Intertekstualnost je povezivanje raznih knjievnih tekstova citiranjem, parafraziranjem, parodiranjem te preuzimanjem tema i motiva. U postmodernizmu se intertekstualnost ne shvaa samo kao utjecaj jednoga djela na drugo, nego ona postaje najvaniji postupak u nastajanju djela. Knjievno djelo ne odnosi se vie na vanjski svijet, nego na drugo knjievno djelo.Pupai,Brean,Pavlii,AralicaIntermedijalnost je postupak povezivanja raznih umjetnosti ili raznih komunikacijskih medija. Elementi ili karakteristina struktura nekih medija prenose se tim postupkom u knjievna djela.Postmodernizampoinje 70-ih godina prologa stoljea i traje do dananjih danaasopisi Pitanja; Forumpostmodernizam karakterizira raznovrsnost stilova i kreativan odnos prema tradiciji koja postaje inspiracija i materijal postmodernistike knjievnosti

Temeljna su obiljeja postmodernistike umjetnosti i knjievnosti intertekstualnost i intermedijalnost.

Duh razdoblja-dijalog s tradicijomSedamdesetih godina 20. stoljea knjievnost odustaje od dijaloga s drutvom i uputa se u dijalog s knjievnom tradicijom. Udaljujui se od drutvenih tema, okree se sama sebi i jeziku kao svom materijalu. Rezultat je to drutvene marginalizacije knjievnosti, ali i unutar knjievnih razloga (pojava postmodernizma).U hrvatskom se postmodernizmu nastavlja dijalog s tradicijom zapoet u prethodnom razdoblju pa moemo govoriti o eksploziji tradicije. Bez obzira na to hoe li knjievno djelo afirmirati, negirati ili ironizirati tradiciju, ona je nazona kao poticaj, inspiracija, sugovornik i materijal postmodernistike knjievnosti.

-raznovrsnost stilova;trivijalna umjetnost;internetska i blogovska knjievnost;tradicija=inspiracija

1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnoga jezika-hrvatski intelektualci ukazali na neravnopravan poloaj hrvatskoga jezika u bivoj Jugoslaviji

Postmodernizam(1967.-danas)

1969. Pitanja (asopis)angairano promiljanje vanih studenskih pitanja i promicanje postmoderne poetike

1969.-1971. hrvatsko proljeecilj: nacionalno zajednitvo i suprotstavljanje protuhrvatskom jugoslavenstvu

predstavnici:

PROZAIvan Aralica Psi u trgovituPavao Pavlii Koraljna vrataDRAMAIvo Brean Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja

IZ ANTOLOGIJENedjeljko Fabrio, Goran Tribuson, Dubravka UgreiLuko Paljetak, Anka agar, Branko MaleMiro Gavran,Dubravka Orai Toli

POEZIJABranimir Bonjan,Vladimir Biti,Neven Jurica-sredite interesa je jezik i jezina stvarnost1.ludistiko pjesnitvo - okupljeni oko asopisa Off i Quorum Luko Paljetak,Branko Male,Ivan Slamnig2.hermeutiko pjesnitvo-teko razumljivo,esto pesimistino;nevezan,dugi stih Vlado Gotovac-egzistencijalistika i filozofska tematika Neven Jurica,Ivan Tolj3.pojmovno,slikovno pjesnitvo

Drama-kreativan odnos prema klasinim predlocimaIvo Brean,Miro GavranProza1.fantastiari-bijeg u irealno,matu-imaju fabulu-okultno,spiritualno,mistino,bizarno-napetost fabule ostvaruje se tako da su junaci smjeteni u stvarnost,ali su dogaaji neobjanjivi u stvarnostiGoran Tribuson,Pavao Pavlii,Stjepan ui2.trivijalna proza-rezultat ublaavanja granica izmeu masovne i elitne knjievnosti-tee uspostaviti komunikaciju s itateljem-oivljavaju zanimljivu priu;imaju fabulu,elinu naracijuPavao Pavlii,Goran Tribuson,Neven Orhel*zbog procvata tehnologije(Internet,blogovi) i jeftinoga tiska javlja se mnotvo profesionalnih,ali i amaterskih knjievnika te dolazi do trivijalizacije knjievnosti3.proza u trapericama-nastavlja se na oljanov modelZvonimir Majdak,Ivan Slamnig-ima fabulu4.novopovijesni roman-problematizira odnos povijesne istine i stvaralake fikcije-naglasak na neodreenost,nepouzdanost i varljivost povijesne graepodtipovi:biografski roman,obiteljska kronikaIvan Aralica,Nedjeljko Fabrio,Fea ehovi5.ensko pismotema:poloaj ene u drutvu i obitelji -dominira patrijarhalni odnos sa stajalita enskog iskustvaJulijana Matanovi,Dubravka Ugrei,Slavenka Drakuli,Irena Vrkljan

