INTEGRATIVNA GOSPODARSKA ETIKA

PETER ULRICH

ROĐEN 1948. U BERNU (ŠVICARSKA)

ZAVRŠIO EKONOMIJU I DRUŠTVENE ZNANOSTI 1967-71.

DOKTORIRAO 1976.

BAVI SE PROBLEMATIKOM EKONOMSKE RACIONALNOSTI I PRAKTIĈNOG UMA

PRVI JE NOSITELJ KATEDRE ZA GOSPODARSKU ETIKU NA UNIVERZITETU U ST. GALLENU

UTEMELJITELJ INSTITUTA ZA GOSPODARSKU ETIKU NA ISTOM UNIV.

ĈLAN JE EUROPSKE (EBEN) I NJEMAĈKE MREŢE ZA POSLOVNU ETIKU (DNWE), TE ŠVICARSKE ZAKLADE ZA DRUŠTVENU ODGOVORNOST

ZNAČAJNIJA DJELA

TRANSFORMACIJA EKONOMSKOG UMA

INTEGRATIVNA GOSPODARSKA ETIKA

CIVILIZIRANO TRŢIŠNO GOSPODARSTVO

JOHN STUART MILL – ZABORAVLJENI FILOZOF I POLITIĈKI EKONOM…..

STAVOVI O GOSPODARTSKOJ ETICI

PRIJE:

NEŠTO ŠTO JE SAMO PO SEBI RAZUMLJIVO

NEŠTO ŠTO ODGOVARA SAMO SEBI

NEŠTO ŠTO SE MOŢE SAMO UREĐIVATI…..

POSLIJE (DANAS):

PROPITIVANJE NA RAZINI: KULTURNO-POVIJESNO-MODERNOG (RACIONALNOG) KONTEKSTA

ZADAĆA JE UĈINITI ĈOVJEKA RACIONALNIM U POGLEDU NA BRIGU ZA SVIJET I ĈOVJEKA

ETIKA ZA ULRICHA

DUGO “E” – USTALJENO TUMAĈENJE

KRATKO “E” - KARAKTER OSOBE (SUBJEKT)

ČOVIĆ: RAZLIKA MORALNE I ETIĈKE REFLEKSIJE

MORALNA - KONSTITUIRA MORAL

ETIĈKA - OBJAŠNJAVA MORAL

ULRICH MORAL JE STVOREN ZA ĈOVJEKA, A NE ĈOVJEK

ZA MORAL RAZUMIJEVANJE, A NE SLIJEPA POSLUŠNOST

POLAZIŠTA ZA ETIKU U GOSPODARSTVU

MENADŢERSTVO – “PRIMJENJENA ETIKA” – KOREKTIVNA

EKONOMIJA – “NORMATIVNA EKONOMIJA” – FUNKCIONALNA

ETIKA UMA GOSPODARSTVENIKA – INTEGR. GOSP. ETIKA

KOJIM PUTEM IĆI

TEMELJNA LJUDSKA PRAVA NEPOVREDIVOST OSOBNE SLOBODE

SUDJELOVANJE U DEMOKRATSKO-POLITIĈKOM ŢIVOTU

MINIMALNA ZAŠTITA I OSIGURANJE TEMELJNIH ŢIVOTNIH POTREBA

SOCIJALNA DRŽAVA

ŠTO BI BILO DOBRO POLITIĈKO UREĐENJE:

TEMELJNI POLITIĈKI KONSENZUS

POLITIĈKA OTVORENOST

NEUTRALNOST U ODNOSU NA KONCEPCIJU DOBRA

NOVI PUT

SVEOBUHVATNI GRAĐANSKI STATUS

DRUŠTVO KAO MREŢA JEDNAKIH UDRUŢENJA GRAĐANA

CIVILIZACIJA TRŢIŠTA KAO I DRŢAVE

EKONOMSKI LIBERALIZAM I NEOLIBERALIZAM (OKRENUTI SAMO NA

KORIST I DOBIT)

SOCIJALNA DRŢAVA UZ DELIBERATIVNU POLITIKU

ODLIKE DOBRO UREĐENOG DRUŠTVA

SPREMNOST NA REFLEKSIJU, POGOTOVO

VLASTITI PREFERENCI I POSTAVKI, TE U SAMOKRITIĈNOJ OTVORENOSTI SPREMNOST I NA PROMJENU VLASTITIH UVJERENJA

SPREMNOST NA RAZUMIJEVANJE

SPREMNOST NA KOMPROMIS

SPREMNOST NA LEGITIMNOST

ŠTO DOBIVAMO

DALJNJE I MOGUĆE DRŢAVNO-PRAVNO NEUTRALIZIRANJE GOSPODARSKE MOĆI U OTVORENOM DELIBERATIVNOM PROCESU

SVEKOLIKU OBRAZOVANOST GRAĐANA I DRŢAVLJANA O SVIM GORUĆIM PITANJIMA

MOGUĆNOST DA GRAĐANI SUDJELUJU I DAJU SVOJE LEGITIMNE PRIJEDLOGE PRILIKOM IZRADE GRAĐANSKO-GOSPODARSKIH ZAKONA

NA ČEMU TREBA PORADITI

GRAĐANSKA POVEZANOST

RAZOTKRITI KORUPCIJU (spreĉavanje

korupcije, osiguranje temelja, etiĉki kodeksi)

GLOBALIZACIJSKI PROCESI

WTO : odreĊena pitanja

POSLOVNA ETIKA

A. OSMIŠLJENA PODUZETNIĈKA ZADAĆA KORIŠTENJA DOBARA

B. POSLOVNI PRINCIPI

C. JAMSTVA ZA PRAVA INTERESNIH DIONIKA

D. DISKURZIVNA INFRASTRUKTURA

E. KOMPETENTNA ETIĈKA IZOBRAZBA

F. ETIĈKI POSTOJANI SUSTAVI VOĐENJA

KAKVA POSLOVNA ETIKA?

Poslovna etika ne bi trebala biti:

- Instrumentalan

- Karitativna

- Korektivna

Poslovna etika bi naprosto trebala biti INTEGRATIVNA

PODUZETNIK (BIO)ETIČAR

- Sustavna poduka na viokim školama i faluktetima (osnivanje katedri)

- Permanentna ţivotna izobrazba u pravcu etiĉkog postupanja

- Etiĉki kodeksi

- Nadilaţenje zapreka

- Stalno dokumentiranje

- Otvoreni razgovor

- Poštivanje naĉela (personaliteta, socijalnosti, solidarnosti, subsidijarnosti, tolerancije......

INTEGRATIVNA GOSPODARSKA ETIKA I BIOETIKA

SLIĈNOSTI: ORIJENTACIJA I ORJENTACIJSKO

ZNANJE, RAZVOJ LJUDSKE SVIJESTI, OBRAZOVANJE, MEĐULJUDSKI ODNOSI (KOMUNIKACIJA), EKOLOGIJA, OKOLIŠ, CIVILNO DRUŠTVO, ODRŢIVOST I OPSTANAK……….

RAZLIKE: METODOLOŠKO ODREĐENJE,

PERSPEKTIVE, ŠIRINA KOJU OBUHVAĆAJU

“čovjek koji nema ideale, nije realan” Alois Riklin

Hvala na druženju i strpljenju! Mile Marinĉić