4
POSLOVNA ETIKA 1. Definicija morala po Vuku Pavićeviću? Definisanje u odnosu na sadržinu pojave: V. Pavićević: „ Moral je oblik ljudske prakse, oblik delatnog, praktičnog odnošenja za čoveka prema svetu, prema drugim ljudima, kao i prema samom sebi.“ 2. Značaj Aristotela za razvoj etike? Aristotel – osamostaljenje etike kao filozofske discipline. Najviše dobro je ono za šta se opredeljujemo zbog njega samog. Dobro se određuje kao krepost (vrlina, izvrsnost, hrabrost, karsota, čast, plemenitost, jakost). 3. Elementi morala? Elementi morala su: 1) moralne norme – pravila na osnovu kojih se definiše stav o vrednosti neke moralne pojave i kojima se regulišu odnosi između ljudi; 2) moralni sud – stav društva u odnosu na moralnost ponašanja pojedinaca; 3) moralna sankcija – na osnovu moralnog suda društvo može da preduzme pozitivne ili negativne moralne sankcije. 4. Definicija menadžmenta? Menadžment je nova naučna disciplina za koju ne postoji univerzalna i opšteprihvaćena definicija, a kao celovite mogu se izdvojiti sledeće: Menadžment je proces razvoja i selekcije organizacionih ciljeva i strategija, i implementacija strategija kroz 1

POSLOVNA ETIKA

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: POSLOVNA ETIKA

POSLOVNA ETIKA

1. Definicija morala po Vuku Pavićeviću?

Definisanje u odnosu na sadržinu pojave: V. Pavićević: „ Moral je oblik ljudske prakse, oblik delatnog, praktičnog odnošenja za čoveka prema svetu, prema drugim ljudima, kao i prema samom sebi.“

2. Značaj Aristotela za razvoj etike?

Aristotel – osamostaljenje etike kao filozofske discipline. Najviše dobro je ono za šta se opredeljujemo zbog njega samog. Dobro se određuje kao krepost (vrlina, izvrsnost, hrabrost, karsota, čast, plemenitost, jakost).

3. Elementi morala?

Elementi morala su:

1) moralne norme – pravila na osnovu kojih se definiše stav o vrednosti neke moralne pojave i kojima se regulišu odnosi između ljudi;

2) moralni sud – stav društva u odnosu na moralnost ponašanja pojedinaca;

3) moralna sankcija – na osnovu moralnog suda društvo može da preduzme pozitivne ili negativne moralne sankcije.

4. Definicija menadžmenta?

Menadžment je nova naučna disciplina za koju ne postoji univerzalna i opšteprihvaćena definicija, a kao celovite mogu se izdvojiti sledeće:

Menadžment je proces razvoja i selekcije organizacionih ciljeva i strategija, i implementacija strategija kroz koordinaciju i umeravanje organizacionih resursa ( kadrova, finansija, materijala, opreme i tehnologije).

Menadžment je proces kojim se nepovezani resursi organizacije integrišu u celovit sisitem za postizanje ciljeva.

Menadžment kao aktivnost postoji da bi se ljudske želje učinile vidljivim putem organizovanog napora.

5. Primarni instrumenti etike?

Vrednosti – to su želje koje same posebi deluju pozitivno (mir, dobra volja). Ona su odgovor na pitanja koja počinju sa „zašto“. Zašto nešto želite? Zašto je nešto važno? Do vrednosti se stiže u trenutku kada više ne želite nešto zbog nečeg drugog.

1

Page 2: POSLOVNA ETIKA

Prava – pravo predstavlja mogućnost da određeni subjekti vode određene aktivnosti. Prava nisu apsolutna i rasprostranjeno je stanovište da je domen ličnih prava ograničen pravima drugih.

Obaveze – prava i obaveze su u korelaciji. Obaveza predstavlja zaduženje da se preduzmu određeni koraci.

Moralna načela – predstavljaju putokaz za delovanje u sitacijama u kojima se interesi direktno suprostavljaju.

Međuljudski odnosi – ljudi su međusobno povezani mrežom odnosa. Ovi odnosi se uspostavljaju kako bi se realizovali postavljeni ciljevi. Sama činjenica da menadžment proučava međuljudske odnose ukazuje da menadžment ima veoma izraženu etičku komponentu.

6. Etička pitanja?

Društvena – na društvenom nivou postavljaju se pitanja o osnovnim institucijama u određenom društvu: zakonodavnim, privrednim, političkim itd. U zavisnosti od stabilnosti društva biće definisan i stav kompanija prema saradnji sa institucijama toga društva.

Stejkholderi – to su sve interesne grupe koje se nalaze u premanentnom interakcijskom odnosu sa preduzećem. Osnovna pitanja u odnosima sa stejkholderima su: Koje su obaveze preduzeća prema klijentima? Kakav je odnos prema društvenoj zajednici? Da li se realno predstavljaju proizvodi preduzeća?

Kategorija unutrašnje politike – obuhvata prirodu odnosa između preduzeća i zaposlenih. Osnovna pitanja u ovoj oblasti su: Koje su obaveze zaposlenih? Kakva prava imaju zaposleni?

Lična – ova kategorija obuhvata međusobno ophođenje zaposlenih u okviru jednog preduzeća. U svojoj krajnjoj instanci ova kategorija razmatra sledeća pitanja: Da li imamo pravo da posmatramo druge ljude kao sredstvo za postizanje sopstvenih ciljeva? Da li tako nešto uopšte može da se izbegne.

7. Etički problemi?

Problemi sukoba interesa – sukob interesa se javlja u situacijama kada pojedinac mora da odluči da li će prednost dati svojim ličnim interesima ili intersima organizacije.

Problemi čestitosti – problemi koji spadaju u ovu kategoriju često se pojavljuju u poslovanju zato što mnogi učesnici u poslovima veruju da je posao igra koja se odigrava po njihovim internim pravilima, a ne po pravilima društva.

2

Page 3: POSLOVNA ETIKA

Problemi u komunikacijama – komunikacija se odnosi na prenošenje informacija i učestvovanje u objašnjavanju njihovog značenja. Pogrešne i varljive informacije mogu da unište poverenje u neku organizaciju.

Problemi organizacionih odnosa – organizacioni odnosi obuhvataju ponašanje pojedinaca iz jedne organizacijie prema svim zaintersovanim stranama i značajno utiču na stabilnost organizacije.

8. Određenje poslovne etike?

3