psi u trgovitupovijesni romannaslov:Antuna Vrania mui san da se on treba prikljuiti nekoj karavani,a oni njemu ne doputaju kao psi -od triju dijelova-vremenski i prostorno donekle povezani:radnja se odvija u 16.st,a neki se likovi pojavljuju u svim dijelovima romanaNekamo mora,Ma samosjek,Koa za bubanjNekamo mora (I.dio)-u sreditu je uveni hrvatski humanist,ibenanin Antun Vrani (1.putopisac)-o ivotu i sudbini Antuna Vrania->pisma koja A.Vrani alje svome bratu Mihovilu Vraniu-dvije su sredine:*sredina A.Vrania-uena,intelektualna sredina;ljubavnice;na dvoru ugarskoga kralja Ivana Zapolje(saznajemo iz pisama); *sredina M.Vrania-ibenikU druga dva dijela moe pratiti iskustva i forme istonjakoga totalitarizma na dvoru sultana Sulejmana Velianstvenog u Carigradu( prikazuje se borba oko prijestolja i odnos Sulejmana i njegovih ena/djeca). Sukobljena su dva svijeta istonjaki (islamski) i zapadnjaki (kranski) sa svojim vrijednosnim sustavima, nainima ivota i shvaanjem politike, diplomatskog umijea, morala, umjetnosti, erotike. Suprotstavljena su i dva tipa diskursa: politiki/ideologijski i knjievni/umjetniki. Prvi proizvodi povijest, a drugi je s rubova osporava i nudi svojevrsnu alternativu.IVAN ARALICA-lan HAZU-a-u poetku pie socijalno angairanu prozu (Filip,Svemu ima vrijeme),a nakon toga bavi se povijesnom tematikom (Konjanik,Opsjene paklenih crtea)

kratka proza: Svemu ima vrijeme , Opsjene paklenih crtearomani:povijesna tematika: Psi u trgovitu (1979.); trilogija Put bez sna, Due robova, Graditelj svratita,etverored poratna i suvremena tematika: Okvir za mrnju, Asmodejev al , Tajna sarmatskog orla, Majka Marija i dr.

Pavao pavliiprozaist, feljtonist, knjievni znanstvenik (teoretiar, povjesniar knjievnosti) i prevoditelj

-jedan od utemeljitelja fantastiarske proze hrvatskoga postmodernizma-uz G.Tribusona,najzasluniji je za prevrednovanje trivijalnih anrova u hrvatskom postmodernizmu

zbirke pripovijedaka: Laa od vode, Vilinski vatrogasci, Dobri duh Zagreba i dr.romani:Plava rua,Stroj za maglu,Veernji akt,Trg slobode,Koraljna vrata,Nevidljivo pismo,Diksilend i dr.nefikcionalna pripovjedna proza: Dunav,Vodi po Vukovaru i dr.

Koraljna vrata 1990.Koraljna vrata reprezentativna su za Pavliievo stvaralatvo. Pavliieve romane karakterizira jednostavan stil, elina naracija, kombiniranje anrova te komunikativnost i usmjerenost itatelju.-20 poglavlja (sredinja:14. i 15. poglavlje)tematikaOdnos umjetnosti i stvarnosti te utjecaj umjetnosti na stvarnost; odnos umjetnosti i knjievne tradicije; borba dobra i zla.fabulaFabula je dinamina i itatelju zanimljiva.likoviOsim Krste Brodnjaka, glavnoga lika, ostali su likovi izrazito ploni.Panja se posveuje motivaciji njihovih postupaka: likovi su podreeni fabuliranju.kombiniranje anrovaPolazna zagonetka (traenje uzroka udesnih ozdravljenja) element je kriminalistikoga anra koji se nadopunjuje elementima fantastike.elementi fantastikeRadnja je smjetena u stvarnosti, ali junacima se dogaaju neobine stvari. Logiku neobinih dogaanja prihvaaju i likovi i itatelji.intertekstualnostDjelo se moe shvatiti kao knjievni dijalog s Osmanom Ivana Gundulia na razini teme, motiva, citatnosti i strukture.kratki sadraj:Radnja ovog romana zbiva se poetkom 1989. godine, na Lastovu. Namalom otoku Lastovu filolog, Krsto Brodnjak, pronalazi dva izgubljenaGundulieva pjevanja. Rije je o 14. i 15. pjevanju iz Osmana, koja onpronalazi u jednom starom bavulu. Taj bavul se nalazi kod mjesnogsveenika na Lastovu, dona pire. Don piro i Krsto Brodnjak su prijateljive niz godina, te je don piro, otkrivi taj bavul, pozvao Krstu na Lastovoda to istrai. Radnja se zakomplicira kada Krsto, sasvim sluajno, otkrivada, kada razmrvi papir tih pjevanja, dobiva ljekovit prah. Taj prah lijeitumor, ir i sve ovjekove bolesti izuzev invaliditeta. Pavlii vjetoispreplie priu o djeaku Irfanu, iz Banja Luke koji je pobjegao od kue,sa kojim se Krsto sprijatelji na otoku. Irfan se nije zarazio virusomzdravlja od Osmanovog praha. Irfan se razbolio, a Krsto se nalazi u dilemida li da ga lijei prahom (jer medicina nije pomogla) ili ne. O tome se isukobljuje sa lijenicom Zorom, koja se takoer nalazi na otoku i u kojuse Krsto i zaljubljuje. Na kraju, Irfana izlijei travarica Filica ljekovitimtravama. Nakon mnogo sporednih dogaaja i mnogo razmiljanja, Krstozakljuuje da je ipak bolje da ne objelodani ta dva pjevanja, jer binjihovim objavljivanjem Osman dostigao savrenstvo knjievnog djela, asamim time prestala bi postojati ikakva potreba za daljnjim pisanjem. Jerod savrenog se ne moe bolje napraviti. U to vrijeme se na otokuodrava karneval, pa su otoani napravili lomau. Krsto odluuje spalitiautograf Osmana, te njegov pepeo prospe po moru.

