pokazuje za primjer da najvei dio ukupnog kreditiranja korporacija i investicione aktivnosti se koristi u nekretninama (6,7%) i najmanji (0,3 %) u tehnolokom sektoru. Kroz ovu tabelu pokuat emo dati ilustraciju koje ING politike rizika primjenjuju na razliitim privrednim sektorima . Primjer , aktivnosti poduzea kategorizirane unutar ' komunalije ' sektor pokriva 4 ESR politike, na vrhu ING principi poslovanja; okolina potivanja ljudskih prava , nuklearna energija i kapitalnih principa.

2

Izlaganje2012Poslovni principiPrava ljudiEkologijaTestiranje na ivotinjamaZatitaKapitalni principiumar-stvoNukleara energijaHazardGenetsko inenjerstvoRadni odnosiPrirodni resursi

Potroaki krediti42,6

Finansijske institucije15,2

Vlada9,4

Drugo2,2

Korporacije30,6

Nekretnine6,7

Prirodni resursi4,9

Transport i logistika2,8

Servis2,4

Hrana, pie i lina njega2,3

Opta industrija2,1

Graevine2,0

Hemija, zdravlje i farmacija1,6

Komunalne usluge1,4

Media i telekom1,2

Drugo1,1

Maloprodaja1,0

Automobili0,8

Tehnologija0,3