Ivo breandramatiar,scenarist,romanopisac

Breanova se djela bave problematikom vlasti, politike i ideologije razotkrivajui njihove groteskne pojavnosti. Suvremene drutvene probleme esto je prikazivao zamaskirane klasinim predlocima, pa je i to razlog este pojave intertekstualnosti u Breanovim djelima.

drame: Groteskne tragedije (1979.), Nove groteskne tragedije (1989.), Tri drame (1993.)groteskne tragedije: Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja, Neastivi na Filozofskom fakultetu, Sveana veera u Pogrebnom poduzeu i dr.groteskni misterij u tri dijela: Arheoloka iskapanja kod sela Dilj tragikomedija: Anera povijesne drame: Stani malo, Zvonimire i dr.

romani:Ptice nebeske,Ispovijedi nekarakternog ovjeka,Katedrala

Predstava Hamleta u selu Mrdua DonjaNa sastanku Narodnog fronta u selu Mrdua Donja, na kome se raspravlja o oivljavanju kulturne djelatnosti, seljak imurina pria kako je u Zagrebu gledao "Hamleta", a mjesni monik Bukara, partijski sekretar i direktor zadruge, nareuje uitelju da ba "Hamleta" uvjeba sa seljacima koje e angairati kao glumce-amatere. Uitelj se u poetku opire, ali biva politiki ucijenjen, te poinje s probama. Meutim, umjesto Shakespeareovih stihova (koji su seljacima komplicirani), scenom se ori deseterac, ojkanje i politika frazeologija trenutka. Scene iz pokusa korespondiraju s dogaajima i odnosima meu licima iz stvarnog ivota. Bukara, koji igra Klaudija, i u stvarnosti je krivo optuio i poslao u zatvor oca mladog koke (u ulozi Hamleta). Dva hamleta, danski i mrduki, isprepliu se do te mjere da sie prvog skoro prerasta u realnost drugog. Jedina je razlika to u Mrdui nema Hamletove osvete, nema kanjenih krivaca i nema Fortinbrasa, nego se sve zavrava potpunim mrakom iz koga se uje samo uiteljev vapaj: "Upalite svjetlo!"-u ovoj drami intertekstualnou Brean zapravo prikazuje odnos socijalizma prema kulturi i umjetnosti (drutveni problem)tehnike i postupci:* tehnika predstave u predstavi uvjebavanje predstave Hamlet umetnuto u priu o seoskim zbivanjima* intertekstualnost povezanost sa Shakespeareovim tekstom na vie razina: tema, citati, parafraze* intermedijalnost radijska emisija koja poput antikoga kora komentira dogaajemjesto:u izmiljenom,zabaenome selu Dalmatinske Zagorevrijeme:neposredno nakon zavretka II.svjetskoga rata-5 inova(slika)-groteskna komedija (tragino i komino)likovi:Mile Puljiz,Puljo->PolonijeMate Bukarica,Bukara->kralj Klaudijedrug imurina->komentatorJoco koki,koko->HamletAna->OfelijaMaja Mi,Majkaa->kraljica GertrudaAndro kunca,uielj->reiser-govorna karakterizacija likova